Edukacijska psihologija = disciplina psihologije koja se bavi prouavanjem miljenja i ponaanja povezanih s nainom uenja i pouavanja, posebno u kolskim

uvjetima. Edukacijska psihologija osigurava znanstvene spoznaje o imbenicima koji utjeu na proces pouavanja: spoznaje o principima uenja i njihovoj primjeni u konkretnim situacijama, imbenicima koji utjeu na proces uenja kao to su individualne razlike, socijalna atmosfera, disciplina, te nainima evaluacije rezultata pouavanja. Pouavanje proces donoenja odluka Pouavanje i uenje su povezani, ali samostalni procesi. Pouavanje nekad vodi do uenja, ali ne uvijek. Pouavanje = sistem akcija za poticanje uenja Pouavanje nije jednostavna primjena steenog znanja, ve sloena aktivnost rjeavanja problema (konstruktivistiko stajalite). Osoba nije pasivna u akumuliranju znanja, ve aktivno konstruira znaenje onoga to ui na temelju prethodnog znanja i specifinih kontekstualnih informacija. Neke odluke nastavnik moe promiljeno donijeti, ali veinu odluka donosi neposredno u interakciji s uenicima. Komponente procesa uenje-pouavanje Model procesa pouavanja (Hunter, 1971) u bilj Jedna od najvanijih odluka koje nastavnik donosi jest cilj pouavanja, tj. to eli da bude naueno. Nastavnikovo poznavanje sadraja, njegova sposobnost odreivanja to uenici ve znaju o tome, znanje o tome to uenici trebaju uiniti da bi nauili predvieni sadraj utjeu na odluivanje o cilju pouavanja. Druga komonenta jesu metode pouavanja. imbenici koji utjeu na izbor metoda pouavanja su teorije uenja, individualne razlike meu uenicima i ponaanje nastavnika. Teorija uenja koju primarno prihvaa nastavnik znaajno odreuje njegovo ponaanje i izbor metoda pouavanja. Ponaanje nastavnika takoer treba modificirati uvaavajui individualne razlike u sposobnostima, linosti i motivaciji uenika. Na ovaj proces izravno utjee interpersonalna komunikacija tj. socijalna dinamika u grupi. Evaluacija napredovanja takoer izravno utjee na proces uenje-pouavanje, iako se mainfestira u svim fazama pouavanja, od planiranja, preko pouavanja do eksplicitne primjene.

TEORIJE UENJA Uenje = proces u kojem organizam mijenja svoje ponaanje kao rezultat iskustva = svaka relativno trajna promjena u ponaanju ili znanju prouzrokovana odreenom interakcijom ili skupom interakcija s okolinom Dvije karakteristike uenja: 1. relativno trajna promjena 2. promjena u ponaanju mora proizai iz interakcije s okolinom da bi bila smatrana uenjem Uenje ne ukljuuje promjene nastale zbog instikata ili sazrijevanja na koje nitko ne moe utjecati. Instinktivna ponaanja su uroena ponaanja zajednika svim lanovima vrste ija je svrha zadovoljenje potreba. esto su instinktivna ponaanja izmijenjena uenjem, npr. hranjenje je instinktivno ponaanje, ali je nain na koji se hranimo i izbor hrane nauen. Sazrijevanje relativno trajne promjene u fizikom rastu nastale zbog uroenih, genetskih odreenja. Ponekad je teko razluiti sazrijevanje od uenja jer mogu doprinositi istim promejnama u ponaanju, npr. dijete u drugom razredu moe due mirno sjediti u klupi nego prva to je djelomino uzrokovano sazrijevanjem panje, a djelomino uenjem proizalim iz svakodnevnog sjedenja u klupi. Dvije grupe torija uenja: bihevioristike i kognitivne teorije. Bihevioristike teorije naglaavaju to osoba ini. Istrauju promjene u ponaanju koje se mogu opaati, a ignoriraju/minimaliziraju internalne procese koji su u osnovi promjena ponaanja. Sadraj bihevioristikih teorija je uenje ponaanja i emocionalnih reakcija. Kognitivne teorije istrauju internalne mentalne procese koji se odvijaju za vrijeme uenja. Sadraj kognitivnih teorija jest znanje: kako se stjee, uskladitava i upotrebljava. Uenje uvijek ukljuuje obje komponente kogniciju i manifestaciju promjena ponaanja. Svi nastavnici imaju uvjerenja ili teorije o uenju koje odreuju njihovo ponaanje u pouavanju. Nastavnici koji prihvaaju bihevioristika shvaanja pretpostavljaju da su ponaanja uenika reakcije na prolu ili sadanju okolinu i da su sva ponaanja nauena. Pa je zadatak nastavnika stvoriti okolinu u kojoj e poticati poeljno ponaanje uenika. Kognitivistiki usmjereni nastavnici vjeruju da nastavnik moe biti efikasniji ako zna to uenici ve znaju i kako razmiljaju za vrijeme pouavanja. Pouavati treba tako da se potiu procesi uenja i strategije pamenja kako uiti, pamtiti, razmiljati, sebe motivirati. 2

BIHEVIORISTIKA SHVAANJA UENJA Klasino uvjetovanje Sastoji se od uparivanja podraaja koji je originalno neutralan s podraajem koji proizvodi reakciju. Nakon jednog ili vie uparivanja prethodno neutralan podraaj izaziva reakciju tada kaemo da se dogodilo klasino uvjetovanje. Ivan Pavlov da bi dolo do klasinog uvjetovanja potrebno je postojanje refleksa. Pas refleksno lui slinu na hranu. Hrana BP....luenje sline BR. Prethodno neutralan podraaj zvuk naziva se uvjetovan podraaj, a reakcija se naziva uvjetovana reakcija koja je vrlo slina ali ne i ista bezuvjetnoj reakciji. Emocionalno uvjetovanje npr. osmijeh, zagrljaj i lijepa rije uiteljice BP za dijete, osjeaj ugode BR....uiteljica, kola (prethodno neutralni podraaji) UP, ugoda UR vikanje, vrijeanje nastavnika BP, strah BR...nastavnik, kola UP, strah UR Ispitna anksioznost snana reakcija straha izazvana uvjetovanim podraajima najavom ispitivanja ili ispitivanjem Verbalno uvjetovanje klasino uvjetovanje u kojem glavnu ulogu podraaja ima verbalni podraaj....npr. nepoznata osoba nam postane simpatina jer nosi ime neke nama simpatine osobe (BP ime...BR simpatina osoba......UP nepoznata osoba....UR simpatina osoba) Generalizacija podraaja javljanje nauene reakcije i kod podraaja koji su slini originalnom....npr. dijete koje se boji matematike moe reagirati strahom i na fiziku jer se i u tom predmetu trai raunanje Diskriminacija podraaja ako izostane reakcija na podraaj razliit od originalnog...npr. djeca reagiraju strahom samo na one osobe s kojima su imala neugodno iskustvo Gaenje (ekstinkcija) ako se, nakon to je uvjetovana reakcija nauena, uzastopno vie puta ponovi uvjetovani podraaj bez bezuvjetnog, nauena reakcija e slabiti ili nestati

Uenje dodira Promjene u ponaanju su posljedica istovremenoga javljanja dvaju podraaja, pa novi podraaj stjee snagu izazivanja iste reakcije kao i poznati podraaj. Npr. kod uenja stranog jezika ponavljano vienje nepoznate rijei iz stranog jezika moe imati za posljedicu pamenje stranog naziva i njegova znaenja Najee je potrebno ponavljano uparivanje podraaja da bi dolo do promjene u ponaanju, ali ponekad je dovoljno jedno uparivanje. U koli....dril viestruko doslovno ponavljanje sadraja Dril je dosadan i zato ga djeca odbijaju, ali neke sadraje djeca ne mogu nauiti drugaije nego ponavljanjem podraaja, npr. uenje tablice mnoenja. Da bi se umanjila dosada ovog uenja, korisno je stvoriti situaciju uenja koja e uenje uiniti zanimljivijim, npr. uenje kroz igru, nagraivanje i dr.

