Ispitivanje toka funkcije i crtanje grafa funkcije

Da bismo mogli nacrtati (to precizniji) graf neke funkcije potrebno je odrediti sljedee: 1) podruje definicije funkcije (podruje u kojem funkcija egzistira, tj. u kojem je funkcija definirana), 2) nul-toke funkcije (su toke u kojima je vrijednost funkcije jednaka nuli; dakle dobivamo ih kao realna rjeenja jednadbe f ( x ) = 0 ), 3) stacionarne toke i intervale monotonosti funkcije, 4) ekstreme funkcije, 5) toke infleksije i intervale konveksnosti, konkavnosti, 6) asimptote. U sljedeim zadacima slijedi detaljan prikaz ispitivanja toka funkcije i crtanje njenog grafa. Zadatak 1. Rj. Podruje definicije funkcije: Funkcija Ispitajte tok i nacrtajte graf funkcije

f ( x ) = ( x 1) ( x + 2 ) .
2
2

f ( x ) = ( x 1) ( x + 2 ) je definirana za sve realne .

brojeve pa je skup

(realnih brojeva) podruje definicije zadane funkcije i piemo: D f =

Dakle, zadana funkcija nema toke prekida, ali isto tako ni vertikalne asimptote. Napomena: uoimo da vertikalne asimptote uglavnom egzistiraju u tokama prekida funkcije.
Nul-toke funkcije: Iz
f ( x ) = 0 proizlazi

( x 1) ( x + 2 ) = 0 ,
2

odnosno x1 = 1 , x2 = 2 .

Time zakljuujemo da su N1 ( 2, 0 ) i N 2 (1, 0 ) nul-toke zadane funkcije.

Stacionarne toke i intervali monotonosti: Deriviranjem zadane funkcije (pri emu se

koristi svojstvo derivacije umnoka) dobivamo

f ' ( x ) = 2 ( x 1)( x + 2 ) + ( x 1) = ( x 1) [ 2 x + 4 + x 1] = ( x 1)( 3 x + 3) = 3 ( x + 1)( x 1) = 3 x 2 3 ,

2

= x 2 1

stoga iz

f ' ( x ) = 0 proizlazi: 3 ( x + 1)( x 1) = 0 , odnosno x1 = 1 , x2 = 1 .

Uzimajui u obzir da je f ( 1) = 4 1 = 4 i f (1) = 0 , dobivamo da S1 ( 1, 4 ) i S2 (1, 0 ) stacionarne toke zadane funkcije. Time razlikujemo tri intervala monotonosti: Pritom je:
, 1 , 1,1 i 1, + .

f ' ( 2 ) = 9 > 0

( );

f ' ( 0 ) = 3 < 0

( );

f ' ( 2) = 9 > 0

( ) , stoga zadana

funkcija raste za svaki x , 1 1, + , a pada za svaki x 1,1 .

Ekstremi fukcije: Odredimo f '' ( x ) . Uoimo da iz f ' ( x ) = 3 x 2 3 proizlazi: f '' ( x ) = 6 x .

Odredimo sada tip ekstrema u stacinarnim tokama S1 ( 1, 4 ) i S2 (1, 0 ) .

f '' ( 1) = 6 < 0

funkcija f ima maksimum M ( 1, 4 ) ,

48

f '' (1) = 6 > 0

funkcija f ima minimum

m (1, 0 ) .

Toke infleksije i intervali konveksnosti, konkavnosti: Iz f '' ( x ) = 0 proizlazi: 6 x = 0 ,

odnosno x = 0 . Kako je f ( 0 ) = ( 1) 2 = 2 , zakljuujemo da je toka T ( 0, 2 ) mogua toka

2

infleksije. S obzirom na x = 0 razlikujemo dva intervala: , 0

f '' ( 2 ) = 12 < 0 f '' ( 2 ) = 12 > 0

i 0, + , na kojima emo ispitivati

konveksnost, tj. konkavnost zadane funkcije. Podsjetimo se da je f '' ( x ) = 6 x , stoga

funkcija f je konkavna za svaki x , 0 , funkcija f je konveksna za svaki x 0, + .

