NOVINARSKA ETIKA PITANJA ZA 2.

KOLOKVIJ
1.

Razlika izmeu kulturne slobode i tovanja kulturnih oitovanja.

Kulturne slobode su mogunost i sloboda da se svaka osoba samostalno oituje o svojoj kulturi. To moe biti osoporeno kada drutvo ne doputa odreenoj zajednici da slijedi tradicionalni stil ivota koji je odabrala, tj kulturu kojoj eli pripadati. A tovanje kulturnog oitovanja bi bilo VALJDA ( s obzirom da navode da je to veliko pitanje u multikulturalizmu) kada se zagovara kulturna sloboda ali samo u smislu utemeljenom na nasljeu - dakle kultura je ono to smo nasljedili. A takav stav je posljedica neznanja i ne razumjevanja drugih kultura.
2.

Priroda etikih kodeksa.

U trenutku kada neki kodeks biva usvojen, najee ve postoji neki zakon, no sastavljai kodeksa osjeaju istodobno i njegovu nedostatnost i njegove opasnosti. Ono to oni sastavljaju nije neko sveto pismo za kojeg raunaju da e ga se svi bezuvjetno pridravati, nego je to svojevrsni podsjetnik ija uinkovitost pretpostavlja da novinar posjeduje odreeni moralni osjeaj. U veini novinskih kua postoji izdavaka naela koja se ili prenose usmeno ili su u pismenom obliku.
3.

Temeljne vrijednosti etikih kodeksa.

Temeljne vrijednosti kodeksa su: - potovati ivot i promicati solidarnost meu ljudima. Temeljna su pravila u veini kodeksa ista, emu je razlog kulturno zajednitvo zemalja u kojima su se pojavili prvi kodeksi i meunarodno usuglaavanje. Dakako, mnogi se kodeksi razlikuju, ako nita drugo, onda u preciznosti.
4.

Moral, deontologija i kontrola kvalitete.

MORAL to je intimna etika svakog pojedinca, za njegov osjeaj dunosti, zasnovane na osobnom svjetonazoru, na ivotnom iskustvu. To je jedino prihvatljivo ogranienje novinarske slobode. DEONTOLOGIJA primjenjuje se unutar odreene profesije. esto neka nepisana tradicija, preutni sporazum. Odreuju to se radi, a to se ne radi. Kada je rije o medijima, to je skup naela i pravila to ih uspostavlja struka, po mogunosti u suradnji s korisnicima, kako bi se to bolje odgovorilo na potrebe raznih skupina unutar populacije. Deontologija se u praksi primjenuje samo u demokraciji. KONTROLA KVALITETE prednost kontrole kvalitete, pojma do sad malo koritenom u medijskom kontekstu, je u tome to je irok: obuhvaa i moral i deontologiju i inicijative uprava medija sa svrhom da se to bolje udovolji publici. Glavna mu je prednost to je neutralan, to se moe svidjeti svim protagonistima.
5.

Akteri NODO-a.

VLASNICI MEDIJA oni bi morali organizirati svoju vlastitu kontrolu kvalitete, no malo je primjera industrija koje su se bez vanjskih pritisaka uope obdarile nekim kodeksom asti. UREDNICI REDAKCIJE najbolji nain da se postigne potivanje kodeksa je povjeriti tu brigu upravi redakcije. To je lako kada je kodeks dio ugovora o zaposlenju: tada je sankcija (ukor, suspenzija, otkaz).
1

Ako uprava djeluje sama onda su voditelji redakcije u dvojakoj poziciji: oni su novinari, ali i izvrni agenti vlasnika (budui da je prva briga rentabilnost, ona se ne smije optereivati deontologijom). NOVINARI oni su glavni akteri. Mogu najvie pridonijeti poboljanju kvalitete medija i njih se najee poziva na odgovornost zbog medijskog mediokritetstva. KORISNICI njih se preesto zaboravlja kad se govori o deontologiji, a sami se smatraju bespomonim pred medijima.
6.

Eksterni NODO.

