VISOKA POSLOVNA KOLA KISELJAK

OSNOVE PONUDE I POTRANJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mikroekonomija 1 Mentor: Studenti: doc. dr. Sanel Jakupovid 1. Sakib Stambolid 2. Izmir Zajkovid 3. Elvis Cokoja Smjer: Poslovna ekonomija

Kiseljak, januar 2012.

SADRAJ
1. Uvod ............................................................................................................................... 1 2. ......................................................................................................................................... 2

3. .............................................................................................................................. 3
4. . ................................................................................................................................................... 4 5. 6. 7. ................................................................................................................................................... 5

.................................................................................................................................... 5-6
..9

4. Zakljuak10 Literatura11

1. UVOD
Kroz ovaj seminarski rad pokuat emo na najjednostavniji nain objasniti pojmove ponude i potranje, iako laiki svi znamo ta je to. Mehanizmi analize ponude i tranje, koji se koriste u objanjavanju promjena trinih cijena su univerzalni i predstavljaju polazite u svim ekonomskim analizama. Koncepti i znaenja ponude i tranje su vrlo bliski svim uesnicima u ekonomskom ivotu. Na bilo kom tritu i u bilo koje vrijeme prodavci nastoje podstaknuti kupce da kupuju to vie proizvoda i / ili usluga, nudei ih po niim cijenama. Istovremeno, kupci su potpuno svjesni da postoji vrlo jednostavan nain da pribave vie proizvoda i usluga, koji se sastoji u pristajanju na plaanje vee cijene. Meutim, tek u posljednjih stotinjak godina ekonomisti su poeli da sistematski koriste principe tranje i ponude, koji u savremeneo doba predstavljaju osnovu ekonomske nauke. Uprkos velikim razlikama u detaljima, skoro svi se slau da osnovni ekonomski problemi imaju zajedniku bit. To je istraivanje ravnotee dvije suprotne vrste motiva, od kojih se jedna sastoji od elje za sticanjem nove robe, dakle zadovoljavanje elja; dok se druga sastoji od zelje za izbjegavanjem odreenih napora ili zadravanja odreenog uivanja ... drugim rijeima, to je istraivanje ravnotee moi, tranje i ponude.

2.TEMELJNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJE

U svakodnevnom ivotu konstantno kupujemo ili prodajemo odreene proizvode i usluge. U sutini cjelokupna ekonomija se zasniva na tri znaajna pitanja tzv. osnovna pitanja ekonomije: -ta proizvodit? - Kako proizvoditi? -Za koga proizvoditi? Iako su ova pitanja na izgled jednostavna odgovori na njih nisu nimalo lagani. esto se preduzeda susredu sa problemom ta proizvoditi i u ta invenstirati svoj novac. Kod donoenja odluka ta proizvoditi potrebno je sagledati veliki broj faktora, a analize obino kredu od Biznis plana koji treba da odgovori na pitanja da li je ulaganje u tu proizvodnju isplativo i u kom vremenskom periodu, koliki su rizici i koliko je resursa poterbno? Donoenje odluke na koji nain da proizvedemo proizvod daje smjernice za sve kasnije aktivnosti. Kod odabira naina proizvodnje posmatramo prvenstveno dva faktora: ekonomsku isplativost i mogunost uspjene implementacije tehnolokog rjeenja u zavisnost od uslova pod kojim de proizvodnja biti pokrenuta. Najtee je proizvesti plateno sposobnog kupca. Menadmenta svake kompanije bi bio presretan ako bi prodao sve proizvode koje proizvede u to kradem roku. U ekonomiji se esto koristi termin skala tranje, ona moe biti individualna ili trina, a predstavlja tabelarni prikaz odnosa cijena i koliina nekog proizvoda na nekom tritu uz sve mogue cijena za taj prizvod.
1

Trnja je koliina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u odreenom razdoblju i na odreenom tritu. Traena koliina je koliina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tano odreenoj cijeni, u odreenom razdoblju i na odreenom tritu. Determinante tranje su: - prosjean dohodak potroaa - broj kupaca na tritu - sistem botreba - ukusi potroada - budude cijene proizvoda ili usluga - cijene dobara koja su povezana sa tim dobrom
1

Avdi Armin; Mikroekonomija vodi za vjebe; Sarajevo 2007; str 27

- preferencije potroaa - posebni uticaji kao to su klimatski uticaji, religiska uvjerenja i sl.

