UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU FAKULTET HUMANISTIKIH NAUKA ODSJEK ZA ENGLESKI JEZIK I KNJIEVNOST

SEMINARSKI RAD

Umjetnost i arhitektura islamske panije

MENTOR: Asst. Adis Zili

STUDENT: Esmina Baji

MAJ; 2012.

Uvod
Od svih dijelova zemlje na kojima su izgraeni spomenici islamske arhitekture u svijetu, samo dva nisu vie pod muslimanskom vladavinom. To su Indija (Tad Mahal) i panija. Andaluzija, kao su muslimanski pisci zvali Apeninski poluotok, predstavlja dio panije koji je do odreenog doba bilo pod muslimanskom vladavinom i mjesto na kojem su jo uvijek nalaze kulturni i religijski spomenici koji predstavljaju kulturno-historijsko naslijee islamske civilizacije. Prema miljenju Olega Grabar1, umjetnost islamske panije moe se posmatrati na dva naina: jedan je da je to dio Islamske kulture i umjetnosti, to se vee za religijsku pripadnost, dok je drugi nain posmatranja te umjetnosti da je ona panska umjetnost (umjetnost panije) neovisna o religijskoj, kulturnoj, etnikoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti. No, da li je to panska ili islamska umjetnost ili oboje, sada je manje bitno. Ono to je bitno jesu sami spomenici koji su ostali u paniji nakon Islamske vladavine. Jedan od najveih spomenika tog doba je svakako Velika Damija u Kordobi, koja je priznata kao jedan od najveih remek dijela islamske arhitekture. Osim Velike damije u Kordobi, u paniji se nalazi jo nekoliko spomenika vrijednih spomena, a koji svjedoe o znaaju arhitekture i umjetnosti tog vremena. Meu njima su svakako Medina ez-Zehra, divovsko sjedite halife abd-el-Rahmana II te velianstvena Alhambra koja odie ljepotom arhitekture i dekoracije. Osim arhitektonskih spomenika, svakako je bitno spomenuti i primijenjene umjetnosti kojima su se muslimani u paniji bavili. Tu su svakako grnarstvo, obrada slonove kosti i umjetnost obrade metala u kojoj su se muslimani u paniji pokazali pravim majstorima. Takoer je znaajan i doprinos muzici koji su napravili muslimani uvoenjem orijentalne muzike na Zapad, te utjecaj koji je imala na dalji razvoj muzike na ovom podruju. Iako nije ostalo mnogo umjetnikih djela iz tog vremena, ona to su sauvana svjedoe nam o ljepoti i umijeu starih majstora, a ta djela danas pripadaju svjetskoj kulturnoj batini.

The Legacy of Muslim Spain ed. Salma Khadra Jayyusi, The Netherlands, 1992, str. 583

Arhitektura islamske panije

Poetak islamske arhitekture na Pirinejskom poluotoku oznaila je izgradnja Velike damije u Kordobi 786. godine. Ova damije je poznata po svojim upadljivim lukovima. Maurska arhitektura, kako se jo zvala arhitektura islamske panije, dosegla je svoj vrhunac sa izgradnjom Alhambre, velianstvene palae-tvrave u Grenadi. ak i nakon zavretka islamske vladavine na Pirinejskom poluotoku, islamski stil je jo dugo uticao na arhitekturu panije. panci su u srednjem vijeku koristili Mudejar stil, koji je ustvari imitacija stila islamske arhitekture. Jedan od najboljih primjera maurske arhitekture je Alkazar u Sevilji. Velika damija u Kordobi Kordoba je predstavljala sredite islamske kulture i civilizacije u paniji. U skladu s tim, 786. godine vladar Abd-alRahman je, na mjestu na kojem je nekada bila hrianska crkva, a koja je prvobitno bila rimski gradnje, dimenzije. Kako smo ve rekli, Abd-el-Rahman je zapoeo gradnju damije. Njegov sin Hiam je 793. godine zavrio glavni dio damije dodavi joj etverouglasti minaret. 2 Minaret je visok 73 lakta. Na vrhu te kupole nalaze se pozlaene i posrebrene jabuke. Dvije su bile od istog zlata, a jedna od srebra. Ispod svake su se nalazili prekrasno izraeni ljiljani, a na kraju raspona bio je mali pozlaeni nar.3 Njihovi nasljednici doziivali su dijelove na kordovsku damiju. Dvijestotine dvadeset i tri stuba podupirali su njezin krov. Proirivanje i prepravke na njoj vrene su sve do vladara Al-Hajiba al-Mansura (977-1000). Najvea promijena uraena na ovoj damiji je gradnja renesansne katedrale u sreditu damije. Kordobska damija je bila jedna od 1000 damija u gradu
2 3

hram,

postavio

temelje godine, dostigla

Velikoj kada je sadanje

damiji. Ova damija je prola nekoliko faza da bi 987. dvorite, kompletirano

Hiti, F. Istorija arapa, str. 537. Smailagi, N. Klasina kultura islama, knj. 2.

