F84.0 Djeji autizam Autizam je bioloki razvojni poremedaj mozga.

Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo sloeni poremedaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ogranieni i ponavljajudi obrasci ponaanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremedaja iz grupe poremedaja autistinog spektra (engl. ASD).nasljednost autizma je velika; genetika poremedaja je sloena i zasada se jo ne zna koji geni su opdenito odgovorni. U rijetkim sluajevima, autizam se povezuje sa iniocima koji uzrokuju defekte pri roenju. Postoje i drugi predloeni uzroci prema kojima autizam uzrokuju cjepiva koritena u djejoj dobi, takve su pak hipoteze kontroverzne i nemaju podrku kod uvjerljivih znanstvenih dokaza.Nedavna istraivanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva sluaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA); s prosjekom SA od 4.3:1 za populaciju mukaraca. Broj registriranih ljudi s autizmom dramatino se povedao od 1980ih, to je i dijelom zbog unaprijeenog postupka dijagnoze autizma, stoga se jo tek nagaa dali je postotak autista zaista narastao.Autizam utjee na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjanjeno. Roditelji su obino ti koji uoe prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treda) godini djetetova ivota. Rano otkrivanje autizma moe pomodi djetetu da stekne odreene socijalne vjetine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraivanjima, zasada nema lijeka za autizam. Kod teih oblika autizma, samostalan ivot je malo vjerojatan, ali kod blaih oblika mogude je ivjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv. autistina kultura, gdje neki od njih trae lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi nain postojanja u smislu ivljenja), a ne poremedaj.Ujedinjeni narodi su 2. travnja proglasili Svjetskim danom autizma. Klasifikacija Autizam je razvojni poremedaj ljudskog mozga kod kojega se prvi znaci vide jo tijekom ranog djetinjstva; obino se autizam prepoznaje u prve tri godine djetetova ivota. Kod autizma nema remisija (smanjenja) ili povrata, on je ravnomjeran u svom intenzitetu i tijeku. Autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremedaja (engl. PDD) ili poremedaja autistinog spektruma (engl. ASD), koji su okarakterizirani iroko rasprostranjenim abnormalnostima u socijalnoj interakciji i komunikaciji, izrazito ogranienim interesima i estim ponavljajudem ponaanju.Od ostala etiri poremedaja iz spektra autizma, najsliniji samom autizmu po simptomima i uzroku je Aspergerov sindrom. Drugi koji dijele neke od znakova, ali vjerojatno imaju razliite uzroke, su Djeji disintegrativni poremedaj i Rettov sindrom. Pervazivni razvojni poremedaj ne drugaije odreen (engl. PDD-NOS) se dijagnosticira kada nema kriterija za uspostavljanje dijagnoze odreenog, vie specifinog poremedaja.Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadravanja u razvoju jezika. Terminologija autizma moe biti prilino zbunjujuda, zajedno s autizmom, Aspergerov sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati autistinim poremedajima, a sam autizam se esto naziva autistinim poremedajem i djejim autizmom (infantilnim). U ovom lanku govori se u klasinom autistinom poremedaju; dok drugi izvori esto koriste autizam kao poveznicu za spektar autizma (engl. ASD). ili za izjednaavanje ASD-a s PDD-om. Dok s druge strane, ASD je podskupina ireg autistinog fenotipa (engl. BAP) koji opisuje osobe koje vjerojatno nemaju ASD, ali imaju neke autistine karakteristike poput izbjegavanja kontakta oima.Autizam se vrlo iroko manifestira. Dok se kod jednih vide tea otedenja poput mentalne retardacije, izraene utljivosti, ponavljajude motorike poput lupkanja rukama ili ljuljanja; kod drugih s blaim otedenjima moe postojati aktivan no prepoznatljivo neobian socijalan pristup, usko ogranieni interesi i opirno pedantna komunikacija. Autistini sindrom se zna dijeliti na laki-, srednji- i visoko funkcionalni autizam (engl. po redu.: LFA, MFA, HFA), i to po IQ kvocijentu ili po tome koliko trebaju pomod u svakodnevnom z ivotu; ove podjele su prijeporne i nisu standardizirane. Autizam se takoer moe podijeliti u sindromski i ne-sindromski, gdje

je za sindromski uvjet tea do potpuna mentalna retardacija ili priroeni sindrom s fizikim simptomima kao to je Tuberous sclerosis TSC. Opseg preklapanja izmeu Aspergerova sindroma, visoko funkcionalnog autizma i ne-sindromskog autizma nije jasan; iako neki pojedinci s Aspergerovim sindromom su u stanju izvoditi bolje kognitivne procese za razlika onih s autizmom.Neke studije su pokazale dijagnozu autizma kod djece izazvanog gubitkom jezika ili socijalnih vjetina, a ne zbog neuspjeha u razvoju. Nekoliko termina je koriteno za ovaj fenomen, ukljuujudi regresivni autizam, zadravajudi autizam i razvojna stagnacija. Neospornost ovih razlika ostaje prijeporna; mogude je da je regresivni autizam specifini podtip. Naslov: Re: F84.0 Djeji autizam sub vel 21, 2009 6:02 pm Karakteristike Autizam se ne razlikuje po odreenom simptomu ved po skupini simptoma. Glavne karakteristike su vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ogranieni interesi i ponavljajude ponaanje (sklonost rutinama). Drugi inioci poput atipinog jedenja su takoer esti, ali nisu glavni uvjet za dijagnozuSocijalni razvoj Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vjetine i esto im nedostaje intuicija ili osjedaj za druge ljude u svom okruenju. Temple Grandin, poznata osoba s autizmom, svoju nesposobnost u razumijevanju socijalne komunikacije opisuje kao osjedaj "antropologa na Marsu".Nedostatak socijalnih vjetina se poinje uoavati jo u ranom djetinjstvu i vidi se u odraslih osoba. Autistine bebe pokazuju manje panje na socijalnu stimulaciju, manje je interakcijskih gesta osmijehom i pogledom, slabije odgovaraju na poziv vlastitim imenom. Kod mlae djece s autizmom esto je prisutan nedostatak kontakta oima, govor tijela i manje su skloni koritenju tue ruke ili tijela kao alat. Autistina djeca stara tri do pet godina, najvjerojatnije nede spontano prilaziti drugima, imitirati i odgovarati na emocije, neverbalno komunicirati, ipak, mogu razviti privrenost osobama koje su im primarni njegovatelji i davatelji sigurnosti (to je obino jedan ili oba roditelja). Pokazuju umjereno manje privrenosti zbog sigurnosti nego uobiajeno, premda takova privrenost nestaje u djece koja su vie mentalno razvijena ili s lakim ASD-om. Starija djeca i odrasli s ASD-om imaju loije rezultate na testovima prepoznavanje lica i emocija.Suprotno uobiajenom razmiljanju, autistina djeca ne vole biti sama. Stvaranje i odravanje prijateljstava esto se pokazalo kao problem, jer za njih je mjerilo kvaliteta prijateljstva, a kvantiteta prijateljstava; to je mjerilo njihove usamljenosti.Manji dio ljudi s ASD-om je sklon agresiji i autoagresiji, o tome postoje izvijeda no ne i konkretna studija. Mali ogranieni izvor podataka sugerira da kod djece s mentalnom retardacijom, autizam se povezuje s agresijom, nanoenjem materijalne tete i nastupima gnjeva. Dominick K.C. i dr. je intervjuirao roditelje 67-ero djece s ASD-om i otprilike dvije tredina ima periode s nastupima gnjeva, a jedna tredina ima povijest agresije s nastupima gnjeva edim nego u djece s otedenjem jezika (ne u organskom smislu). - Komunikacija Otprilike tredina do polovice osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu komunikaciju, uobiajenu komunikaciju.Razlika u komunikaciju moe biti prisutna od prve godine djetetova ivota, to moe ukljuivati zadravajude napadaje nesmislenog govora, neobine geste, sporeno reagiranje i desinkronizacija vokalnih obrazaca s njegovateljem. U drugoj i tredoj godini ivota, uestalost i nejednakosti je manja kod nesmislenog govora, konsonanata, rijei i kombinacija rijei; njihove geste su rjee integrirane s rijeima. Djeca s autizmom obino nemaju molbe odnosno potraivanja i potrebu dijeljenja doivljaja ili iskustva, a ede su sklona jednostavnom ponavljanju tuih rijei, to se zove eholalija, i suprotnom izgovaranju. Takoer su prisutne potekode u igrama imaginacije odnosno zamiljanja i razvijanju jezinih simbola.Mogudi je problem s razumijevanjem u pokazivanju i to