2.1. Promjena tranje i promjena traene koliine

U koliko se promjene ostale determinante tranje osim cijene, dolazi do promjene tranje na tritu. promjena se na grafiku manifestuje promjenama cijene funkcije tranje. Ukoliko promjena neke od determinanti, osim, cijene, dovede do povedanja tranje, funkcija tranje na grafikonu se pomjera udesno i obratno Graf 1 Promjena tranje

Izvor: Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007 ako se promjeni cijena, kao jedna od determina tranje, na grafikonu dolazi do pomjeranja ravnotene take uz ili niz funkciju tranje tj. dolazi do promjene ravnotene koliine
Graf 2 Promjena traene koliine

Izvor: Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007

Armin Avdi; Mikroekonomija vodi za vjebe; Sarajevo 2007; str28

2.2. Promjena ponude

Slina situacija je i kod promjene ponude i ponuene koliine. Ukoliko se promjeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromjenjene, dolazi do povedanja ponuene koliinena tritu. tada se ravnotena taka krede uz funkciju ponude i obtratno. Sa druge strane ako se promjeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija

Graf 3 i 4 Promjena ponuene koliine i promjena ponude

Izvor: Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007

Osnovni model ponude i potranje je temelj mikroekonomije.Taj model nam pomae da shvatimo zato i kako se mijenjaju cijene i to se dogaa kad se drava uplie na trite. Model ponude i potranje povezuje dva vana koncepta: krivulju ponude i krivulju potranje. Vrlo je vano razumijet to te dvije krivulje zapravo predstavlja . Krivulja ponude prikazuje koliinu dobara koju su proizvoai voljni prodati po

odreenoj cijeni, uz nepromijenjene ostale faktore koji mogu utjecati na koliinu ponude ( to je ustvari definicija ponude ). Krivulja ponude je veza izmeu ponuene koliine i cijene. Ovu vezu moemo zapisati kao jednadbu: Qs = Qs(P) ako bi koristili prikazani

Armin Avdi ; Mikroekonomija vodi za vjebe ; Sarajevo 2007; str 29

Graf 5 Krivulja ponude

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str 20 Na prikazanom grafu okomita os prikazuje cijenu dobra P, mjerenu u dolarima po jedinici. To je cijena koju prodavatelji dobivaju za odreenu ponuenu koliinu. Vodoravna os prikazuje ukupnu koliinu ponude Q, mjerenu brojem jedinica za odreeno razdoblje. Krivulja ponude koja je oznaena sa S pokazuje kako se koliina dobra koja je ponuena na prodaju mijenja zajedno sa promjenom cijene dobra. Krivulja ponude je rastua; to cijena vea, to su preduzea spremnija i voljna proizvoditi i ponuditi veu koliinu dobara. Ako se trokovi proizvodnje smanje, preduzea mogu proizvoditi istu koliinu uz manju cijenu ili veu koliinu uz istu cijenu. Tada se krivulja ponude pomie desno. Osim cijene, ponuena koliina moe ovisiti i o drugim varijablama proizvoaa kao to su proizvodni trokovi, ukljuujui i nadnice, kamate i trokove sirovina. Tako da je krivulja na grafu 5 oznaena sa S, nacrtana za odreene vrijednosti tih drugih varijabli. Promjena vrijednosti jedne ili vie varijabli znait e pomak krivulje ponude. Krivulja potranje prikazuje koliinu dobara koju su potroai voljni kupiti po odreenoj cijeni (to je definicija potranje). Ovaj odnos izmeu koliine koja se potrauje i cijene moemo zapisati u obliku jednadbe: QD = QD(P) ili ga moemo grafiki prikazati kao na grafu 6

Graf 6 Krivulja potranje

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str 22 Krivulja potranje, koja je oznaena sa D, prikazuje kako koliina dobra koju potroai potrauju ovisi o cijeni tog dobra. Krivulja potranje je opadajua krivulja; uz ostale varijable nepromijenjene, potroai e eliti kupiti vie dobra to mu je cijena nia. Traene koliine mogu ovisiti i o drugim varijablama poput dohotka, vremena i cijena drugih dobara. Potraanja za veinom dobara raste ako raste dohodak. Via razina dohotka pomie krivulju potranje udesno. Supstituti i komplementi. Promjena cijena povezanih dobara takoer utie na potranju. Supstituti su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do porasta potranje za drugim dobrom. Na primjer, bakar i aluminijum su zamjenljivi u industrijskoj primjeni, potranja bakra e porasti ako poraste cijena aluminijuma. Komplementi su dva dobra kod kojih porast cijene jednog dobra dovodi do smanjenja potranje za drugim dobrom. Na primjer, automobil i benzin su komplementarna dobra, budui da je njihova upotreba povezana, smanjene cijene benzina dovest e do pveanja traenih koliina automobila.

