Geodetski fakultet, dr. sc. J.

Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1

68


+ a x






7. ELEMENTARNE FUNKCIJE



Meu funkcijama koje su dane formulom vanu ulogu imaju takozvane elementarne funkcije.
Poznavanje svojstava elementarnih funkcija omoguit e lake svladavanje gradiva matemati-
ke analize i rjeavanje mnogih zadataka tehnike prirode. Razmotrit emo kao prvo osnovne
elementarne funkcije.

Osnovne elementarne funkcije su:

1. polinomi,
2. racionalne funkcije,
3. eksponencijalne funkcije,
4. logaritamske funkcije,
5. opa potencija,
6. trigonometrijske funkcije,
7. ciklometrijske funkcije.

Elementarne funkcije su funkcije koje se mogu dobiti iz osnovnih elementarnih funkcija
pomou konanog broja aritmetikih operacija (+, -, , :) i konanog broja kompozicija
elementarnih funkcija.

Osim navedenih osnovnih obradit emo i sljedee elementarne funkcije:
8. hiperbolne funkcije,
9. area funkcije.

Algebarske funkcije su one elementarne funkcije koje su dane pomou kompozicije
racionalnih funkcija, potenciranja s racionalnim eksponentom i sa etri osnovne raunske
operacije.

Transcedentne funkcije su one elementarne funkcije koje nisu algebarske. Tu spadaju
eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske, ciklometrijske, hiperbolne i area funkcije.



Polinomi


Polinomi su funkcije oblika

p
n
( x ) = a
n
x
n n1
n1
+ + a
1
x + a
0
,

p
n
: R R

n N , a
i
R, i = 0, ,n

a
i
koeficijenti lanova polinoma
a
n
0
polinom n tog stupnja
p
0
(x) = a
0
,
a
0
0 polinom nultog stupnja, tj. konstanta
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
69


3
n




Pod nultokom funkcije f (x) podrazumijevamo broj x
0
za koji funkcija poprima vrijednost
nula, tj. f (x
0
) = 0 .
Nultoke polinoma p
n
(x) su one vrijednosti od x za koje je p
n
(x) = a
n
x + + a
1
x + a
0
= 0 .


Bez dokaza navodimo neka svojstva polinoma:

- Dva polinoma po varijabli x identino su jednaka ako i samo ako su koeficijenti jednako
visokih potencija meusobno jednaki.
- Svaki se polinom n-tog stupnja moe rastaviti u produkt od n linearnih faktora:
p
n
(x) = a
n
(x x
1
)(x x
2
)(x x
n
) ,

gdje su x
1
, x
2
,, x
n
nultoke tog polinoma koje mogu biti realni i kompleksni brojevi.
Ako su neki od njh meusobno jednaki, govorimo o viestrukim nultokama. Za
kompleksne nultoke vrijedi da dolaze u paru, tj. ako je x
1
= a + ib
nultoka polinoma
onda je i konjugirano kompleksni broj
viestrukost.

Primjer: Faktorizacija polinoma.

x
1
= a ib nultoka tog polinoma i ima istu
a) p (x) = x
3
+ x
2
4x 4 = x
2
(x + 1) 4(x + 1) = (x + 1)(x
2
4) = (x + 1)(x + 2)(x 2)
b) p
4
(x) = x
4
3x
2
4 = x
4
4 x
2
+ x
2
4 = x
2
(x
2
4) + (x
2
4) = (x
2
4)(x
2
+ 1) =
= (x 2)(x + 2)(x i )(x + i )


Racionalne funkcije


Racionalne funkcije su funkcije oblika


f (x) =
P
n
(x)
, gdje su

Q
m
(x)


P
n
(x) i

Q
m
(x) polinomi stupnja n, odnosno m, koji nemaju
zajednikih nultoaka.

n < m prava racionalna funkcija,
n c m dijeljenjem brojnika s nazivnikom funkciju moemo napisati u obliku
polinoma i prave racionalne funkcije.

Domena: Skup svih realnih brojeva osim nultoaka polinoma Q
m
(x) u nazivniku.
Kodomena: R
Nultoke funkcije su nultoke polinoma u brojniku, tj. rjeenja jednadbe
Nultoke polinoma u nazivniku nazivamo polovima racionalne funkcije.
P
n
(x) = 0 .
Prema tome da li se radi o jednostrukoj ili viestrukoj nultoki funkcije (polu), govorimo o
nultoki (polu) prvog ili vieg reda. Osim toga, nultoke (polovi) funkcije mogu biti
parnog i neparnog reda, ovisno o tome dali im je kratnost paran ili neparan broj.
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
70


y =
x
3
+ x
2


n
2





Kako skicirati graf racionalne funkcije

f (x) =
P
n
(x)
?

Q
m
(x)

1. Odrediti nultoke funkcije f. U okolini nultoke parnog (neparnog) reda funkcija ne
mijenja (mijenja) predznak.
2. Odrediti polove funkcije f i u njima nacrtati vertikalne pravce, koje zovemo vertikalnim
asimptotama funkcije.U okolini pola parnog (neparnog) reda funkcija ne mijenja (mijenja)
predznak.

Grafovi nekih racionalnih funkcija:


y
2 x
2
3 x + 5

Hx + 2L Hx 1L Hx 3L



1
y


y =
x

2
+ 2


4 x 4
1

2 0 1 3
x x
-2 -1
0
1
2








y
y


y =
1
2

y =
4

x 1

2


x
2
2


1
1
x
0 1 0 1 2
Hx 2L


x









Rastav na parcijalne razlomke


Rastaviti racionalnu funkciju

f (x) =
P
n
(x)
Q
m
(x)

na parcijalne razlomke znai prikazati je kao

zbroj jednostavnih racionalnih funkcija, npr.
A
(x x
1
)
(n c 1) i
A + Bx

(x
2
+ ax + b)
n

(n c 1), gdje je
(x x
1
) linearan faktor a
(
x

polinoma Q
m
(x).
+ ax + b
)
kvadratni faktor s negativnom diskriminantom,
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
71


}




Primjer: Rastavljane na parcijalne razlomke.
2 x
2
3x + 5

A B C

a)
(x + 2)(x 1)(x 3)
=
(x + 2)
+
(x 1)
+
(x 3)

(x + 2)(x 1)(x 3)

2 x
2
3x + 5 = A(x 1)(x 3) + B(x + 2)(x 1)(x 3) + C (x + 2)(x 1)
2 x
2
3x + 5 = A(x
2
4 x + 3)+ B(x
2
x 6)+ C (x
2
+ x 2)
2 x
2
3x + 5 = x
2
(A + B + C ) + x( 4 A B + C ) + (3A 6B 2C )

) A + B + C = 2


sustav triju jednadbi s tri nepoznanice:
(
4 A B + C = 3
(

(
3 A 6B 2C = 5



rjeenje sustava:

A =
19
,

15

B =
2
,

3

C =
7

5




19 2 7

2 x
2
3x + 5


15 3


5

rastav na parcijalne razlomke:
(x + 2)(x 1)(x 3)
=
(x + 2)
+
(x 1)
+
(x 3)
.




b)
1

=
A
+

B
+
Cx + D

(x 2)
2
(x
2
+ 1)

(x 2)
2
(x
2
+ 1) (x 2) (x 2)
2
(x
2
+ 1)
1 = A(x 2)(x
2
+ 1)+ B(x
2
+ 1)+ Cx + D(x 2)
2



1 = x
3
(A + C ) + x
2
( 2 A + B 4C + D) + x(A + 4C 4D) 2 A + B + 4D

) A + C = 0
(

sustav etiriju jednadbi s etiri nepoznanice:

(
2 A + B 4C + D = 0
}

(
A + 4C 4D = 0

(
(
2 A + B + 4D = 1


rjeenje sustava:

A =
4
,

25

B =
1
,

5

C =
4
,

25

D =
3

25


4 1


4
x +
3


rastav na parcijalne razlomke:
1
=
25
+
5
+
25 25
.

