PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO

PREDAVANJA 2010/2011.

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO PREDAVANJA 2010/2011

LEASING U MEUNARODNIM FINANSIJSKIM STANDARDIMA (meunarodni standard br. 17)

U domaem i meunarodnom prometu sredstava i usluga pojavljuje se vrsta duniko povjerilakih odnosa koja se uspostavlja po principima leasinga tj. razmjene uz placanje uratama (otplata: mjesecna, polugodisnja, godisnja). Osnovni princip leasinga uspostavljen je na bazi prenosa koristenja ili prenosa sredstava po principu odnosta stete i koristi.Leasing u osnovi predstavlja najam gdje najmodavac stavlja na raspolaganje najmoprimcu odredjena sredstva uz otplatu u ratama pod uslovima da sredstvo prelazi na najmoprimca ili ne prelazi na njega. Kada sredstvo ne prelazi na najmoprimca nego se samo placa njegova naknada koritenja takvu pojavu nazivamo OPERATIVNI LEASING (poslovni leasing). Kada sredstvo prelazi na najmoprimca tada pojavu nazivamo FINANSIJSKI LEASING (kapitalni leasing). Kod kapitalnog leasinga sredstvo moe jednokratno da pree u vlasnitvo na najmoprimca a moze postepeno u visini otplaenih rata. Finansijski leasing podrazumijeva obavezno osiguranje do momenta otplate leasinga to se uspostavlja kao garancija povrata vrijednosti u sluaju eventualne tete.Kod operativnog leasinga vlasnitvo nad imovinom se ne mjenja,provizija leasinga je oporeziva. Za davaoca sredstava provizija leasinga e biti prihod a za korisnika sredstava trokovi ili rashodi u zavisnosti od karaktera preduzea. Kod leasinga treba obratiti panju da li su u ugovoru unesene klauzule opozivog ili neopzivog leasinga. Standard 17 je definirao kada se leasing moe podvesti pod kategoriju neopozivog. Prilikom zakljuivanja ugovora o finansijskom leasingu potrebno je voditi rauna o kategoriji vremena leasinga jer emo u skladu sa standardima imati mogunost da razlikujemo ekonomsku vrijednost sredstva i vijek upotrebe sredstva.ugovor o leasingu ima prednost u definisanju vremena leasinga u odnosu na vrijeme otpisa sredstva.Ekonomski vijek upotrebe sredstva podrazumijeva vrijeme u kojem bi se sredstvo trebalo da da svoju ekonomsju korist u vrijednost troka sticanja.Vijek upotrebe sredstva je vrijeme koje vlasnik odredi kao vrijeme koritenja mogue funkcionalnosti sredstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Standard napominje kada se razlikuju ova dva vremena primjenjuje se krae vrijeme tj.vrijeme otpisa (amortizacije) sredstva ne moe biti due od vremena leasinga.Kada se uspostavlja vrijednost kupljeni sredstava na leasing ta se vrijednost uspostavlja na nivou fer vrijednosti. Ukoliko ugovori o leasingu podrazumijevaju finansijski leasing postepengo prenosa vlasnitva primalac naplatu rate tretira kao postepeni prihod a davalac to podrazumijeva kao troak sticanja sredstva i evidentira na poziciju sredstava u pripremi. Kod leasinga zemljita i graevinskog objekta u istom ugovoru mora se vrijednost razdvojiti na vrijednost graevinskog objekta i vrijednost zemljita sa ciljem pravilnog obrauna poreza i definiranja amortizacije na graevinskim objektima.Prilikom sainjavanja ugovora o leasingu posebno treba precizirati uslove pod kojima je mogue da doe do raskida ugovora jer se ovakav ugovor najee potpisuje izmeu prodavca osiguravajueg drutva i kupca sredstva. U skladu sa standarom 32 zabranjeno je ugovarati leasing dionica i udjela jer to nisu sredstva ve odreena prava koja proizilaze iz vlasnitva nad sredstvima.U vrijednost sredstva u leasingu kod najmoprimca ne moe u cijeni sticanja se uraunati negativna kursna razlika (jer je ona rashod) niti se smije pozitivna kursna razlika upisati kao umanjenje vrijednosti jer se ona priznaje kao prihod. Sredstva u postupku sticanja leasingom ne poveavaju kapitala jer svako poveanje sredstava koje sa sobom nosi obavezu ne moe poveati kapital.

DONACIJE I POMOI U MEUNARODNIM FINANSIJSKIM STANDARDIMA (me.stand. 20)

Meunarodnim standardom o donacijama i pomoi navedena je potreba razlikovanja ova dva pojma. Pod donacijama podrazumijevamo davanje sredstava u pruanje usluga izmeu davaoca i primaoca bez naknade. Pod pojmom pomo podrazumijevamo odluke dravnog organa ili organa na kojeg drava prenese ovlatenje da se odreena transakcija provede bez plaanja dravnih obaveza. Donacije se evidentiraju i objavljuju (knjie) a pomoi se samo objavljuju. Donacije je potrebno utvrditit fer vrijednosti a kod pomoi i ako se moe utvrditit vrijednost nije potrebno prikazivati. U kretanju donacija mogu se pojaviti novana i nenovana sredstva a u okviru nenovanih materijalna i nematerijalna. Ukoliko sredstva nisu vidljiva na graninom prelazu to prilikom njihove evidencije u pravnom licu ne znai da ne podlijeu istim obavezama kao i vidljiva. Prilikom prihvatanja donacije u evidenciju pravnog lica potrebno je utvrditit fer vrijednost. Standard predvia da se fer vrijednost utvruju izmeu davaoca i primaoca donacije. Jedina donacija koja se ne procjenjuje po fer vrijednosti, ne podlijee carini i porezu jeste novana. Zakon o raunovodstvu preko standarda 20 zabranjuje da se donacija evidentira u korist kapitala firme. Donaciju treba prihvatiti kao prihod ili odgoeni prihod. U prihode se direktno evidentira donacija koja je primljena u tekuim sredstvima ili standardnim

