Professional Documents
Culture Documents
Matematika
Student: Alexander Baliko Struni studij informatike - IZV Mentor: mr.sc. Maja Gligora Markovi
Niz
Niz je svaka funkcija definirana na skupu prirodnih brojeva. lanom niza nazivamo vrijednost, a redni broj tog lana nazivamo argumentom. Pr. Nizova 2, 4, 6, 8, 10 uzastopni parni brojevi 1, 4, 9, 16, 25, 36, 49, 64, kvadrati uzastopnih prirodnih brojeva 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, uzastopni prosti brojevi 1, 2, 2, 3, 2, 4, 2, 4, broj pozitivnih djelitelja uzastopnih prirodnih brojeva 31, 29, 31, 30, 31, 30, 31, broj dana u uzastopnim mjesecima prijestupne godine Svaki od ovih nizova moemo oznaiti slovom a. Svaki lan niza, ovisno o mjestu, oznaavamo sa brojem te imamo: a1, a2, a3, , an. Niz moemo definirati opisno -rijeima, ili ga definirati algebarski odrediti izraz za njegov nti lan. Definicija rijeima: Niz uzastopnih parnih prirodnih brojeva
Leonardo od Pise (oko 1170. oko 1250.), poznat kao Leonardo Bonacci, Leonardo
Fibonacci, bio je talijanski matematiar, najpoznatiji po tome to je rairio uporabu arapskih brojeva u Europi te po nizu Fibonaccijevih brojeva, koje je preuzeo iz Indije i spominje ih u svojoj knjizi Liber Abaci (Knjiga raunanja).
Niz a je rastui ako za sve prirodne brojeve n i m, gde je n < m, vrijedi da je an < am. Pr. Rastuih nizova Brojevi se poveavaju sa rastom rednog broja:
a = (0 1 1 2 2 3 )
Niz koji pada ili ostaje jednak nerastui
a = (0 -1 -1 -3 -3 )
Graf funkcije koja definira niz nazivamo grafom niza. Pr. Grafa niza uzastopno parnih brojeva
12 10 8 6 4 2 0 1 2 3 4 5 6
Uobiajeno je nizove grafiki prikazivati tokama, na pravcu ili grafu funkcije gdje funkcija primjera glasi f(n) = 2n. Pomou grafa je lako pratiti da li se radi o (ne)rastuem ili (ne)padajuem nizu ukoliko se radi o nizu sa vie brojeva.
Aritmetiki niz
Aritmetiki niz je niz brojeva u kojemu je razlika svakoga lana i njegovog prethodnika stalan broj. Taj stalni broj se dobiva oduzimanjem n-tog lana niza i njegovog prethodnika, a oznaavamo ga sa d. Aritmetika sredina predstavlja prosjenu vrijednost numerikog obiljeja; srednja vrijednost nekog skupa od n brojeva koja se dobiva dijeljenjem njihova zbroja s brojem n. Pr. Aritmetike sredine i aritmetikog niza
a = (1, 3, 5, 7, 9, )
-aritmetiki niz
d = a2 a1 = a3 a2 = a4 a3 = a5 a4 = = 2
Za definiranje bilo kojeg, n-tog, sa poznatim vrijednostima a1 i d, zajednike razlike aritmetikog niza, lana niza se koristi se sljedee pravilo: an+1 = a1 + nd. Pr. Definiranja n-tog lana
d
3
a1
6
a2
9
a3
12
a4
15
a5
18
Ukoliko nema poznatog prvog lana, a1, i/ili poznate zajednike razlike aritmetikog niza, d, potrebna su poznata dva n-ta lana aritmetikoga niza. Formula koja se upotrebljava onda je:
an = a1 + (n 1)d
Pr. Odreivanje a1 i d
a12 = 38
a39 = 119
a1 = ?
d=?
(a39): 119 = a1 + 38d
an = a1 + (n 1)d a1 = 38 11d
119 = a1 + 38d
(a12): 38 = a1 + 11d
d= a12 = 38
a1 = 38 11d = 38 33 = 5 a1 = 5 d=3
a39 = 119
Formule d d = an+1 an
an+1 = a1 + nd
Izvori
Literatura tambuk, Lj.: Matematika, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2007. tambuk, Lj., Perani, Z. Mataija, M. : Matematika, Zbirka zadataka s rijeenim primjerima, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2008. Internet Nacionalni portal za udaljeno uenje : lms.carnet.hr Wikipedia: hr.wikipedia.com