(x 2)
2
(x
2
+ 1) (x 2) (x 2)
2
(x
2
+ 1)


Eksponencijalne funkcije


Funkciju oblika f ( x ) = a
x
, a > 0, a 1 , zovemo eksponencijalnom funkcijom baze a.
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
72


J
1
N
=
x
x




Svojstva eksponencijalnih funkcija:

1. Domena: R;
2. Skup vrijednosti: Skup svih pozitivnih realnih brojeva, tj. R
+
;
3. f ( x
1
+ x
2
) =

4. f ( x
1
x
2
) =

f ( x
1
) f ( x
2
) , tj. a

f ( x
1
) : f ( x
2
) , tj. a

x
1
+ x
2

= a
x
1


= a

a
x
2
;

a =



a
x
1

;
x
1
x
2
x
1


5. f (0) = 1 , tj. a
0
= 1 ;
x
2
a
x
2

6.
(
a
x
1
)
x
2


= a
x
1
x
2
;
7. Bijekcija sa R na R
+
;
8. a > 1 f je strogo rastua funkcija;
9. 0 < a < 1 f je strogo padajua funkcija.

Grafovi nekih eksponencijalnih funkcija:
y
y


y=10
x



y=e
x


x
y=
10

y=e
x
=
1
=J
1
N

e
x
e
1 1

0 1
x
0 1




Logaritamske funkcije

Inverznu funkciju eksponencujalne funkcije g (x) = a
x
, zovemo logaritamskom funkcijom
baze a i oznaavamo f (x) = log
a
x , a > 0, a 1.

Vrijedi:

log
a



x = y


x = a
y
, i za njihove kompozicije:
g ( f (x)) = x, tj. a
log
a
x
= x, x > 0,
f (g (x)) = x,

tj.

log
a

a
x
= x, x R.

Svojstva logaritamskih funkcija:

1. Domena: Skup svih pozitivnih realnih brojeva, tj. R
+
;
2. Skup vrijednosti: R;
3. f ( x
1
x
2
) = f ( x
1
) + f ( x
2
) , tj. log
a
( x
1
x
2
) = log
a
x
1
+ log
a
x
2
, x
1
, x
2
> 0 ;
x |

4. f
1


f ( x ) - f ( x


) , tj.


log
x
1
|
= log x


log x , x , x


> 0 ;

| 1 2


x
2 .
a |


x
2 .
a 1 a 2 1 2
5. f (1) = 0 , tj. log
a
1 = 0 ;
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
73


a a
b




6. f
(
x
n
)
= n f ( x ) , tj. log

x
n
= n log x, x > 0 ;
7. Bijekcija sa R
+
na R;
8. a > 1 f je strogo rastua funkcija;
9. 0 < a < 1 f je strogo padajua funkcija;

10. log
a

x =
log
b
x
,
log
b
a

x > 0,

a,b > 0,

a ,b 1.
Ovu vezu logaritama po razliitim bazama emo dokazati.
Iz a
x
1
= y i b
x
2
= y x
1
= log
a
y
i x
2

= log
b
y .
Tada je
a
x
= (b
log
b
a
)
x
= b
x log
b
a
,
x
1



tj.


log
b



a
x
= x log a .
a = y x
1
log
b
a = log
b
y = x
2
, odnosno


log
a


y = x
1
=
log
b
y
, odakle slijedi tvrdnja.A

log
b
a

1

11. Iz prethodne, dokazane jednakosti, za x = b, slijedi log
a
b = .
log
b
a


Neke specijalne baze:

Ako je baza a = 10, piemo y = log x umjesto y = log
10
x , i zovemo dekadski logaritam.
Ako je baza a = e, piemo y = ln x umjesto y = log
e
x , i zovemo prirodni logaritam.

Veza dekadskih i prirodnih logaritama (prema 10.):

log x =
ln x
ln10
=
1

ln10

ln x = M ln x , M =
1

ln10

= log e = 0.4342944819...

Grafovi nekih logaritamskih funkcija:

y y


y=lnx
1
y=log
10
x
1


0
1
x

x
0
1 y=log
10
x
1
= log
10
x



y=lnx
1
= ln
1
x

= lnx


Opa potencija


Opom potencijom nazivamo funkciju
f
(
x
)
= x
c
=
(
e
ln x
)
c
= e
c ln x
, x > 0, c R.

f : R
+
R
+

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
74







Na primjer:
1
1

x, x
3
, , x
2
,
3
x
2
, .
x
Grafovi funkcija x x
n
i

x x
n
, n N.


















Grafovi funkcija
1
x x
n
, n N, kao inverznih funkcija od


x x
n
.




















Trigonometrijske funkcije


Sinus

Oznaka: sin
sin : R |1,1|
Graf:








y=1

y

y=sinx

1


0


3











x
2 3

y=1 1
2
2
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
75


} `




Svojstva:
1. sin ( x ) = sin x , tj. sin je neparna funkcija
2. sin ( x ) = sin ( x + 2k ) , k Z , tj. sin je periodina funkcija s periodom 2
3. sin je surjektivna funkcija

Kosinus

Oznaka: cos
cos : R | 1,1|
Graf:








y=1








y

y=cosx

1


0

3
2 2











x
2 3
y=1 1


Svojstva:
1. cos ( x ) = cos x , tj. cos je parna funkcija,
2. cos ( x ) = cos ( x + 2k ) , k Z , tj. sin je periodina funkcija s periodom 2,
3. cos je surjektivna funkcija.

Tangens

Oznaka: tg

tgx =
sin x
, cos x 0

cos x
tg : R \
)

(
2


+ k k Z

R

)
Graf:
y
y=tgx



1


0

2



3

2


x
2 3




Svojstva:
1. tg ( x ) = tgx , tj. tg je neparna funkcija,
2. tg ( x ) = tg ( x + k ) , k Z , tj. tg je periodina funkcija s periodom .
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
76


`
2
2
2




Kotangens

Oznaka: ctg
ctgx =
cos x
, sin x 0

sin x
c tg : R \ {k
Graf:
k Z } R




y
y=ctgx



1



0
2



3 2
2
2


x
5
3
2





Svojstva:
1. ctg ( x ) = ctgx , tj. ctg je neparna funkcija,
2. ctg ( x ) = ctg ( x + k ) , k Z , tj. ctg je periodina funkcija s periodom .


Jo neka vana svojstva trigonometrijskih funkcija

sin ( x y ) = sin x cos y cos x sin y
(

1.

cos ( x y ) = cos x cos y sin x sin y
(
)
adicione formule

tg ( x y ) =
2.

tgx tgy
1 tgx tgy
c tg ( x y ) =
ctgx ctgy 1

ctgy ctgx
3. sin
2
x + cos
2
x = 1
4. sin 2x = 2 sin x cos x
5. cos 2x = cos
2
x sin
2
x
6. sin x sin y =
1

cos
(
x y
)
cos
(
x + y
)
(

7. cos x cos y =
1

cos ( x y ) + cos ( x + y )(

8. sin x cos y =
1

sin ( x y ) + sin ( x + y )(

9. sin x + sin y = 2 sin
x + y
cos
x y

2 2
10. sin x sin y = 2 cos
x + y
sin
x y

2 2
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
77


(




11. cos x + cos y = 2 cos
x + y
cos
x y

2 2
12. cos x cos y = 2 sin
x + y
sin
x y

2 2


Ciklometrijske funkcije


Arkussinus

Promatramo restrikciju funkcije



f ( x ) = sin x na interval

,
(
:




Sin = sin



:

,
(
|1,1| .

2 2
(

,
(
(


2 2
(

2 2



Funkcija Sin je strogo rastua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:

arcsin = Sin
1
:|1,1|

,
(
.

2 2
(

Graf funkcije y = arcsin x
y

2

1


x
1 0 1

2

Dakle,

sin ( arcsin x ) = x, x


o 1,

arcsin ( sin x ) = x, x

,
(
.

2 2
(

Napomena: Uoimo da je funkcija f ( x ) = sin x strogo monotona na svakom od intervala

+ k ,
2 2

+ k
(

, k Z i da se svaki od njih preslikava na interval |1,1| . Dakle, na svakom

bi se od njih mogla definirati pripadna inverzna funkcija i sve bi te funkcije bile meusobno
razliite.
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
78


|
|




Arkuskosinus

Promatramo restrikciju funkcije
Cos = cos
|0 , |
:
|
0,
|

|
1,1
|
.



f ( x ) = cos x na interval |0, | :

Funkcija Cos je strogo padajua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:
arccos = Cos
1
: |1,1| |0, | .


Graf funkcije y = arccos x
y






2
1


x
1 0 1



Dakle,

cos ( arccos x ) = x, x
o 1,
arccos (cos x ) = x, x |0, |.

Vrijedi napomena kao i u prethodnom sluaju.


Arkustangens

Promatramo restrikciju funkcije



f ( x ) = tgx na interval



,

|
:




|


2 2
.
Tg = tg

| :

,
|
R .


,
|

2 2 . 2 2 .
Funkcija Tg je strogo rastua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:

arc tg = Tg
1
: R



,

|
.

2 2 .

Graf funkcije y = arctg x
y


2
1

x

0
1

2
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
79






tg ( arctgx ) = x, x R ,
Dakle,


|

arctg (tgx ) = x, x

,
|
.

2 2 .

Arkuskotangens


Promatramo restrikciju funkcije
Ctg = c tg
(0 , )
: (0, ) R .




f ( x ) = ctgx na interval (0, ) :

Funkcija Ctg je strogo padajua bijekcija. Definiramo njenu inverznu funkciju sa:
arc ctg = Ctg
1
: R (0, ) .


Graf funkcije y = arcctg x
y











Dakle,
ctg ( arcctgx ) = x,







x R,
2
1
x
0
1
arcctg (ctgx ) = x, x (0, ) .



Hiperbolne funkcije


Sinus hiperbolni Kosinus hiperbolni

Oznaka: sh Oznaka: ch

shx =
e
x
e
x
2

, sh : R R

chx =
e
x
+ e
x
2

, ch : R |1,+ )

Svojstva: Svojstva:

1. sh 0 = 0, 1. ch 0 = 1,
2. sh ( x ) = sh ( x ) , 2. ch ( x ) = ch ( x ) ,
tj. sh je neparna funkcija, tj. ch je parna funkcija,
3. sh je strogo rastua bijekcija. 3. ch strogo raste na intervalu |0,+ ) ,
ch strogo pada na intervalu ( ,0| ,
4. ch je surjektivna funkcija.
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
80


`




Graf funkcije y = shx : Graf funkcije y = chx :
y y




1

x
0
1

1

0
1
x




Tangens hiperbolni Kotangens hiperbolni

Oznaka: th Oznaka: cth
shx e
x
e
x

thx = = ,
chx e
x
+ e
x

chx e
x
+ e
x

cthx = = ,
shx e
x
e
x

th : R ( 1,1) cth : R \ {0} R \ |1,1|

Svojstva: Svojstva:

1. th ( x ) = th ( x ) , 1. cth ( x ) = cth ( x ) ,
tj. th je parna funkcija, tj. cth je parna funkcija,
2. th je strogo rastua bijekcija. 2. cth je strogo padajua bijekcija.

Graf funkcije y = thx : Graf funkcije y = cthx :
y y




1 1

x x
0 1
0
1


1 1





Jo neka svojstva hiperbolnih funkcija

sh ( x y ) = shx chy chx shy
(

1.

ch ( x y ) = chx chy shx shy
(
)
adicione formule

2. th ( x y ) =
thx thy
1 thx thy
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
81


2
2
( )





3. cth ( x y ) =
1 cthx cthy
cthx c thy
4. ch
2
x sh
2
x = 1
5. sh2x = 2shx chx
6. ch2x = ch
2
x + sh
2
x

7. th2 x =
2thx
1 + th
2
x
1 + cth
2
x

8. cth2 x =

2cthx
9. s hx s hy =
1

c h ( x + y ) c h ( x y )(

10. c hx c hy =
1

c h ( x + y ) + c h ( x y )(

Area funkcije


Area funkcije su inverzne funkcije hiperbolnih funkcija.

