1.

Uvod Politika i pravna teorija poznaje razliite oblike oznaavanja drave, kao to je civitas (Pufendorf, Lajbnic), res publica (entile), rpublique (Boden, Ruso), commonwelth (Hobs), bodypolitic (Lok) itd. Drava je sui generis organizacija ili zajednica u kojoj je lanstvo obavezno. Drugim rijeima to znai da iz drave pojedinac ne moe jednostavno da izae ili da se ilani kao to moe da izae ili istupi iz nekog obinog udruenja ili crkve. Jedna od osnovnih funkcija drave je da institucionalno posreduje izmeu mnotva interesa i zastupa one koji su opti. Ona se ne pojavljuje kao posrednik ili zastupnik nekih posebnih ili specijalnih interesa socijalnih grupa i pojedinaca. Drava je trajna ustanova koja ima karakteristike i osobine koje je ine trajnijom od svih drugih ustanova (sindikata, udruenja i sl.) koje nastaju u njoj. Drava je nuna asocijacija koja ima kontrolu nad svim drugim asocijacijama. Ljudi ne mogu ivjeti izvan drave ak i ako bi to htjeli. Kontrola svih drugih asocijacija od strane drave govori o njenoj suverenosti. Drava je takav drutveni autoritet koji je u stanju da organizuje i regulie javni ivot i da uspostavi stabilan sistem vaeih pravila i socijalnih vrijednosti. U irem znaenju drava je posebnim sistemom pravila (pravom) ureena drutvena organizacija sa monopolom fizike prinude koja odreeno stanovnitvo na odreenom teritoriju dri pod suverenom vlau (vlast mo upravljanja, odnos izmeu lica gdje postoji nadreenost i podreenost), sa ciljem da u datom drutvu odri postojei nain proizvodnje i politikih odnosa koji su u interesu vladajue klase. Elementi drave su: teritorij drava se protee trodimenzialno (na kopno i na more, 1000 km vazduno i u dubinu zemlje do efektivne iskoristivosti stanovnitvo dravljani. Dravljanstvo je lina veza izmeu svakog pojedinca i drave. Moe se stei na vie naina (po krvi oca i majke, po krvi oca po roenju bez obzira na roditelje. postojanje suverene vlasti tj. pravno-neograniene mogunosti zapovjedanja na bazi monopola za fiziku prinudu. U uem smislu pod pojmom drave se podrazumjeva dravna organizacija ili dravni aparat. Dravna organizacija je hijerarhijski ustrojen i pravom organizovan sistem organa koji raspolae monopolom za fiziku prinudu i moi stvaranja pravila ponaanja. Drava je jedna od druvenih organizacija, koja ne postoji iznad drutva, nego predstavlja njegov sastavni dio. 2. Vrste drava
1

Monarhija (preko francuskog monarchie iz grkog monarchia - iskljuiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine. U monarhiji je poglavar fizika osoba koja po pravilu to postaje nasljeem i doivotno vri svoju funkciju. Nazivi za takve dravne poglavare su: car, kralj, sultan, ah, knez,vojvoda, poglavica i emir. Meutim, u povijesti je bilo i izbornih monarhija. Monarsi su uglavnom svoju vlast legitimirali "milou Bojom." Danas takva praksa postoji jo u Danskoj, Nizozemskoj, Monaku i Ujedinjenom Kraljevstvu. U nasljednoj monarhiji ve je odavno prevladao sustav nasljeivanja po prvorodstvu (primogenituri). Danas postoje 42 monarhije i 153 republike. Oblik monarhije koji poiva na pravu dobivenom od boga/boanstva provlai se jo od Starog Egipta gdje je faraon oboavan kao bog. Slino vrijedi i za carski sistem u Kineskom carstvu gdje se izmeu ostalih naslova, cara opisivalo kao sina Neba. U njegovoj vladavini se odraavala volja Neba to mu je davalo apsolutnu i neogranienu mo. Izborna monarhija (sa esto ogranienim brojem kandidata i izbornog podruja) se ini starijim oblikom od nasljedne monarhije koja je uspjela smanjiti opasnost graanskog rata kod utvrivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bile Poljska i Sveto Rimsko Carstvo . Danas (2006) su to jo Malezija , Ujedinjeni Arapski Emirati, Vatikan a formalno i Kneevina Andora . Do dolaska kranstva u Europu su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Razliita plemena imala su svojepoglavice koji su u pravilu potjecali iz snanih i utjecajnih obiteljskih klanova ali nisu poznavali nasljedno pravo . Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz odreeni ritual, ili bi ga jednostavno proklamirali. Neka plemena su samo za odreeni rat ili pljakaki pohod birala kneza , koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio obian slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake ratnike bio jednostavno neprihvatljiv. To je bilo razdoblje prije feudalizma i imalo je dijelom odlike demokracije . To je, meutim, prestalo s kranstvom. Kad je car Rimskog Carstva Konstantin Veliki 313. godine kranstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam preao na kranstvo, poelo je saveznitvo izmeu kranskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlas vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po oijoj milosti". Kao protuuslugu, crkva je osigurala privilegirani poloaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u veini drava sve doFrancuske revolucije . Europom tijekom srednjeg vijeka sve vie prevladavaju nasljedne monarhije: Monarh je na elu sklopa manje-vie homogenog vladajueg podruja koje onda u obliku lena dijeli svojim pristaama. Taj feudalni sistem tvori podlogu upravljanja i vojaenja u podrujima kojim vlada monarh, ali trpi zbog sve veih zahtjeva vlastele da im lena preu u vlasnitvo s pravom nasljeivanja
2