u smislu kada bi se prstom pokazao neki predmet dijete de vjerojatno prije gledati u ruku, a ne u predmet.Na jezinim testovima s vokabularom i izgovorom postoje dobri rezultat kod autista u dobi 8 do 15 godina, no na sloenijim jezinim testovima koji ukljuuju figurativni jezik, razumijevanje i zakljuivanje rezultati su slabiji. Dogaa se da se prilikom obradanja osobi s autizmom esto precjenjuje ono to sluatelj razumijeva. - Ponavljajude ponaanje Osobe s autizmom pokazuju razliite oblike ponavljajudeg (iz engl.: repetitivnog) i ograniavajudeg ponaanja koje se kategorizira prema: Skala ponavljajudeg ponaanja - dopunjena (engl. RBSStereotipija - kretnje bez svrhe poput lupkanja rukama, vrtnja glavom, ljuljanje tijelom ili okretanje tanjura Kompulzivno ponaanje - se odvija namjerno i po pravilima, to je slaganje objekata u odreenom redu Jednolikost - otpor prema promjeni, na primjer odbijanje premjetanja pokudstva ili dijete odbija da ga se prekine u odreenoj radnji. Ritualno ponaanje - predstavlja izvoenje dnevnih aktivnosti uvijek istim redom, rutina, poput ne mijenjanja jelovnika ili red oblaenja. Ovo je usko povezano s jednolikodu, i neovisna procjena je predloila spajanje ova dva imbenika. Ogranieno ponaanje - limitirano fokusom, interesom ili aktivnodu, poput prevelike zaokupljenosti sa jedno igrakom Autoagresija - ukljuuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu. Dominick K.C. i dr. izvijestio je kako otprilike 30% osoba s ASD-om u nekim trenucima pribjegne autoagresiji. Za autizam nije specifino jedno odreeno ponavljajude ponaanje, no jedino kod autizma postoji poviena uestalost i teina ovih obrazaca ponaanja. - Drugi simptomiKod osoba s autizmom su mogudi i simptomi nezavisni od dijagnoze, ali koji imaju utjecaj na pojedinca ili obitelj. Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobine sposobnosti poput pamdenja trivijalnosti do iznimno rijetkih tzv. autistinih znanstvenikaKod autistine djece vie je uobiajena i poznata netipina reakcije na senzornu stimulaciju, iako nema pouzdanih dokaza da ovi simptomi razlikuju autizam od drugih razvojnih poremedaja. Ove reakcije bi mogle biti "normalne" samo za djecu; nekoliko studija je pokazalo da je kod autistine djece prisutno otedenje taktilne percepcije dok kod odraslih ljudi s autizmom nije. Iste studije pokazuju da osobe s autizmom imaju vie problema sa sloenom memorijom i zadacima objanjenja; ove karakteristike su uobiajenije kod odraslih ljudi s autizmom. U nekoliko studija se vidi da kod autizma postoje i odreeni motoriki problemi poput slabijeg miidnog tonusa, slabijeg motorikog planiranja ili "hodanja na prstima"; ASD nije povezan s tekim motorikim smetnjama. Kod otprilike tri etvrtine djece s ASD-om javlja se atipino ponaanje kod jedenja, to je prije bio jedan od pokazatelja za dijagnozu. Iako se odbijanje hrane i rituali jedenja takoer javljaju, edi je problem izbirljivost, no to ne rezultira loom prehranom. Kod neke djece takoer su prisutni razliiti probavni problemi (GI), meutim za koje za sada nema dovoljno podataka koji bi to mogli poduprijeti. Rezultati studija su konfliktni, veza izmeu GI problema i ASD nije jasna.Postoje odreeni dokazi da problem spavanja, inae uobiajen kod djece s razvojnim poremedajem, je jo vie prisutan kod djece s ASD-om nego kod druge djece s drugom vrstom razvojnih poremedaja. Kod autistine djece su mogudi problemi s uspavljivanjem, estim buenjem za vrijeme nodi i rano jutarnjim buenjem. Dominick K.C. i dr. otkriva

da otprilike dvije tredine djece s ASD-om ima povijest problema sa spavanjem.Roditelji djece s ASD-om imaju vedu razinu stresa. Naslov: Re: F84.0 Djeji autizam sub vel 21, 2009 7:39 pm Uzroci Teorija uzronika autizma jo uvijek nije potpuna, predloeni su razni uzroci od genetskih do okolinih. Kod nekih istraivaa postoje razmirice zbog toga zato to autizam nije jednostrani poremedaj, ved se gleda kao jedinstvo tri glavna inioca (socijalni, komunikacijski, ponavljajude ponaanje) koji imaju razliite uzroke ali se esto preklapaju.Najznaajniji uzrok poremedaja iz spektra autizma je genetski imbenik. U ranijim studijima s blizancima se pokazalo da je taj imbenik odgovoran ili vaan u mjeri od ak 90%. Ipak i ovo moe biti precijenjeno, jer nema novijih modela strukturne genetske varijacije kod blizanaca. Kada je jedan identini blizanac autistian, drugi esto ima odreene potekode u uenju i socijalizaciji. Kod odrasle brade, rizik za jedan ili vie simptoma ireg autistinog fenotipa je oko 30%.Genetika autizma je izrazito sloena. Za svaku osobu s autizmom moguda je mutacija vie gena. Mutacije razliitih setova gena mogu kod svakog biti drugaije. Mogude su vane interakcije izmeu mutacija u nekoliko gena, ili izmeu okolia i mutiranih gena. Identificirajudi genetske markere naslijeene s autizmom u obiteljskim studijama, locirano je nekoliko gena kandidata, vedina njih je odgovorna za kodiranje proteina ukljuenih u ivani razvoj i funkcioniranje. Ipak, kod vedine takvih gena, mutacija koja bi bila odgovorna za autizam nije pronaena. Normalno, autizam nije mogude otkriti Mendelovim putem (pradenje jednog gena) ili jednom kromosomskom abnormalnodu kao to je fragilni X kromosom ili sindrom delecije 22q13.Veliki broj osoba s autizmom bez obiteljske povijesti autizma mogu biti rezultat engl. copy number variations (CNVs) spontane promjene strukture genetskog materijala za vrijeme mejoze poput delecije ili duplikacije. Pojedinani, ne naslijeeni, sluajevi su prouavani za otkrivanje genetskog lokusa ukljuenog u autizam. Koritenjem Array komparativne genomske hibridizacije (engl. aCGH), tehniku za uoavanje CNV-a, jedna studija ih je pronala 10% u obiteljima s jednim autistinim djetetom. Neki od izmijenjenih lokusa su otkriveni u ranijim studijima na naslijeenom autizmu; vedina je jedinstvena u pojedinanim sluajevima ispitanim u studiji. Vaan dio autizma je visoko nasljedan, ali ne i naslijeen; mutacija koja uzrokuje autizam nije prisutna u roditeljskom genomu. Premda, dio autizma kojeg se moe genetski pratiti moe narasti do 30-40% kao rezolucija unaprjeenja aCGH, nekoliko istraivanja je nepaljivo opisano, navodi javnost na miljenje kako je veliki dio autizma uzrokovan CNV-om i mogud je za otkriti putem aCGH; te da je otkrivanje CNV-a jednako vrijedno genetskoj dijagnozi. Autism Genome Project baza sadri genetic linkage i CNV podatke koji povezuju autizam s lokusom, to predlae kako je moda svaki ljudski kromosom ukljuen u autizam.Teratogeni (tvari koje uzrokuju defekte ploda) povezani s rizikom od autizma ukljuuju izloenost embrija talidomidu, valproinoj kiselini ili mizoprostolu, ili infekciji rubeole; ovakvi sluajevi su rijetki. Svi poznati teratogeni djeluju tijekom prvih osam tjedana od zaeda, iako ovo ne iskljuuje mogudnost pojavljivanja autizma i kasnije, svi vrsto utemeljeni dokazi govore da se autizam javlja izrazito rano u razvoju.Iako su dokazi za ostale okoline uzroke anegdotski i nisu jo potvreni pouzdanim studijama daljnja istraivanja su u tijeku.Postoje vrlo snani znanstveni dokazi koji pokazuju da nema uzrono posljedine veze izmeu cjepiva za ospice, zaunjake, rubeole i autizma, te nema uvjerljivih dokaza da cjepivo zatite s tiomersalom pomae u uzrokovanju autizma. Premda, prve autistine simptome roditelji mogu vidjeti kod svoje djece za vrijeme rutinskog cijepljenja, tako je roditeljska briga dovela do smanjenja uzimanja imunizacijskih sredstava za djecu i istovremeno vjerojatno povedanje epidemije ospica, poput sluaja ospica u Britaniji u vrijeme ljeta 2007.

