Cink djeluje kao sastavni dio brojnih enzima u odravanju strukturnog integriteta proteina i regulaciji ekspresije gena.

Cink je osobito bitan tijekom perioda brzog rasta i za tkiva ije se stanice brzo diferenciraju tijekom trudnoe. Cink je prisutan u raznoj hrani, pa je nedostatak cinka u razvijenim zemljama rijetkost. Usprkos tome, blago do umjereno nedostatak cinka tijekom trudnoe moe biti relativno est u svijetu. Malo je dostupnih podataka i preporuke za trudnice nisu precizno definirane. RDA za trudnice je 3 mg dnevno vie nego kod ena prije trudnoe i laktacije. Na temelju istraivanja o unosu cinka u trudnica i dojilja, pokazalo se da ~ 82% trudnica u svijetu konzumira neadekvatan unos cinka u usporedbi sa RDA. Blagi oblici nedostatak cinka tijekom trudnoe su povezani s niskom poroajnom teinom, zaostajanjem u rastu i preranim poroajem. Godine 1990, IOM preporuuje se 15 mg cinka unosa za ene koje su uzimale vie od 30 mg eljeza dnevno, iako noviji radovi pokazuju da visok unos eljeza (100 mg eljeza dnevno) nema negativan utjecaj na metabolizam cinka kod trudnica. cINK - tijekom trudnoe potrebno je unositi 15 mg dnevno Cink je vaan u funkcioniranju enzima, formiranju inzulina, sintezi bjelanevina, razvoju reproduktivnih organa i imunolokog sustava. U istraivanju u kojem su bile ukljuene ene s razinom cinka u krvi nioj od prosjene vrijednosti, skupina koja je uzimala vitamine koji ukljuuju nadomjestak cinka rodile su djecu vee poroajne teine i veeg opsega glave, nego ene u skupini koje su uzimale placebo. Cink se u hrani nalazi u sjemenkama bundeve, korijenu umbira, orasima, cjelovitim itaricama, zobi, grahu, graku i enjaku. Cink ima vanu ulogu u diobi stanica i sintezi DNA i RNA, a samim time i u sintezi bjelanevina. Preprorua se da ene tijekom trudnoe unose 15 mg cinka dnevno to je dodatnih 3 mg u odnosu na ene koje nisu trudne. Tijekom trudnoe, ukoliko je nedovoljan unos cinka moe doi do retardacije razvoja ploda, teratogenosti (oteenje ploda) i smrti ploda. Kod djece cink je vaan za rast, obnovu tkiva, imunitet, spolno sazrijevanje, preraspodjelu u hormonima. Ukoliko kod djece doe do nedostatka cinka moe doi do hipogonadizma (smanjeno izluivanje spolnih hormona) i zastoja u rastu.

JOD

Jod je bitan sastojak za proizvodnju hormona titnjae, trijodtironin (T3) i tiroksina (T4), koji su ukljueni u mnoge kljune biokemijske reakcije, ukljuujui sintezu proteina i proizvodnju energije. Neadekvatna opskrba hormona titnjae utjee na rast, razvoj i reproduktivnu funkciju. Glavni ciljni organi su razvoj mozga, miia, srca, hipofiza i bubrega. Jod se izluuje u mlijeku te je prisutan u mlijenim proizvodima, morskim ribama, algama i morskoj travi, i raznim namirnicama uzgajanim u jodom bogatom tlu. Jodirana sol je dostupna u Sjevernoj Americi.

Zahtjevi za jodom u trudnoi poveavaju se za odravanje normalnog metabolizma ena, kao i za titnjau fetusa. Nedovoljan unos joda negativno utjee na majke i funkciju titnjae fetusa, to moe utjecati na razvoj mozga i intelektualni potencijal. Ako je nedostatak joda velik, osobito u kritinim razdobljima fetalnog rasta i razvoja, kao to je perinatalno razdoblje, oteenja u razvoju mozga e se dogoditi, to dovodi do razliitih stupnjeva nepovratne mentalne retardacije. Iako je unos joda u Sjevernoj Americi zadovoljavajui Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 20 milijuna ljudi diljem svijeta imaju neuroloki umanjenju vrijednosti to proizlazi iz nedostatka joda kod majke. Trudnice koje su u riziku trebaju uzimati dodatke joda u obliku kalij jodid tablete ili prenatalne multivitaminske preparate.