Eksterni NODO nastaje izvan svijeta medija i ukljuuje kritiki asopis, kritiku knjigu (izvjea koja sastavljaju struna povjerenstva na inicijativu udruenja ili vladine slube), javna izjava (obzanjeno miljenje neke linosti o medijima), javna radio-televizija, regulativna ustanova (dr. komisije koje dobivaju nareenja od vlade), mediji u koli (pruiti medijsku pismenost djeci), neprofitna istraivanja (vode ih sveuilita i razni instituti), sveuilino obrazovanje itd.
7.

Moe li se postii kulturna raznolikost bez krenja kulturnih sloboda?

Kulturnu slobodu moe se koiti kada drutvo ne doputa pojedinoj zajednici da slijedi neki tradicionalni stil ivota koji su lanovi te zajednice slobodno odabrali za slijediti. Doputanje raznolikosti moe zaista biti vano za kulturnu slobodu. Kulturna se raznolikost moe ojaati ako se pojedincima dopusti i ako ih se ohrabruje ivjeti kako smatraju da je je vrijedno ivjeti. Roditi se u pojedinoj kulturi nije uivanje kulturne slobode, a ouvanje neeg ime je osoba obiljeena samo zbog roenja teko moe biti uivanje slobode. Nesloboda moe biti posljedica nedostatka znanja i razumijevanja drugih kultura i alternativnih stilova ivota.
8.

to je jednostrukost i objasni.

Jednostrukost je traenje od ljudi da ogranie miljenje na samo jedan identitet. Pripadnost skupini moe bit vana, ali umanjivanje ljudskih bia birajui samo jednu kategoriju sjee mogunost mnogostrukih identiteta.Na taj nain temeljna vizija vidi ovjeanstvo u drastino umanjenom obliku.
9.

Moe li siromatvo potaknuti na nasilje, borbu i napad?

Neimatina moe proizvesti provokaciju za protivljenje utemeljenim zakonima i pravilima, ali ne mora nuno dati ljudima inicijativu, hrabrost i stvarnu sposobnost da uine bilo to na nasilan nain. Neimatinu moe pratiti gospodarska slabost i politika nemo. Gospodarska bijeda moda nee dovesti do izravnog nasilja, ali je pogreno zakljuiti da ne postoji veza izmeu siromatva i nasilja. Nebriga moe biti dovoljan razlog za ogorenost, ali osjeaj degradacije i ponienja mogue je lake mobilizirati za ustanak i pobunu. Iako siromatvo i svijest o globalnoj nepravdi ne moe izravno prouzroiti provalu nasilja, zasigruno postoje veze koje djeluju tijekom dugog vremenskog razdoblja, koje mogu znaajno utjecati na mogunost nasilja.
10. to je interni NODO?

Interni NODO nastaje unutar svijeta medija i ukljuuje istraivanje javnog mnijenja (mediji ele upoznati demografsku strukturu svoje publike, miljenja, potrebe i elje), drutvo urednika (udruenje
2

profesionalaca koje obino posjeduje dionice tvrtke), disciplinsko vijee (moe se konstituirati u okviru neke komore sindikat novinara), medijator (tu dunost najee obnaa neki iskusni novinar zaposlen u tim novinama ombdusman), savjetnik za deontologiju (pridonosi deontolokoj edukaciji osoblja), interna kritika (povjerenstvo za sadraj ili vrednovanje sadraja), deontoloki kodeks, specijalizirani kroniar itd.
11. Kakve su zabrane u novinarskim kodeksima?

Ne lagati, ne prisvajati tua dobra i ne nanositi dodatnu bol...

