VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA U PODUZEU AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tehnologija i organizacija u cestovnom prometu Mentor: Dr.sc.Ivan Milo Student-ica: Ana Munjes, Ivana Blatani, Nataa Pranji Studij: Prometni odjel, cestovni smjer

Rijeka, studeni 2011.

SAETAK
Konkurentna proizvodnja i prodaja transportnih usluga u poduzeu za javni cestovni promet putnika sve vie zahtijeva sustavnu racionalizaciju trokova poslovanja uz istovremeno poveavanje kvalitete i ekoloko-energetske odrivosti. Iz raspoloive teorije i dostupne prakse nije teko utvrditi da se prethodno postavljeni zadatak ne moe ostvariti bez suvremene tehnologije i organizacije rada, to obuhvaa i instaliranje modernog informacijskog sustava, koji predstavlja integriranu informatiku cjelinu koja objedinjava vie poslovnih funkcija, a sve u cilju poveanja kvalitete pruanja usluga korisnicima javnog gradskog i prigradskog prijevoza kao i poveanja efikasnosti upravljanja sustavom prijevoza te operativnog nadzora nad kretanjem trokova poslovanja. Slijedom toga moe se utvrditi da postojea tehnologija i organizacija u komunalnom poduzeu Autotrolej Rijeka namee potrebu razvoja i usavravanja prvenstveno kroz operativnu uporabu suvremenog informacijskog sustava za raspored vozila i vozaa te za promociju i prodaju svojih usluga putem sustava prodaje i distribucije putnih karata. KD Autotrolej d.o.o. Rijeka kao poduzee za gradski i prigradski prijevoz putnika na podruju grada Rijeke i ue okolice, svu prometnu funkciju obnaa iskljuivo klasinim, zglobnim autobusima i mini autobusima razliitih proizvoaa i izrade. Promet se odvija na 44 linije povezujui gradove i opine u okolici grada Rijeka, uz iznimku linija koje povezuju manja mjesta zapadnog rubnog dijela Primorsko-goranske upanije sa Opatijom gdje Autotrolej ima vlastiti terminal, odnosno autobusni kolodvor. Kao komunalno drutvo, Autotrolej je u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave na kojima djeluje, a za prijevoz obavlja na 43 linije, ukupne duljine 636 kilometara, povezujui 12 gradova i opina sa upanijskim sreditem (grad Rijeka). Godinje se preveze oko 35.000.000 putnika i ostvari preko 10.000.000 kilometara. U sastavu voznog parka KD Autotrolej d.o.o. Rijeka danas ima 179 vozila, odnosno 165 autobusa. Kljune rijei: Prijevoz putnika, gradsko podruje, tehnologija i organizacija rada, modernizacija poslovanja, autobusne linije.

1. UVOD
Tehnologija i organizacija rada u cestovnom poduzeu Autotroleja d.o.o Rijeka., koja e se temeljito objasniti u ovom seminarskom radu, da bi se moglo razumijeti i objasniti fenomene strukture i funkcije cestovnog prometa u cestovnom poduzeu Autotroleja d.o.o. Rijeka kao operativno najfleksibilnije prometne grane koja izravno sudjeluje u gotovo svim teholokoorganizacijskim procesima kretanja supstrata, od njegovog polazita do krajnjeg odredita, potrebno je definirati i struno elaborirati njegove najvanije sastavnice, te modalitete njihovog funkcijonalnog integriranja u suvremeni sustav tehnologije i organizacije proizvodnje i prodaje transportnih usluga na tritu grada Rijeke. Ovaj sloeni zadatak tehnologije i organizacije rada u jednom dosta poveem poduzeu kao Autotrolej d.o.o nastoji se obaviti podsredstvom definiranja, analize i ocjene funkcionalnosti kljunih podsustava cestovnog prometa koristei sljedee tematske cijeline: 1) definiranje elemenata strukture i funkcije cestovnog prometa i poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka , 2) infrastruktura cestovnog prometa i poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka , 3) transportna sredstva i oprema u cestovnom transportu poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka, 4) organizacija rada u cestovnom poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka, 5) informacijski sustav u cestovnom prometu i poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka, 6) tehnoloki procesi u cestovnom prometu i poduzeu Autotrolej d.o.o. u Gradu Rijeci. 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA Promet supstrata je usluna djelatnost, a vrijednost prometne usluge poveava vrijednost svakog proizvoda i usluge na tristu. O kvaliteti prometa supstrata ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge i cijena proizvoda na tritu. Danas prometni trokovi sudjeluju >50% u cijeni kotanja proizvoda i usluga, to znai da je upravo promet supstrata, osobito njegov cestovni podsustav koji apsolutno dominira na kopnenom dijelu prometnog sustava Grada Rijeke, postao je najveim pojedinanim zagaivaem ovjekovog okolia i potroaem odreenih fosilnih goriva. Time dovodi u pitanje ne samo postojei smijer razvoja tehnologije i organizacije prometnog i gospodarskog sustava poduzea Autotrolej d.o.o.Rijeka nego i opstojnost ivota. U aktualnim, prethodno navedenim okolnostima, postavlja se pitanje: kako i u kojem smjeru razvijati tehnologiju i organizaciju hrvatskog poduzaa Autotrolej d.o.o. Rijeka, prometnog sustava koji predstavlja kljuni imbenik prijevoza na gradskom podruju Rijeke s

odgovarajuim resursima tj. prijevoznim sredstvima za ugodni ivot i raspored s jedne strane te glavni izvor zagaivanja ovjekovog okolia, koji postaje najveom prijetnjom. Nuno je da struka ponudi konkretne odgovore i aplikativna rjeenja jer joj je narod povjerio tako vanu ulogu kroz financiranje njihovih sredstva, to praktino znai da bi se mogao postaviti sljedei problem istraivanja: vie nije neophodno voditi opirniju problematiku oko mjesta i uloge prometa supstrata u gradskom podruju Rijeke i drutvenom sustavu kao ni o injenici da je promet supstrata preuzeo primarnu ulogu u zagaivanju ovjekovog okolia te u potronji deficiranih fosilnih goriva, jer se to jasno moe detektirati i iz postojee ture strune literature. .Takoer nije potrebno ulagati znaajne istraivake napore oko otkrivanja novih transportnio-tehnikih modela jer su oni dosegli svoju tehniku razinu koja omoguuje trenutnu uspjenu uporabu. Oni nisu iskazali previe interesa za rjeavanje prethodno istaknute problematike jer uivaju u ugodi dravne subvencije koja im omoguava preivljavanje bez osobitih ulaganja intelektualnih i drugih napora za postizanje svjestke produktivnosti i odrivog razvoja. Takoer problem istraivanja je dosta problematini vozni par, zastarjela prijevozna sredstva, teka mogunost nabavka rezervnih dijelova za autobuse. Primjerom prethodno utvrenoj i ukratko opisanoj problematici s kojom se suoava Grad Rijeka, moe se definirati predmet istraivanja: Radi se o strunom studiju tehnologije i organizacije suvremenog cestovnog poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka , koji se opravdano nalazi pod posebnim povealom ekolokih udruga i institucija jer preteito koristi ekoloki problematina fosilna goriva. Naime, cestovni promet sve intenzivnije gubi autonomiju u prodaji svojih usluga na prostorno duljim i cjelovitim transportom relacijama, od izvorita do odlazita ali preuzima kljunu ulogu u svim tehnologija poduzea Autotroleja d.o.o. Rijeka Ova injenica zahtjeva od tehnologa i organizatora prometa openito, a u cestovnom prometu posebno, znaajno drugaiji pristup projektiranju, implementaciji, kontroli i u sustavnoj regulaciji tehnologije i organizacije rada u poduzeu Autotrolej d.o.o Rijeka . Slijedom tih okolnosti i potrebe urne implementacije konkretnih rjeenja istaknute problematike i predmeta istraivanja, moe se postaviti objekt istraivanja: Posebno je potrebno istraiti odgovarajue objektivne uvjete za uspjeno ukljuivanje cestovnog prometa u gustom podruju Grada Rijeke, a to zadire u redefiniranje njihove infrastrukture, suprastrukture, prijevoznih sredstava i funkcije te njihovog narativnog i financijskog udjela u sveukupnima prometnim kretanjima na naem podruju koji se nalaze u procesu ubrzanog razvoja odnosno porasta.1
1

