Ponaanje potroaa Vanije definicije Analiza preferencija potroaa primjenom jednostavnih modela omoguuje predvianje koliko e jedinica nekog

dobra potroa kupiti tijekom odreenog vremenskog perioda. Razlike u ukusima izmeu potroaa rezultiraju bitno drugaijim odlukama o kupnjama razliitih dobara i usluga. Prva pretpostavka o potroaima glasi da potroai usporeuju sve mogue koarice dobara koje im stoje na raspolaganju te da izmeu bilo koje dvije koarice mogu biti skloniji jednoj ili drugoj, ili mogu biti ravnoduni izmeu te dvije koarice - pretpostavka ukupnosti. Druga pretpostavka o potroaima glasi da potroa, koji preferira koaricu A u odnosu na koaricu B, te koaricu B u odnosu na koaricu C, ujedno preferira koaricu A u odnosu na koaricu C - pretpostavka tranzitivnosti. Trea pretpostavka glasi da e potroa uvijek preferirati koaricu koja sadri vie dobara u odnosu na onu koja sadri manje dobara - pretpostavka vie je bolje nego manje. Krivulje indiferencije Sve krivulje indiferencije imaju neke zajednike karakteristike: negativnog su nagiba, jer ako jedna koarica u odnosu na drugu koaricu sadri vie dobra Y, tada mora sadravati manje dobra X da bi potroa bio indiferentan meu njima; krivulje koje su smjetene dalje od ishodita predstavljaju viu razinu korisnosti jer koarice na takvim krivuljama sadre vie jedinica oba dobra; krivulje indiferencije se ne mogu sjei jer su preferencije tranzitivne. Koncept korisnosti Na mapi indeferencija mogue je svakoj koarici pridruiti odreeni broj, korisnost, koji prikazuje razinu zadovoljstva ili preferencije koju potroa pridaje toj koarici S obzirom da sve koarice na istoj krivulji daju potroau istu razinu zadovoljstva, one e imati i istu korisnost. Svrha ovog pridruivanja korisnosti razliitim koaricama je da bi smo mogli odmah procijeniti koju e koaricu potroa preferirati u odnosu na druge onu koja ima veu korisnost. Nije bitan nain na koji emo odrediti korisnost sve dotle dok sve koarice na istoj krivulji indiferencije imaju istu korisnost i dok sve koarice na vioj krivulji indiferencije imaju veu korisnost od onih na niim krivuljama. Granina stopa supstitucije U analizi. ponaanja potroaa poeljno je imati mjeru relativne vanosti koju potroa pridaje jednoj dodatnoj jedinici nekog dobra. Mjera koju ekonomisti u tom sluaju koriste se naziva granina stopa supstitucije. Ona se definira kao broj jedinica dobra Y kojih se potroa mora odrei nakon to je pribavio dodatnu jedinicu dobra X ukoliko eli zadrati istu razinu korisnosti. Ona se moe izraunati i tako da nagib krivulje indiferencije pomnoimo s -1. U veini sluajeva, granina stopa supstitucije e varirati od jedne do druge toke na krivulji indiferencije jer se i njezin nagib mijenja kako se pomiemo du krivulje indiferencije 1|Page

Budetska crta U analizi ponaanja potroaa podrazumijeva se da se potroai ponaaju racionalno te da u potronji tee najvioj krivulji indiferencije, odnosno da maksimiziraju svoju korisnost. Da bi to ostvarili moraju voditi rauna i o cijenama razliitih dobara te o dohotku jer oba initelja ograniavaju sadraj i veliinu trine koarice koju e potroa kupiti. Dohodak potroaa predstavlja koliinu novca koju potroa moe potroiti u promatranoj jedinici vremena. Cijena dobra je koliina novca koju kupac mora platiti za jednu jedinicu tog dobra. to je cijena dobra vea to je koliina tog dobra koju potroa moe kupiti ogranienim dohotkom manja. Kako bi se prikazao utjecaj dohotka potroaa i cijena proizvoda na sadraj i veliinu odabranih potroakih koarica, radi jednostavnosti analize pretpostavlja se da potroa kupuje samo dva dobra, dobro X i dobro Y. Potroa mora potroiti cijeli svoj dohodak na jedno ili drugo dobro te je stoga: QxPx + QyPy = I. Qxi Qy su koliine kupljenih dobara, Px i Py su cijene dobara, a I predstavlja ukupan dohodak potroaa. Potroa moe dio dohotka i utedjeti, ali u ovoj se analizi i tednja promatra kao dobro.