12. Koje su funkcije medija?

PROMATRATI OKOLINU mediji su sposobni pruiti nam brz i potpun izvjetaj o onome to se dogaa. Moraju posebno motriti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast OSIGURATI DRUTVENU KOMUNIKACIJU u demokratskom svijetu potiu da se kroz raspravu postiu kompromisi. Mediji su forum na kojem se odvijaju rasprave. PRUITI SLIKU SVIJETA velik dio naeg znanja i spoznaja o svijetu dobivamo iz medija PRENOSITI KULTURU kolektivno nasljee mora se prenositi s narataja na narataj (tu ulogu imaju mediji) PRIDONOSITI SREI zabava je nuna za smanjivanje napetosti POSTII DA SE KUPUJE mediji su gl. izvor reklama, njihov je cilj privui odreenu publiku kako bi je prodali oglaivaima
13. Kakvo ponaanje novinara propisuje deontologija?

Novinar mora objaviti potpun, toan, relevantan, uravnoteen izvjetaj o aktualnim dogaajima, dati graanima informaciju koja ima je potrebna, a pri tom nikome ne nauditi. Staviti se na mjesto osoba ugroenih onim to se objavljuje, sagledati kratkorone i dugorone posljedice onog to se otkriva.
14. Odnos prava, trita i deontologije.

TRITE Sovjetsko iskustvo sloboda poduzetnitva nuna je za slobodu informiranja i raspravljanja. Trite nije dovoljno da se zajami dobra drutvena komunikacija. PRAVO zakoni su nuni da bi mediji mogli osiguravati uslugu primjerenu svakoj publici. To su tekstovi koje je izglasao parlament, pravilnici koje su nametnule dr. agencije. Potivanje tih obveza u nadlenosti je policije, sudova i regulativnih odbora. Zakon pomae novinarima da obavljaju svoj posao, a sudska vlast moe pomoi novinarima da primjereno rade svoj posao. Pravo i deontologija nemaju jasnu granicu. U kodeksima se rijetko sreu zabrane koje su ukljuene u zakon, ali se navode dunosti koje se novinaru mogu nametnuti zakonom. Neka djela osuuju i pravo i deontologija. Zakoni odreuju okvir unutar kojeg svaki profesionalac moe u praksi birati izmeu razliitih naina ponaanja, a deontologija daje ui okvir kojeg prema svom osobnom sustavu vrijednosti ini pojedinac.Mediji mogu nanijeti veliku tetu bez da povrijede zakon. 23. Objasni deontologiju medija. Deontologija je skup naela i pravila to ih uspostavlja struka, u suradnji s korisnicima, kako bi se to bolje odgovorilo na potrebe raznih skupina unutar populacije. Da bi mediji sauvali ugled i
3

nezavisnost oni moraju valjano sluiti narodu to je njihova prva odgovornost! Mediji obnaaju vanu drutvenu funkciju. Deontologija se u praksi primjenjuje samo u demokraciji. Tko ne vjeruje u sposobnost ljudi da nezavisno razmiljaju automatski iskljuuje samokontrolu. A o njoj se ozbiljno moe razmiljati samo ondje gdje istodobno postoje sloboda izraavanja, odreeni prosperitet medija i kompetentni novinari.
24.

to je "zanemarivanje identiteta"? moda je ovo za 1. kolokvij?!

Identifikacija s drugima moe biti vana za ivot u drutvu. 2 razliita tipa redukcionizma: 1. zanemarivanje identiteta poprima oblik ignoriranja ili potpunog neobaziranja, utjecaja bilo kakve svijesti o identitetu s drugima, na temelju ega vrednujemo i kako se ponaamo. John Donne nijedan ovjek nije otok sam za sebe 2. jednostruka veza pretpostavljanje kako bilo koja osoba prije svega pripada iz svih praktinih razloga, samo jednom kolektivu. Ta je pretpostavka popularna unato tome to svako ljudsko bie pripada razliitim skupinama putem roenja, veza i udruenja. Zamisao o jednostrukosti je esto koriteno oruje stratekih aktivista koji ele da ciljani ljudi zanemare sve ostale veze koje bi mogle oslabiti njihovu privrenost posebno zacrtanoj gomili. Poticanje ignoriranja svih veza i privrenosti moe biti varljivo i pridonijeti drutvenim tenzijama i nasilju. 25. Po Bertrandu - odnos izmeu medijskih vrijednosti i deontologije. Temeljne vrijednosti Evanelja - sloboda, dostojanstvo, pravda, mir, ljubav polovi su oko kojih bismo mogli skupiti sve klauzule novinarskih kodeksa.
o

Zapadno naslijee Europi. Otpoetka je bilo proeto vrijednostima reformacije, individualizmom, individualnom odgovornou, moralnom strogoom i liberalnim vrijednostima prosvjetiteljstva, a kasnije i konceptom laissez-faire, utilitarizmom i socijalnim darvinizmom.

