Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Hrvatski
Seminarski Hrvatski
Seminarski rad
Sadraj:
1. 2. Tekst na kojem je potrebno analizirati vrste rijei i glasovne promjene .................... - 2 Vrste rijei ........................................................................................................................ - 3 2.1. Promjenjive vrste rijei ........................................................................................... - 3 Imenice: ............................................................................................................. - 3 Pridjevi: ............................................................................................................. - 4 Zamjenice: ......................................................................................................... - 4 Brojevi................................................................................................................ - 5 Glagoli ............................................................................................................... - 5 -
Nepromjenjive vrste rijei ....................................................................................... - 7 Prilozi ................................................................................................................. - 7 Prijedlozi ............................................................................................................ - 7 Veznici ............................................................................................................... - 8 Uzvici ................................................................................................................. - 8 estice ................................................................................................................ - 8 -
Glasovne promjene .......................................................................................................... - 9 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. Nepostojano a ........................................................................................................... - 9 Navezak ..................................................................................................................... - 9 Zamjena i sa o........................................................................................................... - 9 Palatalizacija ............................................................................................................ - 9 Jotacija ...................................................................................................................... - 9 Gubljenje suglasnika ............................................................................................... - 9 Alternacija ije/je/e/i .................................................................................................. - 9 -
LITERATURA ....................................................................................................................... - 10 -
-1-
On je odgovorio: Mislim da sam obolio od iste bolesti kao i gospodin. Ubijaju me noi.
Guy de Maupassant, Umiranje due, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1978 (str. 227)
-2-
2. Vrste rijei
2.1. Promjenjive vrste rijei 2.1.1. Imenice: Jeseni (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); Godina (opa imenica, enski rod, jednina, nominatv); Dana (opa imenica, muki rod, mnoina, genitiv); Tegobe (opa imenica, enski rod, mnoina, akuzativ); Nemir (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); Noi (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); Oka (opa imenica, srednji rod, jednina, genitiv); ula (opa imenica, srednji rod, mnoina, nominativ); unju (opa imenica, muki rod, jednina, dativ); Razloga (opa imenica, muki rod, jednina, genitiv); Lijenika (opa imenica, muki rod, jednina, akuzativ); Broma (opa imenica, muki rod, jednina, akuzativ); Tueve (opa imenica, muki rod, mnoina, akuzativ); Rastopinu (opa imenica, enski rod, jednina, akuzativ); Broma (opa imenica, muki rod, jednina, genitiv); San (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); Besanice (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); Oi (opa imenica, srednji rod, mnoina, akuzativ); Nitavilo (opa imenica, srednji rod, jednina, akuzativ); Bia (opa imenica, srednji rod, jednina, genitiv); Stanja (opa imenica, srednji rod, jednina, genitiv); Osjeaj (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); Tereta (opa imenica, muki rod, jednina, genitiv); More (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); Prsi (opa imenica, enski rod, mnoina, akuzativ); Usta (opa imenica, enski rod, mnoina, nominativ); Pijavice (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); ivot (opa imenica, muki rod, jednina, akuzativ); ovjeka (opa imenica, muki rod, jednina, akuzativ); No (opa imenica, muki rod, jednina, akuzativ); Grudi (opa imenica, enski rod, mnoina, akuzativ); Krvlju (opa imenica, enski rod, jednina, instrumental); Dana (opa imenica, muki rod, jednina, genitiv); Koija (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); ovjek (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); Vremena (opa imenica, srednji rod, jednina, genitiv); Jean (vlastita imenica, muki rod, jednina, nominativ); Bolesti (opa imenica, enski rod, jednina, genitiv); Gospodin (opa imenica, muki rod, jednina, nominativ); Noi (opa imenica, enski rod, mnoina, nominativ).
-3-
2.1.2. Pridjevi: ivani (opisni pridjev, muki rod, jednina, nominativ, odreeni oblik, pozitiv); itave (opisni pridjev, enski rod, jednina, genitiv, neodreeni oblik, - ); Najmanjem (opisni pridjev, muki rod, jednina, dativ, neodreeni oblik, superlativ); Hladne (opisni pridjev, muki rod, mnoina, akuzativ, odreeni oblik, pozitiv); Straniji (opisni pridjev, muki rod, jednina, nominativ, neodreeni oblik, komparativ); itavoga (opisni pridjev, srednji rod, jednina, akuzativ, odreeni oblik, - ); Uasan (opisni pridjev, muki rod, jednina, nominativ, neodreeni oblik, pozitiv); Tajanstvene (opisni pridjev, enski rod, jednina, genitiv, neodreeni oblik, pozitiv); Obliven (opisni pridjev, muki rod, jednina, akuzativ, neodreeni oblik, - ); Debeo (opisni pridjev, muki rod, jednina, nominativ, neodreeni oblik, pozitiv).
2.1.3. Zamjenice: Tome, pokazna zamjenica; Se, povratna zamjenica; Svoje, povratno-posvojna zamjenica; To, pokazna zamjenica; Neki, neodreena pridjevna zamjenica; to, odnosna zamjenica; Te, pokazna zamjenica; Moja, posvojna zamjenica; Ikakva, pridjevna neodreena zamjenica; Koji, odnosna zamjenica; Neku, neodreena pridjevna zamjenica; Taj, pokazna zamjenica; Neko, pridjevna neodreena zamjenica; to, odnosna zamjenica; Nita, neodreena imenina zamjenica; Tog, pokazna zamjenica; Ih, odnosna zamjenica; Koja, odnosna zamjenica; Moja, posvojna zamjenica; Me, osobna zamjenica; Ova, pokazna zamjenica; Ove, pokazna zamjenica; Mi, osobna zamjenica; Koga, odnosna zamjenica; Kojim, odnosna zamjenica; Mu, osobna zamjenica; Moj, posvojna zamjenica;
-4-
Nekoga, neodreena pridjevna zamjenica; Ga, osobna zamjenica; Vam, osobna zamjenica; On, osobna zamjenica; Jednoga, neodreena zamjenica.
2.1.4.
Brojevi
2.1.5. Glagoli Bilo (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Je (3. lice jednine, nenaglaeni prezent pomonog glagola biti); Bilo je (3. lice jednine, perfekt); Sam (1. lice jednine, nenaglaeni prezent pomonog glagola biti); Poeo (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Sam poeo (1. lice jednine, perfekt); Osjeati (infinitiv); Nisam (1. lice jednine, naglaeni prezent pomonog glagola biti); Mogao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Nisam mogao (1. lice jednine, perfekt); Objasniti (infinitiv); Bih (1. lice jednine, aorist pomonog glagola biti); Stisnuo (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Bih stisnuo (1. lice jednine, kondicional prvi); Su (3. lice mnoine, nenaglaeni prezent pomonog glagola biti); Bila (3. lice mnoine, glagolski pridjev radni); Su bila (3. lice mnoine, perfekt); Nadraena (3. lice mnoine, glagolski pridjev trpni); Stresao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Bih stresao (1. lice jednine, kondicional prvi); Postao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Postao sam (1. lice jednine, perfekt); Zlovoljan (1. lice jednine, glagolski pridjev trpni); Naljutio (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Bih naljutio (1. lice jednine, kondicional prvi); Pozvao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Pozvao sam (1. lice jednine, perfekt); Propisao (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Je propisao (3. lice jednine, perfekt); Stao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Stao sam (1. lice jednine, perfekt); Tuirati (infinitiv); Piti (infinitiv);
-5-