Budetska crta pokazuje sve kombinacije koliina dobara X i Y koje potroa svojim dohotkom moe kupiti. Promjene u cijenama dobara i promjene u dohotku utjeu na budetsku crtu, pa tako poveanje ili smanjenje dohotka poveava ili smanjuje sjecita crte s koordinatnim osima, ali ne mijenja njezin nagib. Poveanje cijene dobra X poveava apsolutnu vrijednost nagiba budetske crte i obrnuto, smanjenje cijene dobra X smanjuje nagib budetske crte, dok se sjecite s okomitom osi ne mijenja. Ravnotea potroaa Postavlja se pitanje koju koaricu na budetskoj crti e racionalni potroa odabrati ukoliko eli maksimizirati korisnost. Moda nee svaki potroa odmah uspjeti maksimizirati svoju korisnost, ali e s vremenom kupnjom razliitih koarica shvatiti koja mu donosi najvee zadovoljstvo, odnosno nauiti koja koarica maksimizira njegovu korisnost. Potroaeva ravnotea se moe definirati kao izbor potroaa koji se nee mijenjati sve dok se ne promijenje cijene dobara, dohodak ili preferencije potroaa, a u tom sluaju potroa maksimizira korisnost. Potroa moe izabrati bilo koju koaricu koja se nalazi na krivuljama indiferencije ispod ili na budetskoj crti, ali ne moe izabrati koarice koje se nalaze na krivuljama indiferencije iznad budetske crte jer nema dovoljno dohotka. Koarica koja maksimizira korisnost je ona koja se nalazi i na budetskoj crti i na najvioj krivulji indiferencije koju budetska crta dodiruje. Kutna rjeenja Od opisanog pravila maksimalizacije korisnosti postoje odreene iznimke. Potroa moe odluiti da ne eli uope kupiti neko dobro jer ak i najmanje koliine tog dobra za njega vrijede manje nego to kotaju. Stoga e izabrati koaricu koja se nalazi na najvioj krivulji