Area sinus hiperbolni

Oznaka: Arsh

Arsh = sh
-1
: RR




Graf funkcije y = Arshx :

y



1

x
0 1






Izvod formule za Arsh kao inverzne funkcije od sh:
e
x
e
x

y = shx =

e
y
e
y

x =

2 2
2 x = e
y

1

e
y



e
y

e
2 y
2 xe
y
1 = 0


e
y

1,2

=
2 x

4x
2

2

+ 4
= x x
2
+ 1
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
82








1

0 1

( )




Logaritmiranjem posljednje jednakosti i odabirom pozitivnog predznaka zbog podruja
definicije funkcije ln, slijedi
y = ln
(
x +

x
2
+ 1
)
, tj.

Arshx = ln
(
x +

x
2
+ 1
)
.



Area kosinus hiperbolni

Oznaka: Arch
Funkcija f ( x ) = chx nije bijektivna (injektivna) funkcija, pa emo promatratu njenu
restrikciju na interval |0,+ ) :

Ch = ch
|0 ,+ )
:|0,+ ) |1,+ ) .
Funkcija Ch je strogo rastua bijekcija.

Definiramo njenu inverznu funkciju:

Arch = Ch
1
:|1,+ ) |0,+ ) .
Graf funkcije y = Archx :

y








x





Izvod formule za Arch kao inverzne funkcije od Ch:

e
x
+ e
x

y = Ch x =

e
y
+ e
y

x =

2 2
2 x = e
y
+
1



e
y

e
y

e
2 y
2 xe
y
+ 1 = 0


e
y

1,2

=
2 x

4x
2

2

4
= x x
2
1
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
83







Logaritmiranjem posljednje jednakosti i odabirom pozitivnog predznaka zbog podruja
definicije funkcije Ch
-1
, tj. x c 1, y c 0 e
y
c 1 e
y
= x + x
2
1 , slijedi
y = ln
(
x +

x
2
1
)
, tj.

Archx = ln
(
x +

x
2
1
)
.



Analogno, za Ch = ch
( ,0|
:( ,0
|

|
1,+ )
moemo definirati njenu inverznu funkciju
Arch = Ch
1
:|1,+ ) ( ,0| , sa Archx = ln
(
x

x
2
1
)
.



Area tangens hiperbolni

Oznaka: Arth

th : R (-1, 1)

Arth = th
-1
: (-1, 1)AR






Graf funkcije y = Arthx :

y




1

x
1 0 1







Izvod formule za Arth kao inverzne funkcije od th:

shx e
x
e
x

y = thx = =
chx e
x
+ e
x

e
y
e
y

x =
e
y
+ e
y

x

e
y
+

1 |
= e
y

1

e
y |
e
y


e
y

.
x
(
e
2 y
+ 1
)
= e
2 y
1

e
2 y
( x 1) = (1 + x )

e
2 y
=
1 + x

1 x

Logaritmiranjem posljednje jednakosti slijedi
Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brki Predavanja iz Matematike 1
84






1

1 1

.





2 y = ln

1 + x
|
, tj.


1 x
|

Arthx =
1
ln
1 + x
= ln

2 1 x




1 + x
,
(
x < 1
)
.

1 x


Area kotangens hiperbolni

Oznaka: Arcth

cth : R \{0} R \[-1, 1]
Arcth =cth
-1
: R \[-1, 1] R \{0}

Izvod formule za Arcth kao inverzne funkcije od cth:

chx e
x
+ e
x

y = cthx = =
shx e
x
e
x

e
y
+ e
y

x =
e
y
e
y

x

e
y

1 |
= e
y
+
1

e
y |
e
y


e
y

.
x
(
e
2 y
1
)
= e
2 y
+ 1

e
2 y
( x 1) = x + 1

e
2 y
=
x + 1

x 1
Logaritmiranjem posljednje jednakosti slijedi
2 y = ln
x + 1
, tj.

x 1
Arcthx =
1
ln
x + 1
= ln






x + 1
, ( x > 1) .

2 x 1 x 1


Graf funkcije y = Arcthx :

y







x
0