Novinarstvo se rodilo i razvilo izmeu razdoblja renesanse i francuske graanske revolucije, u Zapadnoj

Od 18.st., s napretkom znanosti i tehnike, poeo se razvijati stanoviti ideal profesionalizma presti i mo poeli proizlaziti iz kompetencije i drutvene korisnosti pojedinca. Od kraja 19.st.medijski su profesionalci poeli osnivati udruge.
o

Univerzalne vrijednosti vrijednostima kao to su: odbijanje mrnje, nasilja, preziranja ovjeka ili odreenih ljudi.

U svakom demokratskom drutvu medijske su vrijednosti jednake. Deontologija poiva na univerzalnim Deontologija se slae s veinom vjerskih sistema i ideologija, ali se ne slae s ekstremizmima, totalitarizmima, i fundamentalizmima. Prema Deniju Elliottu, neku profesiju konstituiraju vrijednosti koje dijeli veina njenih pripadnika, ak i ako one nisu zapisane u nekom kodeksu. U sluaju novinara to znai objaviti potpun, toan, relevantan i uravnoteen izvjetaj o aktualnim dogaajima, dati graanima informaciju koja im je potrebna, a pritom
4

nikome ne nauditi. Nadalje, staviti se na mjesto osoba ugroenih onim to se objavljuje, sagledati kratkorone i dugorone posljedice onoga to se otkriva. Medicinske vrijednosti Medijske su vrijednosti vrlo sline medicinskim vrijednostima: angaman, suosjeanje, integritet, kompetencija, istraivaki duh, povjerljivost, odgovornost prema korisnicima i zajednici. I medicinari su zabrinuti zbog opadanja povjerenja korisnika, zbog njihovih pritubi i kritika. Dre da itava struka mora odgovarati za djela svojih lanova i da mora aktivno sudjelovati u poboljanju drutva te pritom organizirati samodisciplinu.
26.

Je li pravedno globalno ureenje mogue, a da se ne mijenja globalno gospodarstvo i

drutveni odnosi? Problem pravednosti u svijetu razliitih skupina i disparatnih identiteta zahtjeva dublje razumijevanje. Kada postoje dobici od suradnje, moe biti mnogo alternativnih dogovora od kojih svaka strana ima korist u usporedbi s nedostatkom suradnje. Raspodjela koristi moe nairoko varirati unato potrebi za suradnjom. Moda postoje veliki dobici kod uspostavljanja nove industrije, ali i dalje ostaje problem podjele dobiti meu radnicima, kapitalistima, prodavaima sirovina, kupcima proizvedenog i onima koji neizravno imaju koristi od poveanja dohotka mjesta o kojem se radi. Podjele o kojima je rije ovisile bi o relativnim cijenama, nadnicama i drugim gospodarskim parametrima koji bi ureivali razmjenu i proizvodnju. 27. Moe li klasifikacija odrediti identitet ili on ovisi o drutvenim prilikama? Veliki izvori potencijalnih sukoba u suvremenom svijetu je pretpostavka da se ljudi mogu jedinstveno kategorizirati na temelju religije ili kulture. Bezuvjetna vjera u sveobuhvatnu snagu jedinstvene klasifikacije moe uiniti svijet potpuno zapaljivim. Jedinstveno podvojeno miljenje ne protivi se samo staromodnom uvjerenju kako su sva ljudska bia uglavnom ista, ve i shvaanju o kojem se manje raspravljalo, a koje je uvjerljivije, da smo razliito drukiji. Svijet se esto shvaa kao zbirka religija ili civilizacija ili kultura, ignorirajui ostale identitete koje ljudi imaju i cijene, a ukljuuju klasu, spol, profesiju, jezik, znanost, moral i politiku. Ova jedinstvena podvojenost mnogo je vie polemina od svemira mnogostrukih i razliitih klasifikacija koje oblikuju svijet u kojem zapravo ivimo. Redukcionizam ugledne teorije moe, esto namjerno, znatno pridonijeti nasilju lokalne politike. Klasifikacija je inferiorna, ali identitet nije. Moe li pojedina klasifikacija stvoriti identitet ili mora ovisiti o drutvenim prilikama? npr., ljudi koji nose broj cipela 42 nisu inae bitno povezani takvim identitetom, ali kad bi postalo jako teko pronai cipele broj 42, to bi postala zajednika neprilika i dala dovoljno razloga za solidarnost i identitet. Drutveni svijet prua razlike stvarajui ih.
28. Praznine u medijima...

