CHARLES BAUDELAIRE

Cvjetovi zla

Biljeka o piscu Charles Baudelaire ( 1821.-1867. ), francuski liriar, knjievni i likovni kritiar, autor izvanrednih pjesama u prozi, najznaajnija je pjesnika linost za modernu europsku poeziju, za njen pjesniki izraz i tematiku te za sve njene teorijske preokupacije. Nesporazumi i trzavice u obitelji s majkom, poznanstvo s mulatkinjom Jeanne Lemer ( poznata pod imenom Jeanne Duval ), krajnje nesreen ivot ( pokuaj samoubojstva ), duboki sukobi s drutvom, prevoenje E. A. Poea, odluni su poticaj u njegovoj poeziji. Ali je Baudelaire u izboru motiva, izraza, jezika, ugoaja i atmosfere potpuno nova i izvorna pjesnika linost. Meu modernim pjesnicima prvi je prikazao sumornost urbanih situacija i perspektiva, obraujui njihove potpuno nove, ali i okantne, dotada nezamislive motive. Glavno autorovo djelo, istovremeno i teleljno za svu kasniju poeziju, Cvjetovi zla ( 1857, drugo izdanje 1861. i tree izdanje 1869. ) izazvalo je svestranu diskusiju. Ipak Baudelairovi poetski motivi, sugestivnost potpuno novih metafora, snaga i neposredna ivotnost simbola, najvia dotjeranost jezika, sloenost u zapaanjima, oivljavanje sinestezije izborili su Baudelairovim ostvarenjima neprijeporna priznanja.

Podatke izvadio iz : Tvrtko ubeli: Knjievni leksikon, Zagreb 1972.

Cvjetovi zla

Charles Baudelaire posve je originalna i individulana pjesnika linost. On je u punom smislu rijei pretea simbolizma i moderne poezije uope, a njegova pjesnika zbirka Cvjetovi zla sadri sve elemente kasnije simbolike poezije Baudelaire se u svemu odupire dotadanjim lirskim konvencijama, bile one tematskog ili formalnog karaktera. Umjesto romantiarskog sentimentalizma i pejzanih motiva, Baudelaire otkriva nove ljudske senzibilitete. Ostajui u svom vremenu, zatvarajui se u ugoaje urbane sredine i zatvorene vidike, on analizira vlastita osjeajna stanja: svoje nemire, tjeskobe, doivljavanja smrti kao osnovnih opsesija. Iz tih osjeajnih stanja izbija i neodreen pjesnikov revolt koji se manifestira u cininom odnosu prema ljudima i ivotu: hvali ono to je nemoralno, nezdravo, odvratno-satanizam. Baudelairova poezija prodire duboko u psihu, to je obraanje svom dubokom ja , punom tajnovitosti, nedefinirasnsti, groze, tamnih i nejasnih slutnji. Baudelaire realnu stvarnost doivljava kao neorganizirano i porazbacano mnotvo slika i oznaka koje svoj smisao i sklad dobivaju tek u mati stvaraoca te se tako pretvaraju u njegovu subjektivnu realnost. Baudelairovi cvjetovi zla djelo je koje je izazvalo veliki skandal. Za ono vrijeme previe slobodno nalo se na sudu, neke su pjesme bile zabranjene. Meutim ni to nije sprijeilo ogroman Baudelairov uspjeh koji je oit i danas. Prokleti se pjesnik na poetku Cvjetova zla obraa itaocu, on sebe na neki nain usporeuje s itaocem, sa svim itateljima, sa sveukupnim ovjeanstvom. ----------------------------------------------------------------------------------------Jedino dodada! - Kroz beskrajne sate Dok sanja vjeala, pui lule skromne. Zna je itatelju, nekaznicu lomnu Hipokrite stari - moj jednaki- brate! ( itatelju ) ----------------------------------------------------------------------------------------Baudelaire itave cikluse pjesma posveuje enama. Njegov odnos prema eni izuzetno je udan. Za razliku od ostalih pjesnika koji su enu uzdizali do nebeskih visina, Baudelaire prezire enu nazivajui je s demonom, muenicom, prokletnicom. ----------------------------------------------------------------------------------------Djevice, demoni, muenice bijedne ! U preziru zbilje i njezinih uza Sve beskraja edne nezbludne il edne, as krikova prene, a as prene suza, Nad naim se paklom, munja nadsrne, Gri dua moja: ali vas i voli, Jer ko ganje pee e muka ene,