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
sredstvima koja nemaju amortizaciju. Stalna sredstva koja imaju amortizaciju evidentiraju se u korist rasporeenog prihoda u onoliko godina na koliko godina je procjenjen rok koritenja donacije. Nakon prijema doniranog sredstva (stalnog bilo materijalno ili nematerijalnog) potrebno je odrediti rok koritenja (vrijeme amortizacije). Granina vrijednost donacije se treba evidentirati iako se vrijednost ne plaa radi obrauna statistike vrijednosti platne bilanse zemlje iz koje je donacija. Prilikom utvrivanja roka koritenja doniranih sredstava potrebno je voditi rauna o ogranienju poreza na dobit koji je reguliran posebnim zakonom o porezu na dobit koji za opremu prilikom definiranja amortizacije odreuje minimalno sedam godina (14,3% godinje) kako ne bismo uli u oporezivu amortizaciju. Ukoliko se donacije obavlja u BiH (primalac i davalac su u BiH) tada davalac ima obavezu PDV-a (osim novca) a primalac je osloboen PDV-a. Ako poklonodavac ili donator poklanja vrijednost iz vanbilansne evidencije (ija je knjigovodstvena vrijednost nula) tada e se obraunati PDV na procjenjenu trinu vrijednost poklona koju odreuje poreski inspektor. Prilikom davanja meunarodnih donacija donator iz BiH ima pravo na olakicu poreza na dobit u procentu 3% od ukupnog prihoda u odnosu na vrijednost donacije. S obzirom da BiH nema carinu a da je izvoz osloboen PDV-a u tom sluaju donacija koju dajemo u inostranstvo nema carinskih niti poreskih obaveza.Ukoliko se radi o poklonu stalnih sredstava u inostranstvo nee se platiti PDV ukoliko je poklonjena oprema starija od 5g. a ukoliko je mlaa od 5g. ranije u sticanju vratili PDV sada emo za svaku godinu ranijeg otuenja moratiti platiti po 20% od ranije obraunatog PDVa.Ukoliko se isto sredstvo poklanja primaocu u BIH tada se plaaju 2 PDV-a.Sva primljena sredstva iz donacije moraju se evidentirati u aktivi bilansa stanja.Zabranjeno je primljena sredstva iz donacije evidentirati u vanbilansnu evidenciju.

FINANSIJSKI INSTRUMENT U MEUNARODNIM STANDARDIMA FINANSIJSKOG IZVJETAVANJA (objavljivanje i prezentacija); meunarodni standardi 32. i 39.
Pod pojmom finansijskih instrumenata u skladu sa meunarodnim standardom podrazumijevamo svaki ugovor na osnovu koga nastaje finansijsko sredstvo (s jedne strane) i finansijska obaveza (s druge strane) ili eventualno za razliku od obaveza nastaje vlasniki finansijski instrument. Prema ovom standardu navedena definicija finansijskih instrumenata ne primjenjuje se : 1. Na konsolidovane izvjetavanju) finans.instrumente(prema standardu o konsolidovanom

2.Na ulaganja u druga pravna lica 3.Na udjele u zajednikim poduhvatima Pod finansijskim sredstvima podrazumijevamo:

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1.Novac i ekvivalente novca 2.Vlasniki instrument u drugom pravnom licu(dionice kao potraivanja a ne kao kapital) 3.Ugovorena prava(da se primi novac ili drugo finansijsko sredstvo od druge pravne osobe,odnosno da se razmjeni finansijsko sredstvo i finansijska obaveza sa drugom pravnom osobom samo pod uslovom da je lokalnim propisima dozvoljena takva trgovina) Posebno treba obratiti panju na konverziju obaveza u kapital(motive takve ponude,trgovanje takvim instrumentima,prosjenu cijenu na berzi,provjeriti da nije pokrenut steaj takvih pravnih lica,itd.)Standard upozorava partnere da je dozvoljen svaki oblik promjene validnosti instrumenata i obaveza kako ne bi naknadno dolazilo do sporova sa naglaskom da opreza ne moe biti previe. Finansijska obaveza predstavlja ugovorenu obavezu za koju je pretopostavka izmirenje finansijskim sredstvom ili konverzijom u vlasnike instrumente.Kod vlasnikih instrumenata nisu uspostavljeni rokovi trajanja jer sam rok trajanja vlasnikih instrumenata svojom odluko odreuje vlasnik.Vlasniki instrument kao pravo na kapital je u skladu s ovim standardom i lokalnim propisima(zakon o privrednim drutvima) je trajni instrument bez prepoznatljivog datuma.Vlasniki instrument prepoznaje se u svojoj knjigovodstvenoj(nominalnoj)ili fer vrijednosti(trinoj vrijednosti).Fer vrijednost kao metodologiju uspostavljanja vrijednosti vlasnikog instrumenta treba razumijevati razliito kod preduzea u odnosu na investicijske fondove.Promjena vrijednosti dionica na tritu nije obaveza preduzeu da mijenja knjigovodstvenu vrijednost vlasnikih instrumenata ali fondovima jeste obaveza da na osnovu fer vrijednosti sa trita uspostavlja vrijednost portfelja vlasnikih instrumenata. Finansijsku obavezu treba razlikovati od vlasnikog instrumenta jer se po osnovu finansijske obaveze moe dogoditit da platimo zateznu kamatu,kaznu ili drugi oblik izvedene obaveze.Obaveza se moe razmjeniti za finansijska sredstva.Za razliku od vlasnikog instrumenta koji moe,ali ne mora ,imati dividendu ne moe se izmiriti finansijskim sredstvom kod istog vlasnika osim u izuzetnim sluajevima koje najee propisuju lokalni propisi(otkup vlasnikih dionica) Prilikom trgovanja finansijskim instrumentima standard zahtjeva da razlikujemo otkup vlastitih dionica od otkupa trezorskih dionica. Prilikom transakcije finansijskih obaveza u vlasnike instrumente, potrebno je obratiti panju da se takav promet ne obavlja na berzi, ve unutar pravnog lica za ta je pored ugovora stranaka potrebno donijeti pojedinanu odluku, iako meunarodni standardi to dozvoljavaju posebno MSFI (bug2). U strukturi dionica prilikom procesa sticanja treba obratiti panju na razliku izmeu povlatene i upravljake dionice jer se povlatenoj dionici garantuje ugovorena dividenda, a upravljakoj steena. Povlatenoj dionici se ne daje pravo upravljanja dok to pravo pripada samo upravljakoj dionici. Prilikom prepoznavanja finansijskih instrumenata treba obratiti panju da postoje tzv. derivatni nederivatni finansijski instrumenti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nederivatni finansijski instrumenti su primarnog karaktera. Smatraju se temeljnim finansijskim instrumentima dok su derivatni rezultati prava primarnih finansijskih instrumenata (izvedeni finansijski instrumenti). Meu finansijskim instrumentima kao poseban finansijski instrument ubraja se i skupina trezorskih dionica. Trezorska dionica predstavlja otkupljene vlastite dionice. Radi smanjenja kapitala i rjeavanja odreenih problema izlaska suvlasnika iz vlasnitva kompanije trezorskim dionicama se ne moe trgovati poslije otkupa. Deponuju se u trezor kao dokaz postojanja i dokaz zakonskog smanjenja kapitala. Ukoliko u buduem periodu budemo eljeli vriti emisiju olakana je procedura sticanja prava na emisiju novih dionica u onom broju ili vrijednosti koliko smo ranije otkupili trezorskih dionica. Prilikom trgovanja vlasnikim instrumentima potrebno je obratiti panju (u skladu sa standardom 32) na tzv. trini rizik. Trini rizik obuhvata 3 vrste rizika: 1. VALUTNI RIZIK 2. RIZIK FER VRIJEDNOSTI KAMATNE STOPE 3. CJENOVNI RIZIK Prilikom procjene valutnog rizika potrebno je obratiti panju na trend kretanja valutnih kurseva valute trgovanja u ciljanu valutu konverzije iz koje su ulaganja dola. Prilikom procjene trinog rizika vano je procijeniti rizik kretanja kamatnih stopa koje bi naravno mogle eventualno umanjiti efekte trgovanja. Zbog toga se prilikom ovakvih transakcija mora procijeniti kretanje kamata na tritu. Prilikom procjene cjenovnog rizika potrebno je procjeniti kretanje trine vrijednosti finansijskih instrumenata u valuti trgovanja kako bi se mogla procjeniti eventualna zarada. Trini rizik u konanom obraunu rezultira sa dobiti ili gubitkom koji je u direktnoj vezi sa kreditnim rizikom kao posebnim rizikom koji utie na rezultat. Kreditni rizik je u direktnoj vezi sa rizikom likvidnosti i rizikom promjene kamatne stope na kreditna sredstva.

MEUNARODNO KRETANJE KAPITALA

Pod pojmom meunarodnog kretanja kapitala podrazumijevamo kretanje roba ili usluga u meunarodnoj razmjeni gdje se itav sistem prometa prikazuje kroz bilanse roba ili usluga pojedinih zemalja teetiranih kao duniko povjerilaki odnosi drava iako se u granicama i jedne i druge drave tano zna na koje preduzee se odnosi transakcija. U strukturi meunarodnog kretanja kapitala pored roba ili usluga evidentiramo i kretanje finansijskih transakcija izmeu razliitih zemalja kao jedinstven promet vrijednosti zemalja a ne jedinstven evidencioni promet pojedinanih subjekata u zemlji. Meunarodne finansije se uglavnom bave analizom finansijskih transakcija izmeu