Kodeksi obino mnogo toga zabranjuju, a malo propisuju jer se lake sloiti oko greaka koje treba izbjegavati nego oko vrlina koje treba njegovati. Negativni moral nije dovoljan, nego treba poticati i poeljna ponaanja.
5

Upoznati sebe i upoznati svoju domenu Novinar mora biti svjestan onoga to jest i onoga to nije. Mnogo se greka ini zato jer se ne poznaje vlastita priroda i vlastita ogranienja. Deontologija bi trebala pomoi u tome ona treba osvjeivati. Novinar mora imati neka opa znanja i neku specijalnost. U praksi esto dolazi do brojnih greka - upotreba strunih termina bez da ih se definira, nepravilno se koristi statistika, pojednostavljuju se sloena pitanja, izvlae se neopravdani zakljuci- malo kodeksa preporuuje da se bude upuen u domene. Neophodno je i da novinar dobro vlada vlastitim jezikom i poznaje svoju kulturu. Tradicija, konzervativizam, rutina Novinarski obiaji jedna su od glavnih prepreka deontologiji. Lijenost, birokratska neosjetljivost i nedostatak mate stvaraju rutinu - uvijek se prate isti dogaaji i fenomeni, uvijek se konzultiraju isti specijalisti. Prakticira se i novinarstvo krda- neka se tema prosuuje vanom samo ako se njom bavi neka velika agencija ili glavne dnevne novine. Po itav se tjedan govori samo o toj temi, a zaboravlja se ili zanemaruje mnogo drugih ozbiljnih tema. Jednoumlje Kada mediji previe povlauju jednu ideologiju ili postaju preveliki zagovornici aktualnog poretka, redovito nastaje neka kriza. Komercijalni mediji u slubi su socijalnog konzervativizma i ekonomskog liberalizma, a javni su u slubi vlade. Strah od novog Uloga medija je i uvoenje novih pojmova, obiaja ili proizvoda, a time i poticanje promjene, kreativnosti. Mediji se u praksi obino boje nekih novih, nekonformistikih ili ekstremnih ideja. Zbog poveane komercijalizacije, mediji jo vie propagiraju veinsku kulturu. U novinarskom mikrokozmosu tradicija se nedovoljno dovodi u pitanje. 29. Kooperativni NODO i kako je u Hrvatskoj. Kooperativni NODO - suradnja medija sa drutvenom okolinom: pisma italaca, film, javni karakter miljenja, upitnik o tonosti, savjetovanje korisnika 30. Urednikova funkcija u NODO-u. Najjednostavniji, najjeftiniji i najdjelotvorniji nain da se postigne potivanje kodeksa povjeriti je tu brigu upravi redakcije. No ipak, djeluje li uprava sama, tekoe su brojne. Voditelji redakcije u dvojakoj su poziciji : oni su novinari, ali istodobno i izvrni agenti vlasnika. S obzirom da joj je prva briga rentabilnost, ona se ne moe optereivati deontologijom. Moe doi u iskuenje da zataka neku greku kada ona odgovara njenim interesima. A kodeks moe upravi posluiti da se rijei djelatnika koji joj nisu po volji. 31.

"Kontrola kvalitete" s obzirom na moral i deontologiju. Moral

6

Moral je intimna etika svakog pojedinca, njegov osjeaj dunosti, zasnovan na osobnom ivotnom iskustvu. Prema Merrillu moral je jedino prihvatljivo ogranienje novinarove slobode.

Deontologija odreuju to se radi, a to se ne radi. Ipak, u svakoj zemlji strukovne organizacije donijele su neku povelju o dunostima novinara.

Deontologija se primjenjuje unutar odreene profesije. esto neka nepisana tradicija i preutni sporazumi

Kontrola kvalitete svrhom da se to bolje udovolji publici. Glavna prednost je to je kontrola kvalitete neutralan pojam koji se moe svidjeti svim protagonistima. Za korisnike znai valjanu uslugu, za novinare bolji proizvod, veu vjerodostojnost i vei ugled, a za vlasnike vei uspjeh i porast profita. Naposljetku, priziva akciju, a ne puste teorije.

Prednost kontrole kvalitete je u tome to obuhvaa i moral i deontologiju i incijative uprava medija sa

32.

Potekoe u civilizacijskom tumaenju identiteta prema Senu.

Moda najosnovnija slabost tumaenja suvremenih svjetskih dogaaja pozivajui se na civilizacijske kategorije lei u koritenju posebno odlune verzije jednostrukosti. Na to se nadovezuje drugi problem: jednostavnost kojom su svjetske civilizacije okarakterizirane, smatrajui ih vie homogenima i odvojenima nego to proizlazi iz empirijskih analiza prolosti i sadanjosti. Iluzija jednostrukosti iskoritava pretpostavku da se osoba ne doivljava kao pojedinac s mnogo veza, niti kao netko tko pripada mnogim skupinama, ve samo kao pripadnik jednog odreenog kolektiviteta koji njemu ili njoj prua iznimno vaan identitet. Koncepcijska slabost pokuaja postizanja jednoznanog razumijevanja ljudi na svijetu pomou civilizacijskih podjela ne samo da se protivi naem zajednikom ovjeanstvu, ve i umanjuje raznolike identitete koje svi posjedujemo, koji nas smjetaju jedne nasuprot drugih du jedne iznimno ustaljene crte razdvajanja. Pogrean opis i pogreno shvaanje mogu uiniti svijet krhkijim nego to treba. Uz to neobranjivo vjerovanje u pretpostavku o jednostrukoj kategorizaciji, esto je patio i civilizacijski pristup zbog zanemarivanja raznolikosti unutar svake identificirane civilizacije i zbog zanemarivanja opsenih meusobnih veza izmeu odjeljenih civilizacija. Deskriptivno siromatvo pristupa nadmauje svoje manjkavo oslanjanje na jednostrukost. Svijest kako svatko od nas moe posjedovati i da doista posjeduje mnoge razliite identitete povezane s razliitim velikim skupinama kojima istodobno pripadamo, nekima se ini kao dosta zamrena ideja. Ali to je prilino obino i elementarno otkrie. 33. "Kolonizirani um". Ogranieni horizonti koloniziranog uma i njegova fiksacija Zapadom moraju biti svladani. Nema smisla doivljavati se iskljuivo kao netko tko je (ili iji su preci) pogreno prikazani ili su kolonijalisti loe postupali s njima, bez obzira koliko je ta identifikacija bila istinita.
7

Kolonizirani um neumoljivo je opsjednut nevanom vezom s kolonijalnim silama. Dok posljedica takve opsesije moe poprimiti i razliite oblike, ta teka ovisnost teko moe biti dobar temelj za samorazumijevanje. Priroda te rekreativne samospoznaje imale je dalekosene posljedice na suvremene dogaaje. To ukljuuje: 1. 2.
3.