indiferencije koja dotie budetsku crtu. To se zove kutno rjeenje jer se toka tangencije budetske crte i krivulje indiferencije nalazi uz jednu od osi. Teorija otkrivenih preferencija Pretpostavka je da moemo mijenjati cijene dobara i dohodak potroaa, dok preferencije potroaa ostaju nepromijenjene tijekom eksperimenta, tada pratimo kako se izbori potroaa mijenjaju s promjenama cijena i dohotka. Prva polazna tvrdnja je da potroa moe izabrati prvu koaricu radije nego drugu zato to preferira prvu ili zato to je prva koarica jeftinija, pa ako mijenjanjem cijena dobara prva koarica postane skuplja, a potroa je svejedno izabere, to znai da preferira prvu koaricu u odnosu na drugu. Ova teorija samo pokazuje mogunost koja stoji na raspolaganju za otkrivanje potroaevih preferencija, ali se zbog sloenosti u praksi nikada ne primjenjuje. Odrednice potroakih preferencija i ukusa Starost i stupanj obrazovanja imaju znaajan utjecaj na ukuse i preferencije potroaa (osvjeteni kupci). Na izbore potroaa mogu imati utjecaj odluke drugih potroaa o tome to kupuju, a to se ponekad naziva demonstracijskim efektima - poznati su i kao efekt stampeda i efekt snoba. Na izbore potroaa mogu snano utjecati i oglaavanje te trokovi prodaje proizvoaa, pogotovo kod dobara iju kvalitetu nije mogue provjeriti te kod novih proizvoda i usluga koje potroai ne poznaju. Nekada potroai daju prednost nekom dobru samo zato to je skupo jer na temelju toga procjenjuju njegovu kvalitetu ili korisnost, iako sama teorija tvrdi da cijene nemaju utjecaja na krivulje indiferencije. Ordinalna i kardinalna korisnost Ekonomisti u ovoj analizi pretpostavljaju da se veliina zadovoljstva koju potroa ima od nekog dobra moe izmjeriti razinom korisnosti koju je mogue izmjeriti u ordinalnom smislu. To znai da potroai mogu rangirati koarice s obzirom na razinu zadovoljstva koju im pruaju, ali ne mogu rei tono koliko vie zadovoljstva im prua neka vie rangirana koarica od one nie rangirane. Najvaniji predstavnici teorije ordinalne korisnosti bili su Eugen Slutsky, Vilfred Pareto i John Hicks. Meutim, neki od najveih ekonomista 19. stoljea na elu s William S. Jevonsom, Karl Mengerom i Leonom Walrasom tvrdili su da se korisnost moe izmjeriti i u kardinalnom smislu, odnosno da je mogue tono utvrditi koliko je jedna koarica korisnija od druge. Granina korisnost Ukupna korisnost je opisana u dosadanjoj analizi, a podrazumijeva ukupnu razinu korisnosti koju potroa dobiva kupnjom odreene koarice dobara Granina korisnost podrazumijeva dodatnu korisnost koja proizlazi iz koritenja dodatne jedinice nekog dobra, ako broj koritenih jedinica svih ostalih dobara u koarici ostaje nepromijenjen. Kad potroa koristi sve vie jedinica nekog dobra, njegova granina korisnost e poeti opadati. Ta je pretpostavka u teoriji poznata kao zakon opadajue granine korisnosti. Pravilo alokacije budeta Ako je zakon opadajue granine korisnosti istinit, potroa koji maksimalizira korisnost e alocirati svoje izdatke na razliita dobra tako da je, za svako kupljeno dobro, granina korisnost dobra proporcionalna njegovoj cijeni.

Ukoliko pretpostavimo da potroa troi samo na dva dobra, dobro F i dobro M, tada e optimalna koarica biti ona koja zadovoljava sljedei uvjet >

