Sveuilite u Zadru Studij Kulture i turizma Kolegij Socijalna psihologija

Konformizam ili nezavisnost-to je poeljnije? ~Esej~

Zadar, prosinac 2011.

Konformizam ili nezavisnost-to je poeljnije?

Ljudima je roenjem dana sloboda izbora no i dalje se nedvojbeno konformiramo. Svi smo barem jednom podlegli komformizmu i to ima svoje loe i dobre strane. Svatko ima svoje razloge zbog kojih je podlegao miljenju veine, netko jer nije znao to napraviti u datoj situaciji, drugi jer su htjeli biti prihvaeni od strane grupe. No to nas tjera da u nekim situacijama u kojim imamo vlastita vrsta uvjerenja odjednom promijenimo svoj stav? Da li se osjeamo bolje kada dijelimo isto miljenje s drugim ljudima ili se jednostavno elimo stopiti s masom jer imamo nisko samopouzdanje te se bojimo izrei drugaije miljenje? U nekim vanim situacijama se jednostavno bojimo odluiti samostalno da nebi ugrozili dobrobit drugih te se ne vrednujemo kao kompetentni za izvravanje akcija koje ukljuuju druge ljude. Bojimo se osude drugih ako je zadatak neuspjean te isto tako kritike ako nae miljenje ne dijeli veina. Konformiranje se dogaa svuda oko nas i svaki dan, dok radimo, obrazujemo se, odgajamo djecu, a svemu tome je zajedniko interakcija s drugim ljudima. Od njih dobijamo potrebne informacije zbog kojih mi mijenjamo svoj nain gledanja na svijet. Oblikuju nas u osobe to prihvatljivije drutvu, no nismo ni mi neki naivci koji doputamo da nas drugi vrte oko malog prsta. Imamo i mi svoje osobne koristi iz tog stila ponaanje. Konformiramo se u ogranienoj koliini kada nam je to potrebno kako bi ostvarili neke svoje ciljeve. Isto tako utjecaj drugih moe biti negativan, a to smo nauili iz mnogo primjera do sada. Neke osobe imaju takvu mo persuazije da su u mogunosti promijeniti miljenje veine sa svojim govornim sposobnostima. Uvijek nam je visjelo pitanje nad glavom kako jedna osoba moe okreniti cijelu masu ljudi u svom smjeru pogleda. Oito smo krivo postavljali pitanje. Zapravo odgovor lei u toj masi ljudi, njihovim nadama i vjerovanjima te nesigurnostima i manjku informacija. Npr. svima poznata nesrea koja se dogodila u izoliranim praumama Gvajane. Nekolicina ljudi je slijepo slijedila svoga vou u propast. Nakon saznanja koja su procurila u javnost da Jones strogo kanjava one koji se ne slau s njim, kongresnik Kalifornije je otiao u Jonestown da ispita optube kako su lanovi drani tamo protiv svoje volje. Pri tom posjetu ubijen je kongresnik Ryan te je Jones nagovorio ostale da poinu revolucionarno samoubojstvo jer su neprijatelji svuda oko njih te se jedino tako mogu izbaviti od toga. Naime, ne puno vremena kasnije povijest se ponovila kada su lanovi kulta Heaven's Gate takoer poinili masovno samoubojstvo pod vodstvom svoga voe marala Herffa Appelwhitea jer su uvjereni kako e ih inzvanzemaljci prenjeti u svoj svemir kada napuste svoja prebivalitva tj. svoje tijelo. Ostatku svijeta nije bilo jasno kako toliko ljudi moe slijediti takvog vou no oni to nisu vidjeli na taj nain. Mislili su da im voa eli dobro s tim samoubojstvima, to je vjerovatno i on sam mislio. Imao

je svoja vrsta uvjerenja te je to prenio i na njih. U ovom sluaju govorimo o normativnom socijalnom utjecaju jer su se ljudi u toj grupi konformirali kako bi ih ostatak prihvatio kao ravnopravne te kako bi kao drugi slijedili miljenje svoga voe koje je kasnije postalo i njihovo miljenje. Ostali lanovi koji nisu podlegli tolikom utjecaju se gledalo kao devijantne i problematine te se odbacivalo ili ak kanjavalo. U grupama kao takvim ljudi esto primaju emocionalnu podrku i prihvaanje zbog svoje religiozne razliitosti koju ne dobiju od drugih ljudi te su u stanju na takve radikalne poteze u svrhu zajednitva koje primaju. Jo jedan tip socijanog utjecaja je poznat, a to je informacijski u kojem druge vidimo kao informiranije u tumaenju situacije te time mislimo da je njihovo miljenje ispravnije od naeg. To nam se dogaa u svakodnevnim banalnim situacijama kada se naemo usred neeg nepoznatog pa od drugih crpimo ideje kako se ponaati. Tu nam nezavisnos ba i nije pametna s obzirom na to kako postoji mogunost da ispadnemo smijeni, glupi ili jo bezbroj nepoenjnih pridjeva koji svakako ne elimo sebi priiti. Iz navedenog zakljuujemo da je konformizam kao dvosjekli ma. Ako se konformiramo gubimo dio sebe, no jeli nezavisnost pravo rjeenje. Socijalni utjecaj je lo ako se povodimo negativnim utjecajima grupe, svojih vrnjaka i prijtelja. Opasan ako dovodimo u opasnost ljude oko nas i sebe. Svakako trebamo jasno izloiti svoje stavove po pitanju odreenih situacija. Ako se smatramo dovoljno dobrim za promijeniti neke stvari u ivotu i oko sebe onda to trebamo uiniti, svjesni svih posljedica. Vano se konformirati u mjeri te ostati dosljedan sebi i biti svoj no to je stvar osobne odluke. Na kraj moramo biti svjesni da je konformizam svuda oko nas te je na nama koliko emo ga mi upotrijebiti. . Utjecaj drugih na nas je dosta snaan i moe nam izokrenuti cijeli pogled na realnost situacije, osobito ako im mi to dopustimo, stoga trebamo biti oprezno kome dajemo svoje povjerenje u ruke. Nezavisnost je svakako cjenjenija jer ono to nas ini drugaijima ini nas posebnim.