3.Trini mehanizam
Graf 7 Ponuda i potranja

Izvor:Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija str23

Promjena ponude i tranje sredemo na svakom tritu. kako se na tritu zbog silnih promjena i deavanja koja postoje u drutvu vrlo rijetko uspostavlja ravnotena cijena i ravnotena koliina, potrebno je analizirati i razumjeti di ega dovode ove promjene kako bi preduzede i pojedinci donosili ispravne odluke
4

Na grfiku je prikazano kretanje tranje u zavisnosti od opteg porasta dohotka stanovnitva. Ako potronja ima tendenciju pada tada stanovnitvo sve loije ivi, i obratno. to znai kada tranja raste a ponuda ostaje ista, tada ravnotena koliina i ravnotena cijena rasteSa drugee strane ta se deava sa cijenom i kolinom krompira. Poveanjem tranje dolazi do poveanja ravnotene koliine, ali ne i do pomjeranja funkcije ponude. Zbog toga se funkcija ponude na grafiku ne mijenja. Kada tranja opada i ravnotena koliina i ravnotena cijena opadaju Graf 8 Povedanje tranje

Izvor: Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007

Armin Avdi; Mikroekonomija vodi za vjebe; Sarajevo 2007; str 31

Kao to dolazi do promjene tranje dolazi i do promjene ponude proizvoda. Kroz grafik demo to objasniti kako dolazi do povedanjem ponude pri istim cijenama . Ukoliko bi dolo do porasta trokova radne snage, proces bi bio obrnut, a ponuena koliina nia od prvobitne. Povedanje ponude uz nepromijenjenu tranju vodi do nie ravnotene cijene na tritu i do vede ponuene koliine Graf 9 Povedanje ponude CD-ova

Izvor: Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007

5

ta se deava kada se ponuda i tranja mijenjaju istovremeno , ne moemo uvijek procijeniti ta se deava sa ravnotenom cijenom i ravnotenom koliinom.Kada se ponuda i tranja mijenjaju u istom smijeru, poveavaju se, ravnotena cijena moe biti veda, jednaka ili manja, dok ravnotena koliina u svakom sluaju postaje vea. U koliko se ponudai tranja smanje, ravnotena koliina se smanjuje, a ravnotena cijena moe biti veda,jednaka ili manja Graf 9 Istovremeno povedanje ponude i potranje (treba dodati grafik sa str 26 vas knjiga mikroekonomije

4.CJENOVNA,UNAKRSNA I DOHODOVNA ELASTINOST TRANJE

Koeficijent elastinosti je kategorija koji se dosta esto koristi u ekonomiji. Pokazuje koliki uticaj ima jedna varijabla na neku drugu. To je neki broj koji izraavamo procentualno ili u apsolutnim iznosima. Cjenovna elastinost tranje pokazuje intezitet reagiranja obima tranje za nekom robom zbog promjene cijene te robe.

Armin Avdi; Mikroekonomija vodi za vjebe; Sarajevo 2007 ; str 33

dQ / Q Ed = - ________ ili ako raunamo procentualno

dP / P

% - promjene qx Ed = _________________

< _ 1

% -promjene Px

>

Koeficijent moe biti jednak, manji ili vedi od nule, tj. moe imati apsolutnu vrijednost izmeu + beskonano i 0. Proizvodi za kojima je tranja savreno elastina su vrlo rijetki. Za primjer se moe uzeti tranja za penicom na berzi. Penicu nudi veliki broj malih proizvoaa. Kod ovakvih roba ma koliko malo podigli cijenu proizvoda kupci u potpunosti odustaju od njihove kupovine. Isto tako ukoliko malo spustimo cijenu robe, moemo prodati svu robu koju posjedujemo. Grfik 20str 56 Sa druge strane imamo savreno neelastinu funkciju tranje. U tom sluaju koeficijent cjenovne elastinosti tranje je 0. ovo je situacija kojoj tee sva preduzeda ( graf 21 str 56) Unakrsna elastinost tranje pokazuje osjetljivost traene koliine proizvoda x u odnosu na promjene cijene proizvoda y . rauna se po sljededoj formuli:

dQy/ Qy Px Ey = __________ > 0 < dPx / Px

Px Ey > 0 supstituti Px E y < 0 komplementi

Za neke proizvode vana je nivo dohotka kao odrednice tranje za njim. Koeficijent dohodovne elastinosti tranje pokazuje osjetljivost traene koliine nekog proizvoda u odnosu na promjene veliine dohotka potroaa. Rauna se po formuli :