U tijeku je velik broj istraivanja u potrazi za drugim okolinim uzrocima, dokazi su tek anegdotski utemeljeni i do sada nisu potvreni vjerodostojnom studijom. Nekoliko drugih prije- i poslije- poroajnih okolinih imbenika je privuklo panju znanstvenika zbog mogudeg utjecaja na razvoj autizma ili za pogoranje njegovih simptoma; ili bi mogli biti vani za bududa istraivanja. Oni ukljuuju: infekcijske bolesti, teke metale, otapala, ispune plinove dizela, poliklorirani bifenil, fenole koritene u proizvodnji plastike, pesticide, alkohol, puenje i zabranjene droge. Naslov: Re: F84.0 Djeji autizam sub vel 21, 2009 7:51 pm Mehanizam Unato napornim istraivanja jo nije najbolje shvadeno kako se autizam javlja. Taj mehanizam se moe podijeliti u dva dijela: patofiziologija strukture mozga i procesa povezanih s autizmom, i neuropsiholoke poveznice izmeu struktura mozga i ponaanja. Patofiziologija Autizam je rezultat razvojnih imbenika koji utjeu na sve ili vie funkcionalnih sustava mozga, i ometaju tijek razvoja mozga vie od krajnjeg inioca. Neuroanatomske studije i povezanost s teratogenima snano upuduju na to da mehanizam autizma ukljuuje izmjenu razvoja mozga ubrzo nakon zaeda, u to su ukljuene mnoge glavne strukture mozga.Ova lokalizirana anomalija vjerojatno potie lananu reakciju patolokih ishoda u mozgu koji su pod znaajnim utjecajem okolinih imbenika. Iako su u autizam ukljuene mnoge glavne strukture mozga, skoro sva posthumna istraivanja su provedena na osobama koja su ujedno imale i mentalnu retardaciju, zbog ega je oteano izvesti zakljuke. Teina, obujam i opseg glave kod djece s autizmom naginju neto vedim vrijednostima. Nije poznata stanina i molekularna osnova ovakvog ranog patolokog povedanja standardnih vrijednosti, niti dali je isto povezano s karakteristinim simptomima autizma. Trenutane hipoteze pretpostavljaju: - Viak neurona koji uzrokuju preveliku lokalnu spojivost u kljunim regijama mozga. - Poremedena migracija neurona tijekom rane trudnode. - Neuravnoteena podraajno-inhibitorna mrea. - Abnormalno oblikovanje sinapsa i dendritskih trnova Meusobno djelovanje izmeu imunolokog sustava i ivanog sustava zapoinje rano tijekom embriogeneze; i uspjean neuroloki razvoj ovisi uravnoteenosti imunolokog sustava odnosno njegovog djelovanja. Kod djece s autizmom je primijedeno nekoliko simptoma povezanih sa slabo reguliranim djelovanjem imunolokog sustava. Time, mogude je da je nedjelovanje imunolokih aktivnosti za vrijeme kritinog perioda u neurolokom razvoju dio mehanizma nekih oblika ASD-a. Zbog nedostatka podataka, jo uvijek se ne moe tono zakljuiti koja je uloga imunolokog sustava u autizmu. U autizmu je primijedeno nekoliko neurotransmiterskih abnormalnosti, naroito povedana razina serotonina u krvi. Nije poznato da li to rezultira u strukturalnim abnormalnostima ili abnormalnosti ponaanja. Veza izmeu otedenja u imunolokog sustavu i autizma je jo uvijek nejasna i kontroverzna.Teorija sustava zrcalnih neurona (engl. MNS) s hipotezom o autizmu je da se iskrivljenost u razvoju MNS-a sukobljava s imitacijom to vodi do glavnih karakteristika autizma, a to su socijalna izolacija i problemi komunikacije. MNS se ukljuuje kada ivotinja izvodi radnju ili dok promatra drugu ivotinju iste vrste koja izvodi istu radnju. MNS vjerojatno ima zasluge za shvadanje ljudi od strane pojedinca omogudavajudi modeliranje ("oponaanje") njihovog ponaanja preko utjelovljenih simulacija njihovih akcija, namjera i emocija. Nekoliko je studija testiralo ovu hipotezu: demonstracijom abnormalnosti u MNS regijama kod pojedinaca s autizmom, usporavanje aktivacije na mjestu za imitaciju kod osoba s Aspergerovim sindromom, i korelacija izmeu smanjene MNS aktivnosti i teine sindroma

kod djece s ASD-om. Premda, osobe s autizmom ujedno imaju abnormalnu aktivaciju mozga u mnogim krugovima izvan MNS-a i teorija o MNS-u ne objanjava normalno ponaanje autista na zadatak imitacije koji ukljuuje neki cilj ili objekt. Studija iz 2008. godine kod odraslih osoba s autizmom je pronala dokaze za izmjenjenu funkcionalnu organizaciju ventralne mree panje (eng. ventral attention network - VAN), veliki dio mree mozga odgovoran za obradu socijalnih i emocionalnih uputa, dok je dorzalna mrea panje (eng. dorsal attention network - DAN) neizmjenjena, dio odgovoran za kontinuiranu panju i ciljno-usmjerenu panju. Druga studija iz 2008. godine je pronala odreeni uzorak signala u cingulate cortexu koji se razlikuje od osoba s ASD-om.Kod jedne teorije hipoteze autizma smatra se da je autizam obiljeen nedovoljnim funkcioniranjem povezivanja i sinkronizacije visoko rangiranih neurona, zajedno sa prevelikim brojem nisko rangiranih procesa. Dokazi za ovu teoriju pronaeni su kod studija s funkcionalnom magnetskom rezonancijom kod osoba s autizmom i studije modanih valova koje nasluduju da odrasle osobe s ASDom imaju lokalne vede povezanosti u kori mozga i slabu funkcijsku vezu izmeu predfrontalnog korteksa i ostatka korteksa. Drugi dokazi predlau da je problem uglavnom lociran unutar pojedine hemisfere korteksa i da je autizam poremedaj njihovog povezivanja. Neuropsihologija Do sada su predloene dvije glavne kategorije kognitivnih teorija o vezi izmeu mozga osobe s autizmom i ponaanja.Prva kategorija se usredotouje na deficite u socijalnoj spoznaji (kogniciji). Hiper-sistematska hipoteza govori da autisti mogu sistematizirati, odnosno, mogu razviti unutarnja pravila za zbrinjavanje unutarnjih dogaaja, ali su slabije uinkoviti kod empatije za zbrinjavanje dogaaja s drugim izvorom. To proiruje ekstremnu teoriju "mukog mozga", ije su hipoteze da je autizam ekstremni sluaj mukog mozga, psihometriki opisano kad pojedinac kod kojega je sistematiziranje bolje od empatiziranja (engl. EQ SQ teorija). Ovo je povezano s ranijom teorijom uma, prema kojoj je hipoteza da je autistino ponaanje uzrokom nemogudnosti pripisivanja mentalnog stanja sebe samog i drugih. Teorija uma ima svoju potporu u atipinim reakcijama autistine djece na Sally-Anne test za razumijevanje o tuim motivacijama, s potporom MNS teorije autizma.Druga kategorija se usredotouje oko nesocijalnih i opdih procesuiranja. Hipoteza izvrne disfunkcije je: autistino ponaanje rezultira dijelom u deficitu fleksibilnosti, planiranja i drugih oblika izvrnih funkcija. Prednost teorije proizlazi iz stereotipnog ponaanja i ogranienih interesa, slaba toka teorije je to deficit izvrne funkcije nije pronaen u mlae djece s autizmom. Hipoteza teorije slabe sredinje povezanosti: ograniena mogudnost za uvianjem kompletne slike (ire slike) lei u glavnim smetnjama autizma. Jedna od prednosti ove teorije je mogudnost predvianja posebnih talenata i izvrsnosti u radu kod osoba s autizmom. Povedano funkcioniranje uoavanja slina je teorija, fokusira se vie na superiornost lokalno orijentiranih i uoavajudih operacija kod autista.Ni jedna od ovih kategorija ne zadovoljava kao samostalna, teorija socijalne kognicije slabo pristupa strogom i ponavljajudem ponaanju u autizmu, dok nesocijalna teorija ima potekode u objanjavanju socijalne "izolacije" i problema u komunikaciji. Kao uinkovitije, mogla bi se pokazati kombinacija teorija temeljenih na viestrukim deficitima. Naslov: Re: F84.0 Djeji autizam sub vel 21, 2009 8:05 pm Procjena Otprilike polovica roditelja djece s ASD-om neobino ponaanje svoje djece primijeti do dobi od 18 mjeseci, i otprilike etiri petine do dobi od 24 mjeseca. Dojenad s ASD-om izdvaja deficit u zajednikoj panji, odnosno, ako roditelj uperi prstom i kae "Gledaj!", dijete nede reagirati ili de gledati prst. Odgoeno lijeenje moe utjecati na dugoroni ishod, stoga je autizam potrebno im prije dijagnosticirati i tretirati. Uobiajeni znakovi, kod kojih ako su uoeni, je potrebno zatraiti strunu dijagnozu:

- Nema "brbljanja" do 12 mjeseci - Nema gestikulacija (upiranje prstom, mahanje rukom pozdravnih poruka i sl.) do 12 mjeseci - Niti jedna rije do 16 mjeseci - Bez spontanih fraza od dvije rijei (ne ukljuujudi eholaliju) do 24 mjeseci - Gubitak bilo koje jezine ili socijalne vjetine u bilo kojoj dobi. Amerika akademija pedijatrije preporua da se sva djeca testiraju za ASD pri dobi od 9, 18 i 30 mjeseci, koritenjem specifinog formalnog testa za uoavanje autizma. Suprotno, Nacionalni odbor za testiranje Ujedinjenog Kraljevstva protivi se takvom testiranju opde populacije, jer mehanizmi testiranja nisu u potpunosti provjereni i intervenciji nedostaje dovoljno dokaza za uinkovitost.Za dijagnozu se koristi izmijenjena ispitna lista za autizam kod tek prohodale djece (M-CHAT), upitnik za rano otkrivanje znakova autizma i "prvogodinji inventar". Poetni podaci dobiveni M-CHAT-om i CHAT-om na djeci u dobi od 18 do 30 mjeseci govore da je takvo testiranje najbolje obaviti u klinikom okruenju, te da test ima nisku senzibilnost i dobru specifinost. Genetiko dijagnosticiranje je jo uvijek nepraktino. Dijagnoza Dijagnoza autizma se temelji na ponaanju, ne uzroku ili mehanizmu poremedaja. Autizam je u DSM-IVTR definiran s ukupno najmanje est simptoma, ukljuujudi najmanje dva simptoma kvalitativnog otedenja u socijalnoj interakciji, najmanje jedan simptom kvalitativnog otedenja u komunikaciji, i najmanje jedan simptom ogranienog ili ponavljajudeg ponaanja. Primjeri simptoma ukljuuju nedostatak socijalne ili emocionalne uzajamnosti, stereotipna i ponavljajuda upotreba jezika ili individualno osobitog jezika, i uporna preokupacija samo s jednim dijelom objekta (npr.: igrake). "Napadaji" moraju biti prije trede godine, s usporenim ili abnormalnim funkcioniranjem u socijalnoj interakciji, jeziku koritenom u socijalnoj komunikaciji, simbolici ili imaginacijskim (zamiljenim) igrama. Glavne definicije su iste i u MKB-10 klasifikaciji. Dostupno je nekoliko dijagnostikih instrumenata za autizam. Dva se uobiajeno koriste u istraivanjima autizma: Dijagnostiki intervju za autizam - dopunjen (engl. ADI-R), semistrukturirani roditeljski intervju, i Dijagnostiki opservacijska skala za autizam (engl. ADOS), koristi se promatranjem i interakcijom s djetetom. Ljestvica za procjenu djejeg autizma (engl. CARS) se iroko koristi u klinikom okruenju za odreivanje teine autizma, to se temelji na promatranju djeteta. Postoje i drugi testovi koji se znaju koristiti poput: Vinerlandska skala adaptiranog ponaanja (engl. VABS), Dijagnostiki intervju za asocijalne i komunikacijske poremedaje (engl. DISCO) i Sumarna evaluacija ponaanja (engl. BSE)Pedijatar obino kod prvog preliminarnog pregleda uzima u obzir povijest razvoja i fiziki pregled djeteta. Ako postoji rizik, dijagnoza i procjena se dalje rade uz pomod strunjaka za ASD, promatranjem, komunikacijom, obitelji, i drugim imbenicima ukljuujudi standardne pretrage i uzimajudi u obzir slino povezana medicinska stanja. Diferencijalna dijagnoza za ASD moe uzeti u obzir i mentalnu retardaciju, otedenje sluha i specifini poremedaj jezika kao to je Landau-Kleffner sindrom. ASD neki puta moe biti dijagnosticiran do dobi od 14 mjeseci, iako dijagnoza postaje stabilnija nakon prve tri godine ivota. Dijete od tri godine koje ispunjava dijagnostike kriterije za ASD de prije podilaziti istim kriterijima i u narednim godinama, nego dijete od godinu dana koje ispunjava iste kriterije. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Nacionalni plan autizma za djecu preporua najvie 30 tjedana od prvih uoenih znakova mogudeg autizma do potpune dijagnoze i procjene, ipak malo sluajeva se u praksi tako brzo rijei. Studija iz 2006. godine govori da se prva procjena od strane kvalificiranog strunjaka izvede u dobi od 48 mjeseci, a slubena dijagnoza ASD u dobi od 61 mjesec, to je u prosjeku 13 mjeseci ,od prvih znakova do krajnje procjene, vie od preporuenih 30 tjedana.

Klinika genetika procjena se esto radi kad je ASD ved dijagnosticiran, osobito kada drugi simptomi ved govore o mogudem genetskom uzroku. Iako genetika tehnologija dozvoljava povezivanje 40% procijenjenih sluajeva s genetikim uzrokom, dogovorene smjernice u SAD-u i UK su ograniene na testiranja fragilnog X i visoko-razluivih kromosoma. Komercijalna dostupnost ovakvih testova bi mogla prethoditi pravovaljanom razumijevanju rezultata testova, zbog genetike sloenosti autizma. Metabolika i neuroslikovna testiranja su ponekad od pomodi, ali nisu rutinski.U graninim sluajevima est je problem pretjerana ili nedovoljna dijagnoza; vedina od novije povedanog broja registriranih osoba s autizmom je vjerojatno zbog promjene u dijagnostikoj praksi. Sve veda popularnost opcije terapije s lijekovima i irenje koristi je dalo davateljima usluge poticaj u dijagnosticiranju ASD-a, to rezultira u nekim pretjeranim dijagnozama kod djece s nesigurnim simptomima. Obratno, cijena pregleda i dijagnoze i natjecanje u prikupljanju pladanja moe sprijeiti ili usporiti uspostavljanje dijagnoze. Posebno je teko dijagnosticirati autizam kod slijepih osoba, dijelom zbog toga to dio dijagnostikih kriterija ovisi o vidu, a dijelom zbog autistinih simptoma koji se preklapaju s uobiajenim kod sljepode.Simptomi autizma i ASD-a poinju vrlo rano u djetinjstvu, ali ponekad izostanu. Odrasli mogu zatraiti retrospektivnu dijagnozu kako bi mogli pomodi sebi ili svojoj obitelji u shvadanju sebe, ili kako bi poslodavcu pomogli da napravi prilagodbe; ili u nekim sluajevima kako bi podnijeli zahtjev za novanu pomod zbog potekoda u ivotu. Naslov: Re: F84.0 Djeji autizam sub vel 21, 2009 8:07 pm Prognoza Lijeka nema. Vedini djece s autizmom nedostaje socijalna potpora, potrebni drutveni odnosi i veze, bududnost mogudeg zapoljavanja ili samoopredjeljenje. Iako glavni problemi ostaju, simptomi esto postanu laki u kasnijem djetinjstvu. Kod nekih pojedinaca postoje skromna poboljanja kod nekih simptoma, ali kod nekih ima i pogoranja; nijedna studija za sada se nije usredotoila na autizam u srednjoj dobi. Samostalan ivot kod teih oblika autizma je teko mogud. Britanska studija iz 2004. godine na 68 odraslih osoba kojima je autizam dijagnosticiran prije 1980. godine, s razinom IQ iznad 50 pokazuje: 12% je postiglo visoku razinu neovisnosti, 10% ima neke prijatelje i opdenito su zaposleni no potrebna im je donekle potpora, 19% ima odreenu neovisnost ali opdenito ive doma i potrebna im je znaajnija potpora i nadzor u svakodnevnom ivotu, 46% zahtijeva strunu rezidencijalnu skrb iz ustanova specijaliziranih za ASD s visokom razinom potpore i vrlo ogranienom autonomijom, 12% ima potrebu za visokom razinom bolnike njege. vedska studija iz 2005. godine u koju je ukljueno 78 odraslih osoba kod kojih nije iskljuena niska razina IQ ima loije rezultate, samo 4% uspjelo je postidi neovisnost. Promjene u dijagnostikoj praksi i povedana dostupnost ranije uinkovitije intervencije ini rezultate ovih studija ne opdenito primjenjivim kod djece s nedavno dijagnosticiranim ASD-om. Epidemiologija Procjena rasprostranjenosti autizma iroko varira ovisedi o dijagnostikim kriterijima, godini kada je dijete pregledano i geografskoj lokaciji. Najnovija istraivanja procjenjuju otprilike 1-2 na 1000 za osobe s autizmom, i 6 na 1000 za osobe s ASD-om, zbog neadekvatnih podataka, ove brojke mogu podcijeniti rairenost ASD-a. PDD-NOS ini mnogobrojnu vedine ASD-a, Aspergerov sindrom je zastupljen s oko 0.3 na 1000, i atipini oblici djejeg disintegrativnog poremedaja i Rettov sindrom su daleko rjei. Studija iz 2006. godine na otprilike 57.000 Britanaca starih izmeu devet i deset godina pokazala je da 3.89 na 1000 ima autizam, i 11.61 na 1000 za ASD; ovi vedi rezultati mogu biti posljedicom irih dijagnostikih kriterija.