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
rezidenta i nerezidenta. U strukturi meunarodnih finansijskih tokova posebno zasluuje potrebu da se obrati panja na mjenicu, garanciju i obveznicu. Razvojem informacionih sistema omogueno je razvijanje globalnog finansijskog tita. Meunarodni finansijski tokovi razvijaju se mnogo bre od robnih tokova zbog same prirode posla i prometa, jer su trokovi prelaska granice mnogo manji od trokova prenosa roba preko granice. Reagibilnost u prometu finansijskih sredstava je mnogo manja (mjerena koeficjentom oscilacije) u odnosu na reagibilnost u kretanju roba. S obzirom da je promet na berzama vremenom postajao sve unosniji na meunarodnom nivou novac se seli s proizvodnje na berzu radi oekivane vee zarade uz manje truda, ali i manje trokove prometa i jednostavniji sistem prenosa sredstava. Brzi razvoj informacija i tehnologije omoguili su pribliavanje pojedinih regija, zemalja i kontinenata tako da je vie nebitno u kojoj se zemlji neto proizvodi ve je bitno da je ona komunikacijski umnoena to dovodi do lakeg opredjeljenja za meunarodno kretanje kapitala koje kao faktor opredjeljenja vidi samo dividendu bez obzira iz kojih izvora je dola. Ovakav princip meunarodng kretanja kapitala naravno da utie na kvalitet jer se sputaju standardi kvaliteta uz zadravanje istih ili veih zarada. U meunarodnom kretanju kapitala potrebno je obratiti panju na razliite mogunosti zloupotreba to se esto podvodi pod sluajne greke, a to je omoguila postojea tehnika i tehnologije koje esto zavravaju istragama na globalnom nivou , a to istrane slube podvode pod pojam pranje novca. U strukturi meunarodnog kretanja kapitala pitanje investicija ima poseban tretman. Kada se domaoj tednji dodaju zaduenja tada se takva vrijednost tretira investicijama u zemlji ili bar potencijalnim investicijama , zbog toga jer je predpostavka da se novac u tednji nalazi u legalnim bankarskim tokovima. Iz ove pojave su iskljueni iznosi koji se uvaju u trezorima ili iz drugih razloga nisu u bankarskim tokovima. Ukoliko bi se pojavila situacija da tednja bude vea od investicije na lokalnom nivou tada se stvaraju predpostavke za izvoz novca. Ukoliko se ne dogodi ovakva pojava i novac ne prelazi granice tada je stvorena mogunost vika novca u domaim bankma i i stvoreni su preduslovi za poetak deflacije , a ukoliko deflacija postane nekontrolisana prijeti opasnost da nastane kriza prouzrokovana deflatornim dejstvom. Zbog toga meunarodni finansijski standardi predviaju i podrazumijevaju da viak tednje nad investicijama treba da bude stavljen na raspolaganje meunarodnim bankarskim interesima kojima taj novac nedostaje. Prilikom finansijskog kretanja kapitala potrebno je voditi rauna o faktoru optimizacije portfelja (portfelj je zbir vrijednosti imovine u koju je uloen novac ili vlasniki instrument). Kod ovakvih sluajeva rije optimum nema realno ekonomsko znaenje jer poprima karakter koeficjenta maksimalne dobiti. To znai da e rije optimum biti promjenjiva kategorija. Kako raste dobit pomjera se i granica optimuma, a ukoliko se dobit smanji za odreeni procenat smatra se da je smanjen optimum. Prema meunarodnim finansijskim standardima za vrednovanje portfelja potrebno je razlikovati vrijednost imovine od vrijednosti sredstava. Svaka razlika priznata kroz trinu vrijednost priznaje se kao zadrana (rezervisana) dividenda koja do momenta realizacije nije oporeziva. Prilikom meunarodnog kretanja

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
kapitala vano je uoiti razliite tehnike meunarodnog plaanja (iako znamo da je jedan od elemenata samostalnosti svake zemlje njen novac). Finansijska globalizacija koja sa sobom najee ukljuuje i monetarnu globalizaciju nesvjesno prihvata da gubi dio samostalnosti drave. Da bi se rijeila pitanja tehnike meunarodnog plaanja u sistem je uspostavljen sistem banke depozitara (korespodentna banka) kao garanta za provoenje finansijskih transakcija. Kroz praksu plaanja ve dugo egzistira telegrafski nain plaanja, da bi u posljednje vrijeme tu funkciju sve vie preuzimao SWIFT (brza elektronska bankarska pota). U meunarodnim tokovima novca pojavljuju se uvijek dvije banke: banka izvoznika i banka uvoznika novca. Najee jedna banka izvoznik u drugoj zemlji ima jednu banku uvoznika, tj. korespodentnu banku. U meunarodnim finansijskim tokovima banke banke meusobno prave obraune na nivou poslovne godine (tzv. kliring). O viku uplata ili isplata i njihovim transferima imaju ve ranije potpisane ugovore, ali najee viak se dri izvjesno vrijeme da se provjeri da li e biti transakcija u kojima e on zatrebati. Promet izmeu banaka najee funkcionie kroz depozite vanjskih rezidenata, akceptirane uvozno-izvozne mjenice, trgovake vrijednosne papire, mjenice ili obveznice kao i pozajmice i dionice. Svi ovi instrumenti su u klirinkom obraunu vrednovani kroz formu garancije da e promet biti siguran, tj. sigurno obavljen, a kada se radi o kretanju kapitala izmeu drava, drave takoe praktikuju da se taj promet manifestuje kroz: dravne obveznice, mjenice i garancije vlada drava, meunarodne kredite i grantove kao i kompenzaciju kroz sredstva MMF-a i svjetske banke

Svi ovi tokovi moraju biti pod kontrolom glavne banke drave koja u razliitim dravama ima razliite nazive kao npr. kod nas Centralna banka. U meunarodnim finansijskim tokovima postoje tri trita koja pojedinano nisu ni pod ijom kontrolom: eurovalutno trite meunarodno trite obveznica i devizna trita

Meunarodni standardi podrazumijevaju da se meunarodni ugovori prilikom potpisivanja jasno definiu, da li je plaanje u eurima, dolarima, eurodolarima i sl. Prilikom ovakvih klauzula potrebno je voditi rauna koja e nam valuta u narednim potrebama vie trebati za plaanje. Kod eurodolara trailac u kojoj valuti e biti isplata. Prilikom priznavanja pozicija u bilansu plaanja u strukturi meunarodnih transakcija ne smije se zaboraviti popis svih vrijednosti koje transferie rezident prema inostranstvu u toku jedne poslovne godine. Kod ovakvih pojava priznavanja bilansa plaanja potrebno je razlikovati bilans meunarodnih obaveza od bilansa izvrenih obaveza, a to e nam biti posebno vano razlikovati kod meunarodnih bilansiranja sa pojedinim dravama. Kod bilansa plaanja potrebno je voditi rauna da treba razdvojiti bilans tekuih transakcija od bilansa kapitalnih transakcija, kao i bilans (popis) pomoi od bilansa donacija. Prilikom pojedinanog bilansiranja treba razlikovati sisteme bilansiranja na nivou drave, sistem bilansiranja na nivou banke i sistem bilansiranja na

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
nivou preduzea. Kod bilansiranja na nivou drave rezultat, iako kao suficit, ne znai obavezu drave za plaanje ve to moe biti i obaveza pojedinih uesnika u meunarodnom prometu: banaka ili preduzea i sl., kao to ni suficit nije korist drave niti ga drava moe pripisati u budet ve to mogu biti pojedinane koristi pojedinih uesnika u obavljanju prometa.