Operantno uvjetovanje Oblik uenja koji ukljuuje manipuliranje posljedicama nakon reakcije tako da se poveava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije. Manipuliranje posljedicama vri se upotrebom potkrepljenja. Potkrepljenje je sve ono to poveava vjerojatnost ponovnog javljanja reakcije. Reakciju kontrolira diskriminativni podraaj znak da potkrepljenje jest ili nije dostupno. Diskriminativni podraaj moe poveati vjerojatnost da se operant dogodi, a da direktno ne izaziva reakciju....npr. nastavnik je vaan diskriminativni podraaj u koli jer on oznaava da su u njegovoj prisutnosti dostupna razliita potkrepljenja. Uenici znaju da ih on moe pohvaliti, ocijeniti ili kritizirati. Zato uenici emitiraju ponaanja na koja nastavnik reagira pozitivno ili negativno. I drugaije se ponaaju kad njega, nastavnika, nema. Vrste potkrepljenja Reakciju moe jaati pozitivno ili negativno potkrepljenje. Javljanje pozitivnog potkrepljenja nakon reakcije poveava vjerojatnost da se reakcija ponovno javi. Pozitivno potkrepljenje nagrada, meutim posljedice koje djeluju kao pozitivna potkrepljenja nisu uvijek nagraujua. Nastavnikova pohvala je efikasno potkrepljenje za veinu djece, ali za dijete kojem nije stalo do toga to nastavnik misli pohvala ne djeluje potkrepljujue treba utvrditi to je potkrepljujue za pojedinog uenika. 4

Negativno potkrepljenje uklanjanje ili izostanak odreenog neugodnog (averzivnog) podraaja poveava vjerojatnost da se reakcija ponovno javi. Npr. uenik mirno sjedi u klupi i time izbjegava nastavnikovo prozivanje ili opomenu zbog nemira. (uenje izbjegavanjem) Uklanjanje negativnog podraaja donosi olakanje. Reakcija uklanjanja proizvodi negativno potkrepljenje. Npr. uenik sanjari tijekom dosadne nastave i time se uklanja iz neugodne situacije. (uenje uklanjanjem) Razlikujemo primarne i sekundarne potkrepljivae. Primarni zadovoljavaju primarne potrebe (glad, e, potreba za sigurnou). Efikasni su za mijenjanje ponaanja male djece i mentalno zaostalih osoba (npr. slatkii). Sekundarni potkrepljivai su prethodno neutralni podraaji koji su uparivanjem s potkrepljujuim podraajima stekli svojstvo potkrepljenja. U obrazovanju socijalni potkrepljivai npr. pohvale, simbolini potkrepljivai npr. novac, nagrade, ocjene, bodovi, aktivnosti npr. ureenje razreda, izlet. Planovi potkrepljenja - kada i koliko esto se reakcija potkrepljuje Dva osnovna tipa: Kontinuirano potkrepljenje se daje iza svake traene reakcije Povremeno (parcijalno) potkrepljenje se daje nakon vie traenih reakcija - fiksan plan potkrepljenje se daje svaki put iza istog broja traenih reakcija (fiksno-omjerno) ili u istom vremenskom intervalu (fiksnointervalno) - varijabilni plan varira broj reakcija (varijabilni-omjerni) ili vremenski razmak (varijabilni-intervalni) nakon kojeg se daje potkrepljenje Fiksni-omjerni plan rezultira stabilnim reagiranjem - moe biti koriten nakon kontinuiranog, a na kraju potkrepljenje moe biti postupno izostavljeno Varijabilni-omjerni plan osigurava potkrepljenje nakon razliitog broja tonih reakcija i osoba ne zna kada e dobiti potkrepljenje - izaziva mnogo vie reakcija nego kontinuirani plan - ponaanja koja odrava varijabilni plan mnogo se tee gase - npr. javljanje dizanjem ruke, kockarsko ponaanje 5

Fiksni-intervalni plan izaziva pad uestalosti reagiranja neposredno nakon dobivanja potkrepljenja i pojaano reagiranje kada se pribliava vrijeme potkrepljenja efekt nazubljenosti..........Npr. uenje studenata tijekom semestra i tijekom ispitnih rokova Varijabilni-intervalni plan izaziva stabilno i uniformno reagiranje koje traje dugo nakon prestanka potkrepljivanja......npr. nenajavljeni kratki kontrolni radovi potiu uenike na kontinuirano uenje, ali mogu stvoriti visoku razinu anksioznosti kod uenika

MODIFIKACIJA PONAANJA Modifikacija ponaanja (Primijenjena analiza ponaanja) = primjena bihevioralnih principa (klasino i operantno uvjetovanje) radi mijenjanja ponaanja u realnim ivotnim situacijama u kolama i dr. Sastoji se od skupa tehnika utemeljenih na znanstvenim dokazima, koji su relativno objektivni i mjerljivi. Pretpostavka je da su sva nauena ponaanja: 1) normalna i neprimjerena ponaanja su nauena 2) ako su neprimjerena ponaanja nauena, onda se mogu i oduiti primjenom bihevioralnih postupaka Dvije vrste poremeaja: 1) deficit u ponaanju cilj terapije: uenje odreenog ponaanja 2) maladaptivno ponaanje...osoba je usvojila neadaptivan nain ponaanja (npr. Ometanje drugog u igri) cilj terapije: oduiti osobu od tog ponaanja Ciljevi se postiu primjenom bihevioralnih principa na ponaanja koja treba mijenjati - skup tehnika utemeljenih na znanstvenim dokazima relativno objektivnim i mjerljivim Faze modifikacije: 1) procjena je objektivna evaluacija ponaanja. Jo se naziva i ABC analiza tj. analiza uvjeta javljanja ponaanja. Analizira se: a ono to prethodi ponaanju b ponaanje c analiza posljedice tj. potkrepljenja

Bitno je da se procjenom odredi osnovna mjera ponaanja (base-line) na operativnom nivou tj. tako da se moe izmjeriti. To se odvija dui vremenski period sistematskim opaanjem (npr. kroz 2 tjedna zapisivati uestalost maladaptivnog/odstupajueg ponaanja ponaanja i reakciju iz okoline). Najee se koristi: - frekventnost ponaanja brojanje koliko esto se javlja neka reakcija - trajanje mjerenje koliko reakcija traje - intenzitet procjena intenziteta neke reakcije 2) intervencija se sastoji od planiranja i provoenja tj. primjene bihevioralnih tehnika. Najee se predlae gaenje tj. da se ne reagira na neprimjereno ponaanje. Nakon toga se prvo takvo ponaanje pojaa, a zatim se smanji. Ako je ponaanje destruktivno, osobu treba ukloniti iz te situacije dok se ne smiri. 3) evaluacija se sastoji od procjene promjena u ponaanju. Kriterij za procjenu je dvojak: - eksperimentalni kriterij usporedba ponovne evaluacije promjena u ponaanju sa poetnom procjenom ponaanja - kliniki kriterij procjena vanosti promjene u svakodnevnom ivotu tj. da li je dolo do normalnog funkcioniranja u svakodnevnom ivotu. Postupak je uspjean i tretman se moe zavriti ako su oba kriterija zadovoljavajua.

Bihevioralne tehnike Tehnike proizale iz klasinog uvjetovanja: 1) sistematska desenzitizacija (kontrauvjetovanje ili reciprona inhibicija) Kod ove tehnike je jako vana mata poto npr. kod terapije fobija osoba mora zamiljati podraaje od najmanje do najvie prijeteih. Glavni koraci u ovoj tehnici su: a) uvjebavanje duboke relaksacije (duboko disanje i oputanje pojedinih dijelova tijela) b) hijerarhija prijeteih situacija c) zamiljanje situacija iz hijerarhije (sve dok je procjena straha via od nule ne prelazi se na iduu razinu) 7

Krajnji cilj je korak in vivo kada se osoba direktno susree sa svojom fobijom (ili se osoba sama susree sa fobijom ili gleda model pa vidi da se nita loe nije dogodilo). 2) averzivna kontrola Kod ove tehnike se uparuje nepoeljno ponaanje s averzivnim podraajem pa su este etike dileme. Npr. ako dijete nou mokri u krevet aktivira se alarmni sustav za vlanost koji probudi dijete; alkoholiarima se mijeaju lijekovi s alkoholom to izaziva uasnu muninu. Meutim, ovdje postoje etike dileme oko toga koliko je etiki izazivati neugodne podraaje. 3) preplavljivanje (implozivna terapija) Ovo je tehnika kod koje se osoba suoava s najvie zastraujuom situacijom. Ovdje postoje velike etike dileme pa se ova tehnika nastoji to bezbolnije provesti. Npr. djeak se boji intenzivnog zvuka pa su ga stavili u sobu punu balona da ih bui s iglom. Kod nekih ljudi se fobija moe ak i pogorati. Tehnike proizale iz instrumentalnog uvjetovanja Potkrepljenje je glavna tehnika, a glavna karakteristika to je svaka posljedica ponaanja koja poveava vjerojatnost da se ta reakcija javi. Postoji: 1) pozitivno potkrepljenje prezentira se nakon ponaanja te poveava vjerojatnost reakcije tj. javljanja nekog ponaanja. Ono ne mora nuno biti pozitivno tj. ugodno. Najee se koristi, a ujedno je i najefikasnije. To je individualno potkrepljenje tj. potrebno je za svaku osobu otkriti i pronai to je za nju potkrepljujue. Upravljanje kontingentnou Kotingentno potkrepljenje potkrepljenje ovisi o odreenim uvjetima...Potkrepljenje se daje samo ako je uvjet zadovoljen (ako..onda.....dobit e kola, ako pojede povre) Premackov princip aktivnost koju dijete preferira moe biti potkrepljenje za manje preferiranu aktivnost....npr. rijeimo ove zadatke pa emo se ii van igrati....za kontrolu ponaanja razreda u kojem djeca iskazuju mnogo ometajueg ponaanja (sjednite i pogledajte plou...sada skaite i viite)

Ugovaranje kontingentnosti dogovor o kontingentnosti potkrepljenja moe se napraviti u pisanoj formi....izgleda poput pravog ugovora. Vrlo je bitno: _ Neposredna isplata, posebno na poetku _ Poetni ugovori, koji moraju biti u obliku malih zahtjeva _ Na poetku frekventno potkrepljenje svaki put kad se dogodi ponaanje iz dogovora _ Nagraivanje za pridravanje ugovora, a ne za poslunost _ Poten ugovor _ Jasni uvjeti ugovora _ Pozitivan dogovor _ Bez alternativa tj. nema zamjena za ono to je dogovoreno Ekonomija etona (etoniranje) upotreba etona kao simbolikog potkrepljenja.....etoni koji se daju prema unaprijed dogovorenim uvjetima povremeno se mogu mijenjati za razliite stvari ili aktivnosti koje djeca preferiraju...npr. kod treninga djece s tekoama u itanju Prednosti - etoni su konkretni i lako se uoava i prati napredak - etoni se mogu precizno mjeriti pa se lako odreuje broj i vrsta ponaanja koja donose eton - upotreba etona potie uenike na odgaanje zadovoljenja potrebe jer budui da se etoni skupljaju, nagrada se ne dobiva odmah 2) negativno potkrepljenje dolazi do uklanjanja negativnog podraaja i poveanja vjerojatnosti pojavljivanja ponaanja izbjegavanja averzivnog podraaja...... Dakle, javlja se podraaj/ponaanje, a reakcijom se uklanja. Lijeenje fobija je jako teko stoga to se sve izbjegavajue reakcije i uklanjanja ue preko negativnog potkrepljenja. Stoga da bi se neka fobija uklonila mora doi do izlaganja da osoba utvrdi kako nema bezuvjetnog podraaja (strah). 3) kazna 1 podraaj je reprezentiran, a smanjuje se vjerojatnost reakcije. Kada se koristi ova tehnika moe dovesti i do poveanja i do smanjenja neeljenog ponaanja pa je manja vjerojatnost da emo dobiti to elimo. 4) kazna 2 (time-out postupak) osoba se uklanja iz situacije tj. uklanja se podraaj i time se smanjuje vjerojatnost reakcije 9

MODIFICIRANJE SLOENOG PONAANJA (Mjenjanje sloenih oblika ponaanja) 1) Oblikovanje potkrepljuje se uspjeno pribliavanje ciljnom ponaanju....standardi za potkrepljivanje se postupno poveavaju to je ponaanje blie ciljnom......Najlake se oblikuju ponaanja koja se mogu kvantificirati po uestalosti, snazi, trajanju. Pri planiranju oblikovanja treba tono znati to je poeljno ponaanje da bi se mogli odrediti koraci do ciljnoga ponaanja. Takoer, treba znati to je uenik u stanju izvesti da bi se znalo od kuda poeti i da bi se odredila veliina pomaka koji se potkrepljuju. Ako su pomaci premali, nepotrebno gubimo vrijeme, a ako su preveliki, uenik e izgubiti motivaciju jer nee doivjeti potkrepljenje. Prije nego to se poveaju zahtjevi za dobivanje potkrepljenja, treba biti siguran da je prethodni cilj postignut. 2) Nizanje (ulanavanje) ponaanja se mogu podijeliti u sekvence odgovora (lance), u kojih je vaan redoslijed tih sekvenci....potkrepljen je tek zadnji lan lanca, ali ponaanje se ipak odvija jer podraaj koji prethodi potkrepljenju postaje diskriminativan podraaj koji i sam moe biti potkrepljenje.....npr. niz reakcija za upaliti auto, a potkrepljenje kad auto krene Uvjet za nizanje je prethodno poznavanje svih elemenata niza koje treba povezati. Nizanje unaprijed, unazad ili kombinacijom oba smjera.....nizanje unatrag - npr. uenje dugoga dijeljenja.........nizanje unaprijed kada je svaki element u nizu jednako vaan kao i prvi npr. uenje stihova.........kombiniranje kod uenja sloenih vjetina koje sadre lake i teke elemente npr. uenje sviranja pjesme na muzikom instrumentu ELIMINACIJA REAKCIJA 1) gaenje najee se javlja kod klasinog uvjetovanja kada nema bezuvjetnog podraaja. Ponekad se moe javiti nenamjerno. 2) time out postupak se koristi za uskraivanje potkrepljenja na neko vrijeme 3) averzivna stimulacija se koristi kod samopovrijeivanja autistine i mentalno retardirane djece.....Kod 40% djece ne djeluje potkrepljenje. Npr. ako dijete lupa glavom o zid moe ga se vezati, davati elektro-okove... Stoga se ovdje javljaju velike etike dileme.

10

MODELIRANJE Teorija modeliranja osim ponaanja ukljuuje i kognitivne procese koji su u osnovi promjena u ponaanju. Bandura tvorac teorije modeliranja teorije uvjetovanja mogu objasniti samo manipulaciju pojavljivanja reakcija koje su ve u repertoaru ponaanja pojedinca, ali one ne mogu objasniti uenje novih naina reagiranja velik dio naeg znanja stjee se modeliranjem koje se dogaa kroz kognitivne procese za vrijeme izloenosti modeliranom dogaaju, prije izvoenja bilo koje reakcije i ne zahtijeva nuno ekstrinzino potkrepljenje. Uenje modeliranjem ukljuuje opaanje nekog modela, za ime moe slijediti izvoenje toga ili slinog ponaanja. Model moe biti osoba ili neki reprezentacijski uzorak reakcija npr. verbalna uputa za ponaanje Modeliranje je blisko imitaciji i identifikaciji. Imitacija oponaanje ponaanja, naglasak je na kopiranju ponaanja i nije nuno razumijevanje (npr. psovanje kod djece) Modeliranje usvajanje postavki i pravila za generiranje ponaanja ogdovarajueg za razliite situacije, i ukljuuje proces psiholokog usporeivanja postavki s ishodima izvoenja Identifikacija inkorporacija cijelog uzorka ponaanja koji odraava linost modela. Za modeliranje uenje s razumijevanjem, te nije nuno da doe do identifikacije poto je za identifikaciju tipino da osoba zakljui da je slina nekome po svim obrascima. Osnovni efekti modeliranja: Efekt uenja opaanjem stjecanje novih reakcija kroz opaanje ponaanja modela Facilitacijski efekt javljanje reakcija koje nisu nove, nego idu u istu skupinu ponaanja kao i opaano ponaanje Inhibitorni i dezinhibitorni efekt jaanje ili slabljenje ponaanja koja su prethodno nauena....najjai kad opaa vidi posljedice ponaanja modela ------ vikarijsko (posredno) uvjetovanje Posljedice ponaanja utjeu na to hoe li opaa kasnije izvesti naueno ponaanje. Ako je model doivio negativne posljedice za ponaanje inhibicija kod opaaa....ako je model doivio pozitivne posljedice dezinhibicija 11

Opaene posljedice ponaanja koje doivi model osnova su za procjenu moguih posljedica ponaanja. Ali i vlastita iskustva slue za procjenu posljedica. Oekivane posljedice utjeu na izvoenje opaanoga ponaanja, a ne na stjecanje ponaanja. Dakle, izvoenje nije nuno kao potvrda uenja. Osim na procjeni vjerojatnih posljedica ponaanja, inh. i dezinh. efekt se temelji na informacijama o mogunostima izvoenja: procjena opaaa o vlastitim sposobnostima; percepcija o posljedicama modeliranog ponaanja; zakljuci hoe li doi do eljenog ponaanja ako se sami angairaju u takvim aktivnostima. Faze uenja modeliranjem (subprocesi modeliranja): 1) Procesi panje uenje zapoinje obraanjem panje i tonom percepcijom relevantnih aspekata modelirane aktivnosti Selektivnost panje ovisi o: _ Znaajkama aktivnosti panju e privui istaknuti dijelovi aktivnosti i oni koji se razlikuju od ostalih dijelova _ Znaajkama panje individualne razlike opaaa _ Funkcionalnoj vrijednosti aktivnosti panju privlae oni oblici ponaanja koji vode poeljnim ishodima _ Atraktivnosti modela panju privlae modeli koji su slini opaau, koji imaju bolji status, i koji su poznatiji opaau 2) Procesi retencije vezani uz upamivanje....aktivna transformacija i restrukturiranje informacija o dogaajima - npr. proces simbolizacije osjetne informacije se transformiraju u simbole 3) Procesi produkcije (izvoenja) samim gledanjem izvoenja sloene aktivnosti neemo nauiti izvoditi samu aktivnosti, ve je nuno izvoenje Potrebno nadgledati vlastito izvoenje da bi se dobila povratna informacija. Povratna informacija je vana zbog eventualnog korigiranja simbolinog vodia za akciju koji je stvoren u fazi retencije.......proces korigiranog usklaivanja izvoenja i simbolikog vodia = proces usklaivanja postavki 4) Motivacijski procesi ovise o stjecanju i izvoenju Na izvoenje utjee oekivanje ishoda i oekivanje vlastite efikasnosti (procjena da li e nam neto biti preteko).

12

Socijalne vjetine koje se modeliraju su bonton, komunikacija (reagiranje na osobu, sluanje, pokazivanje svianja...), kognitivne i socijalne vjetine, stavovi i vrijednosti... Oblici modeliranja: 1) Mentorstvo oblik modeliranja za koji je karakteristino postojanje namjere. Karakteristino je to da postoji kontinuirani odnos/interakcija izmenu mentora i uenika kroz dulji vremenski period. Osobine su: _ dvosmjeran proces mentor takoer razvija dodatne kognitivne procese, ako nakon prvog objanjavanja uenik nije shvatio, jer si time potvruje kvalitetu....donosi korist i ueniku i mentoru _ odvija se u radnoj okolini _ oblik poticanja uenja vlastiti primjer, oekivanja, primjena vlastitih standarda u evaluaciji... Na ovaj nain se usvajaju znanja, metode rada, stil miljenja, standardi rada... Pokazalo se da iji mentori imaju visoke standarde da ih i te osobe iskazuju. 2) samoregulacija ponaanja je primjena principa modeliranja na sebi. Koriste se razne aktivnosti koje osoba moe upotrijebiti za poveanje ili smanjenje nekog svog ponaanja. U zadnje vrijeme ona postaje cilj obrazovanja. Ciljana ponaanja u obrazovanju: _ Unapreenje vjetina (npr. pisanje i rjeavanje matematikih zadataka) _ Smanjenje maladaptivnih ponaanja (npr. agresija, ometajue ponaanje i anksioznost) _ Poveanje prosocijalnog ponaanja Glavne komponente samoregulacije: 1) samonadgledanje je dvostupanjski proces, kojeg ine _ nadgledanje (dovoljno je da budemo svjesni to radimo da bi to promijenili) _ biljeenje rezultata Ono je preduvjet za svaku promjenu ponaanja jer se tako poveava svjesnost o vlastitom ponaanju, to samo dovodi do promjene. Javlja se reaktivni efekt koji kae da su promjene u ponaanju kao posljedica samog opaanja i biljeenja.

13

Faktori koji utjeu na reaktivnost su: _ Motivacija za mijenjanjem ponaanja kad odreeno ponaanje dovede do problema u funkcioniranju, tek tad emo biti motivirani za promjenu tog pona. _ Poeljnost ponaanja reaktivnost je vea kod ponaanja koja nam pruaju vee zadovoljstvo _ Ciljana ponaanja reaktivnost je vea kod otvorenih ponaanja koja je lake opaati _ Potkrepljenja i povratne informacije _ Broj ponaanja koja se nadgledaju _ Plan samonadgledanja vea je reaktivnost _ Nain samonadgledanja npr. nain biljeenja i njegova interferencija s onim to izvodimo 2) samoevaluacija odreivanje adekvatnosti izvoenja usporedbom rezultata samonadgledanja s nekim standardom.....procjena izvoenja 3) samopotkrepljivanje daje osjeaj zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim ponaanjem. Npr. uenik sebi moe dodjeljivati bodove, privilegije ili pozitivne kognicije. Na kraju nae ponaanje postaje u skladu s prethodno zadanim standardom. To je najvanije za samoregulaciju. 4) samoupuivanje primjena odreenih uputa, pravila ili strategija s ciljem rjeavanja problema otvoreno ili prikriveno. Pretpostavka je da unutarnji govor utjee na kognicije i vodi ponaanje. Stoga se uvoenjem adekvatnih samouputa moe mijenjati ponaanje (npr. upute to se konkretno ini, upute o motivaciji...), to je bitno jer mnogi odustaju nakon neuspjeha. Model treninga samoregulacije (Meichenbaum i Goodman) govori o tome da se kontrola postepeno provodi s vanjske na unutarnju kontrolu. Koraci su: 1) uitelj izvodi zadatak uz glasan komentar ueniku koji opaa 2) uenik izvodi zadatak dok uitelj daje glasne upute 3) uenik izvodi zadatak i sam si daje glasne upute 4) uenik izvodi zadatak i sam si daje tihe upute 5) uenik izvodi zadatak i daje si upute u sebi 14

Cilj : promjena uenikovih misli i rjeavanja specifinih problema kada je promijenjeno miljenje mijenja se i ponaanje rjeavanja problema samoevaluacija samopotkrepljenje ili samokanjavanje jaanje ili slabljenje ciljnog ponaanja

15