Budui da u toki x = 0 konkavnost funkcije prelazi na konveksnost funkcije, zakljuujemo da je T ( 0, 2 ) toka infleksije.
Asimptote funkcije: Podsjetimo se, iz D f =

proizlazi da zadana funkcija nema vertikalne

asimptote. Potraimo horizontalnu asimptotu krivulje zdesna i slijeva. Zdesna: Slijeva:

x +

lim f ( x ) = lim

x +

lim f ( x ) = lim

(( x 1) ( x + 2)) ( = + + ) = + (( x 1) ( x + 2)) ( = ( ) ) = +
2

Dobili smo da je limes zadane funkcije jednak beskonanosti kada x tei ka plus ili minus beskonanosti, na osnovu ega zakljuujemo da zadana funkcija nema horizontalne asimptote. Potraimo kosu asimptotu (zdesna i slijeva): y = ax + b (jednadba mogue kose asimptote). Zdesna:

f ( x) , b = lim ( f ( x ) ax ) x + x 2 f ( x) ( x 1) ( x + 2 ) = lim x 1 2 1 + 2 = + 1 = + , = lim a = lim ( ) ) ( x + x + x + x x x a = lim

x +

Budui da smo dobili da je koeficijent smjera kose asimptote jednak beskonanosti, zakljuujemo da funkcija nema kose asimptote zdesna. Slino emo dobiti i za kosu asimptotu slijeva. f ( x) a = lim Slijeva: , b = lim ( f ( x ) ax ) x x x 2 f ( x) ( x 1) ( x + 2 ) = lim x 1 2 1 + 2 = 1 = , a = lim = lim ( ) ) ( x x x x x x odakle proizlazi da funkcija (tj. krivulja) nema kose asimptote slijeva. Iz reenog proizlazi da zadana funkcija nema nijednu asimptotu.
Resumirajmo gore izraunato, a potom nacrtajmo graf zadane funkcije:

1. podruje definicije: D f = 2. nul toke: N1 ( 2, 0 ) i N 2 (1, 0 ) 49

3. stacionarne toke: S1 ( 1, 4 ) i S2 (1, 0 ) za svaki x , 1 1, + funkcija raste; za svaki x 1,1 funkcija pada 4. ekstremi: maksimum M ( 1, 4 ) i minimum m (1, 0 ) 5. toka infleksije: T ( 0, 2 ) za svaki x , 0 funkcija je konkavna; za svaki x 0, + funkcija je konveksna 6. asimptote: zadana funkcija nema nijednu asimptotu

Zadatak 2.

Ispitajte tok i nacrtajte graf funkcije

f ( x) =

4 x 12 . x 4x + 4
2

Rj. Uoimo da se zadana funkcija moe pisati u obliku:

f ( x) =

4 x 12

( x 2)

, gdje je x 2 .

Podruje definicije funkcije: Iz uvjeta x 2 proizlazi da zadana funkcija nije definirana za x = 2 , stoga je: D f = \ {2} .

Time emo dobiti da je x = 2

jednadba vertikalne asimptote (kasnije emo ispitati kako se

zadana funkcija ponaa zdesna i slijeva u okolini dobivene vertikalne asimptote).

Nul-toke funkcije: Iz
f ( x) = 0

proizlazi

4 x 12

( x 2)

= 0 , odnosno 4 x 12 = 0 , odakle

dobivamo da je x = 3 , tj. da je N ( 3, 0 ) nul-toka zadane funkcije.

50

Stacionarne toke i intervali monotonosti: Deriviranjem zadane funkcije (pri emu se

koristi svojstvo derivacije kvocjenta) dobivamo f '( x) = 4 ( x 2 ) ( 4 x 12 ) 2 ( x 2 )

2

( x 2)

( x 2 ) 4 ( x 2 ) 2 ( 4 x 12 ) [ 4 x 8 8 x + 24] = 4 3 ( x 2) ( x 2)
4 x + 16

f '( x) =

( x 2)

stoga iz

f ' ( x ) = 0 proizlazi: 4 x + 16 = 0 , odnosno x = 4 .

16 12 = 1 zakljuujemo da je S ( 4,1) stacionarna toka funkcije. 4 Uoimo da zadana funkcija ima prekid za x = 2 , stoga s obzirom na stacionarnu tou x = 4 i toku prekida x = 2 razlikujemo tri intervala monotonosti: Uzimajui u obzir da je f ( 4 ) =
, 2 , 2, 4

4, + .

