1

7/2012

BHSC
Inicijativa za REKOM

IMPRESSUM !Glas je publikacija Incijative za REKOM koja izlazi jednom meseno. Svi brojevi dostupni su na veb sajtu ZaREKOM.org. Vesti o Incijativi za REKOM se mogu pratiti i na Facebook profilu: http://www.facebook.com/ZaREKOM. PerKOMRA.ForRECOM, kao i na Twitteru: @ZaREKOMPerKOMRA Kontakt: email: regional@zarekom.org; Tel: +381 (0)11 3349 766; Fax: +381 (0)11 3232 460; Mob: +381 (0)63 393 048 Inicijativa za REKOM

UVODNIK

!Kraj

poetka?
arko Puhovski Photo: Pixsell

Susret je REKOM-ova tima (Kandi, Grebo, Mustafi, Mai, Puhovski) s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipoviem, odran 8. svibnja u Zagrebu, doista mogua prekretnica u ostvarenju projekta na kojemu je ve dugo angairan velik broj aktivista. Jer, sastanak je, dodue, trajao neto manje od sata, ali je njegov sadrajni dio apsolviran za ciglih pet minuta. Predsjednik RH je na sve prijedloge koji slijede iz programa REKOM-a naprosto rekao: da. Nije bilo okolianja, niti uvjetovanja, nego je inicijativa za REKOM dobila jasnu podrku u nastojanju da se ustroji slubena (dakle: meuvladina) skupina strunjaka koja bi valjda konano ustanovila u kojoj je mjeri predloeni status REKOM-a prihvatljiv za vlasti drava sljednica SFRJ. Pritom je posebice znaajno to to je rije ne samo o predsjedniku jedne od reenih drava, nego i o dugogodinjem profesoru kaznenoga procesnog prava. Valja stoga oekivati da e odluka predsjednika Josipovia da imenuje svojega strunjaka biti povod i ostalim predsjednicima da slino postupe, ali e imati i dodatno znaenje, jer se dio do sada formuliranih prigovora odnosio na navodna sudbena ovlatenja to ih predloeni status pripisuje REKOM-u. Predsjednik RH je na sve prijedloge koji slijede iz programa REKOM-a naprosto rekao: da. Na post-jugoslavenskome podruju podrka je hrvatskoga predsjednika svakako izuzetno vana, no njezino je znaenje nezanemarivo i unutar Hrvatske, jer je njezina nova vlada u najmanju ruku oklijevala u donoenju (pozitivne) odluke o prihvaanju inicijative za REKOM. Pritom nije rije tek o simbolikome, dakle indirektnom znaenju Josipovieve geste, nego i o njegovu izriitome obeanju da e razgovarati s hrvatskom vladom kako bi ju eventualno naveo na akciju.
Inicijativa za REKOM

Iskustvo, dodue, pokazuje da je potreban oprez u odnosu na sva obeanja svih politiara. No, injenica je, ipak, da do sada nije bilo ni obeanja s najviih politikih razina (izuzme li se crnogorski predsjednik Vujanovi). U tom bi se pogledu parafrazirajui Churchilla nakon El Alameina moglo s dobrim razlogom ponovo rei: ovo nije kraj, nije ni poetak kraja, ali ovo je, moda, kraj poetka! arko Puhovski Autor je profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i lan regionalnog tima zagovaraa za osnivanje REKOM-a

AKTUELNO - NOVOSTI O REKOM-u

!Predsednik

Hrvatske

Ivo Josipovi

primio

zastupnike REKOM-a

Predsjednik Republike e se zaloiti kod ostalih predsjednika zemalja iz regije za REKOM.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi primio je izaslanstvo Koalicije za REKOM 8.5.2012, i najavio da e se u narednom periodu zaloiti kod ostalih predsjednika zemalja iz regije da delegiraju svoje pravne eksperte i formiraju zajedniki regionalni tim, koji e prouiti ustavno-pravne mogunosti svake od zemalja regije za osnivanje REKOM-a. Kancelarija predsjednika Josipovia izdala je saoptenje o ovom susretu koje prenosimo u celini.

Inicijativa za REKOM

Zagovarai REKOM-a sa predsjednikom Josipoviem Photo: Ured predsjednika Hrvatske

PRIOPENJE KLASA: 008-03/12-01/01 URBROJ: 71-05-02/01-12-111 Zagreb, 8. svibnja 2012. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi, primio je izaslanstvo Koalicije za REKOM (Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima i drugim tekim krenjima ljudskih prava, poinjenim na podruju nekadanje SFRJ u razdoblju od 1991. do 2001. godine), koje je predvodila direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda Nataa Kandi. U izaslanstvu su bili i Zdravko Grebo i Dino Mustafi iz Sarajeva, te arko Puhovski i Mario Mai iz Zagreba. Razgovaralo se o potrebi da drave u regiji uine sve to je mogue da se ustanovi sudbina nestalih osoba, te otkriju i kazne poinitelji ratnih zloina. U odnosu na Inicijativu REKOM, Predsjednik Republike e se zaloiti kod ostalih predsjednika zemalja iz regije da pravni eksperti ispitaju ustavno-pravne mogunosti realizacije te inicijative u svakoj pojedinoj zemlji regije. Proelnica Odjela za informiranje Danja ilovi Kari Odjel za informiranje tel 4565 135 fax 4565 256 www.predsjednik.hr
Inicijativa za REKOM

!Susreti

zagovaraa REKOM-a sa ambasadorima zapadnih zemalja u BiH

i Makedoniji

U okviru druge faze institucionalizacije za REKOM-a bie organizovan niz susreta sa ambasadorima stranih zemalja u zemljama regiona. U maju mesecu, intenzivne aktivnosti na tom planu imali su zagovarai u BiH i Makedoniji. 4

Inicijativa za REKOM

!Ameriki ambasador
u BiH: Ideja

osnivanja
pomirenja

Ambasador Patrick S. Moon je nedvosmisleno podrao osnivanje REKOM-a.

REKOM-a u

skladu sa politikom

Ambasador Sjedinjenih Amerikih Drava u Bosni i Hercegovini, njegova ekselencija g. Patrick S. Moon, razgovarao je 11. maja sa predstavnicima Koalicije za REKOM u BiH, koju su inili javni zagovarai REKOM-a (Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima i drugim tekim krenjima ljudskih prava, poinjenim na podruju bive Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine), Zdravko Grebo i Dino Mustafi, kao i Denana Karup-Druko i Edina urkovi. lanovi delegacije su predstavili osnovni cilj regionalne komisije i njenu primarnu funkciju, a to je utvrivanje injenica o ljudskim stradanjima u proteklim ratovima na podruju regiona i stvaranje javnog prostora za oglaavanje svih rtava u regionu. Razgovaralo se i o trenutnom transferu Inicijative za REKOM iz sfere civilnog drutva na politiki nivo. Ambasador Patrick S. Moon je nedvosmisleno podrao osnivanje REKOM-a, istiui da je impresioniran ciljevima, inkluzivnou i dosadanjim postignuima Koalicije za REKOM, a naroito injenicom da je zadatak REKOM-a rasvijetliti sudbinu svih rtava u regionu, bez obzira na njihovu etniku pripadnost. On je naglasio da je ideja osnivanja REKOM-a u skladu sa politikom pomirenja koju podravaju Sjedinjene Amerike Drave.

Saoptenje za javnost Incijative za REKOM, Sarajevo, 11. maj 2012.

Inicijativa za REKOM

!Crtice

iz javnog

zagovaranja u Makedoniji

Dogovor o amnestiji ratnih zloina na kome poiva vladajua koalicija u Makedoniji velika je prepreka otvaranju pitanja suoavanja s prolou.

Javni zagovara Inicijative REKOM, profesorka Filozofskog fakulteta u Skoplju Biljana Vankovska je, u skladu sa poetnim Planom javnog zagovaranja, u krajnje nepovoljnoj politikoj situaciji u Makedoniji, tokom aprila i maja imala sastanke sa ambasadorima vajcarske (amb. Stefan Lazzarott), Nemake (amb. Gudrun Steinacker) i Norveke (amb. Kjedil Paulsen). Sva tri ambasadora su iz zemalja koje podravaju izgradnju mira i civilno drutvo u kontekstu suoavanja s prolou na Balkanu. Bosna je bila prva asocijacija na ovu temu, kao i podrka regionalnoj Inicijativi REKOM. Razgovor sa norvekim ambasadorom se pokazao kao kucanje na otvorena vrata, s obzirom da je ta zemlja snaan podravalac Inicijative REKOM. Ambasada u Skoplju se zatvara, i njene poslove preuzee ambasada Norveke sa seditem u Beogradu, koja takoe snano podrava Inicijativu REKOM. Amabasador vajcarske je, kao i norveki, naglasio znaaj potovanja principa vlasnitva inicijative, koja pripada civilnom drutvu post-jugoslovenskih zemalja. Svi ambasadori smatraju da je dogovor o amnestiji ratnih zloina na kome poiva vladajua koalicija u Makedoniji velika prepreka otvaranju pitanja suoavanja s prolou. Nemaka ambasadorka, pozivajui se na dva istorijska iskustva Nemake (nakon Drugog svetskog rata i nakon ujedinjenja zemlje), dala je korisne savete u vezi sa moguom saradnjom s nemakim fondacijama, a uputila je i na bogato iskustvo i znanje nemakih naunih radnika i eksperata iz ove oblasti.

Inicijativa za REKOM

!Objavljen

Izvetaj o progresu
javnog
zagovaranja Inicijative

REKOM

Izvetaj o progresu javnog zagovaranja Inicijative REKOM obuhvata period oktobar 2011 maj 2012, i bavi se drugom fazom procesa REKOM, Institucionalizacijom Inicijative REKOM, koja je otpoela formiranjem Regionalnog tima javnih zagovaraa u oktobru 2011. godine. Izvetaj je dostupan na sajtu ZaREKOM.org. 7

!Kosovska

inicijativa
za suoavanje

s prolou

Radna grupa je u obavezi da u narednih deset meseci pripremi Akcioni plan za pripremu i implementaciju Nacionalne strategije za tranzicionu pravdu.

Kosovska vlada osnovala je meuministarsku Radnu grupu za suoavanje sa prolou i za pomirenje (dalje: Radna grupa) na svom redovnom zasedanju 4. juna ove godine.