gdje je MUf granina korisnost dobra F, a MUm je granina korisnost dobra M. Izraz MUf/Pf je granina korisnost zadnje novane jedinice potroene na dobro F, a izraz MUm/Pm je granina korisnost zadnje novane jedinice potroene na dobro M. Prema tome, racionalni potroa e izabrati koaricu u kojoj je granina korisnost zadnje novane jedinice potroena na svako dobro jednaka. Openito, ovo je pravilo jednostavno matematiki provjeriti ali je njegova primjenjivost ograniena jer podrazumijeva da se korisnost moe kardinalno izmjeriti, a ve je reeno da je to nemogue. Individualna potranja i ravnotea potroaa Ravnotea potroaa se ostvaruje u toki u kojoj budetska crta predstavlja tangentu na najviu krivulju indiferencije. U toj toki su, dakle, nagibi budetske crte i krivulje indiferencije jednaki. S obzirom da je nagib krivulje indiferencije jednak umnoku -1 i granine stope supstitucije (- AY/AX), a da je nagib budetske crte jednak umnoku -1 i omjera cijena dobara (- PX/PY) proizlazi da e racionalni potroa alocirati svoj dohodak izmeu dobra X i Y tako da granina stopa supstitucije dobra X dobrom Y bude jednaka omjeru cijena dobara AY/AX = PX/PY Omjer AY/AX pokazuje stopu po kojoj je potroa voljan zamijeniti dobro X za dobro Y zadravajui istu razinu korisnosti, pa ako je taj odnos 2 to znai da je spreman odrei se 2 jedinice dobra Y za jednu dodatnu jedinicu dobra X, odnosno da je spreman zamijeniti jednu jedinicu dobra X za dvije jedinice dobra Y. Utjecaji promjene dohotka potroaa Kako bi se utvrdio utjecaj promjene dohotka na potroaev izbor, potrebno je usporediti potroaevu ravnoteu temeljenu na budetskoj crti prije promjene dohotka s novom potroaevom ravnoteom temeljenom na novoj budetskoj crti nakon promjene dohotka Razlika izmeu potroake koarice na vioj razini dohotka i one na nioj razini dohotka ovisi prvenstveno o ukusima potroaa, odnosno o obliku krivulja indiferencija, ali ovisi i o odnosu cijena dobara koja se kupuju. Iako se u ovoj analizi pretpostavlja da cijene ostaju nepromijenjenje, pa tako i odnos cijena ostaje nepromijenjen, ipak razina pri kojoj cijene drimo konstantnima e imati utjecaja na izbore potroaa. Krivulja dohodak - potronja i Engelove krivulje Pri svakoj razini dohotka postoji koarica dobara kojom potroa maksimalizira korisnost. Ako poveemo linijom sve toke koje predstavljaju potroaevu ravnoteu pri svim moguim razliitim razinama dohotka dobit emo krivulju koja se naziva krivulja dohodak potronja. Ona moe posluiti za izvoenje Engelovih krivulja koje pokazuju odnos izmeu razine dohotka potroaa i ravnotene koliine nekog dobra mnoenjem cijene dobra s koliinom dobra koju potroa svojim dohotkom moe kupiti, a to je koliina koju oitavamo u sjecitu budetske crte i koordinatne osi, dobit emo visinu dohotka potroaa, a oitavanjem stvarno kupljene koliine tog dobra pri danom dohotku s krivulje dohodak potronja vidjet emo koliko potroa kupuje promatranog dobra pri svakoj razini dohotka. Ako taj postupak ponovimo za nekoliko razliitih razina dohotka, dobit emo nekoliko

karakteristinih toaka za crtanje Engelove krivulje, a koje pokazuju kombinacije visine dohotka i kupljene koliine dobra u kojima potroa ostvaruje ravnoteu. Oblik Engelove krivulje e ovisiti o prirodi promatranog dobra, ukusima potroaa i razini pri kojoj se cijene dre konstantnima. Utjecaji promjene cijena dobara Krivulja koja povezuje razliite toke u kojima potroa ostvaruje ravnoteu pri razliitim cijenama dobra X se naziva krivulja cijena potronja. Iz krivulje cijena potronja mogue je izvesti krivulju potranje potroaa za promatranim dobrom, a krivulja individualne potranje pokazuje koliko e dobra X potroa kupiti pri razliitim cijenama tog dobra, uz pretpostavku da njegov dohodak, ukusi i cijene povezanih dobara ostanu nepromijenjene. Cijenu dobra X moemo dobiti tako da podijelimo ukupni dohodak s koliinom koju potroa moe kupiti ako cijeli dohodak troi na dobro X. Iz sadraja odabrane koarice mogue je vidjeti koliko potroa kupuje pri danoj cijeni dobra X. Poloaj i oblik krivulje potranje ovisit e o visini dohotka, razini pri kojoj se cijene povezanih dobara dre konstantnima, prirodi dobra i ukusima potroaa.