Pritom je:

f '(0) =

16 <0 8

( );

f ' ( 3) =

4 >0 1

( );

f ' ( 5) =

4 <0 27

( ) , stoga zadana

funkcija pada za svaki x , 2 4, + , a raste za svaki x 2, 4 .

Ekstremi fukcije: Odredimo f '' ( x ) . Uoimo da iz f ' ( x ) =

4 x + 16

( x 2)
6

proizlazi:

f '' ( x ) =
=

4 ( x 2 ) ( 4 x + 16 ) 3 ( x 2 )
3

( x 2)

( x 2)

4 ( x 2 ) 3 ( 4 x + 16 )

( x 2)
4

[ 4 x + 8 + 12 x 48] = 8 x 40 4 4 ( x 2) ( x 2)
32 40 1 = <0 16 2

pa je

f '' ( x ) =

8 x 40

( x 2)

Odredimo sada tip ekstrema u stacinarnoj toki S ( 4,1) . f '' ( 4 ) = funkcija f ima maksimum M ( 4,1) .

Toke infleksije i intervali konveksnosti, konkavnosti:

Iz

f '' ( x ) = 0

proizlazi: 8 x 40 = 0 ,

odnosno x = 5 . Kako je

f ( 5) =

20 12 8 = , 9 9

8 zakljuujemo da je toka T 5, mogua toka infleksije. 9 Uoimo da zadana funkcija ima prekid za x = 2 , stoga s obzirom na x = 5 i toku prekida x = 2 razlikujemo tri intervala: , 2 , 2,5 i 5, + , na kojima emo ispitivati konveksnost, tj. konkavnost zadane funkcije. Pritom je:

f '' ( 0 ) =

40 5 = <0 16 2

funkcija f je konkavna za svaki x , 2 ,

51

f '' ( 4 ) = f '' ( 6 ) =

32 40 1 = <0 2 16 48 40 8 1 = = >0 4 4 256 32

funkcija f je konkavna za svaki x 2,5 , funkcija f je konveksna za svaki x 5, + .

Time je zadana funkcija konkavna za svaki , 2 2,5 , a konveksna za svaki x 5, + .

8 Jasno, T 5, je toka infleksije, jer u toki x = 5 konkavnost funkcije prelazi na konveksnost. 9

Asimptote funkcije:

Podsjetimo se, iz D f =

\ {2} proizlazi da zadana funkcija ima

vertikalnu asimptotu x = 2 . Zdesna: 4 x 12 = 4 2 = 4 = lim f ( x ) = lim+ 2 x 2+ x 2 0 ( x 2 ) ( 0+ ) lim f ( x ) = lim

x 2

Slijeva:

x 2

4 x 12 = 4 2 = 4 = 2 0 ( x 2 ) ( 0 )

Dakle, zadana funkcija e teiti ka minus beskonanosti kada x tei prema dva u oba smjera (zdesna i slijeva). Potraimo horizontalnu asimptotu krivulje zdesna i slijeva. Zdesna:
y0 = lim f ( x ) = lim
x + x +

4 x 12 + L'Hosp. 4 4 + = = =0 = xlim 2 + + 2 ( x 2) + ( x 2) 4 x 12 L'Hosp. 4 4 = = xlim = =0 2 + 2 ( x 2 ) ( x 2)

Slijeva:

y0 = lim f ( x ) = lim
x

Zakljuujemo da je y = 0 (tj. x os) horizontalna asimptota, pri emu iz dobivenog iitavamo:

krivulja e se pribliavati asimptoti y = 0 s gornje strane kada x tei prema + , odnosno krivulja e se pribliavati asimptoti y = 0 s donje strane kada x tei prema .
Napomena:

Ako je funkcija zadana eksplicitno, tj. sa y = f ( x ) , onda egzistencija horizontalne asimptote ponitava egzistenciju kose asimptote i obratno. Budui da zadana funkcija ima horizontalnu asimptotu, onda ona ne moe imati kosu asimptotu. Dakle, zadana funkcija nema kose asimptote. U sluaju da smo pokazali da funkcija nema horizontalne asimptote, morali bi provjeriti egzistenciju kose asimptote.
Resumirajmo gore izraunato, a potom nacrtajmo graf zadane funkcije:

1. podruje definicije: D f =

\ {2}

52

2. nul toke: N ( 3, 0 ) 3. stacionarne toke: S ( 4,1) za svaki x , 2 4, + funkcija pada; za svaki x 2, 4 funkcija raste 4. ekstremi: maksimum M ( 4,1)

8 5. toka infleksije: T 5, 9
za svaki , 2 2,5 funkcija je konkavna; za svaki x 5, + funkcija je konveksna 6. asimptote:
x = 2 vertikalna asimptota, pri emu je:
x 2+

lim f ( x ) = , lim f ( x ) = 0+ ,

x 2

lim f ( x ) lim f ( x ) = 0

y = 0 horizontalna asimptota, pri emu je:

x +

Zadatak 3.

Ispitajte tok i nacrtajte graf funkcije

f ( x) =

x2 2x + 2 . x 1

Rj.
Podruje definicije funkcije: Primijetimo da e zadana funkcija biti dobro definirana jedino ako je x 1 . Time je: D f = \ {1} .

Jasno, x = 1 je jednadba vertikalne asimptote.

Nul-toke funkcije: Iz

x2 2x + 2 = 0 , odnosno x 2 2 x + 2 = 0 . x 1 Time se namee problem rjeavanja kvadratne jednadbe: x 2 2 x + 2 = 0 , pri emu je:
f ( x) = 0

proizlazi

2 48 , tj. 2 nema nul-toke.

x1,2 =

x1,2 =

2 2i 2

, na osnovu ega zakljuujemo da zadana funkcija 53

Stacionarne toke i intervali monotonosti: Deriviranjem zadane funkcije (pri emu se

koristi svojstvo derivacije kvocjenta) dobivamo

( 2 x 2 ) ( x 1) ( x 2 2 x + 2 ) 1 2 x 2 2 x 2 x + 2 x 2 + 2 x 2 x 2 2 x = = f '( x) = 2 2 2 ( x 1) ( x 1) ( x 1)
f '( x) = x2 2 x

( x 1)

stoga iz f ' ( x ) = 0 proizlazi: x 2 2 x = 0 , odnosno x ( x 2 ) = 0 , odakle je: x1 = 0 , x2 = 2 . Uzimajui u obzir da je f ( 0 ) = 2 44+2 = 2 i f ( 2 ) = = 2 zakljuujemo da su S1 ( 0, 2 ) i 1 1 S2 ( 2, 2 ) stacionarne toke zadane funkcije.
x = 1 razlikujemo etiri intervala monotonosti:

S obzirom na dobivene stacionarne toke x1 = 0 i x2 = 2 , ali isto tako i s obzirom na toku prekida
, 0 , 0,1 , 1, 2

2, + . Pritom je:

f ' ( 1) =

3 >0 4

( );

3 1 f ' = 4 < 0 2 1 4

( );

3 3 f ' = 4 < 0 2 1 4

( );

f ' ( 3) =

3 >0 4

( ).

stoga zadana funkcija raste za svaki x , 0 2, + , a pada za svaki x 0,1 1, 2 .

Ekstremi fukcije: Odredimo f '' ( x ) . Uoimo da iz f ' ( x ) =

x2 2x
2

( x 1) 2 ( 2 x 2 ) ( x 1) ( x 2 2 x ) 2 ( x 1) ( x 1) ( 2 x 2 ) ( x 1) 2 ( x 2 2 x ) = f '' ( x ) = 4 4 ( x 1) ( x 1)
2 x2 2 x 2 x + 2 2 x2 + 4 x = 2 = 3 3 ( x 1) ( x 1)

proizlazi:

pa je

f '' ( x ) =

( x 1)

Odredimo sada tip ekstrema u stacinarnim toama S1 ( 0, 2 ) i S2 ( 2, 2 ) .

f '' ( 0 ) = f '' ( 2 ) =

2 = 2 < 0 1 2 =2>0 1

funkcija f ima maksimum M ( 0, 2 ) . funkcija f ima minimum m ( 2, 2 ) .

