Professional Documents
Culture Documents
SAETAK......................................................................................................... ...1. 1. Uvod keramika ...................................................................................2. 2. Primjena keramike...............................................................................4. 2.1.Proizvodi keramiki za elektrinu industriju.................................4. 3. Glinica..................................................................................................6. 4.Karakteristike keramike........................................................................7. 4.1.Osobine elektrine izolacije...........................................................7. 4.2.Hemijske osobine..........................................................................7. 4.3.Mehanike osobine........................................................................7. 4.4.Termike osobine...........................................................................8. 4.4.1.Spajanje keramike..............................................................................9. 4.4.2.Keramiki materijali i njihove osobine u ovisnosti o temperaturi..10. 5.Tehnika keramika................................................................................14. 5.1.Poluvodii.....................................................................................14. 5.2.Supravodii..................................................................................14. 6.Zakljuak..............................................................................................15. Izvori....................................................................................................16.
SAETAK:
Ovaj rad ima za cilj upoznavanje sa pojmom keramika i njihove primjenu raunarstvu. Upoznavanje s njihovim osobinama,mehanikim, hemijskim a narocito termalnim svojstvima. Keramike se iroko koriste u tehnici, na primjer, za izradu graevinarskih opeka, crjepova i betonskih blokova, sanitarne opreme kuanstava, alata za rezanje metala, vatrostalnih obloga loita, vjetrobrana i stakala vozila, svjeica motora SUI, dielektrika kondenzatora, senzora, magnetnih memorija.
1. Uvod keramika
Keramika dolazi od rijei keramikos (grki: ) koja je oznaavala glinu za lonarske predmete. Keramiki materijali su sloeni hemijski spojevi, koji sadre kovine i anorganske elemente. Keramiki materijali imaju mehanika i fizikalnih svojstava koja pokrivaju iroko podruje. Granica izmeu kovine i keramike se najlake definira pomou temperaturnog koeficijenta elektrine otpornosti. Kod keramikih materijala ovaj koeficijent ima negativan predznak dok za kovine ima pozitivan predznak. Primjena keramike varira od keramikih ploica, lonarske robe, cigle, odvodnih cijevi, posua, vatrostalnih materijala, magneta, elektrinih ureaja, vlakana do abrazivnih materijala. Keramiki materijali nastaju pod uticajem visoke topline (peenjem, taljenjem).
Keramika, pored stakla, je jedan od najstarijih sintetikih materijala. Proizvodi od keramike se dobiju peenjem, nakon prethodnog oblikovanja osnovne mase. Peenjem osnovne mase ona gubi sva plastina svojstva. Za neke namjene se povrine keramikih materijala presvlae slojem glazure koja, izmeu ostalog, poveava povrinsku elektrinu otpornost i titi keramiki proizvod od nagomilavanja prljavtine i vlage. Pored glaziranja, povrine keramikih proizvoda mogu se metalizirati i polirati. Postoje mnoge vrste keramika u zavisnosti od sastava osnovne mase. Bitne vrste keramika za primjenu u elektrotehnici dijele se, po standardu, na sedam grupa. To su:
grupa 100 - dominantan sadraj aluminijskih silikata, grupa 200 - dominantan sadraj magnezijskih silikata, grupa 300 - dominantan sadraj titanijum oksida, grupa 400 - dominantan sadraj magnezij-aluminijskih silikata, grupa 500 - porozne keramike,
grupa 600 - dominantan sadraj aluminij dioksida i grupa 700 - isti metalni oksidi.
Keramike su nepropusne za vodu. Otporne su na visoku temperaturu, djelovanje sunevog zraenja i djelovanje elektrinog luka. Keramiki materijali manje su podloni procesu starenja i zamora. Hemijski su stabilni. Nedostaci keramikih materijala su visoka cijena i osjetljivost na mehanike prenapone i udare. Primjena keramikih materijala u elektrotehnici zavisi o namjeni i raznovrsna je. Keramiki materijali se koriste za izradu visokonaponskih i niskonaponskih izolatora vanjske i unutranje namjene, kao i uvodnika napona. U visokofrekvencijskoj tehnici se keramiki materijali primjenjuju pri izradi antenskih postolja, uvodnika, draa elektroda i kao dielektrik za izradu kondenzatora. U podruju elektrotermije od njih se izrauju izolacijske cijevi. Pored toga, od keramike se proizvode automobilske svjeice, niskonaponski prekidai, razna kuita i neki konstrukcijski elementi.
Na osnovu sastava, keramika se dijeli na: Oksidnu tipini predstavnici su: Al2O3, ZrO2, Al2TiO5 Neoksidnu tipini predstavnici su: SiC, Si3N4, B4C, BN, TiN, TiC, AlN, umjetni dijamanti.
2. Primjena keramike
Keramike se iroko koriste u tehnici, na primjer, za izradu graevinarskih opeka, crjepova i betonskih blokova, sanitarne opreme kuanstava, alata za rezanje metala, vatrostalnih obloga loita, vjetrobrana i stakala vozila, svjeica motora SUI, dielektrika kondenzatora, senzora, magnetnih memorija. Na jednoj svemirskoj letjelici (Space Shuttle) ugraeno je oko 25000 lakih poroznih keramikih ploica koje tite aluminijsku oplatu od prekomjernog grijanja pri prolazu letjelice velikom brzinom kroz Zemljinu atmosferu.
Keramika za svijeice Komponente, keramike, vrue preane, za elektrine aplikacije Izolatori i izolacijske komponente za elektrinu industriju, keramiki, prema specifikaciji kupca Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, niskonaponski Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, visokonaponski Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, tipa klin Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, tipa karike Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, viseeg tipa Izolatori, elektrini, keramiki i porculanski, tipa za maglu Drai za svjetiljke i elektrini dijelovi svjetiljaka, keramiki Dijafragme, elektrolitike, keramike Cijevi, zatitne, od glazirane vatrostalne gline, za elektrinu industriju Komponente, keramike, s kontoliranim irenjem pod utjecajem topline, za elektrinu industriju Supstrati od aluminij-oksida, za mikroelektroniku Brtvila, keramika na metal, za elektronske cijevi i opremu Komponente modela, vieslojne, keramike, za elektrinu industriju Izolatori, berilij-oksid, keramiki, za elektrinu industriju Modeli, keramiki, za elektrinu industriju Komponente termostata, keramike
3. Glinica
Ovo je keramika proizvedena od alumina-oksida koja u sebi ima ak 99,99% Al2O3. Postoje razne tehnologije za proizvodnju keramikih dijelova ali najei je dvostrano izostatsko presovanje, zatim ekstrudiranje i odljevanje. Nain proizvodnje zavisi od eljenog oblika i same kvalitete proizvoda. Sirovi presovani dijelovi su dovoljno jaki da mogu podnijeti mainsku obradu da bi se postiglo sto bolje dimenzioniranje. Najvanija operacija u proizvodnji keramikih dijelova je visoko-temperaturno sinterovanje. Keramika se sinteruje pri temperaturi od 1873-1973C ime se postie polikristalna stuktura. Zahvaljujui svojoj istoi i proizvodnoj tehnologiji, keramika ima odline mehanike, elektrine, termike i hemijske karakteristike. Ovako proizvedeni keramiki dijelovi imaju dimenzionalne devijacije do 2%, kao to je i definisano standardom DIN 40680. Radi toga se treba potruditi i uloiti dosta napora da dizajn samog dijela bude u dozvoljenim granicama samog standarda. Ako su zahtijevi po pitanju preciznosti dimenzija keramikog dijela zahtijevniji, onda se eljeni efekat postie dodatnom mainskom obradom (bruenjem, poliranjem itd). Obrada dijamantskim alatom i poliranje pastom je sljedei korak u postupku postizanja visoke kvalitete povrine: Hrapavost povrine: Paljena povrina Ra = 0.4 1.4 m Polirana povrina Ra = 0.1-0.4 m Iz estetskih razloga kao i radi lakeg odravanja, glaziranje sinterovanih dijelova se obavezno provodi. U sluaju da se treba proizvesti kompleksan keramiki dio, gdje se vie dijelova razliitog materijala mora spojiti, npr. keramika na keramiku ili keramika na metal, onda se to radi na sljedei nain:
ljepljenjem - za nia optereenja i nie temperature mehanikim zdruavanjem - za vea optereenja i vie temperature metalizacijom gdje treba stvoriti vakum radi prisutnosti visokih voltaa i temperatura
4. Karakteristike keramike
Karakteristike keramike su u zavisnosti od kvalitete, postotka glinice te tehnolokog postupka pripreme, sinterovanja kao i same fabrikacije iste. U zavisnosti od operativnih uslova ,proizvodi se keramika razliitih osobina i karakteristika. Najvanije osobine keramike su:
Konusno izvaenje ice, koture, prstenje i vodilice Elementi pumpi i ostale opreme Metalizirana keramika i metalno-keramiki prikljuci Dizne za zavarivanje, pjeskarenje i rasprivanje Elektrini i termiki izolatori Laboratorijski pribor Proizvodi od preradjene porozne keramike
Elektrane najee koriste izolatore napravljene od 95% AlO3 keramike izlaui ih visokim elektrinim otporima od 20kV/mm. Pored izolatora ova keramika se koristi za elemente sa dobrom termalnom provodljivosti, najee elektrinim
sistemima koji rade i pri visokim temperaturama. Isti materijal se koristi za proizvodnji rezistora koji je smjetaju u elektrane. Zahvaljujuci svojim odlicnim mehanikim karakteristikama ak i pri visokim temperaturama, ova keramika je najee koritena za izolatore u elektro industriji, kao toplotni izolatori u termo industriji te kao izolator u svjeicama pri sistemima za paljene automobila itd.
Slika 5. Izolatori
4.4.1.Spajanje keramike
Keramiki materijali (oksidi, silikati) su razliitog sastava i kao konstrukcijski materijali koriste se u veem opsegu od 1950 g. Za primjenu u tehnici koriste se oksidi Al, Mg, Zr i Th. Ovi oksidi imaju vane karakteristike: otporni su na koroziju pri povienim temperaturama (vatrootpornost); imaju dobru vrstou pri visokim temperaturama (vatrostalnost); otporni su na troenje. Inae, za rad na visokim temperaturama su najotporniji Si3N4 (nitrid) i SiC (karbid), koji su nemetali, a ne spadaju u keramike materijale. Zbog svojih karakteristika keramiki materijali su, prikladni za rad u plinskim turbinama, raketnim motorima i motorima sa unutarnjim izgaranjem. Danas se u mnogo sluajeva metali zamjenjuju keramikom. Postoje i metalokeramike napr. Mo - ZrO2. Metalne komponente u strukturi daju ilavost, a keramika vrstou na visokim temperaturama. Primjena keramikih materijala za elemente opreme za rad na visokim temperaturama, alate, u elektronici i u elektrotehnici zahtijeva razvoj metoda spajanja dijelova iz keramike.
Prvo uspjeno spajanje metala i keramike je ostvareno 1930. godine. Prvo je na keramiku nanesen metalni sloj metalizacijom, a zatim je srebrnim lemom ostvaren spoj keramike i metala. Ovakav spoj je dobar za rad na niskim temperaturama, zbog relativno niske temperature taljenja srebrnog lema.
Za materijale meuslojeva spojeva metala i keramike poeljno je da su koeficjenti linearnog istezanja to sliniji. Niob odnosno Nb 1 Zr imaju koeficjent linearnog istezanja blizak Al2O3. FeNi, FeNiCo su legure koje imaju takoer slian koeficijent linearnog istezanja, pa koriste kao materijal za meuslojeve. Kod spajanja keramike i metala treba imati na umu i visoki koeficijent linearnog istezanja metala u odnosu na keramiku zbog porasta temperature. Javljaju se visoke temperature, napetosti i pukotine u spojevima. Da bismo izbjegli ovu nepriliku moe se primjeniti spajanje u vrstom stanju (bez taljenja) pri kojem se izmeu metala i keramike postavlja meusloj od metala ili metal-keramike, te se mjesto spajanja zagrijava i vri pritisak (difuzijsko zavarivanje). Nanoenje meusloja. Spojevi se ostvaruju pomou meusloja, koji se na razliite naine nanosi. Postoje slijedee mogunosti: oksidi, metali ili mjeavine se isparavaju, a zatim se kondenziraju na povrinama, uranjanje u te materijale, premazivanje, nabrizgavanje ili galvanizacija u odreenoj zatitnoj atmosferi i pri povienoj temperaturi. Kasnije sintetiziranje, difuzijsko zavarivanje ili lemljenje se esto primjenjuju. Ako se kao lem koristi Pd-Cu ili
Nb legure, tada se lemljenje meusloja obavlja na preko 1500 oC, a dozvoljene radne temperature takvih spojeva su i preko 1200 oC. Zavarivanje trenjem: Protusmjernim okretanjem oba komada koji se spajaju ili okretanjem jednog dok je drugi uvren, kroz odreeno vrijeme dolazi do zagrijavanje povrina uslijed trenja. Nakon zagrijavanja iskljui se okretanje trenje i djeluje samo sila pritiska. Za spajanje je koriten stroj s 300-3000 min-1, aksijalna sila pri rotaciji i zagrijavanju 5.5-18.5 kN, a nakon iskljuenja rotacije, koritena je aksijalna sila spajanja 11-30 kN. Pri spajanju se mogu javiti pukotine u keramici zbog termikog oka i zbog momenta torozije pri zagrijavanju. Najbolji rezultati su postignuti pri 1 500 min-1 uz 5.5 kN silu pritiskivanja pri zagrijavanju i 18.5 kN i 5 sekundi vrijeme spajanja. Pri spajanju metala na keramiku vano je da metal moe vlaiti i prianjati na keramiku. Postignut je dobar spoj Al-Mg 5 na keramiku, a meki elik i bakar se nisu mogli na ovaj nain spajati.
Slika 6. Zavarivanje trenjem Al-legura na keramiku (Sastav napr. 94% Al2O3, 4,4% SiO2, 1,0% CaO, 0,6% MgO).
Keramika je dobivena sinterovanjem na zraku pri 1 200C. a) oblaganjem keramike s Al - legurom, pa spajanjem b) direktnim spajanjem keramike i Al-legure c) izgled spoja nakon zavarivanja, te tipini parametri: broj okretaja, moment, aksijalna sila i sabijanje
4.4.2. Keramiki materijali i njihove osobine u ovisnosti o temperaturi Keramiki materijali se dobijaju od smjese minerala ili metalnih oksida sinterpostupkom (preanje i zagrijavanje). Vrlo su brojna skupina materijala, a elektroizolacijski se dijele na podgrupe: porculani, steatiti, rutili, keramike s malim koeficijentom linearnog irenja, porozne keramike, oksidne keramike, vatrostalne keramike. Porculani se sastoje od kaolina, kremena (kvarca) i glinenca (feldspata). Za izradu elektroizolatora upotrebljava se tvrdi porculan s vie od 50% kaolina. Povrina mu se redovito glazira. Posebno je otporan prema klimatskim utjecajima, negorljiv je i lako se oblikuje (promjena dimenzija oko 20% pri peenju). Nedostaci porculana su krhkost (teko se mehaniki obrauje) i mala otpornost na udarno optereenje. Steatiti su keramiki materijali kod kojih je dominantan udio magnezijevog silikata. Svojstva su slina kao kod tvrdog porculana uz neto manji tg i manje skupljanje pri sinter-postupku. Od steatita se izrauju nisko i visokonaponski izolatori, potporni izolatori, antenski izolatori, dijelovi utinica, prekidaa, sklopki, osiguraa, elektrotermikih ureaja (tednjaci, glaala, grijai i sl.), tijela niskofrekvencijskih zavojnica i kondenzatorskih elemenata. Rutili su skupina keramika od magnezijevog silikata i metalnih oksida (najee titanov dioksid TiO2 - rutil). Imaju veliku relativnu dielektrinu konstantu r (50 Hz do1 MHz) od 5,5 do100. Uglavnom se koriste kao dielektrici u kondenzatorima i za izradu keramikih otpornika. Keramike s malim koeficijentom linearnog irenja imaju ovaj koeficijent priblino 4 puta manji od porculana i 6 do 9 puta manji od steatita. Koriste se u elektrotermikim ureajima.
Porozne keramike odlikuju se velikom elektrinom otpornou i na visokim temperaturama. Primjenjuju se u elektrotermikim ureajima i kod elektronskih cijevi. Oksidna keramika ima bolja vatrostalna svojstva, veu termiku vodljivost i bolja mehanika i elektrina svojstva od porculana. Koristi se za elektroizolaciju kod termoelemenata i svjeica za benzinske motore. Od vatrostalne keramike izrauju se elektroizolatori za vrlo visoke temperature.
5.Tehnika keramika
Tehnika keramika se dijeli na: Konstrukcijsku Funkcionalnu Konstrukcijske keramike su preteno isti spojevi (izuzetak je elementarni ugljik), i obino imaju dva elementa oksidi, karbidi i nitridi. Osnovna sirovina za proizvodnju tehnikih keramika je prah koji se dobiva: mehanikim usitnjavanjem, kemijskom redukcijom ili elektrolitikim taloenjem. Keramiki proizvodi se od praha izrauju u etiri koraka: priprava sirovine za oblikovanje, oblikovanje poluproizvoda, peenje/sinteriranje, zavrna obrada.
5.1.Poluvodii
Poluvodii se koriste za izradu dijelova kompjutora (45 %), razliitih potroakih proizvoda (23 %) i komunikacijske opreme (13 %) te u proizvodoj (12 %), automobilskoj (5 %), i vojnoj industriji (23 %). Industrija poluvodia je ogromna, jo uvijek rastua, rairena je po industrijski razvijenim zemljama i obre milijarde dolara. 5.2.Supravodii Pri temperaturama niim od kritine supravodii postaju savreni vodii (e0 = 0).
6.Zakljuak:
Keramika ima mnogo elektronikih osobina ukljuujui izoliranje, poluprovodnost, superprovodnost, magnetizam. Keramike su vane za proizvode poput mobilnih telefona, raunara, televizora i ostalih korisnikih ureaja. Magnetsko pohranjivanje podataka se razvilo paralelno sa poluprovodnikim raunarskim ipovima to ima jednak uticaj na raunare i rukovanje informacijama. Bez magnetskog pohranjivanja podataka ne bi bilo Interneta, personalnih raunala, velikih baza podataka kojima raunari danas manipuliu. Keramika se koristi i da pobolja nae sportske aktivnosti. Piezoelektrina keramika se koristi za pravljenje pametne sportske opreme, skije, baseball palice, amortizeri za planinska bicikla. Keramike svjeice, koje su elektriki izolatori, su imale veliki znaaj za drutvo. Izumljenje su 1860. da bi palile gorivo u motorima sa unutranjim sagorijevanjem, i koriste se jo i danas. Aplikacija ukljuuje automobile, brodske maine, kosilice, i sl. Izolatori za visoki napon omoguuju provoenje struje do kua.
Izvori:
[1]Nauka o materijalima-Novi materijali-Fuad Catovic [2]http://global.kyocera.com/fcworld/charact/elect/insulation.html [3]http://global.kyocera.com/fcworld/charact/heat/heatresist.html [4]http://ceramic-studio.net/keramika-zanimljivosti/ [5]http://www.eti.si/hr/tehnicka_keramika.aspx [6]http://en.wikipedia.org/wiki/Ceramic_materials [7]http://www.acers.org/acers/aboutceramics.asp#electrical