kako bi onda oni sa svoje strane mogli dalje ta lena dijeliti svojim sljedbenicima. Do pojave ranih oblika modernih drava europski monarh je praktino sve vie gubio stvarnu vlast u korist tako formirane feudalne vlasele. Sa nastajanjem modernih drava, u Europi novog vremena oblikovale su se tri forme monarhija: Apsolutistika monarhija: U tom obliku monarh polae pravo na iskljuivu osobnu vlast nad svim poslovima drave, a vlastela sve vie gubi svoje poloaje u feudalnom sistemu u zamjenu za privilegije u dravnoj upravi i vojsci. Najpoznatiji primjer takvih pretenzija na apsolutnu vlast monarha je izjava Kralja sunca Luja XIV : "Drava - to sam ja" . Na dui rok se takva apsolutna vlast nije mogla odrati suprotno volji vlastele igraanstva koje se sve snaije razvijalo. Tamo gdje su monarhije preivjele, poprimile su elemente republike ili demokracije . Uprkos odreenim potekoama u tonom razgranienju tog pojma, moglo bi se rei da danas (2005) jo postoje kao apsolutistike slijedee monarhije : Brunei , Vatikan , Saudijska Arabija i eventualno jo koja arapska monarhija u Perzijskom zaljevu. Ustavna monarhija: U ovom obliku monarhije vlast monarha vie nije apsolutna (neograniena) nego ju utvruje ustav . Ali ipak, vladu ne odreuju narodni predtavnici nego i dalje imenuje monarh. Primjer takve monarhije bilo je Njemako Carstvo od 1871 do 1918 , odnosno i danas Vojvodstvo Lihtentajn . Parlamentarna monarhija: Parlamentarna monarhija je podoblik ustavne u kojoj monarh osim ustavnih ogranienja zapravo uope vie ne sudjeluje u dravnim poslovima (osim rijetkih iznimaka) . Njih vode parlament i vlada, iako monarh jo uvijek moe imati znatan neformalni utjecaj. Njemu pripadju uglavnom jo samo reprezentaivne zadae. Takav oblik drave danas u Europi imaju Belgija, Danska, Luksemburg, Norveka, Nizozemska , vedska, panjolska, Velika Britanija. Republika je vrsta vladavine drave gdje voa drave nije monarh. Rije potie od latinskog izraza "res publica", ili "javna stvar" ili u nekim sluajevima znai "republika", i sugerira da je vlasnik i voa drave sam narod. Pojam demokratije, meutim, nije implicitno povezan za republiku. Republikanski oblik vlasti moe sadravati ogranienu demokratiju, gdje takve moi pripadaju samo jednom djelu naroda. U nekim sluajevima, republika moe biti diktatorska ili totalitaranska drava. Pojam takoer moe da ukljuuje predstavnike demokratije. Vladar dolazi na funkciju izborom od strane graana ili parlamenta. Monteskje razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada itavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenost ima dio naroda).
3