Mogao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Sam mogao (1. lice jednine, perfekt); Spavati (infinitiv); Bio (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Je bio (3. lice jednine, perfekt); Legao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Bih legao (1. lice jednine, kondicional prvi); Zatvorio (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Zatvorio bih (1. lice jednine, kondicional prvi); Pao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Propadam (1. lice jednine, prezent); Nestaje (3. lice jednine, prezent); Trgnuo (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Bi (3. lice jednine, aorist pomonog glagola biti); Trgnuo bi (3. lice jednine, kondicional prvi); Pritite (3. lice jednine, prezent); e (3. lice jednine, nenaglaeni prezent pomonog glagola htjeti); Zdrobiti (infinitiv); e zdrobiti (3. lice jednine, futur prvi); Prilijepila (3. lice mnoine, glagolski pridjev radni); Su prilijepila (3. lice mnoine, perfekt); Siu (3. lice mnoine, prezent); Znam (1. lice jednine, prezent); Ispijala (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Je ispijala (3. lice jednine, perfekt); Zamislite (2. lice mnoine, imperativ); Spava (3. lice jednine, prezent); Ubijaju (3. lice mnoine, prezent); Budi (3. lice jednine, prezent); Osjetivi (glagolski prilog proli); Proboli (3. lice mnoine, glagolski pridjev radni); Su proboli (3. lice mnoine, perfekt); Hrope (3. lice jednine, prezent); Obliven (3. lice jednine, glagolski pridjev trpni); Moe (3. lice jednine, prezent); Die (3. lice jednine, prezent); Umrijeti (infinitiv); e umrijeti (3. lice jednine, futur prvi); Razumije (3. lice jednine, prezent); Mraviti (infinitiv); Opazio (1. lice jednine, glagoslki pridjev radni); Sam opazio (1. lice jednine, perfekt); Smravio (3. lice jednine, glagosli pridjev radni); Je smravio (3. lice jednine, perfekt); Upitao (1. lice jednine, glagolski pridjev radni); Upitao sam (1. lice jednine, perfekt);
-6-
Jeste (2. lice mnoine, naglaeni prezent pomonog glagola biti); Bolesni (2. lice mnoine, glagolski pridjev trpni); Odgovorio (3. lice jednine, glagolski pridjev radni); Je odgovorio (3. lice jednine, perfekt); Mislim (1. lice jednine, prezent); Obolio (1. lice jednine, glagolski pridjev randni); Sam obolio (1. lice jednine, perfekt). 2.2. Nepromjenjive vrste rijei 2.2.1. Prilozi
Prole jeseni, vremenski prilog; Upravo, vremenski prilog; Godinu dana, koliinski prilog; Odjednom, nainski prilog; Nelagodno, nainski prilog; Pravo, nainski prilog; Svakako, nainski prilog; Veoma, nainski prilog; Ponajprije, vremenski prilog; Tako, nainski prilog; Lako, nainski prilog; Izjutra, vremenski prilog; Veerom, vremenski prilog; Doskora, vremenski prilog; Prijanje, vremenski prilog; Nekuda, mjesni prilog; Naglo, nainski prilog; Vie, koliinski prilog; Sada, vremenski prilog; Tako, nainski prilog; Silno, nainski prilog; Veoma, nainski prilog; Nakon, vremenski prilog.
-7-
2.2.3. Veznici Dakle, zakljuni veznik; Kako, namjerni veznik; A, suprotni veznik; Da, objektni veznik; Ni, sastavni veznik; Da, posljedini veznik; I, sastavni veznik; Ali, suprotni veznik; Tek to, vremenski veznik; Kao da, nainski veznik; Te, sastavni veznik; Pa, sastavni vezni; Kao i, nainski veznik.
2.2.4. Uzvici Oh. 2.2.5. estice Li, ne, da, eto, poput, opet, takoer, iste.
-8-
3. Glasovne promjene
3.1.Nepostojano a Ikakva, unju
3.3. Zamjena i sa o Poeo, mogao, stisnuo, stresao, postao, naljutio, pozvao, propisao, stao, bio, legao, zatvorio, pao, trgnuo, opazio, debeo, smravio, pisao, odgovorio, obolio
3.5. Jotacija ivani, nadraena, zlovoljan, najmanjem, siu, buenja, hrope, krvlju, die, bia
-9-
Struna literatura:
SILI, Josip, Hrvatski jezik 1, kolska knjiga, Zagreb, 1998. SILI, Josip, Hrvatski jezik 2, kolska knjiga, Zagreb, 1997. CALOGJERA, Emica, Hrvatski za pripremu razredbenih ispita na fakultetima, Hinus, Zagreb, 1997.
Web izvori:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Vrste_rije%C4%8Di http://hr.wikipedia.org/wiki/Glasovna_promjena
- 10 -