Broj prijavljenih sluajeva autizma se dramatino povedao 1990-ih i poetkom 2000-ih. Ovo povedanje je uvelike razlogom promjene u dijagnostikoj praksi, dostupnosti, starost pri dijagnozi, senzibiliziranost javnosti, iako neki okolini imbenici nisu jo utvreni. iroko citirana pilot studija iz 2002. godine zakljuuje da povedanje autizma u Kaliforniji ne moe biti objanjeno zbog promjena u dijagnostikim kriterijima, ali analiza iz 2006. godine otkriva da je rasprostranjenost siromano mjerena zbog toga to mnogi sluajevi nisu dijagnosticirani, i da je povedanje 1994.-2003. u SAD-u povezano s promjenom u drugim kategorijama dijagnoze, to je dovelo do dijagnostike supstitucije. Rizik od autizma je povezan s nekoliko prenatalnih i perinatalnih imbenika rizika. Revizija iz 2007. godine za faktore rizika nalazi povezanost s roditeljskim karakteristikama koje ukljuuju poodmaklu dob za majku i oca; zatim mjesto roenja izvan Europe i Sjeverne Amerike, i odreena stanja kod poroaja koja ukljuuju malu teinu djeteta kod roenja i trajanje trudnode te hipoksije za vrijeme poroaja.Otprilike 10-15% sluajeva autizma moe se identificirati Mendelovim (pradenjem jednog gena) putem, kromosomskom abnormalnodu ili drugim genetskim sindromima; a ASD je povezan s nekoliko genetskih poremedaja. Autizam je povezan s mentalnom retardacijom; Britanska studija iz 2001. godine na 26 autistine djece otkriva da je otprilike: 30% s inteligencijom u normalnom rangu (iznad 70), 50% je sa slabom do umjerenom mentalnom retardacijom, 20% s tekom do apsolutnom mentalnom retardacijom (IQ ispod 35). Za druge oblike ASD-a (ne za autizam) ista studija je pokazala da otprilike 94% od 65. djece s PDD-NOS-om ili Aspergerovim sindromom ima normalnu inteligenciju. ASD je takoer povezan sa epilepsijom, s varijacijom od rizika za epilepsiju s obzirom na godine, kognitivnu razinu i vrstom jezinog poremedaja. Vedi rizik od autizma imaju djeaci za razliku od djevojica. Spolni omjer za ASD iznosi 4.3:1 i on je uvelike modificiran kognitivnim otedenjem, s mentalnom retardacijom omjer je blii na 2:1, a bez nje na 5.5:1. Nekoliko metabolikih poremedaja je povezano s autizmom, kao fenilketonurija. Nedavne studije su pokazale da nema povezanosti sa socijalno-ekonomskim statusom, etniki niti s rasom. Zajedno s ASD-om esto su opisani i neki psihopatoloki poremedaji poput depresije i fobija, ali to nije sistematski odreeno.Pojavljivanje autizma, unato njenoj korisnosti za odreivanje rizika, manje je korisna u epidemiologiji autizma; zato to poremedaj nastane mnogo prije nego to je dijagnosticiran, praznina vremena izmeu nastanka i dijagnoze je pod utjecajem mnogih faktora nepovezanih s rizikom. Panja se posveduje jedino na to dali se rasprostranjenost s vremenom povedava. Ranije procjene rasprostranjenosti su nie, otprilike 0.5 na 1000 za autizam tijekom 1960-ih i 1970-ih, i otprilike 1 na 1000 tijekom 1980-ih, suprotno dananjem 1-2 na 1000. Povijest Nekoliko primjera autistinih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego to je autizam imenovan. Table Talk Martina Luthera sadri priu o 12 godinjem djeaku koji je najvjerojatnije imao tei oblik autizma. Prema Lutherovom zapisivau Mathesius, Luther je smatrao kako je djeak bezduna masa mesa opsjednuta sotonom i predloio da bude uguen. 1798. godine uhvadeno je "divlje" dijete (iz praume), pokazivalo je nekoliko znakova autizma; student medicine Jean Itard lijeio ga je s bihevioralnim programom namijenjenim kako bi mu pomogao stedi socijalnu privrenost i proizvesti govor putem imitacije. 1910. godine, vicarski psihijatar Eugen Bleuler prvi je sloio novo latinsku rije autismus kada je odreivao simptome shizofrenije. Izveo ju je iz Grke rijei autos (, to znai ja ili sam), i koristio da oznai morbidno samodivljenje: "autistino povlaenja pacijenta svojim fantazijama, protiv kojega svaki utjecaj izvana postaje nepodnoljiva smetnja".Rije autizam poprima moderno znaenje 1943. godine kada je Leo Kanner iz bolnice Johns Hopkins Hospital prijavio 11.-ero djece s upadljivim slinostima u ponaanju i potom uveo naziv rani infantilni autizam. Predloio je da rije autizam opisuje djecu s nedostatkom interesa za druge ljude. Skoro sve karakteristike opisane u Kannerovom prvom izvjetaju o temi, naslovljenoj autistina samoda i inzistiranje na jednolikosti, jo uvijek se smatraju tipinim za

autistini spektar poremedaja. Otprilike u isto vrijeme, Beki pedijatar Hans Asperger opisao je slian oblik ASD-a danas poznat kao Aspergerov sindrom, iz vie razloga do 1981. godine nije prepoznavan kao odvojen (razliit) sindrom.Kannerova ponovna upotreba rijei autizam vodila je desetljedima zbrku terminologije poput infantilne shizofrenije, sredinom 1990-ih je takoer nastala zbrka gdje se autizam smatrao reakcijom bebe na majku bez emocija za dijete, to su tada nazvali hladnom majkom (engl. Refrigerator mother). Demonstracijama krajem 1960-ih, autizam je utemeljen kao odvojeni sindrom, ivotnog vijeka, nepovezan s mentalnom retardacijom i shizofrenijom, i razlikovan od ostalih razvojnih poremedaja; prikazane su i koristi sudjelovanja roditelja u aktivnom programu terapije. Krajem 1970-ih javile su se neke naznake mogudeg utjecaja genetike u autizmu; danas se smatra jednim od najpodlonijih genetici od svih psihijatrijskih stanja.Nastanak roditeljskih udruga i destigmatizacija djejeg ASD-a uvelike su utjecali na nain na koji se ASD danas gleda. Internet je takoer pomogao osobama s autizmom u zaobilaenju neverbalnog i emocionalnog dijeljenja koja su njima teko ostvariva; Internet im prua mogudnost osnivanja online drutava i udaljeni rad. Razvili su se Socioloki i kulturni aspekti autizma; dok jedni u drutvu trae lijek za autizam, drugi vjeruju kako je autizam jednostavno drugi nain ivljenja. Naslov: to je autizam? sri vel 25, 2009 1:43 pm to je autizam? Autizam je bioloki poremedaj mozga koji oteduje komunikaciju i drutvene vjetine. Obuhvada iroki spektar poremedaja koji se kredu od blagih do tekih stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmiljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremedaj. ira definicija Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se oituje nemogudnodu razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika drutvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 roenih i 1.5 puta je edi u mukaraca. Jedna je od teorija koja objanjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremedaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stjeu nakon 4. godine. Neka autistina djeca pokazuju iznimne motorne, matematike i druge vjetine. esto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlodu, tekudom vodom ili rotirajudim objektima. Kod vedine autistine djece poremedaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a teina ovisi najvie o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno naue govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistine djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraenije. Znaajno poboljanje se moe oekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza imbenika. Autizam je obiljeen slijededim osobitostima: Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora: - ponavljanje rijei (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije - dodirivanje rukom i voenje umjesto verbalnog zahtjeva - izostanak verbalne komunikacije Tekode povezane s ostalom djecom i odraslima:

- izostanak kontakta oima (kad je osoba direktno ispred autistinog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega) - oita distanciranost - nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono to ostala djeca rade - izostanak odgovora na verbalne zahtjeve - bez odgovora kad se zove imenom - izbjegavanje fizikog kontakta (ak i s roditeljima, bradom i sestrama) - ravnodunost prema drugim osobama koje pate ili boluju udna ponaanja: - zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd. - neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga - neprimjerena povezanost za stvari - opsesivno-kompulzivno ponaanje, npr. poredavanje stvari - ponavljane udne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata - inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju niega u okolini. Teko doivljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene - mogude nanoenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponaanje prema ostalima Promjene osjeta - hipo (smanjena) ili hiper (povedana) aktivnost 5 osjetila - abnormalni odgovori na osjete - manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na neto to izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata Osjetni poremedaji Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suoavaju. Za tipinu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naih pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo:1. Vid,2. Sluh,3. Opip,4. Okus,5. miris Neki primjeri utjecaja otedenog osjetnog sustava: etnja kroz susjedstvo Tipinoj osobi nije problem etati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, uti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i moda vakati vaku, sve u isto vrijeme. Za autistinu osobu, s poremedajem osjetnog sustava, ovo tipino iskustvo moe biti potpuno preplavljujude. Autist moe biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomodi ili moe biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz kronju stabla moe biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne moe

koncentrirati na hodanje niz ulicu. Ova nemogudnost mijeanja osjeta duboko pogaa sposobnost djelovanja, reagiranja i ponaanja na "normalan" nain. Neke injenice o autizmu - autizam je tredi nasljedni razvojni poremedaj po uestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize - autizam je edi poremedaj nego multipla skleroza, cistina fibroza ili tumori djeje dobi - za istraivanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti sline pojavnosti i uestalosti Dodatne injenice - mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vrnjaka - bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste - neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica - autizam je stanje ije je lijeenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajudih drutava u inozemstvu Pristupi lijeenju poremedaja organskih sustava Dok vedina srednjestrujakih smatra slijedede informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za lijeenje biolokih problema koji postoje u velike vedine autistine djece. esto se kao jedina pomod nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakanja, ne pomau u rjeavanju temeljnog fiziolokog problema koji moe postojati. Kod vedine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: ivani, imunoloki, endokrini i probavni sustav.Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporuenih testova ukljuuju, ali nisu ogranieni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, odreivanje nivoa serotonina, imunoloka testiranja (ukljuujudi razinu antitijela), funkcija jetre, titne lijezde, prisustvo tekih metala u organizmu, neuroloki testovi kao to su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao to su endoskopske pretrage, mogu se takoer ordinirati kos autistinog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se ini poprilino opseno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rjeavati problem po problem i svakom problemu pridi posebno.Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina ini znaajni dio lijeenja autizma. Mnogi pristupi de pozitivno utjecati na ponaanje. Osnovna je postavka da de djeca, to se bolje osjedaju, bolje uiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit de osnovica za poboljanje zdravlja to de potaknuti vedinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vjebi. Dijetalna ogranienja - hrana bez glutena (brano, ria, zob i jeam) i kazeina (mlijeko)Jedan od pristupa lijeenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slini proteini koji kod neke autistine djece mogu negativno utjecati na modane funkcije te uzrokovati pojavu konih i probavnih simptoma. Prije poetka ovakvog naina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim lijenikom. Naslov: Odgoj i obrazovanje uenika s autizmom sri vel 25, 2009 6:20 pm Autizam - odgoj i obrazovanje Autizam (Kannerov sindrom) je poremedaj koji se javlja u ranom djetinjstvu karakteriziran oteanom komunikacijom sa okolinom, povlaenjem u sebe, nepravilnim razvojem govora i govorne komunikacije, oteanim razumijevanjem, poremedenom emocionalnom

stabilnosti i ponavljanjem nesvrsishodnih aktivnosti (stereotipija).Za oboljele osobe se esto kae da ive kao pod staklenim zvonom ili u nekom drugom svijetu. Pojedine od ovih smetnji kod svake oboljele osobe prisutne su u razliitom obliku i intenzitetu, te je i klinika slika od bolesnika do bolesnika razliita. Uestalost autizma je dva do tri puta je eda kod djeaka. ETIOLOGIJA Uzroci autizma jo uvijek nisu jasni. Pojedinani sluajevi se mogu povezati s nekim bolestima koje je majka preboljela u trudnodi, kao to je rubeola, ili nekim rijetkim bolestima samog djeteta (npr. fenilketonurija). Neke studije su ukazale i na utjecaj naslijea. Ranije se pogreno vjerovalo da majka svojim hladnim pristupom djetetu u najranijoj dobi dovodi do nastanka autizma, no danas je nedvosmisleno odbaeno takvo miljenje. ZNAKOVI I SIMPTOMI Prvi znaci autizma javljaju se ved u prve tri godine ivota i to najede ved unutar prve godine, no esto u tom ranom razdoblju ostaju neprepoznati. Upozoravajudi je znak da dijete ne reagira na podraaje iz okoline, to roditeljima moe izgledati kao da dijete dobro ne vidi ili ne uje. No djetetov sluh i vid nisu otedeni, ved njegove reakcije na podraaj nisu odgovarajude. Na majin smijeak ne odgovara smijekom, ne uspostavlja kontakt oima, odupire se promjenama i voli rituale. Karakteristino je ponavljanje nesvrsishodnih pokreta i radnji (njihanje glavom, lupanje glavom o zid). Dijete se igra samo, ponavljajudi istu igru sa istim predmetom kroz due vrijeme. Moe biti izrazito vezano za poznate predmete i ne isputati ih iz ruku. Razvoj govora je usporen, nepravilan, a neka djeca uopde ne govore. Dio oboljelih izrazito je agresivan spram drugih i sebe samih (agresija i autoagresija). Vano je znati da svi navedeni simptomi nisu posve razliiti od onih koji se i kod posve zdravog djeteta mogu uoiti u pojedinim razvojnim razdobljima (otpor, razdraljivost, povlaenje u sebe i dr.). No ako su oni prisutni stalno i trajno, to svakako zahtijeva ozbiljnu konzultaciju strunjaka. Simptomi mogu biti izraeni u razliitom stupnju, od blagih s kojima de i dijete i obitelj modi izadi na kraj i ivjeti, do posve zatvorenih komunikacija i otuenja. Simptomi bolesti se zadravaju cijeloga ivota. Kod jednog dijela oboljelih mogu se kasnije razviti znakovi drugih psihikih poremedaja. LIJEENJE U tretmanu oboljelog najvaniju ulogu ima okolina koja brine o djetetu. Toplo i podravajude okruenje u obiteljskom domu od presudnog su znaaja. Svakodnevna skrb o autistinoj osobi podrazumijeva poticanje normalnog razvoja djeteta u svim podrujima ivota, od samostalnog obavljanja svakodnevnih radnji, poticanja govora, komunikacije s okolinom, do uklanjanja agresivnosti i stereotipija. Skrb o autistinom djetetu je cjelodnevna i cjelonodna zadada to postavlja velike zahtjeve na svakog roditelja. Na raspolaganju su i razliiti oblici psihoterapije, socijalne i radne terapije. Neophodan je individualni pristup svakom djetetu.Terapiju govora potrebno je zapoeti to ranije. U uklanjanju nekih znakova bolesti, posebno agresivnosti, nezaobilazni su lijekovi. Prognoza u velikoj mjeri ovisi o inteligenciji i razvoju govora. Tako de svi postupci kao i svi oblici terapije biti najkorisniji upravo kod oboljelih s normalnim ili viim kvocijentom inteligencije i razvijenim govorom koji omoguduje komunikaciju. ODGOJ I OBRAZOVANJE UENIKA S AUTIZMOM U Hrvatskoj se djeca s autizmom koluju prema Pravilniku o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekodama u razvoju (NN 23/91). Taj Pravilnik u lanku 12. omoguduje kolovanje uenika s vedim tekodama u razvoju u posebnim organizacijama. Za autistine uenike s utjecajnim tekodama u razvoju, odnosno onim tekodama koje bitno smanjuju sposobnost djeteta za svladavanje odgojno-

obrazovnog programa redovne osnovne kole, omogudeno je kolovanje u posebnim odgojnoobrazovnim organizacijama (Centar za autizam Zagreb, Rijeka i Split). U tim posebnim odgojnoobrazovnim organizacijama ostvaruje se odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogudnostima svakog pojedinog uenika. Timovi strunjaka razliitog profila (lijenik, defektolog, psiholog, fizioterapeut, socijalni radnik) zajedniki rjeavaju odgojno-obrazovne, zdravstvene, socijalne i druge potrebe uenika. kolovanje moe trajati do 21. godine uz istovremeno radno osposobljavanje. Znakovi dodirnih disfunkcija: 1. Preosjetljivost na dodir (dodirni obrambeni stav) __ Postaje strano uznemiren ili agresivan s laganim dodirom ili neoekivanim dodirom __ Kao dojene, nije / nije volio i ne voli da se drati, savijalo se leima luk, plakalo __ Tuan kad treba biti promjena pelena, __ Boji se, ili izbjegava stajati u neposrednoj blizini drugih ljudi ili vrnjaka (posebno u liniji) __ Postaje uplaen kada ga je dodirnuo netko od iza ili netko / neto to ne mogu vidjeti __ ali se na etkanje __ Smeta ga gruba posteljina __ Izbjegava situacije druenja u grupi u strahu od neoekivanog dodira __ Odupire prijateljski ili ljubazan dodir s bilo kim, osim roditelja ili brade __ Poljupce ne voli, mjesto gdje ga poljubite obrie __ Preferira hugs (ovo ne mogu prevesti) __ Kapi kie, vode iz tua, ili puhanje vjetra na koi moe osjedati kao muenje i proizvodi negativne i izbjegavajude reakcije __ Moe pretjerano reagirati na manje posjekotine, ogrebotine i ugrize ili bug __ Izbjegava dodirivanje odreenih teksture materijala (deke, tepisi, pliane ivotinje) __ Odbija nositi novu odjedu, odjede s neobraenih tekstura, turtlenecks, traperice, kape, pojasevi i sl. __ Izbjegava koristiti ruke za igru __ Izbjegava / ne voli / aversive "prljave igre", tj., pijesak, blato, voda, ljepilo, svjetlucavo, playdoh, sluzi, krema za brijanje / p dr. __ ne podnaa prljave ruke i eli ih obrisati ili oprati esto __ Pretjerano kakljiv __ Moe odbijati nositi arape sa avovima __ preferirati da bude gol i povlai pelene i odjedu stalno

__ Ili, moda ele nositi dugi rukav koulje i duge hlae tijekom cijele godine kako bi se izbjeglo izloenost koe istim __ Tuan kada mora lice oprati __ Tuan kada mora kosu, nokte, rezati __ Odupire se da pere zube i super je straljiv od zubara __ odupire se uvoenju nove hrane __ Moe odbiti da hodaju bosi po travi ili pijesku __ Moe hodati samo na prstima 2. Podosjetljivost na dodir (U-uzvratni): __ ude za dodirom, dodirivati treba sve i svakoga __ Ne smetaju ga ozljede, poput posjekotina i modrica, i ne pokazuje da ga boli __ Nije svjestan da ruke ili lice su prljavi __ Moe biti self-pogrdni, tipanje, grienje, ili banging njegovu glavu __ Stavlja pretjerano razne objekte u usta __ Vie puta dodirne povrine ili objekte koji su umirujudi (tj., deka) __ Trai povrinu i teksture koje daju snaan taktilne povratne informacije __ Temeljito uiva i trai nered u igri __ udi za vibrirajudim ili jakim senzorskim ulazom __ Ima sklonosti i udnja za pretjerano zainjenom, slatkom, kiselom, ili slanom hranom 3. Slaba Taktilna percepcija i diskriminacija: __ Imaju potekode sa finim motorikim zadacima poput kopanja, patentni zatvara, i privrdivanje odjede __ Moda nede biti u stanju utvrditi koji dio tijela je bio dirnut, __ Boji se mraka __ Mogu biti neuredni u oblaenju, izgledaju neuredni, ne primijeduju da su hlae zakrivljene, majica zavrnuta, cipele su odrijeene, jedan pant nogom je gore i jedan je dolje, itd. __ Ima potekoda s koritenjem kara, bojica, __ Stavlja u usta predmete da ih istrauje i nakon dvije godine __ Ima tekoda prepoznavanja fizikalne karakteristike predmeta, oblika, veliine, teksture, temperatura, mase, itd. Znakovi vestibularne disfunkcije:

1. Preosjetljivost na pokret (Over-uzvratni): __ Izbjegava opremu za igralita, tj., ljuljake, ljestve, tobogani, __ Preferira sjedede zadatke, krede polako i oprezno, izbjegava uzimanje rizika, __ Izbjegava dizala i pokretne stube, radije sjedi dok je na njima __ Moe biti prestraen od pada ak i kad ne postoji stvarni rizik od toga __ Strah od visine, ak i visinu rubnika __ Pokazuje strah kada ide ide gore ili dolje stepenicama ili hoda po neravnim povrinama __ Boji se se pranje kose iznad sudopera __ Boji se pokreta ako ako netko drugi ih pomie, ili gura svoj stolac blie stolu __ Mogu biti straljivi, i imaju potekoda u vonji biciklom, skakanje, poskakivanje, ili balansiranje na jednoj nozi (pogotovo ako su oi zatvorene) __ Moda je volio spavanje na trbuhu kao dijete __ Lako izgubi ravnoteu i lako se moe initi nespretnim __ Strah od aktivnosti koje zahtijevaju dobru ravnoteu __ Izbjegava brze pokrete rotiranja 2. Podosjetljivost na pokret (U-uzvratni): __ U stalnom pokretu, ne moe da mirno sjedi __ udi za brzim i / ili intenzivnim kretanjima __ Voli se bacati u zrak __ Voli brze, intenzivne, i / ili zastraujude vonje u luna-parkovima __ Uvijek skae na namjetaj, trampolin, vrti se u okretnom stolcu, odnosno uzimajudi u naopake pozicije __ Voli ljuljati se visoko koliko je to mogude i za due vrijeme __ Uvijek tri, skae, i sl. umjesto da hoda __ Trese nogom, glavom ili dok sjedi __ Voli nagle pokrete ili brze, 3. Slab miidni tonus i / ili koordinacija: __ oputen, "floppy" tijelo __ esto legne, i / ili se naslanja glavu na ruku ili ruku dok radi na radnom stolu __ Ima potekoda u istovremenom podizanju glave, ruku i nogu od poda dok lei na trbuhu ("Superman" poloaju)

__ esto sjedi u "W" poloaju na podu za stabilizaciju tijela __ Zamara se lako! __ Potekode okretanje kvake, ruke, otvaranje i zatvaranje stavki __ Teko ga je uhvatiti ako pada __ Potekoda zatvaranja odjevnih predmeta, patentni zatvarai i gumbi __ Ima slabu svijest o tijelu, pun je modrica, i / ili se ini nespretnim __ Siromane grube motorne vjetine, skakanje, hvatanje lopte, skakanje dizalice, penjanje ljestve i dr. __ Siromane fine motorike; potekode u baratanju "alata", kao to su olovke, eljevi, kare i sl. __ nema uspostavljen desno-lijevu dominacije ruku do 4 ili 5 godina __ Ima potekoda da lie kornet sladoled __ Tekoda uenja ili vjebanja plesnih koraka Proprioceptivni Sensorni input: ulaz u miide i zglobove odgovorne za poloaj tijela, teinu, pritisak, rastezanje, kretanja, te promjene u poloaju u prostoru. Znakovi proprioceptivnih disfunkcija: 1. Senzorska ponaanja: __ trai skakanje, bumping, __ Mota noge pri hodanju __ Stavlja svoje noge na pod ili stolicu dok sjedi za stolom __ Grize ili sie prste ili zglobove __ Voli biti dobro zamotan u vie deka, pogotovo prije spavanja __ Preferira vrstu odjedu te i remenje, nape, vezice da budu to je mogude vrde __ Voli / trai "squishing" aktivnosti __ Pretjerano lupa sa s igrakama i predmetima __ Voli hrvanje __ esto pada na pod namjerno __ kripi zubima tijekom dana __ Voli guranje / vuenje / povlaiti predmete __ Voli skakanje na namjetaj ili iz uzviice __ esto bumps ili gura drugu djecu

__ vae olovke, slamke, rukavi koulje i sl. 2. Potekoda s "Grading of Movement": __Ima potekode istegnuti miide tijekom zadataka / aktivnosti (tj. stavljanje ruke u rukave ili penjanje) __ Potekoda reguliranja pritiska prilikom pisanja __ Pisani rad je prljav i on / ona esto razbijaju papir kad brisanje __ Uvijek ini se da razbijaju objekte i igrake __ Imaju previe ili premalo snage za dranje objekta npr kod toenja vode u au, voda se prelijeva iz ae __ Moda nede shvatiti ideju "teko" ili "lagano", ne bi mogli drati dva predmeta i redi koji je vie tei __ ini se da ine sve s previe snage, tj. hodanje, lupanje vratima, pritiskom na stvari previe tvrdo, lupanje objekata prema dolje __ Igraju se sa sa ivotinjama s previe snage, a esto ih ranjavaju Znakovi auditivnih disfunkcija: 1. Preosjetljivost na zvukove (Auditory obrambeni stav): __ Smetaju ih pojaani zvukovi tj. zujanje svjetla ili hladnjaka, ventilatora, grijalica, ili sata koji otkucava __ Boje se zvuk ispiranje WC-om (osobito u javnim kupaonicama), vakuum, suila za kosu, kripavih cipela, ili psa koji laje __ Lako bude ometen od neoekivanih i glasnih zvukova __ Smeta ih zvukovi okolia okolia npr. koenje travnjaka ili gradnja graevina __ esto moli ljude da zaustave stvaranje buke, razgovor ili pjevanje __ Bjei, plae, i / ili prekriva ui kod glasnih zvukova ili neoekivanih zvukova __ Moe odbiti idi u kina, povorke, glazbenih koncerata i sl. 2. Podosjetljivost na zvukove (U-registri): __ esto ne reagira na verbalne znakove ili poziv na ime Sam pravi "pravi buku" __ Voli pretjerano glasnu glazbu ili TV __ ini se da imaju potekoda u razumijevanju ili prisjedanja onoga to je reeno __ Nesvjesno reagiraju na odreene zvukove __ Pojavljuje se zbunjenost o tome od kuda zvuk dolazi __ Razgovoraju esto glasno sami sa sobom kod pisanja zadada,

Znakovi za oralnu ulaz disfunkciju: 1. Preosjetljivost na oralni unos (Oralni obrambeni stav): __ Imaju ogranieni repertoar hrane, buntovni i teki za novu hranu __ Imaju potekoda s sisanjem, vakanjem, gutanjem i ili imaju strah od guenja __ Odupire se i ili / odbija / odlazak u zubara __ Odbija lizati koverte, markice, ili naljepnica zbog okusa __ Ne voli ili se ali na pastu za zube i tenost za ispiranje usta __ Izbjegava zainjeno, slatko, kiselo ili slanu hranu; preferira blagu hranu 2. Podosjetljivost Za oralni ulaz __ Moe lizati ili vakati nejestive predmete __ Preferira hranu s intenzivnim okusom, tj. pretjerano zainjeno, slatko, kiselo, slano __ Iskazivao je pretjerano slinjenje u prolosti kod izbijanja zuba __ esto vau kosu, koulju, ili prst __ Stalno stavljaju predmete u usta __ Djeluje mu kao da su sve namirnice istog okusa __ Voli vibrirajude etkice za zube, pa ak i izlete do zubara Znakovi Njunih - mirisnih disfunkcija: 1. Preosjetljivost: __ Reagira negativno, ili ne voli mirise koji obino ne smetaju druge ljude __ Govori drugim ljudima (ili govori o tome) kako loe miriu __ Odbija jesti odreene namirnice zbog njihova mirisa __ Osijeda muninu od strane mirisa u kupatilu ili mirise osobne higijene __ Smeta ga ili ini razdraenim miris parfema __ Smetaju ga mirisi u kudanstvu __ Moe odbiti da se igraju u neijoj kudi zbog naina na koji mirie 2. Podosjetljivost (U-uzvratni): __ Ima potekoda diskriminirati neugodne mirise __ Moe piti ili jesti stvari koje su otrovne jer ne primijeduje tetne mirise __ Ne primjeduje mirise koje drugi obino osijete __ Ne ignorira neugodne mirise

__ ini pretjerano koritenje mirisa, kada predstavljen objekata, ljudi ili mjesta __ Miris koristi za interakciju s objektima Znakovi Visualnih disfunkcija (bez dijagnosticiranog Visualnog Deficita): 1. Preosjetljivost na Visual ulaz (Over-odgovora) __ Osjetljivi na jako svjetlo, hode miriti, pokriti oi, plakati i / ili dobiti glavobolju od svjetlosti __ Imaju tekode usmjeriti oi na zadatak / aktivnosti / __ Lako im odvradaju pozornost drugi vizualni podraaji u sobi, tj. pokret, ukrasi, igrake, prozori, vrata i sl. __ Imaju potekoda u svijetlim bojama sobe ili mutno lit room __ Njegove / njezine oi, su suzne oi ili dobiva glavobolje nakon itanja ili gledanje TV__ Izbjegava kontakt oima __ Uiva se igrati u mraku 2. Podosjetljivost na vizualne ulaz (U-uzvratni ili tekode uz pradenje, diskriminaciju ili percepcije): __ Ima potekoda redi razliku izmeu slinih tiskana slova ili brojke, tj. p & q, B & D, x + a, ili kvadrat i pravokutnik __ Dugo se fokusira na detalje ili uzoraka unutar slike __ Ima potekoda s pronalaenjem stvari izmeu drugih stvari, tj., radovi na stolu, odjedu u ladici, stavke na polici trgovine, ili igrake u bin / Toy Box __ esto gubi mjesto kod kopiranja iz knjige ili dio zaslona za upisivanje teksta u sustavima CMC __ Teko kontrolira pokrete oiju, teko prati i slijedi pokretne objekte __ Ima potekoda redi razlika izmeu razliitih boja, oblika i veliina __ esto izgubi mjesto, dok ita ili radi matematike probleme __ Zna se aliti na "duple slike" __ Potekoda u pronalaenju razlike u slikama, rijeima, simbolima, ili predmetima __ Potekode s dosljednim razmakom i veliinom slova u pisanom obliku __ Potekoda s kopiranjem oblika i / ili rezanjem / precrtavanjem du linije __ Sklon pisati na koso (gore ili dolje brda) na stranici __ Zbunjuje ga lijevo i desno __ Zamara se lako s kolskim obavezama __ Teko sudi prostorne odnose u okoliu.

__ Nesposoban smjestiti izvor zvuka __ Potekoda identifikacije ljudskih glasova __ Potekode razlikovanja zvukova __ Potekoda filtriranje i drugih zvukova dok je pokuavao da obratite pozornost na jednu osobu koja govori __ Smeta ga glasni, iznenadni, metalik, odnosno visoki zvukovi __ Teko se prisjeda na ono to je rekao ili proitao, esto pita za upute da se ponavlja i moe samo biti u stanju razumjeti ili slijediti upute na dva sekvencijalna vremena __ Potekode stavljanjem ideja u rijei (pismeno ili usmeno) __ esto govori izvan reda ili "off topic" __ Ako ne razumije, ima potekoda ponovo fraziranja, zbog ega je frustriran, ljut, i lako odustaje __ Potekode itanja, posebno naglas (moe se disleksijom) __ Potekoda artikulacije i jasno izgovora __ Sposobnost da se govori esto poboljava nakon intenzivnih kretanja Socijalne, emocionalne, Play, i samoregulacija disfunkcije: Socijalne: __ Potekode biti zajedno s vrnjacima __ Preferira igrati sam sa sobom uz predmete ili igrake, a ne s ljudima __ Ne komunicira meusobno s vrnjacima i odraslima, teko da ima "smisla" dvosmjerna komunikacija __ Self-uvredljiv i sklon uvrediti druge __ Drugi teko prevode njegove potrebe ili emocije __ Ne trae veze s poznatim osobama Emotivne: __ Teko prihvada promjene u rutini (javlja odmah na mjestu tantrums) __ Lako biva frustriran __ esto impulzivan __ Funkcionira najbolje u maloj grupi ili individualno __ Varijablu i brzo mijenjaju raspoloenja, sklona ispadima i nastupima gnjeva __ Preferira igru izvan, daleko od grupe, ili samo biti promatra __ Izbjegava kontakt oima

Play: __ Potekoda s imitatorskom igrom play __ Besciljno luta bez svrhovito igraju ili istraivanja __ Postoji potreba odraslih za upute za igru, teko igranje samostalno __ Sudjeluje u repetitivnim igrama koje moe igrati satima. Samoregulacija: __ Pretjerana razdraljivost, probirljivost ili gr u elucu __ Ne mogu idi spavati a da se ne probude bez plaa __ Zahtijeva pretjeranu pomod da moe zaspati, tj., trljanjem lea ili glave, ljuljanjem, dugim etnjama ili vonja automobilom Interni pravilnik (Interoceptive Sense): __ Ne javlja hladno / toplo, __ Pokazuje potekode u ekstremnim temperaturama ili ide iz krajnosti u krajnost (tj., zimi trai od klima ureaj za vanjsku toplinu) __ Respiracija tj. Disanje mu je previe tromo __ Srca radi ubrzano ili usporeno, previe brzo ili previe sporo na temelju fizikih napora __ Disanje i broj otkucaja srca koji traje dulje nego to se oekuje da de usporiti za vrijeme ili nakon napora ili strah __ Mijenja nekoliko raspoloenja tijekom dana (ljuti /Happy u kratko vrijeme, moda i bez vidljivih uzroka) __ Nepredvidljive stanje uzbuenja ili nemogudnosti kontrole razine uzbuenja (hiper do letargian, brzo, kolebljiv izmeu dva; preko stimulira do pod stimuliran u roku od nekoliko sati ili dana, ovisno o aktivnosti i postavljanja zadataka, itd.) __ esta zatvor ili proljev, ili mjeoviti tokom istog dana ili preko nekoliko dana __ Potekoda s pelenama trening, ini se da to ne znaju (tj., ne mogu osjetiti osjedaj da je potrebno crijeva ili mjehur koji su puni isprazniti __ Uvijek je edan, nikad je edan, ili oscilira naprijed i nazad __ Jede sve vrijeme, nede jesti uopde, ne moe se osjedate sit / gladan __Skloni poremedajima prehrane i / ili neuspjeh na teini)