Diktatura je naziv za oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog ovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograniena nikakvim institucionalnim okvirima kao to su ustav, zakoni ili obiaji. Prema obliku vlasti i dravnog ureenja diktatura se svrstava u prvu podjelu a to je prema obliku vladavine. Ova podjela se uzima prema osobinama koje imaju nosioci vlasti, nainu dolaska na vlast, te prema odnosu vlasti i vladara prema graanima (pored diktature u ovu podjelu jo se ubrajaju i monarhija i republika). Diktatura ili tiranija postojala je u prolosti ali i postoji i u sadanjosti. Vladavina nije utemeljena u pravu nego u nasilju. Platon i Aristotel je smatraju izopaenom. Vladar monopolizira svu vlast u dravi i preuzima sve funkcije. U antikoj Grkoj i Rimu bilo je poznato bezbroj tiranija. U novije vrijeme imamo Musolinija, Hitlera... modificirani oblik je Staljin, auesku. Diktatori na vlast dolaze nelegalno, pa i dravnim udarom (Fidel Castro je 1959 na Kubi shrvao sa vlasti diktatora F.Batistu. To je bila revolucija u korist naroda, ali mnogi kazu da je dan danas Castro diktator. To po mnogo cemu nije istina i to je samo SAD-ova propaganda). Vlast se nastoji proiriti na sve sfere ljudskog ivota, privredne tokove, kulturni i porodini ivot. Mogli bismo rei da samim tim to diktator ima apsolutnu vlast nad svim nivoima vlasti to onemoguava organizovani kriminal da se infiltruje. To je samo u teoriji. Naime, mnogi diktatori upravo stvaraju organizovani kriminal radi svoje koristi (npr. Norijega u Nikaragvi itd.). Postojalo je mnogo debata oko toga da li je Josip Broz Tito bio diktator. Naime, on je bio u specifinoj poziciji. Za vrijeme njegove vladavine drava nije bila pred ekonomskim kolapsom ve suprotno. Takoe, sigurnosna situacija je bila i vie od zadovoljavajue (osim nekih napetosti sa SSSR-om). Kultura nije stagnirala. Meutim, jedno stranaki sistem, neograniena vladavina i pogotovo postojanje Golog Otoka na kojeg su ili svi njegovi politiki protivnici presudno govori da je J.B. Tito bio diktator.

3. Podjela drava prema dravnom ureenju

3.1. Unitarna drava

Unitarna drava ili jedinstvena drava je takva prosta drava koju karakterie postojanje jedinstvenog nosioca dravne vlasti. Funkcije dravne vlasti su u nadlenosti
4

organa vlasti obrazovanih na centralnom nivou. Samo organi centralne vlasti raspolau pravom da vre zakonodavnu, izvrnu, upravnu i sudsku vlast. Odluke ili zakoni koje donose centralni organi vlasti u unitarnoj dravi prostiru se i imaju dejstvo na teritoriji cijele drave i podjednako obavezuju celokupno stanovnitvo (sve graane) u dravi. Upravo ovo obiljeje unitarne drave oznaava se kao homogenost vlasti. Takvu organizaciju vlasti ima veliki broj savremenih drava vedska, Maarska, Holandija, Francuska, Rumunija, Grka, Poljska, Slovenija, Bugarska. Podjela poslova izmeu centralnih i necentralnih organa zasniva se na naelu decentralizacije vlasti, dekoncentracije vlasti ili na odreenoj kombinaciji ova dva naela. Na osnovu toga nastala su tri osnovna tipa unitarnih drava: decentralizovane unitarne drave, centralizovane unitarne drave i mjeoviti tip unitarnih drava. 3.2. Sloena drava Sloena drava je opti, nadreen naziv za razliite dravne konfiguracije u koje su ukljuene najmanje dvije drave lanice: unija federacija i regionalna drava. Unija najee predstavlja oblik meunarodnog povezivanja dvije ili vie drava. Drave koje formiraju uniju mogu obrazovati neke zajednike organe. Za uniju se samo uslovno moe rei da je oblik dravnog ureenja. S obzirom na svojstva i karakter veza izmeu drava lanica razlikuju se sjedinjena, realna i personalna unija. Sjedinjena unija je takva zajednica drava koja je najblia unitarnoj dravi, od koje se razlikuje po tome to u njoj postoji pluralizam zakonodavstava, ali ne i pluralizam zakonodavaca. To, drugim rijeima, znai da u sjedinjenoj uniji zakonodavac u zemlji donosi pravne norme koje nisu jednako primjenjive na cijeloj teritoriji. Zakonodavac moe, prilikom donoenja zakona, utvrditi da taj zakon vai na delu dravne teritorije, ili suprotno tome, zakonodavac moe izuzeti odreene dijelove teritorije od primjene tog zakona. Personalna unija je zajednica dvije ili vie drava koja se zasniva na priznavanju istog vladara. Do toga dolazi kada, svaka drava lanica personalne unije, na osnovu pravila sopstvenog ustava dovodi na prijesto istog vladara. Drave koje ine personalnu uniju su suverene i samo imaju zajednikog vladara. Personalna unija je pojmovno bliska konfederaciji; to je najlabaviji oblik unije i ona danas ne postoji. Realna ili stvarna unija je zajednica drava koje zadravaju svoju samostalnost i pored toga to imaju neke zajednike organe i poslove. Drave su u realnoj uniji povezane odreenim zajednikim interesima, a od prirode i sadraja ovih interesa zavise oblici i vrste institucija (organa) zajednice, njihov izbor, organizacija i nadlenost. Prema vrsti interesa koji povezuje njene lanice realna unija moe biti carinska unija, monetarna unija i dr. 3.2.1. Personalna unija
5