i tada druga najvea u islamskom svijetu. Poznata je po mnogobrojnim vieslojnim lukovima koji su tada bili novo arhitektonsko dostignue. Vrhunac unutranjeg ukrasa predstavlja mihrab iz vremena vladavine Al Hakama II. Ovdje se, naroito u tri prostora maksure koji prethode mihrabu, rascvjetavaju mree najsloenijih lukova i razvija se, u kvadratima sa izukrtanim rebrima, sasvim svojevrstan postupak u graenju kupola. U urezanim mermernim ploama, kojima je mihrab obloen, ukraen je i arabeskama. Ove sloene are i bogati ukrasi vide se na segmentima kubeta i svodnom kamenu luka. Sve je dodatno ukraeno ajetima iz Kur'ana uraenim kufskim pismom. U Velikoj damiji u Kordobi uzajamno se proimaju razliiti znaajni uticaji. Uticaj sjeverne Afrike ogleda se u uspravno usmjereni redovi stubova, sirijsko-umejadski u smjenjivanju nosaa, oblik minareta, potkoviasti luk, mozaici, i abasidski uticaj koji se ogleda u vieslojnim lukovima i kufskim ukrasima.4 Ova damija je jedini preostali religijski spomenik iz vremena islamske vladavine u paniji, no uprkos svemu kordobska damija je postala simbol muslimanske umjetnosti.

Medina ez Zehra Od Medina ez Zehre nije ostalo mnogo da bi se mogao vidjeti njen nekadanj sjaj. To je

bilo divovsko sjedite halife Abd-el-Rahmana II, koji je 936. godine zapoeo gradnju. Halifa je iznad glavnog ulaza stavio statuu svoje drage ije je ime palata nosila. Medina je opustoena i zapaljena prilikom berberske pobune 1010. godine. Ovaj grad-palata danas stoji na raspolaganju kako arheoloko nalazite. Medina je bila smjetena na padinama planine Sijera Morene. Sastojala se od tri dijela: na najviem se uzdizala palata, na srednjem djelu pruali su se vrtovi i vinogradi dok su Velika damija i privatni stanovi bili smjeteni na donjem djelu. Palata je imala prostrane odaje (400 soba i apartmana), dvorane, hareme i vrtove. Halifa je za svoju dragu Zehru iz Carigrada donio esmu ukraenu ljudskim figurama. Za gradnju Medine ez Zehre donoen je mermer iz Kartage, a stubovi i bazeni sa zlatnim statuama iz Carigrada i Rima. Danas se Medina ez Zehra zove Stara Kordoba (Cordoba la Vieja).
4

http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

Ostaci Medina ez Zehra Alkazar

Od svih svjetovnih spomenika koji su ostali u paniji poslije muslimanske vladavine, najznaajniji su Alkazar u Sevilji i Alhambra u Granadi. Najstariji dio seviljskog Alkazara sazidao je neki toledski arhitekt za muvahidskog upravitelja 1199.-1200. godine. Restaurirali su ga u muslimanskom stilu majstori mudejarske kole za kralja Petra Unutranjost Alkazara u Sevilji Okrutnog 1353. godine i do prije nekoliko godina sluio je kao kraljevska rezidencija. Od mnogih Alkazara u Kordobi, Toledu i drugim panskim

gradovima, ovaj seviljski je najuveniji i jedini koji jo postoji.5 Osim Alkazara, Sevilja ima jo jedan spomenik kojim se ponosi a koji je ostao iz vremena maorske vladavine, to je toranj Girald, koji je prvo bio minaret damije od koje je napravljena crkva. Podignut je 1184. godine i ovaj minaret je bio ukraen otrim tipom lukova i anticipirao je kasnije gotsku ornamentiku.6