Inicijativa za REKOM

Radna grupa je osnovana da bi se bavila tekim krenjima ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava u prolosti na Kosovu, ukljuujui poslednji rat i tranzicioni period, uzimajui u obzir vienja svih zajednica sa Kosova. Radna grupa ima zadatak da promovie pomirenje i odrivi mir, i to sluenjem pravdi, obezbeivanjem pravnih lekova za rtve, olakavanjem potrage za istinom, promocijom ozdravljenja, preduzimanjem svih potrebnih mera za obnovu poverenja u dravne institucije, i implementiranjem vladavine prava u skladu sa meunarodnim humanitarnim pravom i standardima tranzicione pravde. Mandat Radne grupe poiva na etiri stuba tranzicione pravde, ukljuujui potragu za istinom, reparacije, pravdu i institucionalne reforme. Radnu grupu e initi predstavnici veeg broja ministarstava, predstavnici Instituta za istraivanje ratnih zloina i Komisije za nestala lica Kosova, kao i civilnog sektora. Eksperti posmatrai procesa bie predstavnici meunarodnih institucija koje su aktivne na Kosovu, kao i ambasade SAD, Norveke, vedske i Holandije. U Odluci (broj 03/77, datum 4.6.2012.) navode se sledee nadlenosti Radne grupe: ustanovljavanje sveobuhvatnog, inkluzivnog i rodno senzitivnog pristupa suoavanju sa prolou, koji e biti razvijen u sklopu Nacionalne strategije za tranzicionu pravdu; kreiranje i implementacija inicijativa tranzicione pravde, strategija, kao i politika i mera koje se bave krenjem ljudskih prava; promocija procesa pomirenja izmeu svih zajednica na Kosovu. Ovo vladino telo moi e i da predlae zakone i uredbe potrebne da bi se osigurala implementacija standarda tranzicione pravde. Radna grupa je u obavezi da u narednih deset meseci pripremi i dostavi Vladi Kosova na uvid i usvajanje Akcioni plan za pripremu i implementaciju Nacionalne strategije za tranzicionu pravdu (NSTP). Radna grupa bie formirana u naredna etiri meseca, to ukljuuje i objavljivanje javnih poziva grupama civilnog drutva za uee u radu. Odluku Vlade Kosova o formiranju Radne grupe za suoavanje sa prolou i za pomirenje podrao je i predstavnik civilne misije na Kosovu Piter Fejt. Priredila J. Gruji

Inicijativa za REKOM

Inicijativa za REKOM

Zgrada Vlade Kosova photo: http://kosovokosova.wordpress.com

AKTUELNO

!Poseta
znaaja

delegacije
SPC Hrvatskoj od istorijskog

10

Zvaninici dve Crkve su se zaloili za rasvetljavanje svih spornih pitanja iz zajednike prolosti.

Patrijarh Irinej i kardinal Josip Bozani Foto: Goran Mehkek / Cropix

Centar za istraivanje religije, politike i drutva pozvao je Crkve iz regiona da podre formiranje regionalne komisije za istinu i pomirenje Delegacija Svetog arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve (SPC), predvoena patrijarhom Irinejom, boravila je u zvaninoj poseti Mitropoliji zagrebako-ljubljanskoj u Hrvatskoj, od 8. do 10. juna 2012. godine. To je poseta delegacije SPC najvieg ranga od osamostaljenja hrvatske drave ime je, po ocenama strunjaka, otvorena nova faza u odnosima dve najbrojnije hrianske konfesije u regionu bive Jugoslavije, i poslata snana poruka meunacionalnog pomirenja i saradnje. Tokom posete, delegacija SPC susrela se sa predsednikom i premijerom Hrvatske, Ivom Josipoviem i Zoranom Milanoviem, a organizovan je i niz poseta srpskim spomenicima kulture i religije u Hrvatskoj. Predsednik Hrvatske Ivo Josipovi izjavio je da poseta delegacije Sinoda SPC Hrvatskoj doprinosi miru i prijateljstvu meu ljudima, verama i narodima. Zvaninici dve Crkve su se zajedniki obratili javnosti, zaloivi se za rasvetljavanje pitanja iz prolosti koja su jo uvek kamen spoticanja i pozvali sve crkvene, dravne i graanske
Inicijativa za REKOM

institucije u dve drave da se neumorno zalau za otklanjanje posledica rata devedesetih. U zajednikom saoptenju istaknuta je obostrana saglasnost da je potrebno to prije rasvijetliti dogaaje za koje jo ne postoji dovoljna osjetljivost u hrvatskoj i srpskoj javnosti. Takoe, podran je i rad komisija koje rade na istraivanju komunistikih zloina i dolinom obeleavanju grobova rtava. Biskupima sudionicima susreta na srcu je da se sva dogaanja iz prolosti razmotre poteno i odgovorno, kako bi se mogli postaviti zdravi temelji za ivot u istini meu pripadnicima dva naroda. Samo tako se mogu lijeiti rane i vedrije gledati u budunost, navedeno je u saoptenju objavljenom 8. juna 2012. Zvaninu posetu Sinoda SPC pozdravila je i organizacija Centar za istraivanje religije, politike i drutva iz Novog Sada, koja je ocenila da taj dogaaj moe predstavljati pomak ka uspostavljanju boljih meuverskih odnosa izmeu dve sestrinske crkve koje nose istorijski teret sukoba na ovim prostorima. Centar za religije je stoga pozvao predstavnike SPC i HKC da povodom obnove dijaloga razmotre i zajedniko pruanje podrke formiranju jedinstvene Komisije za istinu i pomirenje za bivu Jugoslaviju. Uzimajui u obzir sukobe u bivoj Jugoslaviji, konfliktnu prolost izmeu srpskog i hrvatskog naroda, tenzije koje i danas postoje, kao i druga nereena pitanja koja spadaju u domen tranzicione pravde, apelujemo na najvie velikodostojnike klira SPC i HKC da kao jedan od prioriteta u narednom periodu uzmu i podrku procesima tranzicione pravde u regionu, navedeno je u saoptenju za javnost Centra za religije objavljenom 8. juna 2012. Prevladavanje prolosti je bolan i dugotrajan proces koji poinje suoavanjem sa istorijskim injenicama od kojih se ne moe pobei, koje se ne mogu porei i koje se ne smeju zaboraviti kako bi se izbegla dugogodinja spirala zloina i konflikata. [...] Zato pitanje pomirenja izmeu dva bliska naroda koje povezuju istorijske i kulturne veze nuno mora da prati snaan i dinamian meucrkveni dijalog ove dve sestrinske crkve, zakljueno je u apelu ove organizacije. Jelena Gruji
Inicijativa za REKOM

11

!Reakcije na izjave
Nikolia

novoizabranog

predsednika
Srbije Tomislava

tefan File govori na inauguraciji novog predsednika Srbije Photo: Tanjug Predsednik Srbije Tomislav Nikoli izneo je stavove koji su izazvali negativne reakcije u regionu i u svetu. U intervjuu za RTV Crne Gore (31.5.2012), Nikoli je rekao: U Srebrenici nije bilo genocida. U Srebrenici je bio veliki zloin koji su poinili neki pripadnici srpskog naroda, koje treba pronai, izvesti pred sud i kazniti. Osim toga, tokom predizborne kampanje, Nikoli je izjavio za Frankfurter Allgemeine Zeitung da je Vukovar srpski grad ali , je tu izjavu nakon pobede na izborima naknadno obrazloio, rekavi da je mislio na etniko poreklo nekada veinskog stanovnitva, a ne na konkretnu teritoriju (Tanjug, 8.6.2012). Predsednik Srbije je naknadno obrazloio i izjavu o genocidu, pozivajui se na Skuptinu Republike Srbije koja je u martu 2010. godine usvojila Rezoluciju o Srebrenici, kojom se osuuje teak zloin poinjen nad bonjakim stanovnitvom u Srebrenici. Moj odnos prema Srebrenici je potpuno jasan. To je mesto na kome su pripadnici mog naroda poinili straan zloin, i ja to nikada neu da opravdam. Ali, neu ni da idem dalje od onoga to je o tom pitanju zakljuila Narodna skuptina Republike Srbije rekao je Nikoli (Tanjug, 8.6.2012). , Prenosimo kljune reakcije iz regiona i sveta. Serge Brammertz, glavni tuilac Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), ocenio je da je Nikolieva izjava u suprotnosti sa pravnim i injeninim otkriima MKSJ i Meunarodnog suda pravde, te da je takva retorika korak unazad, pogorava patnje rtava i ugroava krhki proces pomirenja u bivoj Jugoslaviji. (Tanjug, 7.6.2012.) Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, rekao je da izjava Nikolia moe davati povoda za zabrinutost, ali svakom dravnom zvaniniku koji stupa na novu dunost treba dati odreeno vreme da se pokae na delima. Kacin je rekao i da je odnos srpskih zvaninika prema ovom zloinu vrlo vaan, i dodao da e u Savetu Evrope, gde je usvojena i
Inicijativa za REKOM