Poticaj koji je dala nepotrebnom neprijateljstvu prema drugim svjetskim idejama kao to su Doprinos koji je dala iskrivljenom shvaanju intelektualne i znanstvene povijesti svijeta Potporu koju je imala obiaj davati rastu vjerskog fundamentalizma i ak meunarodnog terorizma

demokracija i osobna sloboda zbog pogrenog dojma da su to zapadne ideje ukljuujui ono to je tipino zapadno i to je mijeanog nasljea Dijalektika koloniziranog uma moe nametnuti teku kaznu na ivote i slobode ljudi koji su rekreativno opsjednuti Zapadom. To moe dati oduka katastrofi na ivote u drugim zemljama takoer, kada reakcija zauzme takav nasilni oblik traenja sukoba, ukljuujui ono to smatra odmazdom. 34. Je li nuno da siromatvo i nezadovoljstvo rezultira nasiljem? Siromatvo i golema nejednakost same po sebi su dovoljno strane i zasluuju prvenstvo ak iako nije bilo nikakvih veza s nasiljem. Kao to je vrlina sama sebi nagrada, siromatvo je u najmanju ruku samo sebi kazna. To nije kako bi se zanijekalo da siromatvo i nejednakost mogu i imaju dalekosene veze sa sukobom i razdorom, ve se te teze prije moraju ispitati i traiti s prikladnom panjom i empirijskim istraivanjem nego uzrono prizvati s nepromiljenom brzinom pri podravanju dobrog povoda. Neimatina moe, naravno proizvesti provokaciju za protivljenje utemeljenim zakonima i pravilima. Ali ne mora nuno dati ljudima inicijativu, hrabrost i stvarnu sposobnost da uine bilo to na nasilan nain.
35. Klauzule prema vidovima odgovornosti

Prema svojim kolegama: Novinar ne smije ni na koji nain diskreditirati novinarsku profesiju.(borba za prava novinara, protiv cenzure i za pristup informacijama) Prema svojim izvorima: Novinar mora potivati embargo, mora paziti na tonost svake iznesene rijei, ne smije iskrivljavati citate, mora tititi svoje izvore, vjebati svoj duh s obzirom na informatore, ne smije se dati manipulirati. Prema osobama koje su u pitanju: Novinar ne smije izricati optube, ak i ako za to ima osnove, ako one slue opem dobru. Prema korisnicima: Mediji imaju dunost prema zajednici, oni ne smiju vrijeati moralnu svijest javnosti, nego trebaju otkrivati njene potrebe i sluiti svim skupinama. Ne smiju: zadovoljavati znatielju javnosti umjesto da slue njenom javnom interesu, napadati obitelj, zagovarati zakon dungle, iskoritavati strah, njegovati nemoral, veliati rat, nasilje i zloin.

36. Kako miljenje temeljeno na identitetu moze biti podlozno manipulaciji?

Nasilje, iji su pobornici vjeti majstori terora, raspiruje se nametanjem jedinstvenih i ratobornih identiteta lakovjernim ljudima. Kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta kao da se ponavlja diljem svijeta s upornou da raste. ne znam jel ovo tono
37. Temeljne odredbe kodeksa novinarstva.

Temeljna pravila u veini kodeksa su ista zbog kulturnog zajednitva zemalja u kojima su se pojavili prvi kodeksi meunarodnog usuglaavanja. Mnogi se kodeksi razlikuju po preciznosti, a svaki se kodeks odlikuje prisutnou ili odsutnou odreenih zahtjeva. Svi kodeksi ne ukljuuju sve klasine odredbe jer su autori nastojali biti kratki ili ih se jednostavno nisu sjetili. Temeljnje vrijednosti kodeksa su: - potovati ivot i promicati solidarnost meu ljudima. Temeljna su pravila u veini kodeksa ista, emu je razlog kulturno zajednitvo zemalja u kojima su se pojavili prvi kodeksi i meunarodno usuglaavanje. Dakako, mnogi se kodeksi razlikuju, ako nita drugo, onda u preciznosti.