SVEUILITE U SPLITU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

UPUTE ZA PISANJE ZAVRNOG RADA

Split, sijeanj 2008.

STRUKTURA ZAVRNOG RADA

Zavrni rad je samostalan struni rad u kojem student pod vodstvom mentora obrauje izabranu temu. Izradom zavrnog rada student pokazuje teorijsko i praktino znanje, sposobnost planiranja i obrade zadanog strunog problema kao i sposobnost samostalnog sluenja domaom i stranom literaturom. Zavrni rad zadaje mentor iz podruja njegove djelatnosti, a mora biti u skladu s osnovnim ciljevima studijskog programa (smjera/usmjerenja). Nakon definiranja i prihvaanja teme, nastavnik je duan uputiti studenta u nain obrade teme, uputiti ga na dodatnu literaturu i odrediti opseg zavrnoga rada. Zavrni rad student prijavljuje u studentskoj referadi putem popunjenog obrasca Prijava zavrnog rada. Prilikom prijave zavrnog rada mentor definira temu i radni naslov, a toan naslov rada utvruje se po zavretku rada. Pisani dio zavrnog rada predaje se Odboru za zavrni rad u tri tiskana primjerka u plastinim koricama te na CD-u. Rad treba pisati hrvatskim knjievnim jezikom u neodreenom ili treem licu mnoine, a ukoliko je to mogue, potrebno je pisati u pasivnim formama. Naslovna stranica zavrnog rada treba izgledati kako je navedeno u Prilogu 1., a CD omot kako je navedeno u Prilogu 2. Sljedea stranica je zadatak zavrnog zadatka kojeg zadaje mentor (Prilog 3.). Nakon toga dolazi stranica s ispisom sadraja rada te dalje tekst zavrnog rada. Zavrni rad je potrebno podijeliti na poglavlja sa sljedeom strukturom: 1) 2) Sadraj ispis poglavlja i potpoglavlja s brojem stranice na kojem se nalaze. Uvod temu zavrnog rada na temelju dostupne literature smjestiti u ire podruje struke. U pravilu Uvod ne bi trebao biti dui od dvije stranice. 3) Poglavlja u kojima se: 4) analizira problem i daju osnovne poznate zakonitosti vezane uz njegovo opisuje rjeavanje zadatka i odgovarajui prorauni opisuje sklop ili programska podrka, iznose i analiziraju rezultati do kojih se dolo rjeavajui problematiku zavrnog Poglavlja bi trebala biti uravnoteenog obima. rjeavanje,

zadatka, rezultati mjerenja, grafiki prikazi, ispisi i sl. Zakljuak u kojemu se saimaju rezultati zavrnog rada. U pravilu Zakljuak ne bi trebao biti dui od dvije stranice.

5)

Literatura se navodi iza Zakljuka. U tekstu rada mora svugdje biti navedena literatura gdje je navoenje ili grafiki prikaz preuzet ili se temelji na nekom pisanom predloku tj. prilikom svakog kopiranja teksta ili grafikog prikaza da bi itatelj lake doao do izvornih informacija u zavrnom radu. U tekstu se literatura navodi unutar pravokutnih zagrada [1].

6)

Popis oznaka i kratica (po potrebi, a naroito vano kad se u radu koristi puno oznaka i kratica).

7)

Saetak dio u kojemu student daje kratki pregled svog zavrnog rada (u obimu do jedne stranice) tj. do kojih je rezultata doao rjeavajui problematiku zavrnog zadatka i sl.

8)

Dodatak A, B, ... (po potrebi) u kojemu dolaze tablice, programski kod, dokumentacija vezana uz praktini dio rada i sl. Zavrni rad treba sadravati opis izvedbe sklopa ili programske podrke s potpunom

dokumentacijom. Takva dokumentacija se obavezno prilae na CD-u, ali moe biti i u dodacima ukoliko nije previe opirna. Na sljedeoj stranici prikazan je primjer sadraja zavrnog rada.

SADRAJ
1. 2. UVOD ................................................................................................................................1 ZATITNO DJELOVANJE UZEMLJIVAA .............................................................3 2.1. Znaajke uzemljivaa ................................................................................................4 2.2. Gromobransko zatitno uzemljenje ..........................................................................7 3. IZBOR METODE MJERENJA ......................................................................................10 3.1. UI metoda mjerenja ..................................................................................................11 3.2. Behrendova metoda ..................................................................................................14 3.3. Nippoldova metoda ...................................................................................................16 4. REZULTATI MJERENJA ..............................................................................................17 4.1. Otpor rasprostiranja .................................................................................................18 4.2. Napon dodira ..............................................................................................................23 4.3. Napon koraka .............................................................................................................24 5. ZAKLJUAK....................................................................................................................25 LITERATURA...................................................................................................................26 POPIS OZNAKA I KRATICA.........................................................................................27 SAETAK .........................................................................................................................28 PRILOG .............................................................................................................................29

TEHNIKE UPUTE ZA IZRADU PISANOG DIJELA RADA

Tehnikomu oblikovanju pisanoga zavrnog rada potrebno je posvetiti primjerenu pozornost. Uredno i pregledno pripremljen rad olakava itanje, te daje uvid u sustavnost izlaganja i obrade izabranog predmeta rada. Zavrni se rad pie na raunalu u jednom od standardnih tekst procesora (word, wordperfect, ...). Uz zadovoljavajui vanjski izgled i primjerenu sadrajnu strukturu, rad mora biti korektan u gramatikome, pravopisnome i stilskome smislu. Student je duan savjesno kontrolirati i ispraviti tekst, jer za tonost odgovara iskljuivo autor. Dakle, prije predaje rada student je duan pozorno proitati rad i ispraviti greke u svim primjercima. Cjelokupan sadraj teksta koji student izlae u radu treba biti smisleno podijeljen na poglavlja. Poglavlja moraju biti numerirana i svakom poglavlju treba pridjeliti odgovarajui naslov. Naslov poglavlja pie se velikim slovima veliine 14 pt. bold. Svako novo poglavlje treba poeti na novoj stranici. Poglavlja se prema potrebi dalje ralanjuju na potpoglavlja. Prva razina potpoglavlja pie se malim slovima veliine 12 pt. bold, a druga razina poptoglavlja veliinom slova 12 pt. Izmeu naslova poglavlja, odnosno potpoglavlja i teksta ispred i iza potrebno je ostaviti jedan prazan red. Primjer:

2. POGLAVLJE
2.1. Prvo potpoglavlje 2.1.1. Drugo potpoglavlje Ne smije se pretjerivati razinama potpoglavlja (podnaslova). Broj razina ovisi o ukupnoj koliini teksta u radu. Uobiajeno rabiti do tri razine naslova (poglavlje i dva potpoglavlja). Kako bi rad bio pregledan i sustavno oblikovan, preporuuje se sljedee: odabrati veliinu slova 12 i prored 1,5, preporua se font Times New Roman, koristiti standardne margine margine dolje, gore, lijevo i desno po 2,5 cm, odabrati poravnavanje na obje strane, pisati u odlomcima (paragrafima) pri emu postoje dva naina: (1) (2) uvueni poetak odlomka (razmak izmeu odlomaka je polovica reda ili 6 pt.), jedan red razmaka izmeu odlomaka (poetak odlomka nije uvuen).

Dodatne upute za pisanje rada:

iza svake se rijei nalazi samo jedan razmak, pravopisni znakovi kao to su toka, upitnik, usklinik, zarez, dvotoka (:), toka zarez (;), zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, znak za postotak, piu se zajedno s rijeju iza koje slijede (izmeu tih znakova i rijei ne stavlja se razmak),

znakovi kao to su navodnici na poetku navoda i otvorena zagrada, piu se zajedno s rijeju ispred koje se nalaze (izmeu tih znakova i rijei takoer se ne ostavlja razmak),

Tablice

ako iza neke rijei dolazi tekst u zagradi, izmeu te rijei i poetka zagrade ostavlja se razmak, crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr. znanstveno-istraivaki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu, ispred i iza znaka jednakosti ostavlja se po jedan razmak.

Tablice je potrebno smjestiti to blie mjestu njihovog refrenciranja u tekstu i uvijek se smjetaju iza onog dijela u tekstu gdje se prvi puta spominju. Izbjegavati prelamanje tablice preko dvije (ili vie) stranica. Svaka tablica mora imati naslov i mora biti numerirana. Naslov tablice dolazi iznad nje. Koristiti zasebnu numeraciju u svakom poglavlju (npr. Tablica 2.1. Naslov tablice). Naslov tablice pie se kosim (italic) slovima. Prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je redni broj tablice u tom poglavlju. Tablicu i naslov tablice treba centrirati horizontalno na stranici. Naziv tablice treba odabrati tako da odraava smisao podataka koje prikazuje i pie se velikim poetnim slovom. Ako se tablica preuzima iz literature, na kraju naziva poeljno je navesti referencu na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference. Izmeu teksta i tablice treba biti jedan red razmaka. Tablica 2.1. Rezultati mjerenja elektrinog otpora UI metodom Broj mjerenja 1. 2. 3. I/mA 1 2 3 U/V 10 40 90 R/k 10 20 30

Slike Slike je takoer potrebno smjestiti to blie mjestu njihovog refrenciranja u tekstu i uvijek se smjetaju iza onog dijela u tekstu gdje se prvi puta spominju. Naziv slike pie se velikim poetnim slovom i treba ga odabrati tako da odraava njen smisao. Treba izbjegavati preduge naslove. Naslov slike dolazi ispod nje i svaka slika mora biti numerirana. Koristiti zasebnu numeraciju u svakom poglavlju (npr. Slika 2.1. Naslov slike). Prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je redni broj slike u tom poglavlju. Sliku i naslov slike treba centrirati horizontalno na stranici. Ukoliko se slika preuzima iz literature na kojoj se nalaze pojmovi na nekom od stranih jezika, znaenje tih pojmova mora biti navedeno i na hrvatskom jeziku. Ako se slika preuzima iz literature, na kraju naziva potrebno je navesti referencu odakle je slika preuzeta, na nain kako je to opisano u poglavlju gdje se opisuju reference. Pri dodavanju slika u rad, potrebno je voditi rauna o njihovoj kvaliteti (razluivosti). Kvalitetu je mogue ocijeniti preko otiska, dok je prikaz na zaslonu ovisan o nizu imbenika (razluivosti zaslona, veliini radne povrine na zaslonu, poveanju, itd.). Izmeu teksta i slike treba biti jedan red razmaka.

Slika 2.1. Formule

Shema spoja za mjerenje djelatne snage trofazne struje pomou dva vatmetra

Formule se obiljeavaju brojem u obinoj zagradi, prvi broj je redni broj poglavlja, a drugi broj je broj formule u tom poglavlju. Potrebno je uvijek dati kratke opise oznaka koje se koriste u formulama. Ovo je osobito vano na mjestima gdje se oznake prvi puta uvode ili ako su koritene u nekom udaljenom dijelu teksta. Primjerice: otpor shunta RS rauna se prema izrazu: RS = I A RA I IA (2.1)

gdje je: IA I nazivna struja ampermetra, nazivna struja shunta,

RA otpor ampermetra. Prilikom pisanja veliina i jedinica obvezno je pridravati se Zakona o mjeriteljstvu i drugih zakonskih propisa Republike Hrvatske. Obvezna je uporaba jedinica SI (Meunarodni sustav mjernih jedinica). Prema tom Zakonu varijable i oznake veliina piu se 1kurzivnim (italic) slovima (npr. duljina l, brzima v, vrijeme t), a jedinice uspravnim slovima (npr. metar m, amper A, volt V). Nadalje, 1decimalne se vrijednosti oznaavaju zarezom, a ne tokom. 1Uvijek se ostavlja razmak izmeu brojanog iznosa i oznake jedinice osim kada se pie iznos kuta u stupnjevima, minutama i sekundama. 1Iznos neke veliine G izraava se kao umnoak brojanog iznosa{G} i njene jedinice [G]. Prema tome brojani se iznos izraava kao:{G} = G/ [G]. Primjer: brojani iznos jakosti struje neemo pisati kao I (A) ili I [A] nego I/A (vidi primjer u tablici).

LITERATURA
Popis literature navodi se na kraju rada. Redoslijed navoenja literature prati redoslijed referenciranja u tekstu. Reference se navode pod rednim brojem pod kojim se pojavljuju u popisu, u uglatim zagradama (npr. [1]). Postoje razliiti izvori informacija, a kao literaturu je najbolje koristiti strune knjige i asopise. One se u popisu literature navode na sljedei nain: [1] Prezime1, I1.; Prezime2, I2.; Prezime3, I3.: Naslov knjige, Izdava, mjesto izdavanja, godina. [2] Prezime1, I1.; Prezime2, I2.; Prezime3, I3.: Naslov lanka, Ime asopisa, broj asopisa, broj stranica, mjesto izdavanja, godina. Ako rad ima vie od tri autora, zbog preglednosti preporua se navesti ime prvog autora i nakon toga i dr.. Danas je velik broj informacija objavljen na Internetu. Meutim, kako se internetske stranice esto mijenjaju, u popisu literature navodi se internetska stranica uz iju adresu svakako mora biti naveden autor citiranog materijala i datum: [3] Prezime, I.: Naslov, s Interneta, http://adresa.xx, toan datum.

Primjeri citirane literature: [1] Poor, H: An Introduction to Signal Detection and Estimation, New York, SpringerVerlag, 1985. [2] Vainio, O. Ovaska, S. J.: Multistage Adaptive Filters for In-Phase Processing of LineFrequency Signals, IEEE Trans. Ind. Electron. Vol. 44, No. 2, pp. 258-264, 1997. [3] Williams, J: Narrow-band analyzer, doktorska disertacija, Dept. Elect. Eng., Harvard Univ., Cambridge, MA, 1993. [4] Ally, M.: Osnovne obrazovne teorije online uenja, s Interneta, http://www.carnet.hr/casopis/38/clanci/3, 11. rujna 2006.

POPIS OZNAKA I KRATICA

Popis oznaka i kratica navodi se abecednim redom. B engl EUROSTAT f FESB HE I IA KS RA TE magnetska indukcija engleski Statistiki ured Europske Unije frekvencija Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu hidroelektrana nazivna struja shunta nazivna struja ampermetra kratki spoj otpor ampermetra termoelektrana