12

rezolucija o genocidu u Srebrenici, sa posebnom panjom pratiti rad predsednika Srbije na polju regionalnog pomirenja. (Danas, 6.6.2012.) Pia Ahrenkilde Hansen, portparolka predsednika Evropske komisije oze Manuela Baroza, izjavila je da je stav Evropske unije da se u Srebrenici dogodio genocid, i da e se ta tema nai na dnevnom redu susreta Baroza s predsednikom Nikoliem, zajedno sa temom pomirenje u regionu. (Vesti, 4.6.2012.) Valentin Incko, visoki predstavnik meunarodne zajednice u BiH je rekao da je negiranje genocida u Srebrenici [...] neprihvatljivo i neoprostivo, i da suoavanje s ratnim zloinima predstavlja prvi korak u poboljanju odnosa u regionu. (Tanjug, 5.6.2012.) Marc Toner, zamenik portparola Stejt departmenta, potpisao je saoptenje u kojem se kae da se genocid u Srebrenici ne moe subjektivno tumaiti, predsedniku Srbije se sugerie da bude konstruktivan u odnosu na regionalna pitanja, i naglaava da neutemeljene izjave o Srebrenici i drugim ratnim zloinima ne doprinose stabilnosti i pomirenju u regiji. (Glas Amerike, 5.6.2012.) Zlatko Lagumdija, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da Nikolieve izjave ne doprinose dobrosusedskim odnosima u regionu, procesu pomirenja i izgradnji poverenja i da ih najotrije osuuje. (Fena, 8.6.2012.) Atifete Jahjaga, predsednica Kosova, obratila se javnosti putem saoptenja: Kabinet Predsednika Republike Kosova poziva izabranog predsednika susedne zemlje, Srbije, da radi na tome to njegovi prethodnici nisu uradili, da nae hrabrost i preduzme korake ka uspostavljanju dobrih i miroljubivih odnosa sa Kosovom. [...] Republika Kosovo i Republika Srbija treba da tee ka pravcu evropske integracije i da su narodi obe zemlje odluniji u izgradnji jedne bolje budunosti za graane, zakljueno je u saoptenju. (Gazeta Express, 22.5.2012.) Izjave novoizabranog Skender Hyseni, bivi ministar spoljnih poslova Kosova, predsednika Srbije izazvale rekao je da ne eli da prejudicira da e Kosovo imati mnogo su ozbiljna negodovanja u potekoa sa ovim ili onim predsednikom jer odnosi izmeu regionu i u svetu. Kosova i Srbije u prvom redu zavise od samog Kosova. Ne verujem da e u odnosu na Kosovo biti nekih znaajnih promena, jer je po mom uverenju i predsednik Tadi u Briselu bio Evropljanin ali na Balkanu i u Beogradu je bio Balkanac. Posebno u odnosu na Kosovo, bio je u tolikoj meri Balkanac koliko i njegov prethodnik [Miloevi], sa malom razlikom da nije koristio oruje, dok je onaj koji je otiao koristio i oruje protiv Kosova, rekao je Hyseni. (Gazeta Express, 21.5.2012.)
Inicijativa za REKOM

13

Ivo Josipovi, predsednik Hrvatske, rekao je da se nada promeni Nikolievih stavova. Mi smo poslednje dve-tri godine napravili ozbiljan napredak u odnosima i bilo bi teta kada bi se ti odnosi prestali razvijati zbog neodmerenih i pogrenih izjava i politikih koncepata, rekao je Josipovi komentariui izjavu Nikolia o Vukovaru. Predsednik Hrvatske je zbog te i potonjih izjava Nikolia otkazao prisustvo inauguraciji u Beogradu, odranoj 11.6.2012. Fond za humanitarno pravo i Incijativa mladih za ljudska prava u Srbiji ocenili su da je negiranjem genocida u Srebrenici Nikoli naneo veliku tetu Republici Srbiji i pozvali predsednika Srbije da obrati panju na svoje rei u javnosti i da ima u vidu da e zbog svoje nacionalistike prolosti biti stalno pod lupom nevladinih organizacija, rtava, suseda i meudravnih institucija, nadlenih za proces prikljuenja Srbije EU. Nikoli je poloio zakletvu u Skuptini Srbije da je posveen evropskom putu Srbije, to treba da dokae potovanjem sudskih injenica i preuzimanjem odgovornosti za nedela iz devedesetih godina koja padaju na teret Srbiji i njenim graanima, zakljueno je u saoptenju. (FHP, 2.6.2012.) Politike partije i zvaninici u Srbiji se nisu oglaavali povodom Nikolievih izjava koje se tiu odnosa u regionu. 14 Priredila J.G.

!Gunjevi

posvjedoio

da su ga

merepovci

zlostavljali

Tomislav Merep na suenju Photo: http://www.dnevno.hr Bivi pomonik vladina povjerenika za Pakrac ore Gunjevi posvjedoio je, 08. svibnja 2012. na suenju Tomislavu Merepu u upanijskom sudu u Zagrebu, da su ga u listopadu
Inicijativa za REKOM

1991. tzv. merepovci zatoili i pretukli u Pakrakoj Poljani, gdje ga je Merep osobno ispitivao. Tomislavu Merepu se sudi kao zapovjedniku priuvne postrojbe MUP-a koja je zlostavljala i ubijala civile sa zagrebakog, kutinskog i pakrakog podruja. Svjedoei u nastavku suenja bivem savjetniku u MUP-u Merepu, 73-godinji Gunjevi je ispriao da su 11. listopada 1991. dvojica uniformiranih mukaraca dola po njega u ured u Kutini, gdje je radio kao pomonik vladina povjerenika zaduen za zdravstvo i socijalnu skrb. Rekli su mu da ga vode u Pakraku Poljanu kod zapovjednika njihove priuvne postrojbe MUP-a Merepa, a pritom su mu oduzeli pitolj za koji je imao dozvolu te novac i osobne dokumente. Rekli su mi da mi to ionako vie nee trebati. Osjeao sam se jadno i ponieno, kazao je Gunjevi. Po dolasku u Dom kulture u Pakrakoj Poljani su ga pretukli slomivi mu tri rebra, dok su mu dva napukla. Nakon otprilike sat vremena doao je Merep koji ga je ispitivao o njegovoj ulozi u Pakracu te nekim osobama iz tog grada, a na kraju je poruio straarima da ga ne diraju. No, po rijeima svjedoka, uslijedila su svakodnevna poniavanja, maltretiranja i zlostavljanja nedostojna ovjeka, a njega su meu ostalim u jedan, dva navrata muili prikljuivi ga na strujni induktor. Merepu se sudi kao zapovjedniku priuvne postrojbe MUP-a koja je zlostavljala i ubijala civile. 15

Kazao je da je trpio uasne bolove te da mu je pomogao lijenik koji je naredio da mu se daju analgetici. Kako je tko doao radio je to je htio, rekao je Gunjevi, prisjetivi se da su morali pjevati hrvatsku himnu i dizati ruku na ustaki pozdrav. Ja sve to nisam zasluio jer se nisam ogrijeio o zakon, kazao je, dodavi kako mu je poznato da je nekima bilo nelogino da on kao Srbin i pravoslavac bude dunosnik u hrvatskoj vlasti. U Pakrakoj Poljani vidio je jo nekoliko zatoenih civila koji su takoer zlostavljani, no nije uo da bi Merep izdavao zapovjedi za to niti zna da je netko ubijen. Tvrdi da je Merep imao svoj ured u Domu kulture, ali da ga esto nije bilo. Gunjevi je puten iz zatoenitva na intervenciju vie ljudi. Vjeruje da se za njega zaloio i tadanji ministar zdravstva Andrija Hebrang. Posljednjeg dana zatoenitva po njega je doao vladin povjerenik Vlado Dela, a Merep mu je dao papir, odnosno svojevrsnu propusnicu za kretanje izmeu Zagreba i Kutine koju i dan-danas uva. Gunjevi je ustvrdio kako je nemogue da tadanja vlast nije znala to se dogaa u Pakrakoj Poljani iz koje se nije moglo pobjei. Pa to nije bilo ilegalno, za to se znalo, kazao je svjedok, dodavi kako ne vjeruje tadanjem ministru unutarnjih poslova Ivanu Vekiu da nita nije znao. Posvjedoio je da je prije zatoenja u Pakrakoj Poljani bio na ispitivanju i u policiji u Kutini zbog radio stanice koju je zaduio. Gunjevi je kazao da e nakon savjetovanja s odvjetnikom odluiti hoe li do kraja
Inicijativa za REKOM

suenja podnijeti imovinsko-pravni zahtjev, to jest zatraiti odtetu na to kao rtva ima pravo. Tekst Novog lista Gunjevi posvjedoio da su ga merepovci zlostavljali (08. svibanj 2012.) pripremio Eugen Jakovi, Documenta Centar za suoavanje s prolou

REKLI SU

!Preporuke novoj srpskoj

16

vlasti u
prolou

suoavanju sa
Nikola Kneevi Photo: lina arhiva

Bez sumnje, ako nova vlast eli da bude odgovorna prema prolosti, trebalo bi da pokae mnogo vie razumevanja i podrke procesu institucionalizacije REKOM-a. Politika odgovornost prema prolosti nuno implicira podrku procesu koji eli da u zemljama bive Jugoslavije formira celovitu Komisiju za istinu i pomirenje. Korenito i istinsko pomirenje nije mogue bez stvaranja institucije koja bi sistemski delovala na promeni svesti u zemljama regiona i radila na utvrivanju svih injenica o zloinima poinjenim na prostorima bive Jugoslavije u periodu izmeu 1991 - 2001. Izlino je govoriti da REKOM predstavlja conditio sine qua non - uslov bez kojeg pomirenja jednostavno ne moe da bude. Potrebno je, dakle, da se nakon formiranja nove vlade uine konkretni pomaci koji bi
Inicijativa za REKOM

pokazali jasnu opredeljenost da dravne institucije stanu iza Incijative REKOM, da bi zapoeo proces institucionalizacije ove Inicijative. Novi predsednik Srbije, Tomislav Nikoli bi trebalo da svoje opredeljenje ka evropskim integracijama, miru i stabilnosti i dobrim dobrosusedskim odnosima pokae i tako to bi u bliskoj budunosti primio delegaciju Incijative REKOM i sa predstavnicima delegacije razgovarao o pitanjima konkretne podrke dravnih institucija REKOM-u. Bilo bi takoe veoma znaajno kada bi novi predsednik svoj mandat zapoeo posetom memorijalnom centru u Potoarima i odao poast ubijenim Bonjacima i ubijenim pripadnicima srpske nacionalnosti u Bratuncu. Odnos Srbije prema prolosti uticae u velikoj meri na proces evrointegracija, jer nije mogue u isto vreme praviti krupne korake ka punopravnom lanstvu a sa druge strane nositi balast nacionalistike prolosti i retorike. Stepen evrointegracija ne moe da bude pokazatelj moralnog odnosa nacije prema prolosti. Uzimajui u obzir ulogu crkava i verskih zajednica unutar procesa pomirenja i odnosa prema prolosti, treba istai injenicu da dugotrajno i temeljno pomirenje meu narodima na prostoru Balkana nije mogue bez aktivnog uea religija koje su na ovim prostorima imale znaajnu ulogu u kreiranju verskih i nacionalnih identiteta i konsenzusa. Polazei od temeljne teze poznatog rimokatolikog bogoslova Hansa Kinga (Hans Kng) da nema mira meu narodima bez mira meu verama, jasno je da verske institucije moraju znaajnije da budu ukljuene u proces pomirenja na Balkanu, samim tim i u REKOM. Sukobi u bivoj Jugoslaviji ne bi se mogli okarakterisati kao religijski, ali ipak treba istai da su religije imale odreenu ulogu i u kreiranju nacionalnih tenzija u kontekstu podizanja verske i nacionalne svesti. Sukobi su bili pre svega politike prirode, ali uz prisustvo religijskog nusa koji je sluio kao svojevrsni katalizator konflikata. Religije bi trebalo da mnogo vie posvete panju suoavanju sa prolou i pitanjima nacionalizma, nego to to trenutno ine, budui da se u javnom diskursu i dalje veoma manipulie pojmom svetoga kako od strane politikih, tako i od strane religijskih elita. Moram da konstatujem da u javnom govoru religijskih velikodostojnika izostaju kritiki osvrti prema prolosti i zloinima. Primetna je jedna vrsta selektivnosti pamenja, gde se empatija iskazuje prema pripadnicima svog naroda, a izbegava se pominjanje tuih rtava. Isuvie malo rei moemo uti o Oluji od pripadnika intelektualne elite ili klira Rimokatolike crkve u Hrvatskoj, isuvie malo od njihovih kolega iz SPC o Oluji ili Srebrenici, a gotovo nita od Rijaseta Islamske zajednice BiH o zloinima koje su poinili pripadnici bonjake nacionalnosti. Glas Koncila bavi se dekonstrukcijom komunistike istoriografije i prebrojavanjem rtava navodnih ustakih zloina bez ikakve tendencije da se o Oluji govori na drugaiji nain, osim onog koji se nalazi u okvirima dravotvorne ideologije i praznine scenografije. U jednom komentaru, GK povodom Oluje (Dan pobjede
Inicijativa za REKOM