Analizirajte primjere i odgovorite na pitanja Primjer 1. zdravstveno osiguranje John Jones, broker iz Chicaga, je prole godine esto bio bolestan, ali je ove godine bio prilino zdrav. On ima policu zdravstvenog osiguranja prema kojoj sam podmiruje ukupne trokove lijeenja do prvih 200$ godinje, a 80% ostalih trokova iznad 200$ pokriva osiguravajue drutvo. Na donjoj slici prikazane su njegove budetske crte i krivulje indiferencije za obje promatrane godine:

Pitanja: a) zato su njegove krivulje indiferencije toliko poloenije ove godine nego prole godine?

Zato jer je prve godine bio zdrav i nije razmiljao toliko o zdravstvenom osiguranju, druge godine je bolestan i pridaje veu korisnost zdravstvenom osiguranju, te se promijenio nagib krivulja indiferencije. b) zato njegova budetska crta nije ravna linija? Zato to do iznosa od 200 dolara sve plaa sam, a iznad tog iznosa dijeli trokove (plaa samo 20%). c) pretpostavimo da Jones moe platiti fiksan iznos od 800$ godinje za zdravstveno osiguranje i da e mu osiguravajua kua pokriti sve njegove trokove lijeenja. Kako bi tada izgledala njegova budetska crta? Ona bi bila linearna, jer mu je ukupan budet 800 dolara i ne plaa nita vie. d) pod tim pretpostavkama, kakve bi poticaje Jones imao da smanji svoje trokove lijeenja, odnosno zato ne bi pretjerano koristio medicinske usluge? Ne bi imao poticaja da smanji trokove lijeenje, jer mu je svejedno, kad ionako plaa isti iznos (moda bi ak i vie troio bespotrebne usluge). e) ako je njegova budetska crta ABC, kao na crteu, da li u tom sluaju ima ikakvih poticaja da smanji svoje trokove lijeenja? Da, jer ga ipak usluge preko 200 dolara kotaju 20% od cijene. Primjer 2. zdravstveno osiguranje i potranja za zdravstvenim uslugama Mnogi zaposlenici u SAD-u imaju zdravstveno osiguranje koje plaa poslodavac kao svojevrsne povlastice. Neki ekonomisti tvrde da poslodavci plaaju previe nepotrebnih polica zdravstvenog osiguranja i da se na taj nain rasipaju milijarde dolara godinje. Pitanja: a) Zato bi zaposlenik (koji plaa 30% poreza od svakog zaraenog dolara) preferirao dolar neoporezivog zdravstvenog osiguranja radije nego dolar plae, ak i ako mu vrijednost dolara osiguranja za njega predstavlja svega 80 ili 90% vrijednosti dolara u gotovini? Zato to smatraju da na taj nain dobiju vie. b) Zato bi poslodavci eljeli plaati zaposlenicima osiguranje koje istima vrijedi manje nego to poslodavce kota? Zato to i jedni i drugi imaju koristi od takvog modela kompenzacije. c) Kada bi bilo dostupno manje zdravstvenog osiguranja osloboenog od plaanja poreza, kakvog bi to imalo efekta na cijenu zdravstvenih usluga koju bi plaali zaposlenici? Cijena bi se poveala jer bi se smanjila potranja (kretanje du krivulje). d) Pretpostavimo da je dolje na slici prikazana krivulja potranje za zdravstvenim

uslugama nekog zaposlenika. Ako je cijena dnevnog lijeenja pacijenta P0, ali zbog osiguranja pacijent placa samo P2, da li bi taj zaposlenik potraivao i zdravstvene usluge koje vrijede za njega manje nego to kotaju?

Zaposlenik bi koristio onoliku koliinu koja je za njega na razini P2, ali ne vie od G. e) 1989. godine New York Times je predloio da Vlada oporezuje police zdravstvenog osiguranja koje su iznad neke osnovne razumne razine. Zato bi ovo pomoglo smanjiti neke pretjerane trokove zdravstvenog osiguranja? Zdravstvene usluge bi se manje troile (troile bi se efikasnije, jer bi ljudi izabirali policu s onim uslugama koje su im stvarno potrebne) Napomene: