1 Neprekidne funkcije

Po analogiji s neprekidnim realnim funkcijama jedne varijable deniramo neprekidnost funkcija

medu metrickim prostorima.
1.1. Definicija. Neka je A podskup metrickog prostora X i neka je c A

. Kazemo da je
L Y (Y metricki prostor) limes funkcije f : A Y u tocki c ako
( > 0)( > 0)(f(A K(c, ) c) K(L, )).
Ako limes postoji onda oznacavamo lim
xc
f(x) = L.
1.2. Definicija. Neka su A, X, Y, f : A Y kao u prethodnoj deniciji. Za c A

kazemo
da je f neprekidna u c ako je lim
xc
f(x) = f(c). Ako c nije gomiliste skupa A onda f
automatski smatramo neprekidnom u c. Kazemo da je f neprekidna ako je neprekidna u svakoj
tocki c A.
1.3. Napomena. Neprekidnost funkcije f u tocki c je zapravo dana uvjetom
( > 0)( > 0)(f(A K(c, )) K(f(c), )).
1.4. Primjer. Projekcija
i
: R
n
R zadana formulom
i
(x
1
, ..., x
n
) = x
i
je neprekidna
funkcija. Naime, za dani mozemo uzeti = (

(x
1
c
1
)
2
+ ... + (x
n
c
n
)
2

[x
i
c
i
[ = .)
1.5. Napomena. Naravno, kao i u realnom slucaju vrijedi da su zbroj, skalarni produkt
i kompozicija neprekidnih funkcija ponovno neprekidne funkcije (ako su dobro denirani).
Neprekidne funkcije sa R
n
u R
m
cine vektorski prostor koji sadrzi konstante.
U zadacima cemo koristiti i sljedece tri vrlo bitne karakterizacije.
1.6. Teorem. Vektorska funkcija F = (F
1
, ..., F
m
) : A R
n
R
m
je neprekidna u tocki c
ako i samo ako su sve koordinatne funkcije F
i
: A R, i = 1, ..., n neprekidne u c.
1.7. Primjer. Funkcija F : R
3
R
2
zadana formulom F(x, y, z) = (x sin z, e
cos(xy)
z) je
neprekidna funkcija.
1.8. Teorem. (HEINEOVA KARAKTERIZACIJA) Neka su X, Y metricki prostori. Funckija
f : X Y je neprekidna u tocki c Xako i samo za svaki niz (x
n
)
n
u X koji konvergira prema
c i niz (f(x
n
))
n
konvergira prema f(c) Y .
1.9. Teorem. Neka su X, Y metricki prostori. Funckija f : X Y je neprekidna u tocki
c X ako i samo ako je praslika svakog otvorenog skupa u Y koji sadrzi tocku f(c) otvoren skup
u X. Funckija f : X Y je neprekidna ako i samo ako je praslika svakog otvorenog skupa u Y
otvoren skup u X.
1.10. Napomena. Analogna tvrdnja vrijedi zamjenimo li otvorene skupove sa zatvorenima.
1.11. Napomena. U uvjetu prethodnog teorema ne spominju se ni metrike ni konvergencija
nizova te on ima smisla i u opcenitom topoloskom prostoru gdje onda upravo na taj nacin
deniramo neprekidnost.
1
1.12. DZ. Nadite neprekidno preslikavanje f : R R
2
i otvoren skup I R takav da f(I)
nije otvoren u R. Nadjite primjer zatvorenog skupa i neprekidnog preslikavanja koje ga ne
prelikava u zatvorenom skup.
1.13. Zadatak. Neka su A, B R i pretpostavimo da je A B R
2
otvoren. Mora li A
biti otvoren?
Rjesenje. Odgovor je DA. Ovom tvrdnjom cemo dokazati
1
: R
2
R otvoreno preslika-
vanje, tj. da preslikava otvorene skupove u otvorene.
Neka je x
0
A i (x
0
, y
0
) A B. Buduci da je A B otvoren postoji r > 0 takav
da je K((x
0
, y
0
), r) A B. Ako su x, y R takvi da je [x x
0
[, [y y
0
[ <
r

2
, onda je
(x, y) K((x
0
, y
0
), r) AB. Ovo povlaci da je x A, pa zakljucujemo da je K(x,
r

2
)
A. Dakle, A je otvoren skup u R.
1.14. Zadatak. Dokazite da je skup S = (x, y) R
2
: xy < 1 otvoren
a) prema deniciji.
b) koristeci karakterizaciju neprekidnih funkcija.
Rjesenje. a) Neka je P
0
= (x
0
, y
0
) S. Trazimo r > 0 takav da je K(P
0
, r) S. Ako
je (x
0
, y
0
) = (0, 0) onda deniramo r =
1
2
. Inace deniramo := 1 x
0
y
0
> 0, M :=
max[x[, [y[ > 0 i r := min

3
,

3M
. Tada za P = (x, y) K(P
0
, r) imamo
x

= (x

x
0
)(y

y
0
) + (x

x
0
)y
0
+ x
0
(y

y
0
) + x
0
y
0
<
< r r + r M + r M + x
0
y
0
<
<

3
+

3
+

3
+ x
0
y
0
= 1.
b) Deniramo li preslikavanje f : R
2
R s f(x, y) = xy, onda je S = f
1
(, 1)).
Buduci da je f neprekidno preslikavanje, a , 1) otvoren skup u R slijedi da je S
otvoren u R
2
.

1.15. Zadatak. Neka je P

0
= (1, 2, 3) R
3
. Dokazite da je skup S = P R
3
: |P
2P
0
|
2

+ |2P 3P
0
|
2
2
+ |P|
1
| P
0
|
1
zatvoren.
Rjesenje. Zadatku mozemo pristupiti opet na vise nacina, ali je pristup koji koristi neprekidne
funkcija najelegantniji. Iako znamo konkretne formule za norme i mogli bismo sve zapisati
preko koordinata radit cemo najopcenitije sto mozemo.
Buduci da su sve norme neprekidne (ZA

STO?), funkcija f : R
3
R denirana s
f(P) = |P 2P
0
|
2

+ |2P 3P
0
|
2
2
+ |P|
1
2
je neprekidna kao zbroj kompozicija neprekidnih funkcija. Konkretno, denirajmo funkcije
f
1
, f
2
, id : R
3
R
3
, k : R R f
1
(P) = P 2P
0
, f
2
(P) = 2P 3P
0
, id(P) = P, k(x) = x
2
.
Te funkcije su neprekidne prema napomeni iza denicije neprekidnosti. Tada je
f = k | |

f
1
+ k | |
2
f
2
+ k | |
1
,
pa vidimo da je f zaista neprekidna.
Sada je S praslika zatvorenog skupa [0, | P
0
|
1
] po neprekidnom preslikavanju f, pa je
zatvoren u R
3
.
1.16. DZ. (Kolokvij 2006.) Dokazite da je skup (x, y, z) R
3
: x
2
+ y > 2z otvoren.
1.17. Zadatak. Pokazite da je skup K = (x, y) R
2
: 1 x 2, sin x y 2x + 1
kompaktan.
Rjesenje. Dovoljno je pokazati da je K omeden i zatvoren skup. Za omedenost primjetimo
da je K [1, 2] [1, 5] K(0, 6) (Slika +

2
2
+ 5
2
6).
Denirajmo preslikavanja f
1
, f
2
: R
2
R s f
1
(x, y) = sin x y i f
2
(x, y) = 2x +
1 y. Tada je skup S = f
1
1
(, 0]) f
1
2
([0, +)). Buduci da su f
1
i f
2
neprekidna
preslikavanja, a skupovi , 0], [0, +) zatvoreni, skupovi f
1
1
(, 0]) i f
1
2
([0, )) su
takoder zatvoreni. Na kraju, S je zatvoren kao presjek dva zatvorena skupa.
1.18. Primjer. Skup A = x R : sin x = 0.56 nije kompaktan jer nije omeden, iako je
zatvoren.
2 Neprekidne funkcije na kompaktima
2.1. Teorem. Neka je K kompaktan podskup metrickog prostora X, a f : X Y neprekidno
preslikavanje u metricki prostor Y . Tada je slika f(K) kompaktan skup u Y .
2.2. Zadatak. Neka su A R
n
kompaktan i B R
n
zatvoren takvi da je A B = .
Dokazite da postoji r > 0 takav da je d(x, y) > r za sve x A i y B.
Rjesenje. Denirajmo funkciju f : A R s f(x) = infd(x, y) : y B (primjetimo da je f
dobro denirana funkcija jer navedeni inmum uvijek postoji. Zasto?).
Dokazimo prvo da je f(x) > 0 za sve x A. Pretpostavimo da je f(x) = 0 za neko
x A. Tada za svako n N postoji y
n
B takav da je 0 d(x, y
n
) <
1
n
, sto povlaci da niz
(y
n
)
n
konvergira prema x. Buduci da je B zatvoren (pa sadrzi sva svoja gomilista), x mora
biti element i od B i od A - sto je kontradikcija s A B = .
Nadalje, pokazimo da je f neprekidna funkcija. Za x
1
, x
2
A i y B vrijedi
d(x
1
, y) d(x
1
, x
2
) + d(x
2
, y).
Primjenimo li inf na nejednakost dobivamo
f(x
1
) d(x
1
, x
2
) + f(x
2
),
3
te analogno
f(x
2
) d(x
1
, x
2
) + f(x
1
).
Iz posljednje dvije nejednakosti zakljucujemo
[f(x
1
) f(x
2
)[ d(x
1
, x
2
),
pa u dokazu neprekidnosti mozemo uzeti = (stovise, vidimo da je f uniformno neprekidna).
Sada mozemo prema teoremu zakljuciti da je f(A) kompaktan skup u R i f(A)
0, +). Buduci da je f(A) kompaktan pa i zatvoren, inmum a := inf f(A) > 0 je element
od f(A), i analogno b := sup f(A) f(A). Dakle, f(A) [a, b]. Uzmemo li r := a, slijedi
tvrdnja zadatka.
2.3. DZ. Vrijedi li ista tvrdnja ako je A zatvoren, ali nije omeden?
2.4. Zadatak. Neka je f : K R
n
R neprekidno preslikavanje na kompaktnom skupu
K i neka je M = x K : f(x) = max
K
f skup tocaka u kojima f poprima maksimum.
Dokazite da je M kompaktan.
Rjesenje. Prema teoremu je f(K) kompaktan skup, pa je zatvoren i omeden. Zbog omedenosti
postoji sup f(K). Buduci da je f(K) zatvoren sup f(K) f(K), tj. postoji C := max f(K)
i skup M = f
1
(C) je neprazan. Buduci da je f neprekidno preslikavanje, a C zatvoren
skup u R slijedi da je M zatvoren skup. Buduci da je M K, a K je omeden, slijedi da je
M omeden. Dakle, M je zatvoren i omeden pa je kompaktan.
4