17

i domovinske zahvalnosti) navodi kako su Srbi napustili svoje domove na nagovor svojih voa. Postavlja se pitanje: da to nisu uradili, da li bi i oni doiveli istu sudbinu kao i oni koji su se usudili da ostanu? Naalost, kritike svesti religija prema devijantnim drutvenim pojavama na prostoru Balkana gotovo da i nema. Bogoslovlje stoji uljuljkano iza kulisa transcendentalne, univerzalistike i dogmatske tematike, lanog trijumfalizma, bez hic et nunc, apatino i naizgled nemono da svojim teorijskim doprinosom uzdrma temelje hegemonije povlaenih elita i uzdigne marginalizovanog oveka, koji lien svakog dostojanstva ostaje da tavori na marginama drutvene lestvice. Stie se utisak da Crkve i verske zajednice ne samo da ne ele da se suoe sa prolou, konfliktima i koketiranjem sa nacionalizmom, ve i da izostaje adekvatan odgovor na drutvenopolitike probleme sadanjosti. Bez obzira na nivo evrointegracija u kojem se ove zemlje trenutno nalaze, mnotvo pitanja koja su optereena balastom minulih sukoba ostaje i dalje otvoreno, o emu govore razna nereena pitanja, poput povratka raseljenih Srba u Hrvatsku. Stepen evrointegracija ne moe da bude pokazatelj moralnog odnosa nacije prema prolosti. Metafizika odgovornost nacije prema sukobima i zloinima o kojoj je Jaspers svojevremeno govorio mora da postoji na svim sukobljenim stranama bive Jugoslavije, izbegavajui tako bilo kakvu vrstu selektivnosti i istoriografske dramaturgije. Ovo je mogue jedino ako stoer ovakve vrste odgovornosti prema minulim sukobima bude komisija regionalnog karaktera koja e imati dugogodinji mandat poveren od zemalja bive Jugoslavije da se sistemski i institucionalno bavi izbalansiranim i nepristrasnim odnosom prema ovim pitanjima. Miljenja sam da Incijativa za REKOM poseduje ovakav kapacitet i da bi daljom institucionalizacijom i angaovanjem znaajnih drutvenih inilaca ova budua komisija mogla da bude istorijski mirovni projekat koji bi doprineo daljoj stabilizaciji zemalja Zapadnog Balkana i dugotrajnom miru. Nikola Kneevi Autor je predava na Protestantskom teolokom fakultetu u Novom Sadu i predsednik Centra za istraivanje religije, politike i drutva

18

Inicijativa za REKOM

TRANZICIONA PRAVDA U REGIONU

!Prevazilaenje

prolosti: neformalni program

obrazovanja
mladih u kolama

na Kosovu

FHP Kosovo je pokrenuo prvi neformalni program obrazovanja uenika srednjih kola o ratnim zloinima na Kosovu pod nazivom Neformalno obrazovanje o tranzicijskoj pravdi, koji se temelji na Popisu ljudskih gubitaka [Kosovska knjiga pamenja], koji sprovode FHP Kosovo i FHP, i injenicama koje je utvrdio MKSJ i domai sudovi. FHP Kosovo je s programom poeo u septembru 2011. godine, nakon dobijene saglasnosti i podrke od strane Ministarstva obrazovanja RK. Nastavna tehnika je slina tehnici koju koriste muzeji holokausta u Vaingtonu i Berlinu. Predavai su istraivai FHP Kosovo, koji imaju viegodinje iskustvo u dokumentovanju ratnih zloina, uzimanjem izjava od svedoka i lanova porodica rtava. Program je osmiljen da mlade podstakne na razmiljanje i debatu o dogaajima iz neposredne prolosti, i da ih pridobije da donose zakljuke na osnovu injenica koje su sudski utvrene ili proverene iz vie izvora. Na poetku predavanja, predavai pitaju uesnike da li znaju koliki je broj ubijenih i nestalih na Kosovu. Po pravilu uenici navode veliku brojku ubijenih i nestalih Albanaca, dok za rtve iz drugih etnikih zajednica ne znaju. Tokom rata je ubijeno oko 25.000 Albanaca, naveo je jedan od uenika tokom predavanja odranog 15. decembra 2011. godine u gimnaziji 17 Shkurti u Obiliu/Obiliq. Podatke FHP Kosovo i FHP, prema kojima je 10.495 Albanaca i oko 3.500 Srba, Roma i drugih ne-Albanaca ubijeno, poginulo u borbama ili nestalo u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine, uenici prihvataju kao objektivne i pouzdane. Za mnoge uenike, ova predavanja su bila prva prilika da uju o stradanjima Srba, Roma i drugih ne-Albanaca. Predavai primeuju da uenici imaju najvie saznanja o stradanju njihovih familija, dok o stradanju drugih u njihovoj lokalnoj i iroj zajednici govore reima puno ih je stradalo. Za njih je osnivanje REKOM ansa da se ne zaboravi nijedna rtva i da svaka lokalna zajednica pamti sve svoje rtve.
Inicijativa za REKOM

19

Sa predavanja FHP Kosovo u srednjoj koli Photo: arhiva FHP Kosovo Predavai se slue dijagramima i tabelama koji sadre podatke o rtvama prema statusu, polu, nacionalnosti i vrsti zloina. Uenici sluaju audio snimak svedoenja rtava, bez podataka o identitetu i lokaciji na kojoj je poinjen zloin. Nakon to sasluaju izjave svedoka i preivelih, predavai pitaju uenike da identifikuju etniku pripadnost rtve. Uenik gimnazije Naim Frashri u timlju/Shtime, koji je rtvu identifikovao kao Srbina, dao je sledee objanjenje: rtva je Srbin koga su ubili drugi Srbi, zato to je titio Albance. Uenik iz gimnazije Sami Frasheri, iz Pritine/Prishtin, smatra da su neka ubistva pripadnika manjina uinjena iz osvete koja je posledica nasilja koje u post-konfliktnim drutvima predstavlja normalnu pojavu, i ona je ponekad opravdana. Percepcija uenika se menja Posebno je znaajan nalaz predavaa FHP Kosovo da su mladi kada im se predoi broj iz sredina u kojima su oruani sukobi bili najintenzivniji, u veoj ubijenih ili nestalih osoba. meri spremni da prihvate injenice o stradanjima ne-Albanaca. Koordinator projekta Kreshnik Sylejmani ukazuje na injenicu da srednjokolci iz veih urbanih sredina koriste tvri nacionalistiki renik od svojih drugova iz seoskih krajeva, gde su voeni intenzivniji sukobi. FHP Kosovo je do kraja maja 2012. godine u 28 srednjih kola odrao predavanja u trajanju od dva kolska asa, a planirana su predavanja jo u dve kole. Od svih kola, 25 je van Pritine/Prishtin. Programom neformalnog obrazovanja bie obuhvaeno najmanje 1.200 uenika srednjih kola. Teuta Hoxha Autorka je koordinatorka Koalicije za REKOM na Kosovu
Inicijativa za REKOM

20

!Priznanje

Srbije

na koje

se ekalo

Bilans nedela poinjenih devedesetih i danas je vidljiv golim okom - preko 230 domainstava u okolini Priboja gotovo da je sravnjeno sa zemljom.

20 godina

Vlada Srbije usvojila je Program za povratak Bonjaka izbeglih i raseljenih iz optine Priboj u periodu 1991-1999. godine Tokom devedesetih, daleko od panje svetske javnosti i medija usmerene u to vreme na rat u BiH i Hrvatskoj, Srbija se obraunavala i sa svojim graanima Bonjacima u Srbiji, u delu Sandaka. Oko pet hiljada ljudi je proterano, raseljeno, zlostavljano i poniavano, 31 ih je ubijeno ili nestalo, a do danas je velika veina tih zloina, koje su poinile srpske snage na teritoriji Srbije, ostala nekanjena i nepoznata ogromnoj veini graana ove zemlje. Nedavno je, dvadeset godina od poetka tog traginog perioda i dvanaest godina od smene Slobodana Miloevia, Vlada Republike Srbije usvojila Program za povratak Bonjaka izbeglih i raseljenih iz optine Priboj u periodu 1991-1999. godine, kojim su sandaki Bonjaci prvi put dobili institucionalno priznanje da su bili rtve sopstvene vojske i drave. ivot muslimanskog stanovnitva u Sandaku zauvek se promenio u maju 1992. godine. Veliki broj pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije doao je na podruje optine Priboj, u sela uz granicu sa BiH [Republika Srpska] i Crnom Gorom, u kojima ive Bonjaci. Vojnici zaustavljaju metane na ulici, pretresaju ih, legitimiu, prete im i zlostavljaju ih. Pucaju na seljane koji uvaju stoku. Puca se i po kuama dok su u njima deca. U oktobru 1992. godine, Osvetnici Milana Lukia odvode 17 Bonjaka iz Sjeverina i okolnih sela. Njih 16, nakon brutalnog muenja, ubijaju na obali Drine. U februaru 1993. godine, VJ bez ikakvog povoda napada selo Kukurovie i ubija troje starijih metana, a Osvetnici Milana Lukia iz voza u stanici u trpcima izvode 19 Bonjaka, odakle im se gubi svaki trag. Nekoliko nedelja kasnije, vojnici odvode Hasana Mujovia iz Sjeverina, koji je doao da obie kuu. Vie ga niko nikada nije video. Ti dogaaji su presudno uticali da oko 500
Inicijativa za REKOM

21

22

Sandra Orlovi Photo: Lina arhiva Bonjaka iz pribojskog kraja napuste svoje domove i sela. Nakon njihovog odlaska, njihove kue, imovinu i stoku opljakala je i unitila vojska. U istom periodu, u drugim delovima Sandaka [Novi Pazar, Sjenica, Tutin] policija i Sluba dravne bezbednosti hapse stotine Bonjaka pod navodnom sumnjom da poseduju oruje. U policijskim stanicama privedene veu, fiziki zlostavljaju i primoravaju da priznaju da rade protiv drave. Protiv vienijih, politiki angaovanih Bonjaka, pokreu se montirani procesi koji ni do danas nisu dobili epilog. Bilans nedela poinjenih devedesetih u Sandaku danas je vidljiv golim okom. Preko 230 domainstava u okolini Priboja gotovo da je sravnjeno sa zemljom. Njihovi ostareli vlasnici ve skoro dve decenije ive u velikom siromatvu po iznajmljenim podrumima i sobama u Priboju, Sarajevu, Goradu, Pljevljima. Porodice nestalih sa velikim uznemirenjem prate sve vesti o novootkopanim masovnim grobnicama. Stotine rtava torture u policijskim stanicama svakodnevno se na putu do pijace ili do lekara susreu sa (u meuvremenu unapreenim) policajcima koji su ih zlostavljali. Ako izuzmemo procesuiranje nekolicine odgovornih za otmicu Bonjaka iz Sjeverina, institucije Republike Srbije su godinama grubo ignorisale rtve krenja ljudskih prava u
Inicijativa za REKOM

Sandaku. Ipak, nakon viegodinjeg zajednikog zalaganja Udruenja za zatitu prava proteranih i raseljenih iz optine Priboj, Sandakog odbora za zatitu ljudskih prava i sloboda, Fonda za humanitarno pravo i nekoliko narodnih poslanika i ministara iz Sandaka, 27.03.2012. godine, Vlada Republike Srbije usvojila je Program za povratak Bonjaka izbeglih i raseljenih iz optine Priboj u periodu 1991-1999. godine. Po svojoj sadrini i simbolikom znaaju, taj Program predstavlja prvi zvanini dokument post-miloevievske Srbije kojim drava priznaje nepravdu prema rtvama etniki motivisanih krenja ljudskih prava na svojoj teritoriji, a za koje su odgovorni pripadnici snaga bezbednosti Srbije. Program sadri konkretne mere kao to su izgradnja unitenih kua, infrastrukture i pomo u obnavljanju poljoprivredne delatnosti, a predvia i naknadu onima koji ne ele da se vrate. Vremenski okvir za sprovoenje programa je etiri godine. Posebnu teinu Programu daje Odluka Vlade, u kojoj se obrazlae donoenje Programa i taksativno navode zloini poinjeni u pribojskim selima tokom devedesetih. Dalje, istie se da je cilj Programa odrivi povratak proteranih i raseljenih, ime e biti ostvarena njihova osnovna ljudska prava, kao i da usvajanjem i realizacijom ovog Programa, Vlada Republike Srbije alje jasnu poruku svim svojim graanima, da se vie nikada nee ponoviti proterivanje i iseljavanje njenih graana zbog pretnji, straha i objektivnih opasnosti po ivot kao to je to bilo u sluaju sa graanima bonjake nacionalnosti iz optine Priboj. Ono to ovaj dokument ini ve sada istorijskim je injenica da je Odluku Vlade o usvajanju Programa potpisao Ivica Dai, potpredsednik Vlade i predsednik Socijalistike partije Srbije. Uloga ovog politiara u reimu Slobodana Miloevia u vremenu kada su zloini u Sandaku bili deo svakodnevice, svima je poznata. Upravo zbog toga i zbog njegove nove uloge formalnog potpisnika ovog dokumenta, ovaj Program za rtve predstavlja svojevrsno zadovoljenje pravde. Sandra Orlovi Autorka je zamenica izvrne direktorke Fonda za humanitarno pravo, Beograd, Srbija

23

Inicijativa za REKOM

!Dvadeset

godina

od zloina deportacije izbjeglica

Tea Gorjanc Prelevi Photo: Radio Slobodna Evropa Krajem maja meseca navrilo se dvadeset godina otkako je u Crnoj Gori izvren zloin protiv izbeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, kolokvijalno nazvan deportacija izbeglica. Najmanje njih 66 dravni slubenici Crne Gore su sistematski pohapsili u maju 1992. i izruili pripadnicima vojnih snaga Radovana Karadia da im poslue za razmenu zarobljenih srpskih vojnika. Veina izruenih odmah su streljani, a nekolicina mueni u logorima i na kraju razmenjeni. Jo uvek se svim rtvama ovog zloina ne zna grob, niti se zna gde su tano ubijeni. Zna se da su svi bili civili, koji su u Crnoj Gori potraili spas od rata, da su uhapeni bez pravnog osnova i organizovano isporueni uglavnom iz stanice milicije u Herceg Novom. esnaest godina kasnije, posle etvorogodinje parnice, Crna Gora je prihvatila poravnanje i platila obeteenje od preko 4 miliona eura za 200 lanova 42 porodice stradalih i osmorice preivelih rtava. Ovo je nezapamen primer kolektivnih reparacija za rtve u ovom napaenom regionu i jedan od svetlih primera kolektivnih reparacija u svetu. Uspehu oteenih doprinelo je intenzivno interesovanje meunarodnih organizacija za njihov sluaj i kontinuirana panja crnogorskih medija, istaknutih predstavnika graanskog drutva i pojedinih politikih partija. S druge strane, ni do danas, dvadeset godina kasnije, zvanino se ne zna ko je odgovoran za ovaj zloin. Crnogorski sud nije naisto ni sa tim da je ovakav sluaj uopte ratni zloin. Tadanji predsjednik RCG, Momir Bulatovi, objasnio je da se radilo o dravnoj greci, za koju niko posebno ne treba da odgovara. Crnogorsko tuilatvo, sudei po optunici, smatra da se ovde radi o ratnom zloinu protiv civila, ali samo zbog njihovog nezakonitog preseljenja - kao da su preseljeni na neko lepo,
Inicijativa za REKOM

24

mada nepoeljno mesto, a ne u foanski koncentracioni logor smrti, kako je to opisao i Haki tribunal. Problem sa crnogorskim tuilatvom je i kontinuitet uea u samom zloinu, o emu svedoe i dravna dokumenta i Momir Bulatovi. Tako se dravno tuilatvo Crne Gore prema ostvarivanju pravde u ovoj stvari odnosi u skladu sa svojom istorijskom ulogom. Tek posle poravnanja, u januaru 2009, optueni su devetorica dravnih slubenika preteno nieg ranga, izuzev tadanjeg efa dravne bezbednosti i jednog od pomonika ministra unutranjih poslova. Ostalo je nejasno zato nije istraena komandna odgovornost tadanjeg vrha vlasti - premijera ukanovia i predsjednika Bulatovia - koji su po slubenoj dunosti primali biltene dravne bezbednosti i morali znati za sva hapenja u Crnoj Gori u ratnom vremenu. Niti su na optuenikoj klupi svi za koje se opravdano moe pretpostaviti da bi tamo trebalo da se nau, niti je osnov za optuenje dovoljno ozbiljan, niti su sve rtve popisane. Delovi slagalice reaju se samo onoliko koliko je neophodno da bi se stvar oduila u nedogled. Crna Gora je platila obeteenje od preko 4 miliona eura za 200 lanova 42 porodice stradalih i osmorice preivelih rtava.

Suenje se u prvom stepenu zavrilo neverovatnom presudom u kojoj je sud zakljuio da optueni dravni slubenici nisu mogli da izvre ratni zloin jer tadanja Savezna Republika Jugoslavija, u ijem je sastavu bila Crna Gora, nije objavila rat Bosni i Hercegovini! Kao da je u meunarodnom pravu dovoljno da drava ne objavi rat da bi neometano zloinila i omoguila da sve to zastari. Kao da je u tako jezivim i traginim stvarima koje se tiu samog ponora pakla dovoljno biti dovitljiv, ne objaviti rat i izbei odgovornost. Mada, ovakvo zakljuivanje suda nije i najvei problem presude koja je ukinuta jer je sud napisao nelogino i uinio je neshvatljivom. Presuda je opravdano izazvala sumnje o politikom uticaju, jer bi, da je opstala, oslobodila odgovornosti ne samo optuene, ve i sve druge koji bi mogli da se dovedu u vezu s ovim zloinom. Poseban problem, kojim e se baviti bar EU, je kako je mogue da se u evropskoj dravi, o troku i obrazu poreskih obveznika, sudi nelogino i neshvatljivo. Dvadeset godina kasnije, Crna Gora nema ni dan seanja, ni spomenik za rtve ovog zloina. Pravda ni formalno nije zadovoljena, niti preti da to bude. Krivini postupak, koji bi morao biti uverljivi dokaz vladavine prava, svakodnevno se pretvara u aferu, a rtve guraju u istu, bezimenu humku. Tako se nee spreiti da sutra ponovo zbog imena ili veroispovesti ne stradaju naa deca i nai unuci. I zato nam je neophodan REKOM. Tea Gorjanc-Prelevi Autorka je izvrna direktorka NVO Akcija za ljudska prava, Podgorica, Crna Gora
Inicijativa za REKOM

25

!lanovima

obitelji

civilnih rtava

rata umjesto

pravde i odtete

ovrhe

Milena ali-Jeli Photo: Lina arhiva lanovi obitelji rtava zloina koji su u odtetnim postupcima pred sudovima RH pokuali ostvariti naknadu tete zbog gubitka svojih roaka uglavnom su gubili parnice u kojima su od Republike Hrvatske zahtijevali naknadu tete. Pored toga, obvezani su i na naknadu trokova izgubljenih parnica Poetkom 1996. godine Hrvatski sabor je izglasao Zakon o izmjenama Zakona o obveznim odnosima kojim je stavio van snage lanak 180 kojim se regulirala odgovornost drave za tetu uzrokovanu teroristikim aktima i javnim demonstracijama. Tom zakonskom odredbom prekinuti su svi sudski postupci koji su bili u tijeku, a kojima se od drave trai naknada za pretrpljene ozljede i gubitke vlasnitva nastalih uslijed teroristikih akata. Godine 1999. Hrvatski sabor donio je slian propis kojim se prekidaju svi sudski postupci kojima se trai naknada slinih teta nastalih uslijed djelovanja vojske i policije (dodavanjem l. 184A Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima). Nepostojanje pravnog propisa koji bi regulirao navedena pitanja odgovornosti za nareenu tetu odnosno ova pravna praznina je nakon niza godina popunjena zakonima izglasanima tijekom 2003. godine: Zakonom o odgovornosti za tetu nastalu uslijed teroristikih akata i javnih demonstracija i Zakonom o odgovornosti Republike Hrvatske za tetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oruanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (NN broj 117/03). Vaan pokreta za izradu zakona i popunjavanja pravne praznine bile su presude Europskog suda za ljudska prava kojim je sud utvrdio povredu Republike Hrvatske u pravu na pristup sudu po l. 6. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, brojnim tuiteljima koji su tijekom devedesetih pokrenuli sudske sporove protiv RH traei
Inicijativa za REKOM

26

odtete za zapljenjene i minirane kue van podruja zahvaenih ratom (npr. Kuti v. RH, zahtjev 48778/99). Danas, devet godina nakon donoenja Zakona, ostaje nejasna namjera zakonodavca prilikom njihova donoenja, osim onemoguavanja ostvarivanja prava velikog broja oteenika sudskom praksom. Prve posljedice navedenih zakona bile su razvidne kroz sudske odluke nakon nastavljanja prekinutih sudskih postupaka pokrenutih tijekom devedesetih. Novi Zakon o odgovornosti za tetu nastalu uslijed teroristikih akata i javnih demonstracija znatno je suzio opseg odgovornosti drave ograniavajui maksimalni iznos naknade na 60% iznosa utvrene tete (s tim da ukupna teta ne moe biti naknaena u iznosu veem od 350.000,00 kuna) i to one tete koja je posljedica smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja. Isto tako, izuzeo je iz sudske nadlenosti materijalne tete nastale na teritoriju cijele Republike Hrvatske (sruene i spaljene objekte te pokretnu imovinu), upuivanjem tuitelja na upravni postupak te odtetu u obliku obnove oteenih ili unitenih materijalnih dobara sukladno odredbama Zakona o obnovi. Veina tubenih zahtjeva za naknadu tete uzrokovane ratom je odbijena. Daljnje posljedice navedenih zakona analiziramo kroz sudske postupke pokrenute nakon donoenja navedenih zakona, a koje su pokrenuli tuitelji/oteenici traei naknadu tete radi usmrenja bliske osobe tijekom rata 1991-95. Zakljuke temeljimo na analizi 108 pokrenutih sudskih postupaka. U veini postupaka tubeni zahtjevi su odbijeni. Tuitelji su uspijevali uglavnom u parnicama kojima je prethodio kazneni postupak u kojemu je prethodno utvrena kaznena odgovornost poinitelja zloina (pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga). No u brojnim sluajevima u kojima su tubeni zahtjevi podizani iako prethodno nije utvrena kaznena odgovornost poinitelja, tuitelji/oteenici gotovo su u pravilu gubili parnice. Zakoni obiluju znaajnim nejasnoama koje su ostavljene na rjeavanje sudskoj praksi. Tako je problem primjene zakona kroz sudsku praksu: definicija terora, definicija ratne tete, raunanje zastarnih rokova za podizanje tubi, sudskom praksom utvreno je da Republika Hrvatska ne odgovora za tetu poinjenu tijekom Domovinskog rata na podruju izvan kontrole tijela RH, problemi dokazivanja da su tetu prouzrokovali pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga, a to su sve bili razlozi odbijanja tubi. Zadnja i u ovom trenutku najozbiljnija posljedica primjene zakona kroz sudsku praksu su na presudama suda temeljena rjeenja o ovrsi1 radi naplate trokova postupaka, po opim
1 Ovrha je postupak po kojemu sudovi provode prisilno ostvarenje trabina na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava (pravomone presude, vjerodostojni rauni).
Inicijativa za REKOM

27

pravilima parninog postupaka da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duna protivnoj stranci naknaditi trokove. Problem drutvene nepravde odreenog kruga graana iji su najblii kao civili stradali u ratu, ija se tona sudbina ni do danas ne zna, gdje poinitelji zloina nad njima nisu procesuirani i kanjeni, te zagovaranje njihovih prava, u prvom redu kroz otpis naplate dosuenih trokova sudskih postupaka dosadanji nositelji vlasti nisu bili voljni rijeiti. Predstavnici nevladinih udruga proces zagovaranja nastavljaju s novoizabranom prosinakom Vladom, kojoj su ve kroz okrugli stol o suenjima za ratne zloine, dopise, sastanke ukazali na navedenu problematiku i mogua rjeenja. Vrijeme djelovanja je svakog dana sve krae, svakog dana se javi novi oteenik, sada u ulozi ovrenika. Sudski postupak prelazi u svoju zadnju fazu ovrhu, i time se toj grupi ljudi naruavaju i ovako naruene egzistencije. Ukoliko Vlada RH ne uvidi da se nerjeavanjem pitanja obeteenja rtava ini nepravda, tuitelji/oteenici, iji su blinji usmreni u za sada neprocesuiranim ili nezadovoljavajue procesuiranim zloinima, bit e prisiljeni zatraiti odtetu zbog smrti svojih blinjih pred Europskim sudom za ljudska prava, a ijim presudama je u dva predmeta (Julari protiv RH - Zahtjev br. 20106/06 i Skendi protiv RH - Zahtjev br. 16212/08) Republici Hrvatskoj naloeno plaanje naknade tete zbog neprovoenja odgovarajuih istraga u vezi zloina poinjenih tijekom rata. Milena ali-Jeli Autorka je pravnica u nevladinoj organizaciji Documenta - centar za suoavanje s prolou, Hrvatska

28

Inicijativa za REKOM

INTERVJU

!Vratiti

povjerenje da

su humanizam

i empatija
mogui na Balkanu

Dino Mustafi Photo: Radio Slobodna Evropa

Izuzetno aktivan i svestran umetnik, reditelj Dino Mustafi danas je jedan od najpoznatijih pozorinih i filmskih stvaralaca na podruju bive Jugoslavije. U njegovom opusu posebno direktor meunarodnog pozorinog festivala MESS. Reirali ste u Skoplju, Pritini, Beogradu, Rijeci, Zagrebu, Mariboru... Odomaeni ste u itavom regionu. ta je to univerzalno prepoznato u vaem radu, to su zavolele i sasvim razliite sredine? Proces pomirenja mogu je samo na istini i faktima, lien bilo kakvih ideolokih interpretacija. mesto zauzimaju predstave u kojima se kritikuje drutvo i poziva na promene. Osniva je i 29

U svom radu polazim od toga da je umjetniki in - vaan drutveni dogaaj, da umjetnost mora biti angairana, jer je uvijek refleks svog vremena i prostora. Predstave koje sam radio bavile su se mikrosvijetovima, postavljale su ontoloska i egzistencijalna pitanja, a nisu nudile odgovore niti arbitrarne

stavove. Pozorite je medij koji obuhvata svijet u totalitetu, vjeruje u i apeluje na gledaoca koji eli da razvija kritiku svijest i iri svoj spoznajni horizont. Moda su takvi gledaoci suvie idealizirani, ali ja sam ih sretao u svim tim gradovima koje ste spomenuli i vjerujem u takvu publiku, njoj se obraam i vodim dijalog sa njom, i moda zbog toga i imam sreu i privilegiju da radim u toliko razliitih sredina. Kao zagovara osnivanja REKOM uestvujete u najveoj i najsnanijoj regionalnoj

inicijativi u ovom trenutku. Kakvi su vai utisci, vae dosadanje iskustvo zagovaraa?
Inicijativa za REKOM

Valja odmah ustvrditi da Inicijativa REKOM nema alternativu. Toj inicijativi je dat najvei legalitet u regionu velikom podrkom graana, koji vjeruju da se naa krvava prolost ne smije ideologizirati, manipulirati, relativizirati u brojkama, falsifikovati u injenicama. Naposljetku, ne smije se nikada zaboraviti veliki broj rtava kojim treba dati dignitet i odati pijetet. Za mene, to je jedna plemenita i hrabra inicijativa koja treba da depolitizira historiju i onemogui matricu Dino Mustafi kojom se na Balkanu decenijama vlada preko grobova i Photo: Radio Slobodna Evropa rtava. REKOM moe dati nadu i vratiti povjerenje da su humanizam i empatija mogui na Balkanu, da nam je vano sjeati se prolosti ne da bismo bili njeni taoci, ve naprotiv, da bismo vidjeli budunost novih pokoljenja bez konflikata i mrnje. Poslednjih meseci u regionu je odrano vie parlamentarnih i predsednikih izbora. Da li e ove promene uticati na prilike u Bosni i Hercegovini, imajui u vidu uticaj koji politiari okolnih zemalja imaju na prilike unutar BiH? 30 Naalost, moram konstatovati da se na politikim scenama u regionu ponovo inkarniraju politike koje su dominirale 90-ih. Prve izjave novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikolia koje negiraju genocid u Srebrenici pokazuju da ulazimo u turbulentno vrijeme koje e sa velikih socijalnih i ekonomskih problema skretati u jeftino politikanstvo, reviziju istorije, lairanje fakata u svrhu etnikog mobiliziranja i konstrukcije nekih novih, pseudonacionalnih vrijednosti. Sasvim sigurno da e politiki ambijent na Balkanu drugaije izgledati sa Nikoliem, pa se stoga ne mogu nauditi miljenjima onih koji smatraju da se nita dramatino nee dogoditi u regionu nakon njegovog izbora. To je korak nazad, jer zapoeti procesi pomirenja do kojih tek treba doi trae odgovorne politiare, bez hipoteke prolosti, to nesumnjivo nije sluaj sa predsjednikom Srbije. Govori se esto o tome da je BiH u veoma ozbiljnoj krizi, a u isto vreme ima veoma malo ponuenih reenja za njeno prevazilaenje. Uestvovali ste na izborima sa partijom Naa stranka. Kako gledate na stanje u vaoj zemlji, i ta su reenja koja bi po vama donela pozitivne rezultate? U mojoj zemlji su pale sve vlade na svim nivoima vlasti u BiH, radi neuspjele koalicije izmeu SDP i SDA. Mnogi su od poetka bili uvjereni da ta koalicija nije prirodna, bili su skeptini u vezi sa njenim reformistikim kapacitetom. I ja spadam u te koji nisu povjerovali da iza takve kombinacije stoji politika platforma, programski ciljevi. Naalost, politiki pragmatizam i stranako-lini interesi su dominantni model vladanja u BiH. Ne postoje vie
Inicijativa za REKOM