% promjena u obimu Qx iEx = _______________________ > O < % promjena u veliini I

Koeficijent moe imati vrijednosti izmeu + beskonano i - beskonano. U zavisnosti od veliine koeficijenta imamo razliite vrste proizvoda. IEx > O superiorna dobra IEx < O inferiorna dobra IEx > O sredstva luksuzne potronje O < Iex < 1 sredstva nuna za ivot Ovdje dodati dva grfika iz vase knjige str32

5. ELASTINOST PONUDE

Elastinost ponude pokazuje promjene odreene koliine nekog dobra kada se cijena promjeni.

% promjene ponuene koliine Elastinost ponude = __________________________

% promjene cijene Postoje dva ekstremna sluaja elastinosti ponude, ako se ponuena koliina na mijenja bez obzira na promjenu cije, tada je funkcija ponude vertikalna i elastinost ponude je 0.

10

Ponuda je savrena neelastina. Drugi sliaj ako postoji cijena po kojoj su ponuai spremni ponuditi bilo koju koliinu kaoja se trai na tritu, funkcija ponude je horizontalna i elastinost ponude je beskonana. Ponuda je perfektno elastina

( poslije ovaga treba te ubaciti dio iz vase knjige: kratkorocna elasticnost u odnosu na dugorocnu nemorate grafike ubacivati bit ce vam previse)

6. KRATKORONA ELASTINOST U ODNOSU NA DUGORONU 7.TRITE I DRAVA U MODERNOJ PRIVREDI

Trite predstavlja mjesto na kome se susredu ponuda i tranja proizvoda. Uloga drave se najede ogleda u sprovoenju odreenih zakona po kojima se poslovanja odvijaju, u kreiranju normi zatite ivotne okoline ili u spreavanju antimonopolskog ponaanja uesnika. Ukoliko je drava previe prisutna na tritu tada uesnici ne mogu iskazati svoju kreativnost u svom radu, jer je previe pravila koje gotovo sve reguliu. Sa druge strane ako drava nije u dovoljnoj mjeri prisutna na tritu tada ne postoje jasna pravila ili se nedovoljno potuju postojeda. Tabela 1 Nedostaci trita i intervencija drave na tritu

Izvor, Armin Avdid, Mikroekonomija vodid za vjebe, Sarajevo 2007

Na nekim tritima pojavljuje se veliki broj uesnika i na strani ponude i na strani tranje. Ako se na tritu razmijenjuje proizvod koji je homogen, i ako uesnici mogu bez vedih potekoda ulaziti i izlaziti sa njega, tada takvo trite nazivamo trite potpune konkurencije. Na ovim tritima veoma malo je

11

prisutna drava, uesnici samostalono odluuju o nainu poslovanja.6 Drava ima odreene funkcije na tritu. to su akzivnosti koje su usmjerene na: -promoviranje jednakosti putem progresivnih poreskih stopa, transfernih pladanja, odreenih subvencija i sl. -obezbjeenje odreenih dobara i usluga za koje privatni kapital nema interesa (kao to su policija, vatrogasci, vojska, socijalne ustanove itd.) -promoviranje i obezbjeenje makroekonomskog rasta i stabilnosti privrede -reguliranje kontrola odreenih ekstrenalija na tritu, kao na primjer zagaenje okoline, kontrola skladitenja opasnih materija, propisivanje odreene zatite opreme za radnike. I trite ima svoje odreene funkcije kao to su alokativna, selektivna, distributivna, informativna i razvojna. Moemo govoriti i o vrstama trita kao to su: lokalno, regionalno, nacinalno, globalno trite, trite nafte i naftnih derivata, trite vrijednosnih papira, trite faktora proizvodnje, trgovina na veliko, trgovina na malo itd (Ovdje dodati dio iz vase knjige Ucinci drzavne intervencije- kontrola cijena i dodati ovaj graf)

8. UCINCI DRAVNE INTERVENCIJE- KONTROLA CIJENA

Avdi Armin; Mikroekonomija vodi za vjebe; Sarajevo 2007; str18

12

9. Zakljuak

Literatura:
-Robert S.Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, Mikroekonomija, peto izdanje, Zagreb 2005. -Esad Vilogorac, Uvod u ekonomiju, drugo izdanje, Ekonomski Fakultet Univerziteta u Sarajevu 2002. -Armin Avdi, Mikroekonomija vodi za vjebe, Sarajevo 2007

13

Popis tabela i grafika

14