(Dr.sc.Ivan Milo:Tehnologija i organizacija Intermodalnog prometa,Rijeka 2011..1-5.str)

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE Prethodno istaknuti problem, predmet i objekt istraivanja, kada je promet supstrata postao najveim energetskim potroaem, a time i zagaivaem ovjekog okolia, u ovom seminarskom radu s naslovom TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA U CESTOVNOM PODUZEU AUTOTROLEJA d.o.o. RIJEKApostavljena je sljedea radna hipoteza: Na dananjem stupnju rada i razvoja proizvodnih snaga i produkcijskih odnosa, cestovni promet, na lokalnoj razini predstavlja suvremeni tehniki, tehnoloki i organizacijski sustav, kao kljunog imbenika za poveavanje postojee uinkovitosti, ekonominosti i profitabilnosti poslovanja poduzee Autotrolej d.o.o.i sveukupnog gospodarskog sustava. Ovako postavljena temeljna struna i znanstvena hipoteza o tehnologiji i organizaciji rada u cestovnom poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka te mjestu i ulozi u prometnom i gospodarskom sustavu, implicira vie pomonih hipoteza (P.H.) meu kojima su i slijedee: P.H.1: Promet supstrata u poduzeu Autotroleja d.o.o. Rijeka promatran kao opa ili unirverzalna logistika funkcija sveukupnom gospodarskom i drutvenom sustavu, vie ne moe koristiti svoje monopolistike atribute i oekivati da e se, prethodno istaknuta problematika, nekako rijeiti sama po sebi, nego treba izravno sudjelovati u kreiranju uinkovitijih rjesenja, u njihovoj aplikaciji i regulaciji. P.H.2: Promet supstrata u poduzeu Autotroleja d.o.o. Rijeka ne moe i nebi trebao sam sebe smatrati dominantnom logistikom funckijom i poduzee na gradskom podruju Rijeke jer trenutano nema konkurencije, osobito u nastalim okolnostima u kojima predstavlja najveeg pojedinanog zagaivaa okolia i trokovnog sudionika u strukturi cijene kotanja proizvoda i usluga. P.H.3: Svoju specifinu i strateku ulogu drava ne moe uspjeno obavljati i postii bez odgovarajue suradnje sa poduzeem Autotrolej d.o.o. Rijeka i specijalistikim strunjacima osobito na podruju javnog gradskog prometa supstrata koji predstavlja ilu kucavicu u Gradu Rijeci.2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

2

(Dr.sc.Ivan Milo:Tehnologija i organizacija Intermodalnog prometa,Rijeka 2011..5-7.str.)

Spomenuti se proces nebi trebao dogaati stihijski ve po jasno utvrenom planu i odreenim zakonitostima, a to izravno ovisi o udjelu znanosti i struke u prometnomgospodarskim tijekovima, prvenstveno u suvremenom prometu supstrata kao krvotoku sveukupnog prijevoza javnog gradskog prometa na podruju grada Rijeke pomou tvrtke za cestovni prijevoz putnika kao poduzee Autotrolej d.o.o. Rijeka Svrha ovih istraivanja temelji se na uporabi odgovarajuih znanstvenih i strunih metoda i postupka te empirijskih opaanja, istraiti uvjete i neophodne materijalne, intelektualne, informacijske i sve druge resurse te nain postizanja konkretne politike volje matine drave za projektiranje suvremenog poduzaa kao Autotrolej d.o.o. na podruju gradskog podruja Rijeke, s time u vezi se namee i potreba istraivanja neophodnih strukturnih i funkcionalnih promjena u svim granama prometa kao kljunih preduvjeta na podruju Grada Rijeke. Budui da se radi o stratekim imbenicima od opeg i javnog interesa, to znai da nisu i da nikada nemogu biti svrha samima sebi nego ovjeanstvu, neophodno je potrebno redifinirati postojei odnos znanosti i struke u kreiranju uinkovitijih rjeenja, njihovoj aplikaciji i sustavnom prometnom razvoju, a to se nemoe postii bez temeljitijeg zadiranja u izmjene i dopune. Kada je u pitanju proces projektiranja, implementacije i sustavnog razvoja tehnologije i organizacije rada u prometnom cestovnom poduzeu kao Autotrolej d.o.o. Rijeka , nije mogue govoriti o jednom cilju nego o sustavu sljedeih ciljeva istraivanja: 1) Istraivanje prometne ponude i potranje u predstojeem dugoronom razvoju za sveukupnim uslugama poduzaa kao Autotrolej d.o.o. na podruju Grada Rijeke, 2) Utvrivanje temeljnih podsustava strukture i funkcije novog-suvremenog prometnog sustava poduzaa kao Autotrolej d.o.o. Rijeka te njihovih postojeih tehnikih, tehnolokih i funkcijonalnih obiljeja. 3) Temeljita istraivanja strukture i funkcije svih znaajnih segmenata cestovnog prometa kao kljunog podsustava svih prometnih modela i budueg Autotrolej d.o.o. sustava te u koritenju svih usluga javnog gradskog prometa u Gradu Rijeci, razvoju svih funkcija cestovnog gradskog javnog prometa ukljuujui i stvaranje uvjeta za sustavno smanjivanje negativnih utjecaja cestovnih vozila na odrivi razvoj 4) Analiza i prezentacija suvremenih tehnolokih i organizacijskih modela za projektiranje i poboljanje suvremenog cestovnog prometa u poduzeu kao Autotrolej d.o.o. Rijeka s posebnih teitem na dokazivanju njihove ekoloke odrivosti i ekonomske opravdanosti.