Utjecaj majine prehrane tijekom trudnoe se protee i dalje od neposredna odrivosti i zdravlja novoroeneta. U stvari, kronine bolesti odraslih mogu imati svoje porijeklo u ranom fetalnom ivotu. Barker i suradnici postavili su ovu hipotezu poznatu kao 'Barkerova hipoteza, fetalno programiranje ili rani poeci bolesti odraslih. Proizvodnja majino mlijeka ili laktacija poinje u posljednjem tromjeseju trudnoe.
Nakon poroda, poetak izluivanja mlijeka poinje padom u cirkulaciji estrogena i progesterona u kombinaciji s povienim razinama prolaktina. Prolaktin je hormon koji lui iz prednjeg renja hipofize ija je glavna funkcija poticanje proizvodnje mlijeka. Zdravstveni strunjaci u Sjevernoj Americi preporuuju da se dojenad iskljuivo doji u prvih 6 mjeseci ivota, a zatim doji u kombinaciji s komplementarnim hranom barem do kraja prve godine ivota. Dokazano je da je dojenje povezano sa smanjenom incidencijom gastrointestinalnih bolesti (posebno dijarealne bolest) u dojenadi i vjero jatno smanjenja respiratornih infekcija. Preporuuje se da tijekom prvih

6 mjeseci laktacije unos energije bude povean za 500 kcal na dan.

Nedostatak joda moe zahvatiti bilo koju dobnu skupinu, ali je ta opasnost osobito visoka kod trudnica i djece. Dostatan unos joda u prehrani kroz cijelo razdoblje trudnode je veoma vaan zbog promjena koje nastaju u kretanju majinih hormona titnjae tijekom trudnode i mogudih negativnih uinaka nedostatka joda na dijete. Stoga su Svjetska zdravstvena organizacija, Fundacija za djecu Ujedinjenih naroda i Meunarodni savjet za kontrolu bolesti uzrokovanih nedostatkom joda predloili unos joda prehranom tijekom trudnode od 200-300 g/dan kako bi se nadoknadile povedane potrebe za T4 kod trudnica. Pokazalo se da u zemljama s dugotrajnim i dobro uspostavljenim sveopdim program om za jodiranje soli u kojima je postignut dostatan unos joda uvijek postoji skupina trudnica koje ipak imaju nizak medijan koncentracije joda u mokradi, to pak ukazuje na nedostatak joda u prehrani. U istraivanjima provedenim u takvim zemljama naglaava se kako bi trudnice trebale uzimati tablete multivitamina ili minerala koje sadre dodatak joda i namijenjene su upravo za primjenu u trudnodi. Sjedinjene Amerike Drave i Kanada su jedine zemlje koje imaju slubene preporuke za dodavanje joda, dok u drugim zemljama takve vrste odluke medicinske struke i javnozdravstvenih vlasti jo nisu doneene. Takva je situacija i u Hrvatskoj, zemlji s dostatnim unosom joda. Uz programe opdeg jodiranja soli potrebno je prikupiti dovoljno podataka o dodavanju joda i koncentraciji joda u mokradi za vrijeme trudnode kako bi se mogli donijeti valjani zakljuci.

Glavna funkcija joda u organizmu odnosi se na sintezu tiroidnog hormona, proizvoda lijezde titnjae. Vie od 60% zaliha joda u organizmu nalazi se pohranjeno u titnjai, lijezdi koja je kljuni regulator metabolizma. Ostatak se nalazi u krvi, miidima te kod ena u jajnicima. Tiroidni hormon takoer je meu glavnim regulatorima rasta i razvoja, pa je jod neophodno osigurati u djetinjstvu. Iako mu je broj funkcija mali, i iako se potrebna dnevna koliina mjeri u mikrogramima on je silno bitan mikro element jer rad titnjae i time regulacija itavog metabolizma ovisan je o statusu joda. To se naroito odnosi na ensku populaciju koja je podlonija problemima titnjae. Neodstatak joda tijekom trudnode moe ometati razvoj fetusa te dovesti do mentalne retardacije i malformacija ploda. Osim toga, moe izazvati i guavost u majke. Preporua se da trudnice unose dodatnih 25 g joda odnosno sveukupno 175 g joda dnevno u odnosu na odrasle ene. Najpouzdaniji izvor je jodirana kuhinjska sol 1 ajna liica osigurava oko 400 g joda. Riba i plodovi mora takoer sadre jod. Valja napomenuti da tijekom trudnode unos joda ne bi smio biti vedi od 1 100 g dnevno.