Personalna unija je zajednica dviju ili vie drava koje su vezane samo time to im je ista osoba dravni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Inae su te drave potpuno odvojene, kako s obzirom na njihove unutranje tako i vanjske poslove. Prema tome, one su samostalne u pravom smislu rijei, a sama unija nije drava. Personalna unija se dakle sastoji od dva ili vie entiteta koji se meunarodno smatraju odvojenim dravama, ali dijele istog dravnog poglavara te stoga takoer dijele samo politike djelatnosti vezane uz dravnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Drava), koje se meunarodno smatraju pojedinanom dravom. Personalne unije mogu nastati iz vrlo razliitih razloga opsega od skoro sluajnosti (princeza koja je ve udana za kralja postaje vladajuom kraljicom, a njihovo dijete nasljeuje krunu obiju zemalja) do praktiki aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao nain spreavanja ustanaka). One takoer mogu biti zakonske (ustavi drava jasno izraavaju da e se udruiti zajedno) ili nezakonske (u kojem sluaju mogu lako biti prekinute npr. razliitim nasljednim pravilima). Budui da se predsjednike republika redovno bira izmeu graana drave o kojoj se radi, personalne su unije gotovo iskljuivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tijekom 20. stoljea, personalne unije su postale prilino rijetke. Ondje gdje postoje, najznaajnije meu takozvanim Kraljevstvima Commonwealtha, veinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik dravnog poglavara, ima samo marginalnu politiku mo te se imenuje i mora sluati savjet mjesnog poglavara vlade. Izmeu personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo podruje, jer jedno obino preraste u drugo. Ovaj lanak pokuaj je popisivanja povijesnih i suvremenih personalnih unija. 3.2.2. Realna unija Realna unija postoji kao labavi savez dviju ili vie drava koje imaju zajednikog zajednikog vladara na osnovu meusobnog ugovora i koje imaju zajednike spoljne poslove. Ta unija slina je konfederaciji, jer obje nastaju ugovorom, za razliku od personalne unije kod koje zajedniki ef drave ne nastaje ugovorom, ve sluajno. U dravama realne unije nema vie vlasti. Svaka od drava ima samostalno zakonodavstvo, samostalnu upravu i samostalno sudstvo. Meutim, realna je unija na meunarodnom planu samostalan i jedinstven subjekt meunarodnog prava i to je osnovna razlika izmeu realne unije i zajednice nezavisnih drava, odnosno konfederacije u kojoj su nezavisne drave subjekti meunarodnog prava. Sa jedinstvenim meunarodnim subjektivitetom ona je slina federaciji, a time to nastaje ugovorom, slina je konfederaciji. Znai: unija nije drava, jer nema vlast, tj. nema
6

imperijum nad graanima i ne moe je neposredno vriti nad njima. Ona nema ni vlastite zakonodavne nadlenosti, ni izvrne vlasti (barem ne u cjelini). Njena vlast uglavnom se zasniva na prenoenju ovlaenja od drava lanica unije na njene institucije. Te su unije nastajale u XIX. i prvoj polovini XX. vijeka. Neka od takvih unija nastale su izmeu vedske i Norveke (18151905), Austrije i Ugarske (Maarske) od 18671918. te Danske i Njemake (19191941). Austro-Ugarska tipian je primjer realne unije. Na elu Austro-Ugarske bio je ustavni monarh, tj. vladar Habsburgovac: u Austriji se zvao car, a u Ugarskoj kralj. Takva carsko-kraljevska monarhija bila je jedinstvena, tj. predstavljala je jedan subjekt u meunarodnim odnosima. Osimm zajednikih spoljnih poslova, oni su imali zajedniku vojsku i mornaricu te neke zajednike finansijske institucije radi finansiranja spoljnih poslova, vojske i mornarice. Sve ostalo je bilo odvojeno: tj. lanice unije imale su svoj parlament, vladu i sudove. Propau Austro-Ugarske Monarhije 1918., Austrija i Maarska postale su odvojene i potpuno samostalne drave. 3.2.3. Protektorat Stvarna politika ovisnost slabije drave o jaoj odraava se u odnosu koji se naziva protektoratom. Protektorat redovito nastaje na temelju meunarodnog ugovora kojim se odnos ovisnosti ureuje navoenjem prava i dunosti obiju strana. Ugovor o protektoratu, sklopljen pod prisilom, nije uvijek bio ipso jure nevaljan, pa je i u takvim okolnostima dani pristanak stvarao ugovor koji je bio valjana osnova protektorata. Protektorat ne nastaje samo na osnovi ugovora, nego i injenica, a primjer za to je Egipat koji je bio pod protektoratom Velike Britanije nakon okupacije britanskim postrojbama 1882. Dva su osnovna oblika protektorskog odnosa - potpuni i ograneni. Potpuni protektorat - Drava tienica u potpunom protektoratu pristaje se suzdravati svih aktivnosti koje su ugovorom o protektoratu stavljene u ovlast drave zatitnice, a to su u pravilu meunarodni odnosi. Ona pristaje da u njeno ime i za njezin raun te poslove obavlja drava zatitnica. Dok neki autori smatraju da se drava tienica, na temelju ugovora o potpunom protektoratu, odrekla svih aktivnosti u meunarodnim odnosima, ima i onih koji smatraju da je ulaskom drave tienice u protektorski odnos, njezina sposobnost za sklapanje meunarodnih ugovora samo ograniena, a ako ona ipak sklopi ugovor, ne potujui time ugovor o protektoratu, djelovala je ultra vires, pa je time ugovor nevaljan.Drava zatitnica moe dopustiti dravi tienici da sklapa ugovore s treim dravama, to znai, argumentum a contrario, da u ostalim sluajevima drava tienica to pravo nema. No, ugovori drave tienice sklopljeni s treim dravama bez doputenja drave zatitnice nisu sami po sebi nevaljani.
7

Njihova nevaljanost mora biti predviena ugovorom o protektoratu. Kako se ugovorom o potpunom protektoratu drava tienica odrekla svih aktivnosti u vezi s meunarodnim odnosima, ona zadrava pravo poslanstva samo u pogledu drave zatitnice, a ne i u odnosu prema treim dravama.Poglavar i vlada drave tienice uivaju sva prava imuniteta vis-vis drave zatitnice. Prije, kao i poslije sklapanja ugovora o potpunom protektoratu, drava tienica ostaje subjekt meunarodnog prava, iako je njezina suverenost ugovorom o protektoratu ograniena. Drava tienica i dalje zadrava punu jurisdikciju nad svojim teritorijem i svojim stanovnitvom (ako drukije nije predvieno ugovorom o protektoratu, te ako tom svojom djelatnou ne zadire u domenu vanjskih poslova, a njezini dravljani nisu i dravljani drave zatitnice. Ugovorom o potpunom protektoratu drava tienica je iskljuena iz odnosa s treim dravama. Ona ne nastupa u svoje ime i uz vlastitu odgovornost, te je zbog toga drava zatitnica odgovorna za sve one akte drave tienice, suprotne meunarodnom pravu, kojima se treim dravama nanijela teta. Ogranieni protektorat - Kod ogranienog protektorata, drava tienica zadrava djelatnu sposobnost, ali je ograniena naknadnim odobrenjem protektora. U sluajevima kad drava tienica koja se nalazi u odnosu ogranienog protektorata sklopi ugovor s treom dravom bez potrebnog odobrenja drave zatitnice, sam ugovor nije nevaljan, osim ako takvo rjeenje ne proizlazi iz ugovora o protektoratu, a protektorski odnos priznaje trea drava. Ako je sadraj ugovora o protektoratu dio ustavnog poretka drave tienice, ona se moe, kako bi izbjegla primjenu ugovora sklopljenog s treom dravom, pozvati na l. 46. Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora. Pravni poloaj drave tienice pod ogranienim protektoratom u odnosu prema treim dravama, ne razlikuje se naizgled ni u emu od ostalih neovisnih drava.

3.2.4. Konfederacija Konfederacija ili dravni savez je na meunarodnom ugovoru osnovana veza vie drava sa svrhom da se zajedniki ostvare odreeni ciljevi. Konfederacije je obino prijelazni oblik politikog ureenja. Konfederacija je savez neovisnih, suverenih drava, stvoren na osnovi meunarodnog ugovora, u svrhu jedinstvenog rjeavanja nekih pitanja od zajednikog interesa. Konfederacijom se ne stvara nova drava, ve suverene drave u konfederaciji ostaju i dalje samostalni meunarodnopravni subjekti. Prema tome, konfederativna vlast je izvedena iz suverene vlasti drava lanica (na kojima i dalje ostaje suverenost). Drave lanice pristaju prenijeti odreena suverena prava na konfederaciju. Konfederacija ima barem jedno stalno
8

zajedniko tijelo, koje joj daj privid dravnosti, to je najee konfederativna skuptina. Time se konfederacija razlikuje od obinog politikog saveza. Konfederativna skuptina nije nikakav dravni organ. Ona je sastavljena od delegata drava lanica, i zapravo je vrlo slina meunarodnoj konferenciji. Odluke koje donose konfederativna tijela nisu automatski obvezne za graane drava lanica, nego one tek postaju obvezne kad ih drave lanice usvoje, tj. kad ih ozakone na nain propisan njihovim vlastitim propisima. Taj postupak posebnog usvajanja konfederativne odluke u interni propis drave lanice naziva se inartikulacija. Prema tome, ne postoji izravna vlast konfederativnih tijela nad graanima drava lanica konfederacije. Nadlenost tijela konfederacije ograniena je zakljuenim konfederativnim ugovorom, i smije se kretati samo u granicama doputenim tim ugovorom. Redovito, konfederacija nema jedinstvenu vojsku, poreze, dravni proraun niti dravljanstvo. U konfederaciji je jedinstvena samo ona djelatnost radi koje je osnovana. Primjeri su Nizozemska od 1580. do 1795, SAD od 1778. do 1787., vicarska od 1291. do 1798. i od 1815. do 1848., Njemaki Savez od 1815. do 1866.
3.2.5.

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federalna) drava je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica vie jedinica, koje se nazivaju drave, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice). Savezna drava (federacija) je kao takva subjekt meunarodnog prava. Ona nastupa u meunarodnim odnosima za cjelokupnost u njoj okupljenih federalnih jedinica. Ne postoje, niti su u povijesti postojale federacije istovjetnog tipa, ve postoje znatne razlike te svaku federalna drava ima svoje osobitosti. To se osobito izraava u injenici to su neke fedeacije razvile jae elemente decentralizacije, dok je kod drugih jae istaknuta centralizacija i elementi unitarizma. Meutim moe se rei da su ope karakteristike federacija sljedee:

vlast federacije nije izvedena iz vlasti federalnh jedinica, nego je orginarna, odreena jedino je savezna vlast suverena, dok vlast federalnih jedinica to nije, stoga se ne

federalnim ustavom

mogu smatrati niti dravama. One nisu neovisne, ve samo raspolau odreenim stupnjem autonomije

savezna vlast se prostire izravno na drave lanice (za razliku od konfederacije) i

njezine graane, i pravna snaga njenih akata nije uvjetovana priznanjem od federalnih jedinica
9

federacija je zapravo decentralizirtana drava, jer je federalnim jedinicama ostavljena,

a sve u okviru saveznog ustava, samouprava u kojo mogu djelovati njihova vlastita tijela (zakonodavstvo, sudstvo, uprava). Meu saveznim dravama koje danas postoje ustavni poredak veine od njih ne priznaje sastavnim jedinicama nikakvu nadlenost u meunarodnim odnosima. No, to pravilo ne vrijedi openito. Primjere za to su SAD, vicarska, Njemaka, gdje i po ustavnim propisima i po meunarodnoj praksi sastavne jedinice federacije imaju neku vie ili manje ogranienu sposobnost izravnog nastupanja prema dugim subjektima meunarodnog prava. Tako u vicarskoj kantoni mogu sklapati ugovore koji se tiu gospodarstva, lokalnog prometa i redarstva, ali samo s niim tjelima druge drave, uz uvjet da nisu protivni ustavu. Za ostale ugovore sklapaju se posredstvom saveza (savez sklapa ugovore u ime kantona). U Njemakoj savezne zemlje mogu sklapati ugovore sa stranim dravama uz odobrenje savezne vlade. Iz tih primjera vidljivo je da, i ako postoji mogunost da federalne jedinice budu subjekti meunarodnog prava, one imaju vrlo ogranienu djelatnu sposobnost, a gotovo uvijek s kontrolom saveznih tijela. U pravnoj znanosti postoje nekoliko shvaanja o tome jesu li federalne jedinice drave ili nisu. Ta shvaanja teoretiara moe se svesti na tri osnovna:
1.

jedni smatraju da je suverenost bitan element za dravu, te istiu kako

federalne jedinice nisu suverene, jer na njima postoji vea, federalna vlast, pa prema tome federalne jedinice nisu drave; 2. drugi smatraju da je svaka federacija sastavljena na osnovi ugovornog/sporazumnog pristanka federalnih jedinica, pa prema tome da su jedinice, koje su dale taj pristanak, i dalje ostale suverene, a pogotovo ako imaju pravo otcjepljenja od federacije
3.

trei su ili kompromisnim putem, te su istaknuli da je drava - i federacija i

federalna jednica. To znai da se nekoliko drava (federalnih jedinica) nalaze unutar jedne drave (federacije). Smatraju da je ugovornim/sporazumnim pristankom stvorena federacija, pa da su jedan dio suverenosti federalne jedinice prenijele na savez, tako da je izvrena podjela suverenosti Neki ustavi daju pravo federalnim jedinicam tzv. pravo na otcjepljenje federalnih jedinica iz federacije. Neki teoretiari osporavaju to pravo, tvrdei u svojoj ekstremnoj varijanti da je federacija isto to i unitarna drava, samo sa veim stupnjem decentralizacije i odreenom irom samoupravom.
10

4. Zakljuak Drava, tj. dravna organizacija je sloen mehanizam, sastavljen iz niza organa koji se nalaze u razliitim meusobnim odnosima. Posebna vrsta dravnih organa jesu centralni i necentralni organi i zavisno od toga kako su ureeni odnosi izmeu ova dva organa dravne vlasti, dobijaju se oblici dravnog ureenja. Zbog svoje sloenosti i raznovrsnosti, drava ima i centralne i necentralne organe, a poto je ona teritorijalna organizacja ija je vlast obavezna za sve one koji se nalaze na njenoj teritoriji, njeni se organi razlikuju po tome da li vlast vre na itavoj teritoriji ili na dijelu teritorije. Jedno od pitanja, koja su najvie okupirala ovjekovu panju je pitanje najboljeg (najefikasnijeg) dravnog ureenja, tj. ureenja koje na najbolji mogui nain garantuje zadovoljenje svih potreba, ali i stvaralakih mogunosti jedne nacije. Definisanje najboljeg mogueg ustrojstva jedne drave mora biti gledano kroz vrednovanje pojedinca, zajednice ali i odnosa izmeu njih. Drave su dune potivati pravila narodnog prava. Svaka drava ima odgovornost da se njezine obaveze koje se odnose na
11

ljudska prava pretvore u narodno zakonodavstvo. Nisu samo dovoljni zakoni koji jasno odreuju obveze drave ili zabranjuju odreene radnje. Mora, isto tako, postojati djelotvoran pravni sistem (policija, odvjetnici i javni tuioci, nepristrani i pravedni sudovi) koji sprovode zakone. Osim toga potrebne su kompletirajue mjere kao na primjer: unapreivanje - putem informacija i na drugi nain - ljudskih prava. Drava nije cilj, nego sredstvo za ostvarenje cilja, a cilj je kvalitetan ivot svakog njenog graana. Dunost drave je da omogui kvalitetniju uslugu u zdravstvu, kolstvu, upravi, socijalnim i dravnim funkcijama. Drava je servis pojedinca, ona je tu da njemu slui i da njega titi.

5. Literatura

Internet: http://bs.wikipedia.org/wiki/Ustav http://ponude.biz/skripte/ http://www.scribd.com/doc/ http://http://www.scribd.com/doc/63976120/17/Dr%C5%BEavne-unije

12