MEUNARODNO FINANSIJSKO PRAVO U KONSOLIDOVANOM FINANSIJSKOM IZVJETAJU

Prema meunarodnim standardima konsolidacija portfelja kroz finansijski izvjetaj zavisi prije svega od lokalnih propisa matice drutva kao i od meunarodnih odnosa valutnih podruja matice i podrunice. Vanost uloge matice drutva esto zavisi od zakonskih uslova trgovanja na lokalnom nivou hartijama od vrijednosti pa zbog toga nije bitno u kojoj dravi se nalazi matica, a u kojoj podrunica. S obzirom da su na meunarodnom nivou mpogui razliiti zakoni razliitih lokalnih jedinica moe se dogoditi da razliite podrunice imaju razliite uslove trgovanja. Prema konsolidovanom finansijskom izvjetaju na meunarodnom nivou ulaga smije priznati prihod samo pod uslovom konanog rezultata dobiti konsolidovane jedinice. Uloge u konsolidovanom sistemu treba priznati kao prihod ukoliko je isplaena naknada dividende nakon datuma konsolidacije. Pod pojmom matice podrazumijevamo drutvo kao pravno lice koje je vlasnik ili suvlasnik vie zavisnih drutava. Prema standardu konsolidacije posebno treba obratiti panju na kretanje konsolidovanih efekata prema matici sa aspekta meunarodnog platnog bilansa jer se koristi po konanom obraunu prelijevaju u maticu bez za tu vrijednost dokaza duniko-povjerilakog odnosa. Takvi prilivi utiu na platni bilans zemlje ali bez duniko-povjerilakog odnosa. Odgovornost prema meunarodnom platnom bilansu sa aspekta konsolidacije esto zamagljuju odnosi informacija koje dolaze sa trita kliringa.

MEUNARODNI STANDARDI O PENZIONIM PLANOVIMA meunarodni standard 26

Prema ovom standardu pravna lica su duna da naprave plan doprinosa u razumno prepoznatljivom vremenu (najee za svakog radnika minimalno do 3 godine, maksimalno do uslova za penzionisanje). Ovaj izvjetaj za svakoga je pojedinaan. Prema ovom standardu predvieno je formiranje penzionog fonda na teret budeta drave ili kroz formu odreenog osiguravajueg drutva. Prema ovom standardu penzija kao naknada ili renta moe da bude obraunata kroz jednake mjesene ili godinje rente a moe biti i paualno isplaen iznos. S obzirom da su lica zainteresovana za informaciju kretanja vrijednosti penzionih fondova, penzioni fondovi su obaveznoi da svake tri godine objave prosjek rasta, pada ili nepromijenjenosti vrijednosti penzionog portfelja. Ukoliko korisnik doprinosa (penzioner) zahtijeva pojedinanu informaciju fond mu je duan pustiti najmanje jednom godinje. Penzioni fond na osnovu opteg rasta

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
vrijednosti portfelja bez najave moe da povea vrijednost pojedinanih primanja. Umanjenje vrijednosti portfelja fonda koje e se odraziti na umanjenje penzionih primanja investicijskih komercijalnih fondova zahtijeva usaglaavanje izvjetaja penzionih tijela, skuptine. Isplata penzionih doprinosa prema ovom standardu ne smije biti niim ograniena u pogledu diskriminacije zemlje, boje, rase i sl.

MEUNARODNI STANDARD O OSIGURANJU (MFSI- br. 4)

meunarodni ugovori o osiguranju Ovim standardom reguliu se pitanja osiguranja i reosiguranja lanica koje su prihvatile Me. standard o osiguranju. U razvijenim zemljama procenat osiguranja se kree od 20% navie, dok je kod nas taj procenat jedva 3-4 %. Ovim standardom se ne reguliu pitanja osiguranja finansijskih instrumenata kao to su garancije za potraivanja , odnosno obaveze ili osiguranja naplate potraivanja. Svaka lokalna zajednica mora da ima Zakon o osiguranju imovine i lica u kome treba da bude regulisano da se prihvata standard o osiguranju ili ne prihvata. Prilikom naplate kvote za osiguranje kod naplate sredstava lizinga obavezno je potrebno razdvojiti kvotu koja se plaa za lizing od kvote koja se plaa za osiguranje dok traje lizing. Standard i o osiguranju predviaju mogunost nepovratnog osiguranja (komponentno osiguranje) i kvotu depozitnog osiguranja (tedno osiguranje). Standard predvia povremeno obavezno testiranje adekvatnosti osnovice osiguranj a i obaveze osiguranja radi zatite povjerenja. Obaveza osiguranja moe prestati u 3 osnovna sluaja : 1) 2) 3) kada je obaveza isplaena kada je obaveza istekla kada je obaveza otkazana u skladu sa ugovorom

Primljena sredstva u postupku osiguranja mogu biti vezana u skladu sa ovim standardom i za postupak reosiguranja. Sredstva iz osiguranja ne mogu se kompenzirati sa obavezama iz reosiguranja i obrnuto. Radi zatite obrauna finansijskih rezultata zabranjena je kompenzacija ( prebijanje) prihoda i rashoda osiguranja za prihode i rashode reosiguranja. Reosiguranja su obavezna da povremeno provjeravaju postojanost reosiguranih sredstava, kako se ne bi dogodilo da reosiguranje vai, a da sredstvo ne postoji jer je prodato ili otpisano 100 % bez znanja reosiguranja. Ovim standardom je predvieno da se u premiju osiguranja urauna prirast po osnovu kamatnih stopa na tritima gdje su sredstva osigurana. U uslovima osiguranja osiguravajue drutvo treba izraditi svoj interni akt koji se zove Politike osiguranja koje moraju biti transparentne, tj. dostupne klijentima kako bi se mogla provjeriti njihova adekvatnost. Politike osiguranja se moraju objaviti, tj . moraju biti dostupne svima. Prilikom ugovaranja, standard upozorava da se ne moe prigovarati na