5 6

Alhambra

Hiti, F. Istorija arapa, str. 537.-538. http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

pansko-islamska umjetnost i arhitektura svoj vrhunac e doivjeti gradnjom Ahambre, palate Nasrida. Sistem dekoracije dostigao je svoju najviu taku u ovoj graevini. Ova granadska akropola jedna je od najpoznatijih spomenika islamske umjetnosti. Na jugoistonoj granici Granade, na bregovitoj terasi osniva nasridske dinastije Muhamed ibn Jusuf ibn Nasr je na ostacima ranije umejevske tvrave izgradio nadaleko uvenu Alhambru, koja u prevodu znai crvena, nazvana tako po crvenom tuku upotrebljen u izgradnji i po crvenoj boji zidova. Tri njegova nasljednika su je proirivala i uljepavala, tako da je postala jedan od najznaajnijih arhitektonskih spomenika panije. Ova utvrena palata sa svojom pretjeranom dekoracijom u mozaicima, stalaktitima i arabeskam, zamiljena je i napravljena tako velikih i velianstvenih razmjera da jo uvijek izaziva divljenje. Alhambra je opasana zidom na kome se nalaze dvadeset i tri kule i kapije. Najuveniji dio Alhambre je Dvor lavova. U sredini tog dvora nalazi se dvanaest lavova poredanih u krug, a svakome iklja voda iz usta. U sredini kruga nalazi se slavni bunar od alabastera. Ovi lavovi zajedno sa tavanicom, tj. Dvoranom pravde najvaniji su umjetniki spomenici. Na tavanici su predstavljeni vladari koji sjede na ovalnoj klupi, zatim prizori iz vitekog ivota naslikani na koi. Tu je takoer i nekoliko natpisa koji jasno izraavaju vladarev moto Samo je Bog pobjednik. Drugi natpisi su upotrebljeni samo u dekorativne svrhe.7 Sa svojim raskonim lukovima koji se mogu vidjeti na svakom koraku, pauinastim ornamentom i ipkastim dekoracijama od arabeski, nije ni udo to se Alhambra poistovjeuje sa udima iz Hiljadu i jedne noi.

Hiti, F. Istorija arapa, str. 538.

Alhambra Dvor lavova

Umjetnost Andaluzije
Skoro sve sporedne i praktine umjetnosti koje su muslimani razvili u drugim islamskim zemljama, Arapi su prenijeli i nastavili u paniji. pansko-maurska kola obrade metala bila je daleko najbolja. Tu su ubrajane dekoracije, ispupene ili ugravirane are u reljefu, optoenja zlatom i srebrom i pisanje slova.8 Osim u obradi metala, mauri su se isticali i u drugim granama primijenjene umjetnosti kao to su keramika, slonovaa i tekstil.

Keramika

Hiti, F. Istorija arapa, str. 533.

Jo od davnih vremena muslimani su bili majstori u upotrebi obojenih glazura u grnarstvu, a Valencija je bila muslimanski centar ove industrije na Zapadu. U svim oblicima keramike, kao i u mozaicima, panska muslimanska kola se naroito isticala, posebno u keramikim ploicama i plavom porculanu koji su jo uvijek vrlo popularni u paniji i Portugalu. Glatko grnarstvo mudehar po kvalitetu dolazi odmah iza kineskog. Izvanredno lijepa grnarska roba proizvoena je u Toledu i Kordobi jo u treoj etvrtini XI vijeka. 9 U petnaestom stoljeu nalaze se imitacije ovog muslimanskog grnarstva proizvedene na sjeveru, ak u Holandiji. U Italiju je iz panije uvedena ova industrija.

Gazele iz Alhambre (grnarija 13. vijek) Keramiki mozaik je sloena i skupa tehnika, pa je ova tehnika zamjenjivana jeftinijom od XV vijeka. Za ovu tehniku, koja je podrazumijevala nanoenje ara od glei razliitih boja na velike keramike ploice istog oblika, potrebno je mnogo manje vremena nego za keramiki mozaik. Ova tehnika je u paniji poznata kao cuerda seca. Pronaena keramika iz Medina ez-Zehra pokazuje nam brojne ostatke sjajne keramike, uvezene iz Iraka, na kojima se pojavljuju u stilu silueta, ukras od kufskih slova, zatim motivi ivotinja i ljudske figure sa sulufima na obrazima, tipinim za samarsku umjetnost. Osim ovoga javlja se i barbotin grnarija, uglavnom krazi i posude sa dekoracijom naslikanom zelenom i crnom bojom na utoj podlozi. Oba ova tipa svoju inspiraciju duguju Mezopotamiji. Najbolja ostvarenja potiu iz XIV i XV vijeka, a zastupljena su uvenim pansko-mavarskim ocakljenim posuem. Ova tehnika prvi put je primjenjena u Mursiji i Almeriji u XIII vijeku, ali je bila jednobojna. Viebojno ocakljeno posue pojavilo se dva vijeka kasnije kao raskona umjetnost
9

http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza

koja je bila namijenjena bogatim pokroviteljima. Dva glavna sredita proizvodnje nalazili su se u Paterna u Valenciji i Teruel u Aragonu. Izraivane su i keramike ploice sa reljefnom dekoracijom i dekoracijom od glazura u boji. Najuveniji raskoni proizvodi ove umjetnosti su ogromne vaze sa drkama u obliku krila, tzv. vaze iz Alhambre.

Slonovaa Rezbarenje u slonovai, udarnom zubu slona koji se lako moe obraivati, ima na Istoku

tradiciju staru hiljadu godina. Maurski radovi u slonovai potiu iz doba izmeu 950. i 1050. godine. U gradovima Medina ez-Zehra, Kordoba i Kuenka postojale su radionice u kojima se obraivala slonovaa. Poneki komadi imali su na sebi potpis umjetnika, no ovo je umjetnost koja se stvara kolektivno a ne individualno. Pravougaoni sanduci sa poklopcem i valjkaste pikside koji su pravljenji od slonovae sluili su uvanju dragocjenih ulja i dragog kamenja. Od nje su se izraivali i brojini medaljoni. Najraskonija djela nastala su za mone vezire Umajada. Odrali su se i pojedini radovi pravljeni za kranske naruitelje. 10

Rad u slonovai iz 968. god. (Al Zahra) U desetom stoljeu centar kole rezbara slonovae bio je u Kordobi i proizvedeno je mnogo lijepih sanduia i kutija napravljenih, djelomino ili potpuno od slonovae, i ukraeni
10

Samilagi, N. Leksikon islama, str. 557.-558.

izrezbarenim, umetnutim ili naslikanim ornamentima. Koveii od slonove kosti, po kojoj je Kordoba bila poznata, doaravali su eleganciju umejadskog dvorskog ivota. U graviranom reljefu kombinovani su cvijee i kufsko pismo sa brzim ivotinjama i pticama. Neki ornamenti predstavljaju muzike predstave, prizore iz lova, koji ilustriraju upotrebu ivotinjskih oblika kao dekorativni motiv. Predmeti od slonovae esto su bili davani na poklon. Jedan od najljepih primjeraka ove vrste jeste cilindrian sandui koji je dat kao poklon eni halife Al-Hakama II.11 Umjetnost u metalu pansko-maurska kola u obradi metala bila je daleko najbolja. Posue od skupocjenog metala na kordobskom raskonom dvoru bilo je neophodno. Sauvani koveii za nakit od iskucavanog i pozlaenog srebra pokazuje isti izgled kao i oni napravljeni od slonovae. Jedan od takvih koveia uva se na velikom oltaru u katedrali Gerone koji je ostavtina Hiama II. On nosi arapski natpis na kojem se vidi da je to djelo dvojice zanatlija Badra i Tarifa. (noarstvu, izradi sablji i astrolaba) Toledo i Sevilja bili su osobito poznati.
12

U obradi metala

Ukraeni balak maa, Grenada, 14./15. vijek

Od radova u metalu koji su ostali sauvani iz vremena islamske vladavine u paniji ostala je i skulptura jelena izraena od livene bronze, koja potie iz Medina ez-Zehre, a sada je izloena u muzeju u Kordobi. Ovo djelo nastalo je u X vijeku i predstavlja tijelo ivotinje pokriveno mreom krunih crtea, inkrustiranih zlatom. Tekstil

11 12

Hiti, F. Istorija arapa, str. 535. Ibid, str. 533.

10

U proizvodnji skupocjene tekstilne robe, koja je uinila narode arapskog govornog podruja prvacima u srednjovjekovnom svijetu, i panski Arapi su imali svoj udio. No, uprkos ovome, panija nikada nije mogla konkurisati istonom, naroito perzijskom tritu, kada je rije o proizvodnji ilima. Almerija je imala etiri hiljade i osam stotina razboja za tkanje.
13

Grenada je

bila poznata po tome to je snabdijevala evropske prodavae grenadinom. To je orijentalna svilena roba, bogata bojom i cvjetnim i geometrijskim arama. Najee se koristila crkvena ruha, za umotavanje relikvija svetaca i za aristokratske i kraljevske odore.14

