Decimalni brojevi

PRIRODNI BROJEVI: 4, 82, 5760

DECIMALNI BROJEVI: 4.6 , 28.9 , 0.375

U prirodnom broju decimalnu toku zamiljamo na kraju. Npr. 6 = 6. (est je isto to i est cijelih) 52 = 52. 376 = 376.

Dijelovi decimalnog broja:

42.085
cijeli dio (prije decimalne toke) decimalni dio (poslije decimalne toke)

Decimale su znamenke desno od toke. Npr. 8.97 ima 2 decimale 547.6 ima 1 decimalu 0.396 ima 3 decimale 54 nema decimala (to su 54 cijela, pa iza toga nema nita, 54 = 54. )

396.03 7 486.6 325

ima 2 decimale nema decimala ima 1 decimalu nema decimala

Ako decimalni broj na zadnjim decimalnim mjestima ima nule, te nule moemo ispustiti a broj se pritom nee promijeniti. Npr. 9.560 = 9.56 40.0 = 40 38.7090 = 38.709 8.6000 = 8.6 40.200 = 40.2 90.30600 = 90.306 385.0 = 385 500.000 = 500

Zbrajanje decimalnih brojeva

potpiemo decimalni broj ispod decimalnog broja tako da decimalna toka doe ispod decimalne toke (znamenka jedinica ispod znamenke jedinica, i tako za sve ostale znamenke), pa zbrajamo sdesna nalijevo b) 59.86 + 3 + 4.182 59.86 3. + 4.182 67.042

Npr. a) 456.29 + 23.647 + 7.9 456.29 23.647 + 7.9 487.837

, pa onda potpisati

3 cijela potpisuju se ispod cijelog dijela U broju 3 moemo zamisliti (pa i dopisati) decimalnu toku ( 3 = 3. ) tako da toka doe ispod toke.

Oduzimanje decimalnih brojeva

potpiemo decimalni broj ispod decimalnog broja tako da decimalna toka doe ispod decimalne toke (znamenka jedinica ispod znamenke jedinica, i tako za sve ostale znamenke), pa oduzimamo sdesna nalijevo

Npr. a) 912 1.71 912 1.71 910.29 b) 45.28 18 45.28 -18 27.28

Mnoenje decimalnih brojeva

1. pomnoimo ih pismeno kao prirodne brojeve (kao da nemaju toke) 2. zatim izbrojimo koliko ukupno imamo decimala u oba zadana broja toliko decimala mora biti u rezultatu (pa tako stavimo toku) Npr.
1 decimaln o mjesto 3 decimaln a

a)

2.9 3.2 87 + 58 9.28

ukupno su 2 decimalna mjesta

1 decimaln o

b) 4.807 51 24035 4807 245.157

ukupno su 3 decimalna mjesta

nema decimalnih mjesta

Dijeljenje decimalnih brojeva

I. Dijeljenje decimalnog broja prirodnim brojem

- dijelimo kao prirodne brojeve, s tim da: - kad sputamo prvu decimalnu znamenku, u rezultatu zapisujemo toku - ako na kraju imamo ostatak, do njega jo sputamo nulu i nastavljamo s dijeljenjem - ako prilikom sputanja prve zamiljene nule u rezultatu jo nemamo decimalnu toku, tada je trebamo zapisati Npr. a) 89.71 : 5= 17.942 39 kad spustimo 7, u 47 rezultatu piemo 21 toku, 10
a tek nakon toga 7 se ne da podijeliti sa 8, ali ga moramo podijeliti jer je iza njega toka;

b) 7.6 : 8=0.95 76 40 d)3 : 5 = 0.6 30

c) 69 : 4 = 17.25 29 kad spustimo prvu nevidljivu 10 nulu, u rezultatu piemo toku (ako je 20
ve nemamo)

II. Dijeljenje decimalnog broja decimalnim brojem

Ako je drugi broj decimalni, moramo ga pretvoriti u prirodni, a to inimo ovako: 1. toku u njemu (drugom broju) pomaknemo udesno do kraja 2. izbrojimo za koliko smo je mjesta pomaknuli 3. za tono toliko mjesta udesno pomaknemo i toku u prvom broju (on time ne mora postati prirodni, ali moe) 4. tako dobivene brojeve podijelimo Npr. a) 9.38 : 0.5 = = 93.8 : 5 = 18.76 43 38 30 3.3 : 0.08 = = 330 : 8 = 41.25 10 20 40 b) 6.6 : 1.1 = = 66 : 11 = 6

c)

d) 3 : 0.4 = 30 : 4 = 7.5 20

Mnoenje i dijeljenje sa 10, 100, 1000

Kod mnoenja sa 10, 100, 1000 decimalnu toku pomiemo udesno. Kod dijeljenja sa 10, 100, 1000 decimalnu toku pomiemo ulijevo.