Toke infleksije i intervali konveksnosti, konkavnosti: 2 Iz f '' ( x ) = 0 proizlazi: = 0 , odnosno 2 = 0 , 3 ( x 1)

to je nemogue, jer je 2 0 .

Zakljuujemo da zadana funkcija nema toke infleksije. Uoimo da zadana funkcija ima prekid za x = 1 , ali nema toke infleksije, stoga razlikujemo dva intervala: ,1 i 1, + , na kojima emo ispitivati konveksnost, tj. konkavnost zadane funkcije. Pritom je: 54

f '' ( 0 ) = f '' ( 2 ) =
Vano:

2 = 2 < 0 1 2 =2>0 1

funkcija f je konkavna za svaki ,1 , funkcija f je konveksna za svaki 1, + ,

Iako u toki x = 1 konkavnost funkcije prelazi na konveksnost, zakljuujemo da zadana funkcija nema toku infleksije, jer ona nije definirana za x = 1 .
Asimptote funkcije:

Podsjetimo se, iz D f =

\ {1} proizlazi da zadana funkcija ima

vertikalnu asimptotu x = 1 . Zdesna: Slijeva:

x 1

lim+ f ( x ) = lim+
x 1

x2 2 x + 2 1 = = + x 1 0+

x2 2 x + 2 1 lim f ( x ) = lim = = x 1 x 1 x 1 0

Dakle, zadana funkcija e teiti ka minus beskonanosti kada x tei prema jedan s lijeve strane, ali e zato funkcija teiti prema plus beskonanosti kada x tei prema jedan s desne strane. Potraimo horizontalnu asimptotu krivulje zdesna i slijeva. Zdesna: Slijeva:
y0 = lim f ( x ) = lim
x + x +

x 2 2 x + 2 + L'Hosp. 2x 2 = + = = xlim + x 1 + 1

x 2 2 x + 2 + L'Hosp. 2x 2 y0 = lim f ( x ) = lim = = = xlim x x x 1 1

Zadana funkcija nema horizontalne asimptote (ni zdesna niti slijeva). Potraimo kosu asimptotu (zdesna i slijeva). Jasno, y = ax + b je jednadba kose asimptote. Zdesna:
a = lim f ( x) , b = lim ( f ( x ) ax ) x + x

x +

x2 2 x + 2 f ( x) x2 2 x + 2 + x 1 a = lim = lim = lim = 2 x + x + x + x x x x +

L ' Hosp .

2 x 2 + L ' Hosp. lim = = xlim x + + 2x 1 +

2 =1, 2

b = lim

x2 2x + 2 x2 2 x + 2 x2 + x f ( x ) ax ) = lim x = lim ( x + x + x 1 x 1 x + x + 2 1 = lim = = xlim = 1 x + x 1 + + 1

55

Dobili smo da je y = x 1 jednadba kose asimptote zdesna, to se interpretira da e se krivulja pribliavati asimptoti y = x 1 kada x tei prema + . Na analogan nain e se dobiti da je f ( x) y = x 1 jednadba kose asimptote slijeva. Konkretno, a = lim , b = lim ( f ( x ) ax ) , tj. x x x
a = lim
x

f ( x) x 2 2 x + 2 L ' Hosp. 2 x 2 L ' Hosp . = lim = lim = xlim 2 x x x 2x 1 x x

2 =1 2

b = lim

( f ( x ) ax ) =

x + 2 1 lim = xlim = 1 x 1 1

Dakle, zadana krivulja e se pribliavati asimptoti y = x 1 kada x tei u .

Resumirajmo gore izraunato, a potom nacrtajmo graf zadane funkcije:

1. podruje definicije: D f = 2. nul toke: nema

\ {1}

3. stacionarne toke: S1 ( 0, 2 ) i S2 ( 2, 2 ) za svaki x , 0 2, + funkcija raste; za svaki x 0,1 1, 2 funkcija pada 4. ekstremi: maksimum M ( 0, 2 ) , minimum m ( 2, 2 ) 5. toka infleksije: nema za svaki ,1 funkcija je konkavna; za svaki x 1, + funkcija je konveksna 6. asimptote:
x =1

vertikalna asimptota, pri emu je: kosa asimptota slijeva i zdesna.

x 1+

lim f ( x ) = + ,

x 1

lim f ( x ) =

y = x 1

56