Muzika
Zirvab, uenik mausilijske kole u Bagdadu, poloio je temelje panskoj muzikoj umjetnosti u islamskoj paniji. Godine 822. doao je u Kordobu, gdje je ugled i potovanje stekao znanjem. Naime Zirvab je poznavao vei broj pjesama nego bilo koji drugi umjetnik, vladao je znanjem iz prirodnih nauka te je imao privlanu linost to je sve doprinijelo njegovom znaaju. Po pokroviteljstvom vladara Abd-al-Rahmana II, Zirvab je boravio i djelovao u paniji. U Kordobi, Zirvab je dodao lutnji petu icu i otvorio muziku kolu koja je postala konzervatorij andaluzijske muzike. Poslije otvorenja ove kole, poele su s otvarati i druge u Sevilji, Toledu, Valenciji i Granadi. Drugi najzasluniji muziar u vrijeme islamske panije, koji po znaaju dolazi odmah poslije Zirvaba, jeste abu-al-Qasim ' Abbas ibn-Firnas15. On je zasluan za uvoenje i popularisanje orijentalne muzike u paniji. Muzika teorija i praksa koje su donijeli Zirvab i ibn-Firnas bile su perzijsko-arapske. Ovaj sistem je postepeno ustupio mjesto grkoj i Pitagorinoj teoriji, u vrijeme kada su djela sa grkog prevoena na arapski. Muslimani na Zapadu, su openito bili vie privreni muzici nego muslimani na Istoku. Do jedanaestog stoljea muzika Andaluzije je skoro premaila i izblijedila slavu koju je imao Bagdad. U vrijeme vladavine Abasida Krodoba je bila centar muzike, pjevanja i drugih zabava. Kordoba je rakoer postala slavana i po proizvodnji muzikih instrumenata, u emu je razvila i izvoznu trgovinu.
13 14

Maqqari, vol. I, str. 102. Hiti, str.534. 15 Hiti, str. 540.

11

Kada je kransko stanovnitvo prihvatilo muslimanske lirske obrasce, arapske pjesme su postale popularne na cijelom Poluotoku. Muslimanski muziari ivjeli su na dvorovima kraljeva Kastilje i Aragona. Meu najpoznatijim andaluzijskim muziari bili su Abu al Husein al Hamra al Karnati i Iak ibn Siman al Kartabi. Dugo poslije pada Granade, maurski plesai i pjevai nastavili su da zabavljaju domoroce u paniji i Portugalu. 16

Zakljuak
Umjetniki i arhitektonski spomenici iz vremena maurske vladavine u paniji osim ljepotom odiu i umjeem njihovih majstora to nam govori na kojem nivou razvijenosti su bile pojedine umjetnosti, te koliku su vanost muslimani u paniji pridavali ljepoti i dekoraciji vjerskih i stambenih objekata. Utjecaj islamske arhitekture vidljiv je i na objektima koji su graeni nakon pada Granade i odlaska muslimana, a koji su zadrali neke karakteristike arhitekture iz vremena islamske vladavine. Tako je stapanjem kranskih i muslimanskih kultura i tradicija nastao novi stil u arhitekturi nazvan mudejar a koji karakterie upotreba luka i svoda u obliku potkovice. Mudejar je postao panski nacionalni stil u arhitekturi. Osim u arhitekturi, znaajan je i utjecaj koji je izvren na polju muzike, gdje je orijentalna muzika uticala na pansku muziku a i muziku cijele jugozapadne Evrope. Porijeklo mnogih muzikih instrumenata takoer vodi do islamskih zemalja odakle je prvo preneseno u paniju a zatim u druge evropske zemlje. Iz ovoga se da zakljuiti kolika je vanost umjetnosti i arhitekture panije iz vremena islamske vladavine, jer ona predstavlja vezu izmeu Evrope i islamskog svijeta.

Izvori
Hiti, Filip. Istorija arapa, Veselin Maslea, Sarajevo, 1988.
16

Hiti, str. 542.

12

Smailagi, Nerkez. Leksikon Islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990. Smailagi, Nerkez. Klasina kultura islama, Knjiga II, vlastita naklada, Zagreb, 1976. The Legacy of Muslim Spain ed. Salma Khadra Jayyusi, The Netherlands, 1992 http://sr.wikipedia.org/wiki/Umetnost_Al_Andaluza http://www.marijan-birus.iz.hr/islamska_kultura.htm http://www.islamska-zajednica.hr/svijet_islama/Spanjolska.pdf

13