Pomiemo je za onoliko mjesta koliko broj 10, 100, 1000 ima nula. Npr. 63.98 10 = 639.8 7.32 100 = 732 4.5 1000 = 4500 0.8 100 = 80 0.03 10 = 0.3 0.04 1000 = 40 13 100 = 1300

63.98 : 10 = 6.398 426 : 10 = 42.6 780 : 100 = 7.80 = 7.8 9.2 : 10 = 0.92 14 : 100 = 0.14 3.2 : 100 = 0.032 5 : 1000 = 0.005

Usporeivanje decimalnih brojeva (<, >, =)

Postupak: 1. prvo usporedimo cijele dijelove. Ako oni nisu jednaki, po njima prepoznajemo koji je broj vei 2. ako su cijeli dijelovi jednaki, onda nastavljamo s usporeivanjem desno od toke, ali znamenku po znamenku. im doemo do razliitih, po njima prepoznajemo koji je broj vei. Npr. 62.3 > 8.9764 3.54 < 35.4 9.78 < 10 4.38 < 4.5 8.297 > 8.1 2.4 = 2.400 8.501 < 8.51 0.007 < 0.07 12 > 1.2 30.0 > 3.00

Tipovi razlomaka
1) Decimalni razlomci - nazivnik im je decimalna jedinica 101 ,102...10n 30 3 2 5 2 = = 2) Obini razlomci 75 3 5 5 5 3) Ireducibilni razlomci - oni ija je najvea zajednika mjera brojnika i nazivnika 1, tj. do kraja skraeni 7531 4) Decimalni brojevi - decimalni brojevi u drugaijem zapisu = 75.31 100

Pretvaranje decimalnog broja u razlomak

Npr. 4.52 =
2 decimale

452 100
2 nule

358.2 =

3582 10
1 nula

0.019 =

19 1000
3 nule

1 decimala

3 decimale

Pretvaranje decimalnog broja u mjeoviti broj

Npr. 4.52 = 4
52 100 2 358.2 = 358 10

0.019 ne moe se pretvoriti u

mjeoviti broj jer je nula cijelih, a to se ispred razlomka ne pie; moemo ga pretvoriti samo 19 u razlomak, to je 1000

Pretvaranje razlomka u decimalni broj

2 2 decimale nule 1 d 1 nula

- sjetimo se da razlomaka crta oznaava dijeljenje, pa brojnik podijelimo nazivnikom Npr. 17 3 = 17 : 5 = 3.4 = 3 : 4 = 0.75 5 4 20 30 20
a a m = n 10n = m b b 10

Obini razlomak

a moe se pretvoriti u decimalni broj ako i samo ako je 10n djeljivo b sa b i pri tome daje prirodan broj n. Brojevi koji se ne mogu pretvoriti u decimalni broj, mogu se tono ili po volji tono aproksimirati s decimalnim brojem. Npr. . 1 = 0.33 0.34 3

Periodski decimalni brojevi

Su decimalni brojevi koje karakterizira grupa znamenki, iza decimalne toke, koja se ponavlja. Npr. . . 7 = 0.318 22 Razlikujemo iste i mjeovite periodske brojeve.
. .

0.b1 b2 ...bn - isti periodski broj

. .

0.b1b2 ...bm c1 c2 ...cn - mjeoviti periodski broj

Gdje je m, duljina pedperiode, a n, duljina periode. Jedni i drugi mogu se pretvarati u decimalne po posebnim obrascima. Vrijede jednakosti:

0.b1 b2 ...bn =
.

b1b2 ...bn 10n 1

.

0.b1b2 ...bm c1 c2 ...cn =

b1b2 ...bmc1c2 ...cn b1b2 ...bm (10n 1) 10m