nikakve idejne stranke koje su u skladu sa vrijednostima za koje se zalau, sa ciljem ka kojem ele povesti BiH. Naa stranka je mlada politika stranka, socijal-liberalne orijentacije, parlamentarna je u kantonu Sarajevo i ima svog delegata u Domu naroda Federacije BiH. Svojim programskim naelima, javnim istupima i ponaanjem pokazuje da postoji politika alternativa u BiH. Ali, naalost, ona nije politiki faktor, jer su od meunarodnih institucija i od medija blokirani mali politiki subjekti koji nude dijalog kao princip dogovaranja, a ne iscrpnog pregovaranja, koji vjeruju da konstruktivni kompromis nije posrnue i slabost nego vrijednost multietnike sloene zajednice, i koji naposljetku vjeruju da postoje naini i mehanizmi da se zatite pojedinana i kolektivna prava, i ostvari socijalna i etnika pravda. Kakva je budunost BiH, ako sudite po vaim studentima sa Akademije scenskih umetnosti u Sarajevu? Inicijativa REKOM nema alternativu, njoj je dat najvei legalitet u regionu velikom podrkom graana. U naim sredinama ima mnogo talentovanih i perspektivnih mladih umjetnika koji trebaju ureene kulturne sisteme, strateke kulturne politike koje e razvijati institucionalnu i vaninstitucionalnu produkciju. Trebamo otvorenost kulturnog prostora, njegovu internacionalizaciju kao jedinu mogunost komparacije i konfrontacije sa vrijednostima i standardima svjetske kulture. Kultura je integrirajua po svom biu, karakteru i duhu, oplemenjuje nas, doprinosi evoluciji i emancipaciji naih zajednica. Zato smatram da je odgovornost na nama, da tim mladim stvaraocima omoguimo ambijent koji e biti kreativan i inspirativan, a ne sa svojim birokratskim i esto stupidnim preprekama neprohodan prostor za umjetnike. Jedan ste od pokretaa incijative za otvaranje Muzeja opsade Sarajeva. Kako zamiljate taj muzej? Taj Muzej opsade e biti vrlo vaan transfer znanja na mlade generacije koje e izuavati kako se moe opstati i preivjeti uz pomo inteligencije, kreacije i hrabrosti koju su iskazali graani Sarajeva u najduoj opsadi u historiji ovjeanstva. Muzeju je donirana FAMA kolekcija koju je Suada Kapi vrijedno prikupljala sa svojim timom skoro dvije decenije. To je najpotpunija i najcjelovitija oralna historija sa vie od 5000 ispitanika, mnogim artefaktima, jednom rijeju impresivna kolekcija koja omoguava daljnje istraivanje sa sociolokog, antropolokog, fenomenolokog i kulturolokog aspekta opsade. To e biti i institucija koja e svjedoiti kako je proces pomirenja mogu samo kroz istinu i fakte, lien bilo kakvih ideolokih interpretacija, kao prostor za katarzini dijalog. Sarajevo ima odgovornost prema ovjeanstvu i pokoljenjima iza nas, da upozori i ne dozvoli da bilo kada i bilo gdje neko ponovi okrutnost koju je doivio. Jelena Gruji
Inicijativa za REKOM

31

TRANZICIONA PRAVDA U SVETU

!Poetak

kraja

nekanjivosti predsednika

drava

Charles Taylor Photo: UN

32

est godina nakon poetka suenja, 26. aprila 2012. godine, sudsko vee Specijalnog suda za Sijera Leone proglasilo je biveg predsednika Liberije Charlesa Taylora krivim za ratne zloine. Taylor je tom meunarodnom presudom postao prvi ef drave u svetu osuen za najtea krenja ljudskih prava. Taylor je izmeu ostalog kriv i za pomaganje i podsticanje terorizma, ubistava, silovanja, seksualnog ropstva, prisilnu mobilizaciju dece ispod 15 godina, porobljavanje i pljaku, za ta je tuilatvo zatrailo kaznu zatvora u trajanju od 80 godina. Sud je, meutim, Taylora osudio 30. maja na 50 godina zatvora. Poseban akcenat u presudi je stavljen i na njegovu ulogu u pljaki i trgovini krvavim dijamantima, kojima su pobunjenici iz Sijera Leonea plaali oruje, municiju, logistiku i tehniku pomo koju im je Taylor pruao tokom sukoba, a koje je on kasnije koristio za svoje privatne potrebe i poklone atraktivnim enama, poput manekenke Naomi Cambell, koja je o ovome i svedoila u Hagu. Kada je pre 11 godina, u junu 2003. godine, otpeaena tajna optunica protiv tada aktuelnog predsednika Liberije i izdat nalog za njegovo hapenje, malo je bilo onih koji su zaista verovali da e se Taylor ikada suoiti sa odgovornou za svoju umeanost u oruani sukob u Sijera Leoneu. Nakon viegodinjih perioda nesigurnosti i sukoba koji su pratili este i nasilne promene vlasti, Sijera Leone je doivela potpuni sistemski kolaps poetkom 1990-ih. U tom periodu, u Sijera Leoneu je osnovan pobunjeniki Revolucionarni ujedinjeni front (RUF) pod komandom Fodaya Sankoha, biveg pukovnika vojske Sijera Leonea, sa ciljem destablizacije te zemlje i pomoi Charlesu Tayloru koji se borio za prevlast u graanskom ratu u susednoj Liberiji. Od 1991. do 2002. godine, u Sijera Leoneu ubijeno je ili poginulo oko 50.000 ljudi, vie od polovine ukupne populacije (oko 2,5 miliona ljudi) oterano je u izbeglitvo, a najvanije prirodno blago ove zemlje, rudnici
Inicijativa za REKOM

dijamanata, su opljakani. Veliki broj rtava bile su ene i deca, koji su izloeni muenjima, silovanjima, seksualnom nasilju i porobljavanju, kao i prisilnoj mobilizaciji, pogotovo u sluaju maloletnih deaka. Deca su esto bila prisiljavana i da ine zloine protiv lanova svojih porodica, ne bi li se spreio njihov beg iz pobunjenikih grupa koje su ih koristile kao vojnike. Konflikt u Sijera Leoneu obeleila je i upotreba jednog od najbrutalnijih orua terora - nasilne amputacije ruku, uiju, nogu, aka, genitalija, noseva i usana. U svemu ovome, pobunjenikim grupama u Sijera Leoneu izdano je pomagao predsednik Liberije, Charles Taylor. Veliki broj rtava bile su Nakon to je konflikt u ovoj zapadnoafrikoj zemlji zavren 2002, ene i deca, koji su izloeni Specijalni sud za Sijera Leone, osnovan sporazumom izmeu muenjima, silovanjima, Ujedinjenih nacija i vlade Sijera Leonea, podigao je vie optunica seksualnom nasilju, za zloine poinjene u krvavom graanskom ratu, uglavnom protiv porobljavanju, prisilnoj voa pobunjenikih grupa, koji su vrlo brzo i uhapeni i predati mobilizaciji. u nadlenost suda. Neki od njih, poput Fodaya Sankoha, umrli su tokom suenja, zbog ega su postupci protiv njih obustavljeni. Nekoliko pobunjenikih voa je osueno na dugogodinje zatvorske kazne za ratne zloine i zloine protiv ovenosti, od kojih su neke due od 50 godina. Nakon objavljivanja optunice, Taylor se povukao sa mesta predsednika Liberije i pobegao u egzil u Nigeriju, koja je tri godine odbijala da ga uhapsi. Konano, na zahtev Liberije, Taylor je uhapen 2006. godine prilikom pokuaja prebacivanja u Kamerun. Prebaen je u Liberiju, gde je predat snagama UN-a, koje su ga predale u nadlenost suda u Sijera Leoneu. Zbog sumnje da bi bezbednost svedoka bila ugroena, suenje je prebaeno u Holandiju, gde je Taylora trolano sudsko vee pre nepunih mesec dana proglasilo krivim po 11 taaka optunice. Visina zatvorske kazne e biti objavljena 30. maja. Taylor e sluiti kaznu u nekom od zatvora u Britaniji. Studenti prava prouavae njegovu presudu iz ugla meunarodnog prava i utvrenih sudskih injenica koje otkrivaju njegovu ulogu u brutalnim ubistvima, ali i u pljakama zarad line dobiti. Marijana Toma

33

Inicijativa za REKOM

GLAS RTAVA

ore Gunjevi, Pakrac

!Za jedne etnik, za druge

izdajnik

ore Gunjevi Photo: www.snv.hr

Prije rata, Gunjevi je u Pakracu radio u Zavodu za zdravstveno osiguranje, a za vrijeme rata bio je na slubi pomonika povjerenika Vlade Republike Hrvatske za zdravstvo i socijalnu skrb. 34 Ratna zbivanja u Pakracu su poela 01.03.1991. godine kad se dio Srba meu koje i ja pripadam pobunio u policijskoj stanici i izveo prepad koji je skren nakon dva, tri dana intervencijom Hrvatske policije. Prava pobuna u Pakracu poela je u rano jutro 19.08.1991. godine kad su pobunjeni Srbi iz svih pravaca u okolini grada i periferije grada, a Pakrac je grad sa, u to vreme negdje petnaestak tisua stanovnika, poeli pucati iz svih vrsti oruja koje im je stajalo na raspolaganju, neselektivno pogaajui esto puta i bolnicu i druge objekte. Nekoliko dana iza toga raspalo se sve, sistem vlasti i ostalog da bi konano 06.09.1991. Vlada donela odluku o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zdravstvo i socijalnu skrb za opinu Pakrac. Ne znam, vjerojatno mene kao voditelja ispostave zdravstvenog osiguranja i zbog onoga kako sam se ranije ponao imenovali me za pomonika povjerenika za zdravstvo bez obzira na moju nacionalnost i sve drugo. Prije izbijanja oruanih sukoba na tom podruju u Medicinskom centru Pakrac bilo je zaposleno 619 radnika. Po izbijanju sukoba 95% Srba je otilo, ostalo je neta Hrvata i drugih. Kad sam doao u bolnicu 07.09. ujutro, negdje 120 ljudi je bilo na poslu, a negdje oko 490 bolesnika. Moete si zamislit da je praktiki nemogue bilo organizirat ivot. Istina, u to vreme je bilo 270 bolesnika na odjelu psihijatrije. Nastali su veliki problemi, odmah po izbijanju sukoba igrom sluaja je lokalni vodovod bio na podruju koje je bilo pod okupacijom pobunjenih Srba. Nestalo je vode, nestalo je plina, povremeno je nestajalo elektrine energije, nije bilo mogue organizirat ivot. Mi popravimo kotlovnicu, oni ju gaaju minobacaima i moe
Inicijativa za REKOM

raditi sat, dva i prestaje, jednostavno nije se moglo ivit. Tad smo donesli odluku. Meunarodni Crveni kri je u nekolko navrata pokuao evakuirat bolnicu, nije uspio. Po njima su pucali ak u Kukunjevcu, jedna od medicinskih sestara iz Meunarodnog Crvenog kria malo ogrebena, ranjena. Vratili su se nazad, bili smo preputeni na milost i nemilost. Moete si mislit odgovornost nas koji smo ostali i mene koji sam bio Iz dnevnika ora Gunjevia na elu te ekipe za sudbinu tih ljudi, a i da smo ih ostavili Photo: www.snv.hr u Pakracu, tko bi se o njima brinuo, ko bi njih hranio, ko bi njih opskrbio sa svim onim to je trebalo. Poeli su nam ljudi intenzivno umirat na hemodijalizi, u roku od dva, tri dana umrlo nam je sedam ljudi jer je voda bila zagaena, nije vie bilo uvjeta za rad, tad smo donesli odluku da se moramo evakuirat ili pobje, kako god hoete. Prvo smo evakuirali njih 17 koji su jo preostali ivi na hemodijalizu u Zagreb, iza toga smo ili sa ovim opim odjelima, kirurgija, pedijatrija, interna, ginekologija, rodilite i drugo. To smo napravili izmeu 24. i 25. 09. Ostalo nam je jo neuropsihijatrija, dio pacijenata sa neurologije i intenzivna njega. Kako je osoblje odlazilo nismo imali automobila da sve ove sa intenzivne njege utrapimo i na kraju smo evakuaciju izvrili 29. 09. u noi sa est autobusa i oko 30 osobnih automobila. Tu no smo izvezli 300 bolesnika otprilike i puno osoblja i lanova njihovih obitelji. To je bio najgori trenutak Susreto sam se sa nizom problema znate, kad sam imao priliku da u ivotu, odveli su me u razgovaram sa Srbima onda kae ti si izdajnik. Kad su moji deki Pakraku poljanu, u roku doli u Zagreb u tab saniteta, jednostavno kad vide potpis i ime pa od tri, etiri minute su me kau ta vam ovaj etnik radi tu. To su veliki problemi koje sam ja iscipelarili, slomili. osobno imo, meutim, bio sam tvrdoglav i uporan, to je ilo svojim tokom. 13.09. kad sam i'o na pregovore sa pobunjenim Srbima po nalogu Povjerenstva i uz suglasnost povjerenitva da nam puste vodu, da nam puste iz zapovjednitva doktora retera, za kojeg se ni danas ne zna njegova sudbina, da nam puste doktora Vladimira Solara i jo i druge zdravstvene radnike koji su bili zatoeni, ti pregovori su bili prije sve drugo nego pregovori, ucjene, napravite ovo, dajte nam ovo pa emo onda razgovarat. Pustit emo vam vodu ako vi napravite to i to, da bi me na kraju kad sam izao iz te kue u kojoj su bili pregovori doekali petorica postrojena sa nekakvim poluautomatskim orujem. Ja nisam vojnik, ja se osim u lovako oruje u drugo oruje ne razumijem i nikad se nisam razumio. Htjeli su me likvidirat, imo sam sreu da je jedan bio poten od pregovaraa, stao ispred mene, kae, ujte on je doo kao pregovara i on se mora vratiti. Na kraju ipak sam zavezanih oiju odvezen na Buje, maltretiran, vrijean, da ne spominjem vulgarne rei i tako dalje, dajte ga ovamo da ga ubijemo. Kad smo prolazili pored mog sela u kojem sam ja roen, u kojem je tad bila majka, zamolim jednog od njih odvezite me, dajte me odvezite
Inicijativa za REKOM

35

36

da vidim mater, on meni kae, tvoja mama se tebe odavno odrekla, ja kaem, uj vidjet u na kraju ija e se koga odre, mislim teko mi je o tome govorit. To je prolo, mi smo preselili bolnice tu gdje smo preselili. Sve je to dobro funkcioniralo da bi jedan dan dola do mene u sjedite Povjerenstva trojica policajaca da me privedu u policijsku postaju ili policijsku upravu, ne znam ta je, razumijete me o emu govorim, u Kutinu. Najprije su ili da mi pretresu sobu, pitali su me je'l imam radio stanicu, ja kaem, imam, otkud tebi radiostanica, ja kaem imam nalog ministra Hebranga kao ravnatelju Doma zdravlja da mi se izda radio stanica za potrebe slube. Doveli su me u policijsku stanicu, ekao sam na hodniku, sjedio 7 sati i nitko me nije ni pogled'o ni pipnuo i ostalo. Nakon toga me jedan od inspektora sasluao, sasluanje je trajalo negdje dva, tri sata otprilike, nakon ega je izdao nalog da me policajci odvedu jer se nije smjelo kretat nou, da me odvezu u sjedite Povjerenstva i da me ostave na miru da radim. Nekoliko dana iza toga dolaze dva policajca iz postrojbe, takozvane, mi smo je zvali takozvana, oprostite mi na izrazu, nemojte mi zamjerit nitko, Merepove jedinice. Jeste vi taj i taj, dolaze na radno mjesto, ima nas etiri, pet unutra u velikoj prostoriji, kae, uhapeni ste, idete s nama, ta imate od stvari, kaem, imam pitolj, imam dvije bombe, imam dokumente i ostalo, kae, dajte to ovamo, to vam ionako vie nee trebat. To je bio najgori trenutak u ivotu, odveli su me u Pakraku poljanu, da skratim priu, u roku od tri, etiri minute su me iscipelarili, slomili, za to imam dokaze, sliku iz Zricha kad sam doao, kad sam puten, slomili su mi nekoliko rebara, nekol'ko je bilo napuklo. O boravku u logoru, ono ta je kolega rek'o, ja sam prolazio iste torture, moro sam nauit pjevat razne pjesme, a da ne govorim o kojima i tako dalje i sve je to zavrilo. Evo, to je pria. I samo jo da na kraju kaem, nikad nama koji smo bili u Povjerenstvima, istina primali smo plau od Vlade, nije priznat nikakav status pa ak ni spomenicu Domovinskog rata nismo dobili, ni radni sta, a nisam za ovo to su me slomili, prebili nita ni traio. Evo, hvala lijepo. Javno svjedoenje na regionalnim konzultacijama s logoraima i politikim zatvorenicima o Inicijativi za REKOM, Hotel Lero, Dubrovnik, Hrvatska, 19. veljae 2010.

Inicijativa za REKOM

PROCES REKOM Debata o instrumentima za otkrivanje i kazivanje injenica o prolosti pokrenuta je u maju 2006. godine na Prvom regionalnom forumu za tranzicionu pravdu, koji su organizovali Fond za humanitarno pravo (Srbija), Istraivako-dokumentacioni centar (BiH) i Documenta (Hrvatska). Uesnici, predstavnici nevladinih organizacija i udruenja porodica nestalih i rtava iz post-jugoslovenskih zemalja, zauzeli su se za regionalni pristup u utvrivanju injenica o ratnim zloinima, s obrazloenjem da se rat odvijao na podruju vie drava i da rtve i poinioci, u veini sluajeva, ne ive u istoj dravi. Koalicija za osnivanje Regionalne komisije za utvrivanje injenica o ratnim zloinima u ratovima u bivoj Jugoslaviji (REKOM) osnovana je na etvrtom regionalnom forumu za tranzicionu pravdu, 28.10.2008. godine u Pritini. Inicijativa REKOM je tokom preko tri godine intenzivnih konsultacija u celom regionu nekadanje SFRJ, sa preko 6000 razliitih uesnika, podstakla najobimniju drutvenu debatu ikada organizovanu na ovim prostorima. Na osnovu predloga, zahteva, potreba i stavova uesnika tog konsultativnog procesa za osnivanje REKOM, napisan je i 26.03.2011. godine javnosti predoen predlog Statuta REKOM, koji je, zajedno sa vie od pola miliona potpisa podrke, upuen najviim institucijama drava u regionu. U oktobru 2011. godine formiran je regionalni tim zagovaraa za REKOM, koji predvode finalnu fazu procesa REKOM. Od drava regiona se trai osnivanje nezavisne, meudravne Regionalne komisije za utvrivanje injenica o svim rtvama ratnih zloina i drugih tekih krenja ljudskih prava poinjenih na teritoriji bive SFRJ u periodu 1991-2001. Stav Koalicije za REKOM je da osnovni zadatak REKOM-a treba da bude utvrivanje injenica o ratnim zloinima i imenovanje stradalih, ubijenih i nestalih, a o ostalim ciljevima i zadacima konanu odluku bi trebalo da donesu vlade, koje e zajedniki osnovati REKOM. !Glas je publikacija iji je osnovni cilj da informie lanove i lanice Koalicije za REKOM, brojne podravaoce Inicijative i svu zainteresovanu javnost o procesu REKOM. Publikacija se bavi i progresom tranzicione pravde u regionu. Izdanja su na bosansko/hrvatsko/ srpsko/crnogorskom, kao i albanskom, engleskom, makedonskom i slovenakom jeziku.

37

Inicijativa za REKOM

38

Inicijativa za REKOM