Velika panja poklanja se prehrani tijekom trudnode, meutim, puno je vedi izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojene. Stoga, valja imati na umu da briga o prehrani trudnice odnosno majke ne prestaje onoga dana kada na svijet donese zdravo novoroene. Naprotiv! Tek tada treba posebno poraditi na planiranju prehrane. Motiv je opet jak dati novoroenetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma. Vanost i prednosti dojenja Mlijeko je prva namirnica s kojom se novoroene upoznaje i tijekom prve godine predstavlja nezamjenjiv izvor hranjivih tvari. Tijekom prvih 4-6 mjeseci ivota preporuuje se iskljuivo hranjenje majinim mlijekom. Neke majke uz dohranu nastavljaju s dojenjem i nakon prvog roendana djeteta, to je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Prehrana ene u razdoblju laktacije neobino je vana za pravilnu produkciju i kvalitetu mlijeka. Posebnu vanost treba pridavati adekvatnom unosu tekudine i energije. Smatra se da je enama u razdoblju laktacije potrebno dodatnih 500 kcal dnevno. Istovremeno valja izbjegavati zainjenu hranu, enjak, alkohol i kavu jer ove namirnice sadre tvari koje mogu dospjeti u mlijeko i kod djeteta izazvati neeljene reakcije. Savjet je da se energetski unos dojilja ne sputa ispod 1.800 kcal dnevno. Suboptimalna koliina mlijeka najede je rezultat nedovoljnog unosa tekudine majke. Dojilje dnevno trebaju popiti najmanje 2-3 litre vode ili druge tekudine. Vedina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. "Dozvoljena" i "zabranjena" hrana za dojilje najede je uvjetovana kulturoloki, bududi da znanstvenim studijama nije utvrena jasna veza izmeu odreenih namirnica i nepoeljnog utjecaja na majino mlijeko i dojenje. Primjerice, enama u Indiji preporuuje se enjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje enjaka bududi da moe utjecati na okus mlijeka. Ipak, postoje neke namirnice koje bi neke dojilje trebale izbjegavati, posebice ako su alergine na odreenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama. Kod takvih osoba savjetuje se izbjegavanje namirnica na koje su alergine, posebice mlijenih proizvoda.

Kod neke je dojenadi izraenija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporuuje se voenje dnevnika prehrane i biljeenje ponaanja djeteta nakon dojenja. Ako uoite jedinstven obrazac ponaanja dojeneta 4-6 sati nakon konzumacije odreene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane. Mlijeni proizvodi mogu izazvati preosjetljivost kod neke dojenadi. Kao problematine namirnice spominju se i jaja, kikiriki, oraasti plodovi, penica, soja, kukuruz, rajice, luk, kupus i drugo povrde iz skupine krstaica, zaini, morski plodovi i citrusi. Dojiljama se tradicionalno preporuuje suzdravanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, ratike, graha, lede i kestena. Takoer, valja se suzdrati od sirove hrane, primjerice, tatarskog bifteka, carpaccia, sirove riba, te pljesnjivih sireva kako bi se smanjila opasnost od trovanja. Umjerena konzumacija kave i napitaka bogatih kofeinom je dozvoljena, meutim ne treba pretjerivati jer se kofein u odreenom postotku izluuje u majinom mlijeku. Iako se aa ampanjca ili vina u posebnim prigodama moe tolerirati dojiljama, treba imati na umu da alkohol i dojenje ne idu zajedno. Alkohol se lagano izluuje u majinom mlijeku, a koncentracija mu je na vrhuncu jedan sat nakon konzumacije. Kada majka popije i malu koliinu alkohola dojene pije manje mlijeka, vjerojatno stoga to alkohol mijenja okus majinog mlijeka. Omega-3 masne kiseline, ukljuujudi alfa-linolensku, EPA i DHA izrazito su vane za zdravlje djeteta. Ove masne kiseline igraju kljunu ulogu u razvoju mozga, oiju i ivanog sustava. Koliina omega-3 masnih kiselina u majinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu ukljuiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina. Mali savjeti za prehranu dojilja:

Vjerojatno dete osjadati poprilian umor, stoga jedite redovito i to kvalitetnije. Kada nemate vremena ili ste preumorni za pripremu obroka, napravite hranjivi mlijenovodni shake kao zamjenu za obrok. Pijte mnogo tekudine tijekom razdoblja laktacije. I dok je vae dijete na dojci moete grickati hranjive meuobroke. Naoruajte se energetskim i itnim ploicama, suhim vodem i oraastim plodovima. Nemojte dolaziti u iskuenje da provedete striktnu dijetu kako bi po kratkom postupku skinuli kilograme. To bi se moglo negativno odraziti na produkciju mlijeka.