1.4. ZNANSTVENE METODE Znaenje istraivane problematike te svrha i ciljevi ovih istraivanja implicirali su potrebu uporabe slijedeih znanstvenih metoda: indukcije, metoda teorije sustava, metoda promatranja, komparativna metoda, medota analize i sinteze, metoda dokazivanja, empirijska metoda, metoda kompilacije i deskripcije. 1.5. STRUKTURA RADA Osobita vanost i strateko znaenje za rijeku regiju, istraivanje tehnologije i organizacije rada bila je razlogom da je, ovaj rad, strukturiran u est meusobno interakcijski i sinergijski povezanih dijelova ili poglavlja. U prvom poglavlju, UVODU definirani su problem, predmet i objekt istraivanja, radna hipoteza i pomone hipoteze, navedeni su svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode, koje su koritene pri izradi ovoga rada te njegova struktura. Nakon uvoda, u drugom poglavlju pod naslovom, JAVNI GRADSKI I PRIGRADSKI PRIJEVOZ PUTNIKA U PODUZEU prezentira se openito o samom poduzeu Autotrolej d.o.o i o povijesti poduzea, takoer se prezentira o transportnim sredstvima Autotroleja i o njihovim simbolikama kao tipu, kapacitetu, i marki prijevoza.Velika je vanost posveena i modernizaciji poslovanja Autotroleja koji nastoji uvoditi nove vozne linije i nove kupnje karte, te takoer meu najzanimljivijim temama i najkorisnijim gradske, prigradske i none linije. U treem dijelu, koji nosi naslov Tehnologija i organizacija rada u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka, prikazujemo strukturu i poslovanje poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka, struktura koja se sastoji od odreenih sektora i tome kako ti sektori djeluju i to obavljaju. Proces i organizacija za prijevoz putnika u poduzeu Autotrolej d.o.o Rijeka, naslov je etvrtog poglavlja u kojem se prezentiraju programi za izradu voznog reda u aplikaciji ATHG. U petom dijelu, koji nosi naslov Prodaja putnih karata i usluga u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka, prezentiramo prodaju putnih karata, njihova cijena i valjanost te usluge u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka kao turistiki busevi, gradske none linije, izvanredni prijevoz za posebne usluge, prijevoz za invalide. Na kraju u ZAKLJUKU interpretirana je sinteza rezultata istraivanja kojima je potvrena radna hipoteza i pomone hipoteze sa poetka ovih istraivanja, s posebnim naglaskom na sustavnom razvoju poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka

2. JAVNI GRADSKI i PRIGRADSKI PRIJEVOZ PUTNIKA U PODUZEU AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

Javni gradski i prigradski promet predstavlja jednu od osobito vanih funkcija kojima se zadovoljavaju potrebe gospodarstva i graana to ga obvezuje da slui opim i posebnim interesima, koji se narativno ostvaruju preko javnog gradskog ili komunalnog drutva kojega u ovom istraivanju predstavlja Autotrolejd.o.o. Rijeka. 2.1. OPENITO O PODUZEU AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA KD Autotrolej d.o.o. javni je gradski i prigradski prijevoznik putnika na podruuju Grada Rijeke i ue okolice (tzv. rijekog prstena). Poetak Autotroleja smatra se 7. studenog 1899. kada je, uvoenjem elektrinog tramvaja, utemeljeno i poduzee ija je djelatnost javni gradski prijevoz putnika, iako su prve organizirane linije Rijekom prolazile jo od 1874. godine. Autotrolej je u svojoj prolosti prijevoz vrio raznim vrstama vozila; konjskim tramvajskim zapregama, elektrinim tramvajima, kamionima, trolejbusima i raznim vrstama autobusa. Danas se promet odvija iskljuivo klasinim, zglobnim i mini autobusima razliitih proizvoaa i izrade. Od 11. travnja 2009. u funkciji je proireni putniki terminal "Delta", te sve prigradske linije (osim linije 32) polaze s terminala "Delta". Od ljeta 2009. Autotrolej uvodi eksperimentalne none linije tokom ljeta, da bi od 2010. none linije vozile cijelu godinu. Od 1. travnja 2010. gradske linije su reorganizirane, te prometuju novim trasama. Promet se odvija na 44 linije povezujui gradove i opine u okolici sa Rijekom, uz iznimku linija koje povezuju manja mjesta zapadnog rubnog dijela Primorsko-goranske upanije sa Opatijom gdje Autotrolej d.o.o.Rijeka ima vlastiti terminal, odnosno autobusni kolodvor. Kao komunalno drutvo, Autotrolejd.o.o. Rijeka je u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave na kojima djeluje. Trenutni odnos vlasnitva je: Grad Rijeka 83.44%, Opina avle 3.27%, Grad Bakar 2.75%, Opina Kostrena 2.67%, Opina Vikovo 2.27%, Opina Jelenje 1.8%, Grad Kastav 1.68%, Opina Klana 1.28% i

Grad Kraljevica 0.84%.

2.2. POVIJEST PODUZEA AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA Komunalno drutvo Autotrolej ima zavidnu starost 111 godina od poetka organiziranog javnog prijevoza putnika. Javni gradski prijevoz u Rijeci kroz to je vrijeme proao sve razvojne faze djelatnosti, od tramvaja, koji je najdue vladao rijekim prometnicama, pune 54 godine, preko trolejbusa i njegovih 18 godina, do dananjih autobusa. Stoga je 29. lipnja 1931. godine uveden gradski autobusni prijevoz u Rijeci na trima linijama: linija broj 2 Centar Valscurigne (kurinje) u duljini od 4.550 metara, linija broj 3 Glavna trnica Gelsi (Podmurvice) u duljini od 2.550 metara i linija broj 4 Centar Kozala u duljini od 2.700 metara .

O uvoenju trolejbusa u javni gradski prijevoz umjesto tramvaja poelo se razmiljati 1935. godine. Naelni projekti za uvoenje trolejbusa bili su gotovi 1937. godine, a zatraena je i ponuda za izgradnju trolejbusne linije koja bi ila od Kantride preko Kostabele, Voloskog, Opatije i Lovrana. U to vrijeme, odnosno 1939. godine u Rijeci je uz tramvajsku remizu na koljiu izgraena velika garaa od 850 etvornih metara parabolina svoda u koju se moglo smjestiti 24 autobusa. Rijeka je tada u javnom gradskom prijevozu imala jednu tramvajsku i petnaestak autobusnih linija. to se trolejbusa tie, on je konano uveden 24. listopada 1951. godine, a elektrini tramvaj posljednji je put vozio u lipnju 1952. godine. Trolejbus je vozio do 16. kolovoza 1969. godine, a onda je svoje mjesto ustupio autobusima. Istog dana kada je ukinut trolejbusni promet, 16. kolovoza 1969. godine, uz zvuke sirena gradom. A tih godina gradom su prolazili i trolejbusi i autobusi. Rijeki autobusi prvo su bili svijetlo plavi i crveni (poznati crveni MILE autobus), pa tek kasnije naranasti. Slika 1: Stari modeli autobusa svijetlo plavi i naranasti

Izvor: http://croinfo.net/vijesti-regija/5514-autotrolej-rijeka-povijest-mnogo-starih-fotografija-

stare-karte-etoni-ma-sve.html Autotrolej je prvo imao 20 modernih autobusa, da bi ubrzo kupio jo 40 takvih autobusa. Automatske ponitae karata uveo je 1973. godine, a 1980. godine nabavljeno je 25 novih autobusa naranaste boje to je ujedno prepoznatljiv znak Autotroleja i Rijeke. Od 1981. do 1995. godine kupljeno je 70 novih vozila, od ega 37 solo autobusa i 32 zglobna te jedan minibus. Nabavka novih autobusa se nastavlja i 1986. godine kada je kupljeno 48 autobusa, dok je od 1989. do 1990. godine kupljeno 28 vozila, a velika su sredstva uloena i u opremu i u ureenje radionikog prostora. Tako je 1990. godine Autotrolej imao vozni park od 266 vozila koja su prevezla gotovo 88 milijuna putnika. Zahvaljujui Gradu Rijeci Autotrolej je od 1993. do 1998. godine obnovio vozni park sa 70 novih autobusa, dok se 2005. godine nabavlja jo 28 autobusa, a 2007. godine jo 32 nova autobusa. U ovoj je godini nabavljeno jo 11 autobusa.3