Srca vaa - mize ljubavi i boli! ( Prokletnice ) ----------------------------------------------------------------------------------------ene Baudelaire smatra ogranienim, glupim i sposobnim samo da zadovoljavaju mukarca. Iao je iz krajnosti u krajnost, udi se to ena ima pristup u crkvu. ene koje su inspirirale Baudelaire bile su Jeanne Duval ili Crna Venera, Apolonije Sabatier, Bijela Venera i Marije Danlrme Madona. Crna Venera bila je mulatkonja i Baudelaire je njoj posvetio itav jedan ciklus pjesama: Nakit, Egzotini miris, kosa, Vampir, Zeba. Crna Venera je prostitutka, monstruozna mjeanka, laljiva, nemilosrdna, samouvjerena i alkoholiarka koju pjesnik ipak pretvara u predivnu djevojku. ----------------------------------------------------------------------------------------Dugo! Uvijek! U kosu u ti tkati Rubine, safire, dare skupocijene! elji e se mojoj uvijek odazvati. Jer ti si mi aa sanje dragocjene Iz koje ispari vino uspomene! ( Kosa ) ----------------------------------------------------------------------------------------Ni sni opijuma ni tajanstva tame Tako me ne mame kao slast usana, K tebi udnje idu poput karovana Da ne sjaje zjena gase eu ame. ( Sed not satiatia ) ----------------------------------------------------------------------------------------Bijela Venera i Madona bile su manje vane ene za Baudelaierevo pjesniko stvaralatvo, no i o njima ispjevao je pjesme u kojima je iskazao svoju nadljudsko umijee. ----------------------------------------------------------------------------------------Sagradit u za te, o Madono moja, na dnu svojih alosti bez broja, Izdupsti u kutu svog srca najcrnijem Daleko od svijeta tek da te sakrijem, Skrovite za te modro i pozlaeno. Nainit u noeva sedam, bez smijeha Brusit u ih kao majstor igve svoje I u dno naciljati ljubavi svoje, Zabosti ih u srce ti prestraeno, Srec rasplakano, Srce zagueno! ( Jednoj Madoni )

----------------------------------------------------------------------------------------Ljubav se dijeli na dvije komponente, seks i erotiku. Seks je esto fiziki kontakt, dok je erotika neto duhovno to se dogaa u ovjekovoj psihi i to obino nema nikakve veze s fizikim kontaktom. U Baudelairovim pjesmama prevladava erotika i ljubavni zanos prema enama simbolima ljepote i zla koje pjesnik istovremeno voli i mrzi. ---------------------------------------------------------------------------------------- U postelju skriva zvijezde same, O neista eno, okrutna od ame! Da ti se u igri posobone zubi U jaslama trajnim novo srce ljubi. ----------------------------------------------------------------------------------------Baudelaire, prokleti pjesnik, bio je kontraverzan linost za svoje vrijeme o emu svjedoe i njegove pjesme. trebalo je proi mnogo godina da bi puk shvatio vrijednost njegovih stihova. Vodile su se mnoge polemike oko toga da li je ono to je bolesno u stvarnosti bolesno i u umjetnosti. Baudelaire bio je zasigurno psihiki nestabilna i nezadovoljna osoba koja nije bila zadovoljna svojim ivotom i koja je spas pronalazila u opijumu i alkoholu. No svakako je to njegovo nesreeno psiholoko stanje napravilo od njega jednog od najbljih pjesnika svih vremena. ---------------------------------------------------------------------------------------- Sva priroda hram je gdje stupovi ivi Izrijecima mutnim ponekad se glase: kroz umu simbola ovjek probija se i pod njinim prisnim pogledima ivi. ( Suglasja ) ----------------------------------------------------------------------------------------U pjesmi Suglasja Baudelire je iznio vlastitu poetiku. Osnovni je zadatak pjesnika da uoava i pronalazi u toj umi simbola analogije, suglasnosti, a ta srodnost svih elemenata prirode poetski se moe izraziti samo simbolom, usporedbom, metaforom, alegorijom. Baudelaire je svojom poezijom, unosei u nju ponovo subjektivni osjeaj kao bitnost, ali ne u romantiarskom smislu, ne iznosei toliko goli osjeaj koliko duu, psihu ovjeka - a s druge strane ostvarujui posebnu viziju ivota - doista otvorio put poeziji i uope stvaralatvu simbolista, koji e se pojaviti kao direktna reakcija na parnasovce i njihovu poeziju.

Uzeto sa Ik4m@n's Lektire url : http://www.lektirice.com/

e-mail : lektire@post.hinet.hr