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pretjeranu zatitu od odgovornosti i nastaloj teti. Standard zabranjuje diskriminatorska osiguranja ( dovoenje jednog klijenta u bolji poloaj u odnosu na drugog). Osiguravajua drutva su imala obavezu da u periodu od 6 mjeseci usklade svoje politike osiguranja sa me. standardom br. 4. Prilikom pravljenja ugovora o osiguranju potrebno je u ugovoru obavezno ukljuiti odreene izraze odnosno elemente ugovora , kao to su : 1) neizvjesnost budueg dogaaja (hoe li se dogoditi , ta ako se dogodi, a ta ako se ne dogodi) 2) obavezno regulisati pitanje plaanja novcem , drugim sredstvima ili plaanje u naravi 3) potrebno je precizno regulisati rizik osiguranja sa posebnim aspektom na finansijski rizik i uslove eventualno kreditnog plaanja 4) posebno regulisati (nedvosmisleno) predmet osiguranja, kako bi se otklonile eventulne nesuglasice oko definisanja sredstava na kojima je teta nastala. 5) posebno naglasiti znaajne rizike u osiguranju koji se u u drugim sluajevima i ne pojavljuju ( kao to je rizik prodaje ili poklona sredstva koje je dio ugovora bez znanja osiguravajue kue).

Svaki ugovor treba da sadri klauzulu o nainu prestanka prava iz ugovora (isplata , istek ugovora ili drugi zakonski razlozi).

MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ( IBRD)

30- tih godina dolazi do poremeaja u kretanju kapitala, kako kroz kretanje roka, tako i kroz investicije. Kriza sa sobom, pored ekonomskih nevolja, izaziva i politiku krizu i smatra se izvorom nestabilnosti u svijetu , to mnogi smatraju i izvorima Drugog svjetskog rata. S obzirom da je razvijena trgovina tih godina na odreenom nivou zaustavljena ili smanjena na nacionalne okvire, dolo je do zategnutih ekonomskih, politikih, privrednih odnosa pojedinih drava dojueranjih saradnica na tritu kapitala. Ova pojava kumulira problem nezaposlenosti , to dovodi do iscrpljenja unutranjih rezervi, kako firmi , tako i stanovnitva u cjelini. Drava kao zatitnik interesa pojedinih firmi zaotrava odnose sa dravama iz kojih potraivanja ne dolaze i to dovodi do jo loijih odnosa meu dravama pljenidbom i blokadom odreenih sredstava tih drava koja su se nala na tuoj teritoriji. Sve ovo vie komplikuje meudravne odnose i zbog toga , mnogi poluekonomisti smatraju razvoj ove krize poetkom Drugog svjetskog rata. To su bili razlozi da se u SAD- u ve 1941. god 20 vijeka na prijedlog delegiranog strunjaka za krize ( Hari Vajt) napravi prijedlog za stabilizaciju nazvan Fond ujedinjenih i pridruenih naroda iz koga bi tebalo da se crpe sredstva za podrku zaustavljanju krize po sistemu finansiranja ciljnog razvoja. Ovaj dokument i ovaj fond bili su dobar test i osnov za organizaciju i Banke za obnovu i razvoj . U Velikoj Britaniji paralelno procesu SAD a 1942. godine formira se Meunarodna klirinka unija.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ovaj prijedlog ( od Dona Kejnsa) formulisan je tako da zatiti samo interese V.B. i zemalja koje su u svojoj trgovini uglavnom povezivane na principu investicija kao dugoronog kretanja kapitala. Engleski i Ameriki dokument u osnovi sainje je na 3 principa : 1) 2) 3) slobodan izvoz kapitala lanicama stabilizacija deviznog kursa razvoj slobodne trgovine