(Orani, Jadranka : Autotrolej : stotinu godina javnoga gradskog prijevoza putnika)

2.3. TRANSPORTNA SREDSTVA PODUZEA AUTOTROLEJA D.O.O. RIJEKA

Danas u sastavu voznog parka Autotrolej d.o.o.Rijeka ima 187 vozila od toga 73 zglobna, 100 solo autobusa, 13 minibusa i jedan turistiki autobus na kat. U godini dana autobusi prijeu deset milijuna kilometara i prevezu etrdeset milijuna putnika. Autotrolej d.o.o.Rijeka iz godine u godinu sustavno ulae u nabavku novih vozila pa je tako 2005. godine vozni park obnovljen sa 28 autobusa od ega 6 zglobnih i 15 solo gradske izvedbe marke Mercedes i 7 solo prigradske izvedbe marke MAN. Iste su godine u okviru sustava Automatskog upravljanja prometom u gradu Rijeci, sva semaforizirana raskrija ukljuena u AUP-RI, ime je stvorena temeljna infrastruktura za cjelovit sustav voenja i upravljanja javnim gradskim prijevozom. Po prvi puta u svojoj prijevoznikoj djelatnosti Autotrolej d.o.o.Rijeka je 2006. godine kupio minibuse gradskog tipa. Pet novih minibusa vozi tamo gdje prometna infrastruktura ne doputa mogunost prolaska standardnih autobusa (naselja Pulac, Strmica, Bulevard i Paac). Autotrolej je iste godine dobio certifikat prema meunarodnoj normi ISO 9001:2000 ime je postalo prvo komunalno drutvo u gradu Rijeci, ali i prvo poduzee koje se bavi javnim prijevozom putnika u Republici Hrvatskoj, koje ima certifikat. Autotrolej d.o.o.Rijeka i u 2007. godini nastavlja investiranje i kupuje 32 nova autobusa i to 12 zglobnih niskopodnih autobusa Mercedes Citaro za prometovanje gradskim linijama, 15 solo autobusa MAN Lions Classic i 5 solo autobusa MAN Lions Regio za vonju upanijskim linijama. U svibnju iste godine nabavljen atraktivan turistiki autobus na kat. To je prvi turistiki double decer u Hrvatskoj, a vozi na relaciji Rijeka Opatija Rijeka. Iako su pripremni radovi za uvoenje tehnologije inteligentnih transportnih sustava zapoeli puno ranije, krajem 2008. godine u etvrtinu voznog parka ugraen je FM sustav upravljanja. Rije je o Siemens VDO Fleet Manager sustavu koji optimizira uinkovitost prijevoznih sredstava, podie sigurnost i kvalitetu javnog prijevoza putnika, dok praenje vozila na digitalnoj karti omoguuje da se u sluaju zastoja ili kvara u svakom trenutku moe poslati zamjensko vozilo gdje je to potrebno. U 2009. godini Autotrolej d.o.o.Rijeka je nabavio 10 zglobnih niskopodnih autobusa Mercedes Citaro za gradski prijevoz i jedan prigradski autobus MAN Lions Regio. Osim to je poboljana usluga prijevoza i kvaliteta voznog parka, ija se

starost smanjila na deset godina, po prvi puta u povijesti javnog prijevoza grada Rijeke ulicama prometuju klimatizirani niskopodni autobus. Marke autobusa poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka: 1) Mercedes-Benz proizvoaa(12m) 2) MAN- Zglobni autobus Autotroleja marke 3) Mercedes-Benz Conecto- je srednjepodni autobus njemakog proizvoaa 4) Minibus Autotroleja marke IVECO Citaromoderni niskopodni autobus njemakog

Slika 4: Mercedes-Benz Citaro, autobus Autotroleja i Zglobni autobus Autotroleja marke Mercedes-Benz Conecto

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Autotrolej Slika 5: Zglobni autobus Autotroleja marke MAN i Minibus Autotroleja marke IVECO

Izvor: Ibidem

2.4. AUTOBUSNE LINIJE PODUZEA AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

Autobusne linije poduzea Autotrolej d.o.o. Rijeka ovise o tome gdje vre prijevoz, u kojem podruju Grada Rijeke.U samom Gradu Rijeci prometuju gradske linije koje emo prikazattablicom broj 1. Gradske linije su veoma optereene, najvie optereene linije su one linije koje spajaju velike trgovake centre ili sline nastambe, te linije su 1, 2, 6, 7, 5, dok recimo linije 1B,5B su manje koritene,veinom tijekom radnog tijedna. Tipovi autobusa koji prometuju gradskim linija su zglobni koji mogu primiti najvei kapacitet, solo busevi i za 1B mini busevi.

Gradske linije: Tablica 1: Nazivi, brojevi i smjer gradskih linija Autotroleja d.o.o. Rijeka Broj Smjer vonje 1 Peine - centar - Bivio 1A et. A. K. Mioia centar Mareljeva Draga 1B Tower centar Podeveica - Strmica 2 Trsat centar - Srdoi 2A et. A. K. Mioia - Pomerio - Ivana Zavidia 3 et. A. K. Mioia - Pomerio - Grbci 3A Jelaiev trg Zamet Bezjaki 4 Fiumara - Braine 4A Braine - Pulac 5 Jelaiev trg - Drenova 5A Drenika - Tibljai 5B Drenova (O.. Fran Frankovi) - Kablari 6 Podveica - centar - Krnjevo 7 Gornja Veica - centar - Pehlin 7A Ulica Sveti kri - centar - Hosti 8 Trsat - Pomerio - Torpedo - centar - Trsat 8A Jelaiev trg - Kampus 9 Podveica - Sveti Kuzam 13 Delta - Paac - Grohovo Izvor: http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=90&gl=200912230000001&sid=&jezik=1

Gradske none linije: Tablica 2: Gradske none linije Broj Smjer vonje 101 Trsat - Mareljeva Draga 102* Veica - Srdoi 103 Jelaiev trg - Drenova
Izvor: http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=90&gl=200912230000001&sid=&jezik=1

Prigradske linije: Tablica 3: Linije se koriste u podruju okolice Grada Rijeke, naravno svaka linija ima svoja odreena stajita. Broj Smjer vonje 10 Rijeka - Kostrena - oii 10A Rijeka - Paveki 11 Rijeka - Lokva - Garii - Saroni 12 Rijeka - avle - Kukuljani 14 Rijeka - avle - Mavrinci - Podola 15 Rijeka - avle - Grad Grobnik - Mikeji 15A* Rijeka - avle - Soboli - Jezero - Zastenice - karoni 16 Rijeka - avle - Podkilavac 18 Rijeka - Trinajstii - Kastav - Brnii 18B Rijeka - Reetari - Kastav 19 Rijeka - Stupari - Studena - Klana - Lisac 20 Rijeka - Pehlin - Studena - Klana - Lisac 21 Rijeka - Brnii - Kudelji - Kraljevac 22 Rijeka - Matulji - Klana - Lisac 23 Rijeka - Matulji - Mune 25 Rijeka - Kukuljanovo - Podola 26 Rijeka - Hreljin - Zlobin 27 Rijeka - Bakar - Hreljin - Zlobin 28 Rijeka - Brgud - Zvonea 29 Rijeka - Bakar - Kraljevica - mrika - Olak 30 Rijeka - Lipa - Pasjak - Brce Izvor: http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=90&gl=200912230000001&sid=&jezik=1

2.5. POSLOVANJE PODUZEA AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

U narednim godinama u planu je obnova i modernizacija voznog parka. Planira se nabava 40 klimatiziranih, niskopodnih autobusa iji e motori koristiti stlaeni prirodni plin. U planu je i izgradnja autobaze, budui da se servisno i remontno odravanje za 187 vozila i nadalje obavlja u povijesnim prostorima na koljiu, lokaciji staroj koliko i Autotrolej. Tijekom niza godina prostor je dograivan, proirivan i osuvremenjivan, ali ga je uvijek bilo premalo. Postojei prostor od 19.050 etvornih metara, od kojih se 12.500 koristi za parkiranje, a preostalih 6.450 za servisno-remontne potrebe, nije ni priblino dovoljan. Sukladno Generalnom urbanistikom planu Grada Rijeke te prometnim potrebama i zahtjevima jedinica lokalne uprave, planiraju se promjene na mrei linija u smislu promjena trasa i uvoenja javnog prijevoza u nova podruja, te poveanja standarda prijevoza. U planu je i modernizacija sustava naplate, te uvoenje geoinformacijski i E-ticketing sustav za elektroniku naplatu voznih karata i sustava za najavu dolaska autobusa na stajalita, te povezivanje Traffic Management Centar (TMC) Grada Rijeke i Rijeka prometa. Sukladno Generalnom urbanistikom planu Grada Rijeke te prometnim potrebama i zahtjevima jedinica lokalne uprave, planiraju se promjene na mrei linija u smislu promjena trasa i uvoenja javnog prijevoza u nova podruja, te poveanja standarda prijevoza. Uvoenjem city kartica, odnosno e-ticketinga, omoguit e vozaima da pritiskom na dugme poalju u operativni centar poruku s unaprijed pripremljenim tekstom, primjerice napad na vozaa, vrijeanje, unitavanje autobusa, a autobuse emo opremiti i takozvanim panicbuttonom, ureajem koji e slati signal u operativni centar u sluaju da situacija eskalira, o emu e zatim djelatnici naeg centra odmah obavijestiti policiju kojoj e dati i tonu poziciju autobusa.

3.

TEHNOLOGIJA

ORGANIZACIJA

RADA

PODUZEU

AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

Tehnologija i organizacija rada u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka , promatrane u opem ili teorijeskom pogledu, nebi trebale predstavljati gotovu nikakvu posebnost u odnosu na tehnologije i organizaciju drugih prometnih grana, meduutim svaka prometna grana posjeduje svoje specifinosti koje proizlaze iz njezinih infrastrukturnih, suprastrukturnih, prijevoznih, kadrovskih, organizacijskih, informativnih, energetskih i dr resursa pa je neophodno potrebno obaviti njihovo posebno definiranje. Organizacija rada u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka se razumijeva kao subjektivno projektirani sustav interakcijskog povezivanja vie razliitih poslovnih funkcija, odnosno njihovih tehnolokih operacija u jednu funkcijski homogenu naturalno uinkovitiju, kapitalno (financijski) profitabilnu i ekoloki odrivu cijelinu. Organizacijska struktura KD Autotrolej d.o.o. Rijeka: UPRAVA DRUTVA SLUBA PROMETA - Sluba prometa zaduena je za prijevoz putnika u javnom gradskom i upanijskom prometu, za planiranje i organizaciju prometa, te za poveanje razine kvalitete usluga u cilju poveanja zadovoljstva korisnika. SLUBA ODRAVANJA - Sluba odravanja zaduena je funkcioniranje voznog parka i cjelokupnog Drutva. SLUBA OPIH, PRAVNIH I KADROVSKIH POSLOVA - Sluba opih, pravnih i kadrovskih poslova zaduena je za rjeavanje ope, pravne i kadrovske problematike cjelokupnog drutva. SLUBA FINANCIJSKIH POSLOVA - Sluba financijskih poslova zaduena je za rjeavanje financijske problematike cjelokupnog Drutva. SLUBA KOMERCIJALNIH POSLOVA - Sluba komercijalnih poslova bavi se istraivanjem i analizom trita, promocijom usluga, unaprijeenjem odnosa s korisnicima i podizanjem razine kvalitete usluga Drutva. Kako je vidljivo iz organizacijske strukture prometnog poduzea Autotrolej d.o.o. u poduzetnikog pothvatu sudjeluje vie poslovnih funkcija iz poduzea i njegovog poslovnofunkcionalnog okruenja (pediteri, otpremnici, policija, vozai). Da bi se postigao temeljni cilj svakoga, odnosno svih sudionika u prometnom procesu, svaki sudionik treba uredno obaviti svoje tehnoloke operacije po temeljnom prometnom-logistinom naelu JIT. za kvalitetno odravanje,

Tehnolog-organizator prometa kako je ve prethodno istaknuto, ima temeljni zadatak projektiranja i kvalitativnog normiranja svih tehnolokih operacija i osiguravanja uvjeta racionalnog povezivanja u profitabilnu prometnu uslugu u ijem izvravanju sudjeluje i njezin kupac. Svaka od tih funkcija moe imati organizacijski status slube sektora,odjela po jedinoj slubi ili sektoru, a u praksi se sve ee susree stanje da se u okvirima jednog sektora ili slube nalazi vie razliitih poslovnih funkcija ali se niti jedna od tih funkcija ne moe zanemariti u tehnologiji i organizaciji transportnog prijevoza tj. procesa. Prva i jedna od osobito vanih faza u projektiranju konkretnog tehnolokog procesa predstavlja plan rada osoblja i transportnih sredstva, kojeg tehnolozi-organizatori rada izrauju na rok od mjesec dana, te dnevni ili tjedni operativni raspored rada osoblja i transportnih sredstava. Iznenaenja nisu iskljuena ni uz dobro planiranje i pripremu, ali su svakako manje vjerojatna uz suvremenu organizaciju rada. Nepreviene aktivnosti operativnog osoblja tehnolozi-organizatori rada otklanjaju izradom rasporeda rada. Raspored rada moze biti planski i operativni.Ta zadaa u poduzeu Autotrolej d.o.o. Rijeka s veim brojem prijevoznih sredstava i operativnih radnika (vozaa) moe biti osobito sloena, to zahtijeva automatizaciju procesa izbora koja je mogue jedino uz posjedovanje odgovarajueg informacijskog sustava. Proces izbora transportnog/prijevoznog sredstva i vozaa u klasinom pristupu povjeren je referentu-disponentu koji izbor definira putnim nalogom, prije toga disponent uvaava podatke o konstrukcijskim znaajkama, tehnikom stanju i svim ostalim podacima relevantnima za operativnog referenta, koji imaju utjecaj na poetak, tijek i zavretak prijevoznog procesa. Opi kriteriji za izbor vozaa: -posjedovanje opih pretpostavki za rukovanje prijevoznim sredstvom (zdrastvene,zakonske i ostale pretpostavke) -vjerojatnost da e voza korektno (pravodobno i sposoban za vonju) doi na obavljanje zadanog posla (za programirano vrijeme) -vjerojatnost da e voza povjereni zadatak obaviti u skladu s programom rada uz potovanje uvjeta na radu i postavljenim tehnolokim normativama Kriteriji izbora odgovarajueg prijevoznog sredstva: -zadovoljenje uvjeta tipa vozila koje zahtijeva korisnik -ispravnost prijevoznog sredstva -posjedovanje dokumentacije

4. PROCES I ORGANIZACIJA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA U PODUZEU AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA

Unosi se ifra novog voznog reda, datum od kada vozni red poinje vrijediti, za koje dane se vozni red primjenjuje, te za koji period vrijedi (zima ili ljeto). Slika 6: Pregled i auriranje voznog reda

Izvor: Poduzee Autotrolej d.o.o.Rijeka

4.1. UNOS DULJINA VONJE Duljina vonje od garae do poetnog stajalita (u smjeru A i B), duljina vonje od zavrnog stajalita do garae (u smjeru A i B), Te duljine vonji po periodima i broju autobusa od poetnog do zavrnog stajalita (u smjeru A i B). Slika 7: Pregled i auriranje vremena u vonji autobusa na liniji pauza

Izvor: Ibidem

Paziti da satni periodi po smjerovima odgovaraju (periodi od - do moraju biti isti i u smjeru A i u smjeru B). 1. U polje linija unosi se broj linije, potvrdi se pritiskom na tipku enter a naziv linije se automatski povlai iz baze linija 2. U polje vozni red unosi se ifra voznog reda u kojem se radi vozni red za unesenu liniju 3. Polje S u njega se unosi smjer kretanja (A ili B). Prvo se unose parametri po periodima za smjer A, a nakon toga za smjer B. Ukoliko se naknadno ispravljaju smjerovi (npr. Smjer A se prepravlja u smjer B aplikacija automatski preslaguje smjerove tako da su uvijek sloeni po redu) 4. Polje ifra unosi se ifra stajalita (ifra poetnog i ifra zavrnog stajalita). Naziv stajalita se ispisuje sam po unosu ifre. 5. Polje Vr. od Vr. do. - vrijeme od kada do kada autobus na odreenoj liniji prometuje. Autobusi prometuju po periodima, zavisno od potrebe (guva u prometu, broje putnika...)

6. Polje min minute koliko je potrebno autobuisu od poetnog do zavrnog stajalita.

Vrijeme se mijenja zavisno od doba dana (perioda) odnosno guve u prometu. Za linije gdje je cijeli dan isti kapacitet putnika i isti intenzitet prometa moe biti jedan period kroz cijeli dan. 7. Polje Bus upisuje se broj autobusa koji prometuju na liniji u odreenom periodu. 8. Polje Pa pauza na krajnjim stajalitima. Nakon unosa svih podataka ili izmjena potrebno je sve promjene spremiti pritiskom na funkcijsku tipku F10. 4.2. GENERIRANJE VOZNOG REDA Nakon unosa svih potrebnih podataka o duljinama vonje potrebno je generirati vozni red. Aplikacija na osnovu unesenih parametara poslae autobuse i odredi polaske sa poetnih stajalita. Do prozora Generiranje vonji za liniju dolazi se preko izbornika Obrada (vonja generiranje). Slika 8: Generiranje vonja za liniju

Izvor: Ibidem

Unijeti slijedee podatke: 1. Linija broj linije 2. Naziv linije povlai se automatski, kada se unese broj linije, iz matinih podataka 3. Vozni red ifra voznog reda u kojem se radi vozni red linije 4. V (vrijedi od) i S (sezona) automatski se povlai po unosu ifre voznog reda, iz matinih podataka 5. Do sati vrijeme kada zavrava zadnja vonja. Ako ne prihvaa upisano vrijeme pokuati s nekim drugim vremenom, a naknadn u vonjama unijeti ispravno vrijeme. 6. S, naziv poetne stanice, naziv zavrne stanice automatski se povlai iz matinih podataka 7. Polazak upisuje se vrijeme prvog polaska

8. Dolazak na osnovu podataka iz Duljina vonje, aplikacija sama povlai podatke o vremenu dolaska. 9. Kad su svi traeni parametri uneseni, potvruje se uneseno pritiskom na tipku generiraj. 4.3. UREIVANJE VONJI Po generiranju pristupa se pregledu dobivenih vonji. Mogue je dobivene vonje ostaviti kakve jesu ili izvriti promjene prema vremenima kako mi elimo. Svako vrijeme je mogue izmjeniti runo do prozora Pregled i auriranje vonji za liniju dolazi se preko izbornika Obrada (vonja vonja).
Slika 9: Pregled i auriranje voznji po linijama

Izvor: Ibidem

Nakon generiranja voznog reda, aplikacija automatski, prema unesenim parametrima, slae autobuse i vonje za svaki autobus. Takoer se prema unijetim periodima autobusi alju iz garae i vraaju u garau. Aplikacija ne posloi uvijek vonje idealno tako da se vonje trebaju podeavati runo. Svako podeavanje vonji izvodi se na taj nain da se ue u podatke onog vozila na kojem se eli izvriti ispravak (unese sa broj linije, broj voznog reda i broj autobusa). Za svaki autobus mogue je mijenjati vremena polazaka i dolazaka, te smjerove kretanja. Nakon svake rune promjene, novi podaci se snime pritiskom na tipku F10. Svaku promjenu vidi se i na grafu koji se mijenja pritiskom na opciju Graf. Graf nije mogue izmijeniti prije potvrde unijetih promjena (tipke F10).

Ako se eli napraviti u aplikaciji vozni red koji je ve napravljen runo, sve vonje na toj liniji potrebno je izbrisati. To se radi na nain da se kursor postavi u prvo polje (polje linija, pr. Linija 1A zaplavljena na slici) i stiska se tipka crveno X, toliko dugo dok se svi zapisi ne izbriu. Kad su svi redovi izbrisani to se potvruje pritiskom na tipku F10 i onda se iz poetka upisuju sve vonje na toj liniji. Ukoliko se vre izmjene samo na odreenim vonjama, briu se samo vremena vonji i upisuju se nova. 4.4. GENERIRANJE SMJENA Svaka promjena u vonjama mora se izmijeniti u turanim tablicama. Da bi se to izvelo prvi korak koji treba napraviti je generiranje smjene. Postupak je slijedei: - Izbornik Obrada Smjen Generiranje smjena - Unosi se broj voznog reda i pritisne se tipka Enter. Nakon svakog ispravljanja u Vonjama obavezno se izvrava Generiranje i vri ispravak u Auriranju. Slika 10: Generiranje smjena

Izvor: Ibidem

4.5. AURIRANJE SMJENA Po generiranju smjena, pristupa se njihovom auriranu, odnosno rezanju smjena. To znai da se odreuje duljina trajanja svake pojedine smjene. Postupak auriranja je slijedei: - Izbornik Obrada Smjen Auriranje smjena - Pritisak na tipku F7 - Unos broja voznog reda i pritisak na tipku F8. Slika 11: Pregled i auriranje smjena

Izvor: Ibidem

Za svaki autobus na svakoj liniji potrebno je aurirati smjenu. Auriranje se izvodi na slijedei nain: - Smjenu aplikacija povlai automatski, tako da ju ne treba upisivati runo. Runo se smjena upisuje u sliaju brisanja odreene smjene i ponovnog unosa te iste smjene, da se ne poremeti redoslijed smjena. U sluaju da se ne upie broj smjene, aplikacija povlai broje smjene koji dolazi nakon zadnje upisane smjene. - Ritam upisuje se J (jutrarnja smjena), P (popodnevna smjena) ili N (nona smjena). Budui da vozai rade jutro, no, popodne smjene se upisuju tim redoslijedom, prvo jutarnja, zatim nona i na kraju popodnevna. Zavisno od trajanja smjene autobusi mogu raditi u jednoj, dvije ili tri smjene.

Slijedei unos je Linija u tu kuicu se unosi broj linije na kojoj se radi. Llinije se upisuju po redu, od linije 1 pa do zadnje. Kuica Bus upisuje se broj autobusa ije se smjene auriraju. I autobusi se upisuju po redu, od prvog pa dalje. Po upisu broja autobusa ostaje se u toj kuici i klikne se na tipku F9. Pritiskom na tu tipku pojavljuje se novi prozor u kome su upisana vremena vonje tog autobusa. U ovom prozoru upisuje se slovo P za poetak i slovo Z za zavretak smjene.Potrebno je paziti na duljinu trajanja smjene budui da svaka smjena, uz samu vonju, ima jo i pripremeu i marendu. Unos se potvruje pritiskom na tipku F10. Po pritisku na tipku F10 ovaj prozor se zatvara i ponovno se vraamo na glavni prozor. Slijedei podatak koji se unosi je Pripreme. Ona iznosi 15 minuta za sve smjene (jutro, podne i no). Zadna kuica koja se ispunjava je Marenda. Ona iznosi 30 minuta za svaku smjenu. Po unosu vremena marende ponovno se pritisne tipka F10 da bi se snimili svi uneseni podaci. Tada se u zadnjoj kuici pojavljuju plaeni sati. Ukoliko je previe ili premalo plaenih sati ponovno se postavi kursor u kuicu Bus, pritisne se tipka F9 i ponovi se postupak sa unosom poetka (P) i zavretka (Z). Po izmjeni sve se ponovno potvruje pritiskom na tipku F10. Po auriranju svih autobusa na svim linijama izlazi se iz ovog izbornika.

Slika 12: Vozni redovi

Izvor: Ibidem

4.6. BROJ AUTOBUSA Zadnji korak je odreivanje broja autobus. To se radi u izborniku Obrada Broj busa. Upie se broj voznog reda i potvrdi se pritiskom na tipku F10. Na taj nai aplikacija slae autobuuse po linijama i vremenima izlaska vozila iz garae. Slika 13: Odreivanje autobusa i broj autobusa

Izvor: Ibidem

To je zadnji korak u izradi voznog reda. Nakon toga se prinataju izvjetaji.

5. PRODAJA PUTNIH KARATA I USLUGA U PODUZEU AUTOTROLEJ D.O.O.RIJEKA

Danas su u opticaju pojedinane, dnevne, tjedne, mjesene i godinje putne karte. Pojedinane karte su za jedno ponitavanje, ili dva ponitavanja. Pojedinane karte za jedno ponitavanje prodaje voza u autobusu, a koriste se za putovanje na podruju jedne, dviju, triju ili etiriju tarifnih zona. Putnik s ponitenom pojedinanom kartom ima pravo prijelaza uz vremensko ogranienje, putujui najkraim putem u smjeru vonje, i to za jednu zonu 50 minuta, dvije zone 70 minuta, tri zone 90 minuta i etiri zone 130 minuta. Pojedinane karte za dva ponitavanja prodaju se na prodajnim mjestima Autotroleja, te u kioscima iNovina, Tiska i jo trideset i dva privatna kioska. Pravo koritenja te karte istovjetno je kao i za karte za jedno ponitavanje. Dnevna karta - za 1. zonu, te od 1. do 4. zone; vrijedi za neogranien broj putovanja, bez obzira na smjer, od prve do zadnje vonje u danu ponitenja. Karte su prenosive i tijekom dana ih moe koristiti vie osoba. Tjedna karta - za 1. zonu, te od 1. do 4. zone; izdaju se na ime i prezime korisnika, vrijede za neogranien broj vonji na podrju 1. zone odnosno na cijelom tarifnom podruju, te vrijede sedam kalendarskih dana. Mjesene pokazne karte sastoje se od iskaznice i vrijednosnog kupona. Broj iskaznice mora odgovarati broju kupona i kategoriji putnika koji koristi prijevoz. - zaposlene i nezaposlene graane - radnika iskaznica (R) i kupon oznake R pripadajue zone 1,2, 3 ili 4. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti osobnu iskaznicu i fotografiju dimenzije 3x3,5 cm ne stariju od est mjeseci - studente - studentska iskaznica (St) i kupon oznake St za 1., 2., 3., ili 4. zonu. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti ovjerenu Potvrdu od strane ovlatene osobe. Uz tiskanicu potrebna je fotografija dimenzije 3x3,5 cm ne starija od est mjeseci i ovjeren indeks s upisanim i ovjerenim semestrom tekue akademske godine. - srednjokolce - srednjokolska iskaznica (S) i kupon oznake S za 1., 2., 3., ili 4. zonu. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti ovjerenu Tiskanicu za izdavanje iskaznice od strane ovlatene osobe. Uz tiskanicu potrebna je fotografija dimenzije 3x3,5 cm ne starija od est mjeseci. - umirovljenike - mirovinska iskaznica (M) i kupon oznake M za prvu tarifnu zonu, ili cijelo tarifno podruje od prve do etvrte zone. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti zadnji

odrezak od mirovine, osobnu iskaznicu i fotografiju dimenzije 3x3,5 cm ne stariju od est mjeseci. - osnovnokolce - osnovnokolska iskaznica (O) i kupon oznake O za jednu tarifnu zonu, ili cijelo tarifno podruje od prve do etvrte zone. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti ovjerenu potvrdu i fotografiju dimenzije 3x3,5 cm ne stariju od est mjeseci. - socijalnu kategoriju putnika - socijalna iskaznica (N) i kupon oznake N za prvu tarifnu zonu, ili cijelo tarifno podruje od prve do etvrte zone. Za izdavanje iskaznice potrebno je donijeti evidencijski karton ovjeren za tekui mjesec, od strane Zavoda za zapoljavanje Grada Rijeke i Grada Opatije, osobnu iskaznicu i fotografiju dimenzije 3x3,5 cm ne stariju od est mjeseci. - subvencionirana iskaznica SP (o, s , st) i kupon oznake SPs za studente, i srednjokolce za 1, 2, 3, ili 4. zonu, odnosno oznake SP O za osnovnokolce za jednu zonu ili cijelo tarifno podruje od 1.-4. - subvencionirana iskaznica SP (n,pk) i kupon oznake SPn za nezaposlene za prvu zonu i cjelokupno tarifno podruje od 1.-4. zone i povlatene kategorije putnika, oznake Pk za cijelo tarifno podruje- zone 1.-4., a sukladno Odluci o socijalnoj skrbi gradova i opina na ijem teritoriju KD Autotrolej d.o.o. Rijeka obavlja uslugu prijevoza. Godinja putna karta ( R) moe se koristiti za putovanje u jednoj, dvije, tri, ili etiri tarifnih zona. Glasi na ime osobe i nije prenosiva. Cijena karte formirana je na osnovi vrijednosnog radnikog kupona pomnoenog s deset mjeseci, odnosno karta je jeftinija za 16,7 posto u odnosu prema godinjem iznosu mjesene pokazne karte za radniki kupon. Karta vrijedi godinu dana od dana izdavanja. Za izdavanje karte potrebno je donijeti osobnu iskaznicu i fotografiju dimenzije 3x3,5 cm ne stariju od est mjeseci. Godinja iskaznica za osobe starije od 65 godina - izdaje se sukladno imovinskom cenzusu (4 kategorije), vrijedi godinu dana i omoguava vonju na svim linijama i na cijelom tarifnom podruju. Prodaja vrijednosnih kupona za kategoriju radnikih, studentskih, srednjokolskih, osnovnokolskih i socijalnih karata poinje 21. datuma u tekuem mjesecu do 20. datuma u slijedeem mjesecu, dok se vrijednosni kuponi za umirovljenike mogu kupiti od 21. datuma u tekuem mjesecu do zadnjeg datuma u slijedeem mjesecu. Prodaja vrijednosnih kupona za studente, koje subvencionira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta te gradovi i opine, i srednjokolce koje subvencionira Primorsko-goranska upanije poinje 21. datuma u tekuem mjesecu do 10. datuma u slijedeem mjesecu.

5.1. NAIN PRUANJA KOMUNALNE USLUGE PODUZEA AUTOTROLEJ D.O.O. RIJEKA KD Autotrolej d.o.o. Rijeka ( u daljnjem tekstu: Prijevoznik) obavlja uslugu prijevoza na mrei linija (prometnom podruju) na kojoj se primjenjuje zonski tarifni sustav i poluautomatska naplata karata. Prometno podruje je podijeljeno na etiri tarifne zone u odnosu na Grad Rijeku (rijeki sustav) i etiri zone u odnosu na Grad Opatiju (opatijski podsustav). Korisnicima koji koriste opatijski podsustav na iskaznici se upisuje slovo O koje podrazumijeva koritenje zone/zona na opatijskom podruju, ali i odreenog prava koritenja zone/a rijekog sustava ovisno o broju zona na izdanom kuponu, ali max. do granice prve tarifne zone rijekog sustava. Korisnici koji kupe kupon za etiri tarifne zone imaju pravo koritenja cijelog prometnog podruja (rijekog sustava i opatijskog podsustava). Prijevoznik korisnicima nudi pakete usluga i to: pojedinane karte za jedno i dva ponitavanja, dnevne karte, tjedne karte i pokazne karte koje mogu bit mjesene i godinje pokazne karte. Sve vrste pojedinanih putnih karata se mogu kupiti na prodajnim mjestima Prijevoznika i to: Delta, Jelaiev trg, Opatija i kolji i kod drugih ugovornih partnera, osim karte za jedno ponitavanje koja se moe kupiti samo kod vozaa u autobusu. Mjesene i godinje pokazne karte mogu se kupiti samo na prodajnim mjestima Prijevoznik. Mjesene pokazne karte se sastoje od iskaznice sa slikom i pripadajueg mjesenog kupona. Izdavanje iskaznica naplauje se po cijeni od 10,00 kn. Na iskaznici se obiljeava zona/zone koje putnik eli koristiti. Uz iskaznicu se kupuje kupon za jednu, dvije, tri ili etiri zone koje su tiskane na kuponu, a broj zone/zona tiskanih na kuponu mora odgovarati broju zone/zona obiljeenih na iskaznici. Mjeseni kupon vrijedi od prvog do posljednjeg datuma u tekuem mjesecu, za sve kategorije putnika, osim za umirovljenike kojima kupon vrijedi od 15. u tekuem do 14. slijedeem mjesecu. Godinje pokazne karte se sastoje od iskaznice sa slikom i pripadajueg godinjeg kupona za osobe starije od 65 godina ivota i kategorije koje subvencioniraju gradovi/opine (SP O, S, St,n i pk). Godinja pokazna karta oznake R, nema kupon ve se na karti obiljeava zona/e koje putnik eli koristiti.

Sve vrste mjesenih i godinjih pokaznih karata glase na ime i prezime osobe i nisu prenosive. Putnik ima pravo koritenja svih linija i zone/a koje su obiljeene na iskaznici/karti. Godinje pokazne karte vrijede za kolsku/ akademsku/ kalendarsku godinu ili godinu dana od datuma izdavanja koji je upisan na godinjem kuponu/karti. Slika.14: Dnevne karte poduzea Autotrolej d.o.o.Rijeka

Izvor:http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ukrali-mu-pokaznu-a-novu-u-Autotrolejudobio-tek-kada-su-se-za-pricu-zainteresirali-novinari

6. ZAKLJUAK
KD Autotrolej d.o.o. Rijeka zajedniko je Drutvo Grada Rijeke, kao veinskog vlasnika, i osam susjednih gradova i opina Rijeka. Sastoji se od Uprave Drutva i pet veih organizacijskih cjelina (slubi) u okviru kojih su razliiti odsjeci. KD Autotrolej d.o.o. Rijeka obavlja prijevoz na 43 linije, ukupne duljine 636 kilometara, povezujui 12 gradova i opina sa upanijskim sreditem (Grad Rijeka). Godinje se preveze oko 35.000.000 putnika i ostvari preko 10.000.000 kilometara. Sastav voznog parka KD Autotrolej d.o.o. Rijeka danas ima 179 vozila, odnosno 165 autobusa marke MERCEDES, MAN i TAM, od ega 100 standardna, 65 zglobna autobusa, 13 minibusa marke IVECO i RENAULT i jedan turistiki autobus na kat za razgledavanje grada. Komunalnom drutvu Autotrolej meunarodna certifikacijska kua "Bureau Veritas Croatia" iz Rijeke dodijelila je 24. srpnja 2006. godine certifikat meunarodne norme ISO 9001:2000. Time je Autotrolej postao prvo komunalno drutvo u Gradu Rijeci, ali i prvo poduzee koje se bavi javnim prijevozom putnika u Republici Hrvatskoj, koje je dobilo certifikat prema meunarodnoj normi ISO 9001:2000. Slijedom toga moe se utvrditi da postojea tehnologija i organizacija u komunalnom poduzeu Autotrolej Rijeka namee potrebu razvoja i usavravanja prvenstveno kroz operativnu uporabu suvremenog informacijskog sustava za raspored vozila i vozaa te za promociju i prodaju svojih usluga putem sustava prodaje i distribucije putnih karata. Tehnologija i organizacija poduzea Autotroleja d.o.o. Rijeka je veoma zahtjevna jer kao poduzee koji nema konkurenciju, treba teiti to boljem pruanju usluga, i poboljanju transportnih prijevoza, i svaki njegov sektor treba uredno obavljati svoju dunost. Treba takoer poraditi na rjeavanju odreenih problema to se tie voznog parka itd. Ali svejedno nakon svih godina jo uvijek '' AUTOTROLEJ d.o.o. OSTAJE ILA KUCAVICA GRADA RIJEKE''.

LITERATURA:
-Dr.sc.Ivan Milo:Tehnologija i organizacija Intermodalnog prometa,Rijeka 2011 -Orani, Jadranka : Autotrolej : stotinu godina javnoga gradskog prijevoza putnika

OSTALI IZVORI:
-Internet: http://www.autotrolej.hr/ -http://croinfo.net/vijesti-regija/5514-autotrolej-rijeka-povijest-mnogo-starih-fotografija-starekarte-etoni-ma-sve.html -http://hr.wikipedia.org/wiki/Autotrolej -http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ukrali-mu-pokaznu-a-novu-u-Autotroleju-dobio-tek-kadasu-se-za-pricu-zainteresirali-novinari -Projekt: Izrada voznog reda u aplikaciji ATHG