S obzirom da su se interesi ova dva koncepta podudarili , SAD i VB ve 1944. god formiraju Meunarodni monetarni fond kao ciljnu finansijku investicij preko kojih e kontrolisati zacrtane ciljeve. U tom sporazumu o osnivanju SAD insistiraju da se povede posebno briga o : 1) zatiti meunarodnog plaanja i rjeavanju njihovih problema 2) da se ravnopravno o ueu kapitala u MMF-u brine i o zatiti kurseva valuta lanica 1994. godine sporazum 44 drave dovodi do toga da se u jedinstven interes spaja MMF i IBRD . Sporazum o prihvatanju i osnivanju zajednikih njihovih interesa poinje se primjenjivati 1945. godine sa neto izmjenjenim pravilima koritenja sredstava podrke razvoja u smislu da se prioritet da srednjerazvijenim zemljama. itav ovaj projekat dovodi do osnivanja Meunarodne organizacije za trgovinu ( GATT). itav ovaj proces globalizacije institucija ima za cilj liberalizaciju kretanja kapitala i roba. Razvoj sistema IBRD-a osjea za potrebu pojavu novih organizacija na koje bi se prenijele odreene aktivnosti. Tako IBRD 1956. godine osniva Meunarodnu Finansijku korporaciju ( IFK), a 1960. godine Meunarodno udruenje za razvoj (IDA). Mnogo kasnije , 1988. godine, sa razvojom trita i investicija, dolazi do potrebe zatite potraivanja , pa se tako osniva Multilateralna agencija za garanciju investicija. Sve ove org. su dobile svoje posebne zadatke i sve imaju za cilj jaanje IBRD-a . Uslovi pod kojima jedna lanica preputa odgovornost u kreditiranju drugoj lanici IBRD-a jasno su propisani memorandumom o osnivanju IBRD-a . itav ovaj sistem uspostavljen na nivou IBRD-a i njenih lanica sada je ve u sastavu sistema Svjetske banke. IBRD je ve 1947. godine stekao status specijanog agenta organizacije UN-a- i tako se razvijao pod okriljem Svjetske banke. IBRD i MMF su u svojim zajednikim interesima odluili da najmanje jednom godinje imaju zajedniku skuptinu , iako se IBRD uglavnom opredjelio za projekte razvoja infrastrukture (kao sastavnog dijela) obnove i razvoja zemalja i onaj sektor u kome MMF nije sebe prepoznao. Privatni profitabilni sektor ostavljen je MMF-u ali i sa veim rizikom povrata. Da bi jedna drava mogla biti lanica IBRD-a, morala je biti prethodno lanica MMF a . (tj . proi kontrolu ispunjavanja uslova za lanstvo). Finansijsko uee u IBRD- u imaju SAD sa oko 17 %, Japan sa oko 8%, Njemaka 5 % , Engleska 4,5 %, Francuska 4,5 % , ostali procenti su rasporeeni u neto znaajnijim iznosima, u Kanadi, Italiji, Holandiji, paniji, itd. Udruena u jedinstven interes u IBRD u sa 2,78 % ine Indija, Kina i Saudijska Arabija.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IBRD- om upravlja odbor guvernera i odbor izvrnih direktora. lanstvo u odboru izvrnih direktora , tj. mandat traje 2 godine , a oni izmeu sebe biraju predsjednika sa mandatom od 5 godina. Prema dogovoru predsjednik ganke uvijek je Amerikanac , a predsjednik odbora izvrnih direktora je uvijek iz Evrope. Izvori iz kojih se podrava razvoj ove institucije su prije svega : a) b) c) d) uplaene kvote lanica IBRD-a zaduivanje na meunarodnom finansijskom tritu naplata ranije datih kredita ostvarene zarade na plasmanima

Interesi koji su donekle uzdrmali ovu instituciju ali ne kao kriza 30-tih poremeeni su krizom 70- tih godina 20 vijeka. U tom sluaju prva mjera za koju su se lanice izborile jeste podrka najugroenijim na nivou odreenih sredstava kao odgoeni grant. IBRD svoju politiku finansiranja uglavnom usmjerava ka podrci projekata , a rijetki su projekti koje u cjelosti finansira iz svojih sredstava , ve trai sufinansiranje u projektima vlada ili firmi kao nosilaca projekata.

MEUNARODNA FINANSIJKA KORPORACIJA (IFC)

Osnovana 1956. godine od strane IBRD- a sa ciljem podsticaja razvoja privatnog sektora. Pojavljuje se kao direktna veza u ime IBRD-a izmeu ulagaa i traioca kreditnih sredstava. Razliita u odnosu na dotadanje zhtjeve IBRD-a je po tome to nije u osnovi za njene kredite potrebne da primaoci obezbijede garanciju drava jer su traioci kredita u obavezi da pokrie kredita obezbijede sa 60 %. To znai da e IFC nakon ispunjenih uslova za kredit obezbijediti samo 40 % podrke projekta. Rokovi kredita IFC-a su od 715 g. Olakica koja se daje uz ovakve kreditne zahtjeve jeste da se kredit vraa u lokalnoj valuti , tj. nisu potrebna dodatna sredstva. lanstvo u IFC-u je uslovljeno lanstvom u IBRD-u . Predsjednik IFC-a je u radnom odnosu kod IFC-a , dok je ostala rukovodna struktura po 50 % rasporeena na OBRD i IFC. Rok od minimalno 7 godine je utvren sa ciljem da se za taj preiod izvri uobiajeno kapitalisanje, sposobno da se kredit poinje otplaivati , a prve 3 godine bile su potpuno osloboene kamate, jer se kamata iz tog perioda rasporeivala na ostatak vremena kredita, tako da taj period nije bio klasini period. Osnivaki kapital je 100 miliona dolara , a lanicama je dozvoljeno da viak sredstava mogu po svojoj volji u skladu sa zahtjevima IFC-a plasirati na kreditnom principu kroz IFC . S obzirom na to da je IFC komercijalna finansijska institucija kapital je naglo rastao tako da danas iznosi 60 milijardi dolara. IFC je u obavezi da lanice obavijesti da im plasmani opadaju ako nemaju kome plasirati sredstva, te da im ih eventualno stave na raspolaganje. IFC nije obavezan isplaivati obaveznu kamatu lanicama, ve ukoliko ima profita rasporeuje se proporcionalno ueu kapitala lanica. Skuptina IFC-a na prijedlog predsjednika donosi odluku da li e profit isplaivati lanicama , ili e ga zadrati u kapitalu. IFC nije dioniko drutvo iako se

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
procenti uea u kapitalu znaju .Ulaganja u IFC se ne mogu prodati na berzi jer se radi o novcu ija se likvidnost podrazumijeva jer je IFC finansijska institucija. (uz njega je novac od lanica, novac se vraa ako neka od lanica eli napustiti lanstvo ).

MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ (IDA)

IBRD je nakon postignutih rezultata kroz IFC i ostvarenih zavidnih kapitala lanica 1960. god. donosi odluku o formiranju posebne asocijacije za razvoje sa ciljem pomaganja i davanja pozajmica najrazvijenijim zemljama i stanovnitvu. IBRD u svom osnivakom dokumentu IDE definie osnovni zadatak pomoi najugroenijem stanovnitvu i najnerazvijenim dravama kako bi se smanjila socijalna napetost. lanovi IDE mogu biti samo lanovi IBRD-a . Ida svoj kapital formira na osnovu uplata lanice IDE , na osnovu poklona, na osnovu dijela profita IBRD-a koji se na godinjem nivou uplauje kao grant IDI i iz dijela povrata glavnice datih zajmova. IDA nije zamiljena kao profitna institucija. Ukoliko zatreba sredstava za samoodrivost onda su lanice potpisale obavezu da ta sredstva i uplate. Ukoliko budu u krizi, odreeni plasmani pozajmica u smislu povrata IDA moe praviti prijedlog IBRD-u za oprost pozajmice ali pozajmicu sama ne moe pretvoriti u poklon. lanstvo u IDI se dijeli na zemlje u razvoju i razvijene.Razvijene zemlje su dune da u IDU uplate 96,5 % kapitala IDE, a srednje razvijene 3,5 % . Odluke se donose dvotreinskom veinom . Razvijeni imaju pravo odluivanja 61,5 % glasova, a srednje razvijeni 38,5 %. U osnivakom dokumentu IDE stoji da je granica imeu nerazvijenog i srednje razvijenog 865 dolara nacionalnog bruto proizvoda po glavi stanovnika. Prema zahtjevima IBRD-a IDA moe davati zajmove do 40 godina sa grant peiodom 10 godina.S obzirom na status potronje sredstava IDE , ona nije u obavezi da trai garanciju vlade drave u koju plasira sredstva , ak niti u uslovima kada daje pozajmice.

MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANCIJE INVESTICIJA (MIGA)

Razvojem IBRD-a dolo se u situaciju da se razvojem investicija povezuju lanice IBRD-a i sa zemljama koje nisu u lanstvu. U tom sluaju je veoma teko kontrolisati naplativost jer nemamo garanta potraivanja, a postoji i elja za trgovanjem. Zbog toga IBRD 1988. god. formira MIGA sa ciljem definisanja uslova garantovanja za duniko-povjerilake odnose. U osnivakom aktu definisani su sljedei poslovi MIGE : a) davanje garancija za nekomercijalne poslove b) pruanje tehnike pomoi partnerima u saradnji izmeu dunika i povjerilaca koji sami partneri nisu u stanju obezbijediti c) brine se o razvoju kapitala i podstie razvoj privatnog kapitala u zemljama u razvoju d) obezbjeuje informacije o potencijalnim investitorima i potencijalnim mogunostima ulaganja i prodaje takve informacije.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MIG-a se finansira iskljuivo iz provizije naplaene po osnovu garancija. Svoje profite ne dijeli lanicama osnivaima ve ga zadrava kao poveanje kapitala garancija jer se moe dogoditi da i MIG- a izgubi odreeni biznis u garanciji.

BANKA ZA MEUNARODNE OBRAUNE (BIS-Bazel)

Sa poetkom krize 30 tih 20 vijeka u Holandiji se odrava konferencija na kojoj se formira Banka za meunarodni obraun i odreuje joj se sjedite u Bazelu, sa osnovnim zadatkom da obezbijedi saradnju izmeu lanica preko saradnje sa njihovim centralnim bankama, a i da se brine o stabilnosti meunardnog finansijkog sistema.Osnivaki kapital je 1500 zlatnika po po jednoj dionici sa pravom emitovanja 600 hiljada dionica. Dionica je kasnije rasla do iznosa 2500 zlatnika i tu je rast zaustavljen jer se prirast vezivao za kretanje cijene zlata. Jedan zlatnik uspostavljen je na nivou 0,29 istog zlata, to je odgovoralo 1,94 dolara. Finoa zlata je podrazumijevala isto zlato. BIS donosi odluku da se dionice ne mjere u vrijednosti dolara ve da se zamijene sa specijalnim sredstvom vuenja (SRD-om) . SDR podrazumijeva vrednovanje samo u zlatu. Prilikom osnivanja BIS-a bio je dozvoljen ravni upis kapitala. Tako je privatni kapital kupio 14 % kapitala BIS-a to je kasnije stvorilo problem sa realizacijom osnovne zamisli da BIS bude centalna banka centralnih banaka. Privatne dionice nisu imale pravo glasa, a jesu pravo na dividendu. 2001. god. donesena je odluka da se privatne dionice iskljue iz BISa i nareeno da se u roku od godinu dana prodaju sa pravom da ih kupe centralne banke la nice BIS-a. , a ako nee, mogu ih otkupiti i druge lanie i time postati lanovi BIS-a . BIS funkcionie na principu odbbora direktora koga ine predtavnici: SAD, Njemake, Francuske, Velike Britanije, Italije i Belgije (svaka po jedan lan) i lanova koje biraju guverneri ostalih lanica BIS-a . Zarada BIS-a kroz plasmane kreditnog kapitala isplauje se lanicama proporiconalno ueu u kapitalu. To znai da je BIS i tedna i kreditna institucija, ali istovremeno i uvar deviznih rezervi drave . Drava nije obavezna devizne rezerve uvati u BIS-u osim ako za to niej donijelo posebnu odluku. BIS uva devizne rezerve ali ukoliko ih ne plasira zbog krize ne postoji obaveza na isplatu kamate odnosno dividende. Mnoge zemlje nisu lanice BIS-a ili svoje devizne rezerve ne uvaju u BIS- u. Danas se u BIS- u uva 6% svjetskih deviznih rezervi. BIS se bavi istraivanjima o razvoju meunarodnog monetarnog sistema i analizira stanje u monetarnom sistemu i lanicama obezbjeuje tehniki pomo u organizaciji i prenosu sredstava.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM