Sadraj

1. Uvod
GPRS je kratica za General Packet Radio Service. To je standard za beinu komunikaciju, koji omoguava slanje i primanje informacije pokretnom mreom, koristei velike brzine. Standardizovan je u Evropskom institutu za telekomunikacijske standarde - ETSI 1

(European Telecommunications Standards Institute) 2000. godine. Jednako je uinkovit za male snopove podataka (e-mail, web-browsing), kao i za ogromne koliine podataka. Spada u tzv. 2.5G generaciju, koja oznaava vaan iskorak iz druge u treu generaciju mobilnih ureaja. GPRS je ustvari dodatak, koji omoguava komunikaciju komutacijom paketa (packet switching) u GSM (Global System for Mobile Communications) sistemima, baziranima na vremenskom multipleksu -TDMA-u (Time Division Multiple Access). GPRS rezervira radio resurse samo onda kada poiljaoc ima podatke za poslati, inae frekvencije ostaju slobodne za korienje od strane drugih korisnika.GPRS donosi poboljanje kvalitete usluga slanja podataka, s aspekta pouzdanosti, brzine i podrke. Nove aplikacije razvijene na osnovi GPRS-a proirile su mreu korisnika mobilnih ureaja, a davaocima usluga omoguile poveanje raznovrsnosti sadraja koje nude. Meutim,te nove usluge poveavaju zahtjeve na kapacitet radio resursa. Jedan od naina kako ublaiti te zahtjeve jest korienje istih radio resursa za sve mobilne stanice. Da bismo mogli shvatiti trini potencijal GPRS-a u vrijeme kad se GPRS pojavio, vano je poznavati prodor GSM mree na trite.

2. Historija
Razvoj GPRS usluge ukljuuje standardizaciju, razvoj infrastrukture,probnu mreu, sklapanje ugovora, osposobljavanje terminala, razvijanje aplikacija. Faze razvoja GPRS-a date su u Tabeli 1:

Vremensko razdoblje Tijekom 1999. i poetkom 2000. Ljeto 2000.

Faza razvoja Plasiranje probnih mrea. Prilagodba GPRS infrastrukture postojeim GSM mreama. Prve probne GPRS usluge. Brzina: 28 kb/s. T-Mobil predstavlja probni GPRS na Expo 2000 u Hanoveru GPRS terminali postaju komercijalno dostupni Komercijalno lansiran GPRS faza 1 Brzina poveana na 56 kb/s. Javljaju se GPRS aplikacije, rjeenja za poveanje kapaciteta mree,vie terminala Brzina poveana na 112 kb/s. Pojavljuje se GPRS Phase 2/EDGE GPRS je rutinski prilagoen GSM mobilnim ureajima, i dostie svoj vrhunac. (Ovo je ekvivalentno statusu SMS-a 1999. godine) Prva komercijalna 3GSM mrea Tabela 1. Faze razvoja GPRS-a

Poetak 2001. Tijekom 2001. 2001./2002

2002. 2002.

2002./2003.

GPRS faza 1 ukljuivao je: standardne paketne usluge dostavljanja, (npr. point-to-point), podrku za CS1 i CS2 sheme kodiranja kanala, podrku za B i C klasu mobilnih ureaja, usluge bazirane na GSM-u (npr. SMS over GPRS), statiku i dinamiku alokaciju IP adrese, anonimni pristup, te sigurnost (autentifikacija i ifriranje). GPRS faza 2 donio je: poboljanu kvalitetu usluge QoS (Quality of Service), pristup intranetu, GPRS pretplatu, grupni poziv, te pointtomultipoint uslugu.

3. Mogunosti koje prua GPRS

3.1 Osnovne prednosti GPRS-a sa aspekta korisnika

3.1.1 Vea brzina Fiziki, radio interfejs GPRS-a sastoji se od promjenljivog broja vremenskih okvira, izmeu 1 i 8.Ovisno o broju okvira koji se koriste, postiu se brzine od 9.6 kb/s, uz jedan okvir, do teoretskih maksimalnih 171.2 kb/s, uz korienje svih 8 vremenskih okvira. To je oko tri puta bri prenos podataka od onog kojeg koriste fiksne telekomunikacijske mree, i oko teset puta bri prenos od usluga unutar GSM mree, koja radi na principu komutacijonih kanala. Omoguavajui bri i efikasniji prenos podataka, GPRS znatno samnjuje cijenu usluga, u odnosu na SMS (Short Message Service) i komutaciju kanala. 3.1.2 Neposrednosti GPRS unapreuje postojee veze, omoguujui da informacija bude poslana ili primljena istog trenutka (neposredno) im se ukae potreba. Nije potrebna dial-up modemska veza. Zbog toga se GPRS korisnike deklarira kao stalno spojene (always connected). Neposrednost je prednost GPRS-a i SMS-a u odnosu na usluge koje koriste komutaciju kanala. Visoki stepen neposrednosti vrlo je vana karakteristika aplikacija s kritinim vremenom, kao to je daljinska autorizacija kreditne kartice, kod koje je potpuno neprihvatljivo pustiti korisnika da eka ijednu dodatnu sekundu.

3.1.3 Nove aplikacije GPRS u beine komunikacije je uveo nove aplikacije, koje do tada nisu bile ostvarive, to zbog premale brzine komutacije kanala (9.6 kb/s) ,to zbog ogranienja u duljini SMS poruke (160 znakova). To su primjerice: 3.1.4 pristup inernetu, e-mail i fax, tekstualne i slikovne poruke, chat, e-commerce i online-banking, oglaavanje, GPS (global positioning system), automatizacija doma

Pristup internetu Zbog sporosti komutacije kanala, korisnik je gubio veliki dio vremena ekajui da

podatci stignu od servera do browsera. Danas, primjenom komutacije paketa, omoguen je puno

bri pristup internetu, te on postaje najbolje okruenje za sklapanje poslova, servisne informacije, zabavu i sl. Danas u doba globalizacije, sve vie zaposlenika posao obavlja van matinog ureda. Zbog toga je vano omoguiti im kontakt s uredom, ak i kada su na putu. Beini pristup internetu omoguava zaposlenicima jedne korporacije pristup privatnim podacima i njihovu razmjenu mobilnim ureajima na svojoj privatnoj web-starnici, firewall-om zatienoj od neautorizovanog pristupa. Tako je nastala usluga virtuelne privatne mree VPN (Virtual Private Network).

3.1.5 E-mail i fax Usluge elektronike pote u beinim mreama koriste se na dva naina. Prvi nain je tzv. Gateway usluga, koja poruku ne pohranjuje nego je beina e-mail platforma jednostavno prevede iz internet e-mail protokola (SMTP) u SMS poruku i poalje u SMS centar. Drugi nain je tzv. Mailbox usluga, koja poruke stvarno pohranjuje, te davaoc usluge korisniku na njegov mobilni ureaj alje obavjest o primljenoj poruci. Poruci je mogue pristupiti mobilnim ureajem, a mogue ju je i proslijediti drugom korisniku. Kao dodatak e-mail, poruci moe doi i fax attachment.

3.1.6 Tekstualne i slikovne poruke Duina SMS poruke od 160 znakova dovoljna je u sluaju poruke kvantitativne naravi, kao to su informacije o temperaturi, sportski rezultati ili pak informacije o stanju dionica na berzi. Meutim, kada je poruka kvalitativne naravi, kao primjerice horoskop ili novinski lanak, 160 znakova je dovoljno samo za najavu s kratkim isjekom iz lanka. SMS e moi dostaviti kvalitativnu poruku samo ako ureaj, koji krajnji korisnik koristi, podrava GPRS.

3.1.7 Chat Chat se od ostalih usluga razlikuje po tome to je koliina prenesene informacije mala, jer korisnici radije razmjenjuju stajalita i miljenja negoli stvarne podatke. Zbog svoje sinergije s internetom, GPRS omoguuje svim svojim korisnicima sudjelovanje u svim chat grupama koje postoje na internetu, umjesto da stvara posebne chat grupe samo za mobilne korisnike. Prednost GPRS-a potpuno dolazi od izraaja kad broj korisnika na news grupi postane ogroman. Chat je kvalitativna informacija koja se SMS-om prenosi zbog ograniavanja korisnika na kratke poruke, te zbog smanjivanja koliine irelevantnih postova, koji su esta pojava na mailing listama.

3.1.8 E-commerce i online-banking E-commerce je usluga sklapanja i obavljanja poslova korienjem interneta. Ukljuuje samo one aplikacije kod kojih je ugovor u potpunosti s internetom, kao to je nabavka dobara. Tu spada i online banking, usluga koja mobilnom korisniku omoguava provjeru stanja rauna, premjetanje novca na drugi raun, plaanje rauna, te obavjest o prekoraenju dozvoljenog minusa preko interneta. Kod online-bankinga, do izraaja dolazi neposrednost GPRS-a.

3.1.9 Oglaavanje Usluga oglaavanja spada u tzv. Push usluge, to znai da se podaci prenose u, od mrenog operatera, predodreenom vremenu i uslovima. U netraene usluge oglaavanja spada slanje novosti im se dogode, ili obavjesti o padu vrijednosti dionica na berzi ispod postavljene razine. Postoji i tzv. location sensitive oglaavanje, koje korisniku alje oglasne informacije vezane samo za mjesto na kojem se nalazi, a mijenjaju se kako korisnik mijenja mjesto.

3.1.10 GPS (Global Positioning System) Ova usluga spaja sisteme satelitskog pozicijoniranja, koji korisniku pruaju tanu informaciju o tome gdje se trenutno nalazi, sa beinim uslugama koje omoguuju korisniku obavjetavanje drugih o svojoj trenutnoj poziciji. GPS je globalna mrea od 24 satelita, razvijena za potrebe Ministarstva odbrane SAD-a. SMS je usluga idealna za slanje GPS informacija, kao to su zemljopisne koordinate, one zauzimaju maksimalno 60 znakova.

3.1.11 Automatizacija doma Ova usluga kombinira daljinsku sigurnost sa daljinskim upravljanjem. Drugim rijeima mogue je svoj dom motriti bez obzira gdje se nalazili: na poslu, praznicima, putu i sl. U sluaju ukljuivanja alarma, ne samo da je korisnik obavjeten, nego dobija i mogunost da na zaslonu promatra izravni prijenos zbivanja s lica mjesta. Osim toga, moe se mobilnim ureajem programirati razne kuanske aparate, npr. penicu da pee u odreeno vrijeme i onda se iskljui. Tako GPRS mobilni ureaj postaje daljinski upravlja za sve aparate u domu.

3.2 Osnovne prednosti GPRS-a sa aspekta mrenog operatera

3.2.1 Ogranien kapacitet elije 6

Istovremeno korienje vie radio resursa nije mogue, stoga se moe rei da GPRS vri udar na postojei kapacitet elije. Jaina tog udara zavisi o broju vremenskih okvira rezervisanih iskljuivo za GPRS. Ipak preusmjeravanjem kratkih poruka na svoj kanal, GPRS dinamiki alocira kanale i smanjuje vrno vrijeme punjenja signalnog kanala. Rezultat toga je potreba za SMS-om, kao komplementarnom uslugom koja koristi drugi tip radio resursa.

3.2.2 Nie stvarne brzine Da bi se postigla teoretski maksimalna brzina prenosa podataka (171.2 kb/s), morao bi jedan korisnik koristiti svih osam vremenskih okvira, bez ikakve zatite od pogreaka. Naravno da mreni operater nee dopustiti samo jednom GPRS korisniku koritnje svih osam otvora istovremeno. Uz to, inicijalni GPRS terminali su strogo ogranieni na korienje najvie tri vremenskia otvora, pa je i irina pojasa, dostupna GPRS korisniku, ograniena. Relativno vie prenosa podataka za individualnog korisnika, omoguene su tek pojavom EDGE-a (Enhanced Data rates for GSM Evolution) i UMTS-a (Universal Mobile Telephone System).

3.2.3 Suboptimalna modulacija GPRS je baziran na modulacijskoj tehnici, poznatoj kao GMSK (Gaussian minimumshift keying), a EDGE na 8-PSK (8- phase-shift keying), novoj modulacijskoj shemi koja omoguava znatno vee brzine (spektakularna efikasnost GSMK-a je 1 bit/s/Hz, a 8 PSK-a 3 bit/s/Hz), pa je za prijelaz na sisteme tree generacije u postojei sistem potrebno dodati 8-PSK.

3.2.4 Prijelazna kanjenja GPRS paketi koji su namjenjeni jednom odreditu alju se u razliitim smjerovima. Pritom je mogue da se neki od paketa izgube ili postanu neupotrebljivi. GPRS standardi prepoznaju ovo inherentno svojstvo beinih paketnih tehnologija, pa utemeljuju razne strategije za retransmisiju i ouvanje cjelovitosti podataka. Kao rezultat toga mogu se pojaviti prijelazna kanjenja. Prijelazna kanjenja mogue je smanjiti koritenjem HSCSD-a (High Speed Circuit Switched Data), koji jednom korisniku omoguava istovremeno korienje etiri kanala. Izmeu poiljaoca i primaoca postoji end-to-end veza, to bitno smanjuje prijelazna kanjenja.

3.2.5 Nema mogunost pohrane i proslijeivanja

Mogunost pohranjivanja i proslijeivanja poruka je glavna osobina SMS-a. GPRS standard, meutim, nema ugraeni mehanizam pohrane i proslijeivanja, pa GPRS zahtijeva interkonekciju s SMS-om.

4. Funkcije GPRS sistema

4.1 Pristup mrei Termin mreni pristup opisuju mogunost GPRS korisnika da se prikljui u mobilnu mreu i da koristi njene servise. Sa druge strane, mrea sama po sebi moe da inicira pokretanje ovog servisa. Sada emo opisati razliite funkcije: Funkcija registracije se koristi za dodjelu adresa korisnikovom broju. Ovaj broj se moe izabrati statiki ili dinamiki, zavisno od namjene. Funkcija autentifikacije slui da utvrdi da li je korisniku zaista dozvoljeno da zahtijeva odreeni GPRS servis. Jo jedna bitna funkcija je i kontrola pristupa: ovaj termin je vezan za dodjelu sredstava, npr. maksimalan broj vremenskih slotova koji mogu da se dodjele jednom korisniku. Funkcija za nadgledanje poruke je odgovorna za filtriranje i odbacivanje neautorizovanih paketa iz cjelokupne mree ili samo iz nekih njenih dijelova. Postoji oigledna slinost sa Firewall-om koji je izveden iz raunarske tehnologije. Usljed razliitosti struktura paketa podataka u razliitim elementima mree, mora da se obavi prevoenje protokola tako da paketi podataka mogu da budu razumljivi za razliite elemente. Na kraju nam ostaje i posljednja funkcija: sakupljanje podataka o naplati. Uz njenu pomo, dobavlja usluga (provajder) moe da ima u vidu koliinu poslatih i primljenih podataka.

4.2 Prenos paketa Funkcija odgovorna za slanje paketa kroz mreu od jednog uvara do drugog je funkcija prenosa (Relay Function). Ovdje informacija o testiranju igra glavnu ulogu jer sadri odredite veze i moe da dostavi ovaj vaan podatak mrei. U svakom sluaju, nismo jo uvijek spremni da poaljemo paket. Potrebno je i transliranje adrese jer ne razumiju svi elementi mree istu kodnu emu. Novi paketi takoer

zahtijevaju tzv. adresne oznake (tag) i kontrolnu informaciju za prenos. Dodavanje i brisanje ovih informacija se zove enkapsculacija. Jo jedna osobnost GPRS-a je funkcija tuneliranja. Ona opisuje prenos paketa podataka od take njihovog grupisanja do take njihovog degrupisanja. Sada kada smo razmotrili prenos i adrese ostaju nam jo dva svojstvena termina. Funkcija kompresije je neophodna za prenos jer uklanja nepotrebne informacije i titi je sa specijalnim zatitnim kodom. Posljednja, ali ne i najmanje vana je funkcija ifrovanja koja kodira podatak i zbog toga uspostavlja zatienu vezu izmeu dva korisnika.

4.3 Mobilni menadment Funkcija za upravljanje mobilnou nadgleda prisutne mobilne stanice i smjeta odgovarajue informacije. Ovdje moramo razmotriti razliite mobilne stanice i SGSN stanja: kao prvo mobilna stanica se odmara u tzv. stanju praznog hoda (idle state), nije prikljuena na GPRS mreu. Da bi ula u spremno stanje (ready state), mobilna stanica mora da otpone ukljuenje u GPRS stanicu. U ovom stanju, mobilna stanica je poznata mrei i moe da prima i alje podatke. Stanini prostor i prostor za trasiranje se takoe aurira. Ako se izvjesno vrijeme ne prenose podaci, zavisno od konfiguracije tajmera, mobilna stanica ulazi u stanje pripravnosti. Mrea moe takoer da forsira stanje pripravnosti (standby state) mobilne stanice. Tokom ovog stanja jedino se aurira prostor za trasiranje. Ali ukoliko mobilna stanica pone sa slanjem i primanjem informacija automaski ulazi u spremno stanje. Ako mobilna stanica zakljua samu sebe na iskljueno, tu proceduru zovemo GPRS odvajanje. Jo jedna mogua varijanta je da se poslije nekog vremena isticanja mobilna stanica direktno vrati u stanje praznog hoda iz stanja pripravnosti. Osim toga, komanda za brisanje vraa stanicu iz pripravnosti ili stanja spremnosti u stanje praznog hoda.

5. Arhitektura GPRS sistema

GPRS moemo smatrati nadogranjom 2G GSM mree. Ta nadogradnja pokuava iskoristiti ve postojee elemente GSM mree, to je vie mogue. Naravno, da bi se kvalitetno izgradila mrea zasnovana na komutaciji paketa, potrebno je izgraditi neke nove mrene elemente i protokole. GPRS zahtijeva modifikaciju nekolicine postojeih mrenih elemenata, kako je prikazano Tabelom 2.

GSM mreni element Pretplatniki terminal (TE) BTS (Base Transceiver Site) BSC (Base Station Controller) Elementi core network-a Baze podataka (VLR, HLR i sl.)

Modifikacija ili nadogradnja koju zahtijeva GPRS Potreban je potpuno novi pretplatniki terminal. Novi terminal kompatibilan je s GSM-om. Potrebna je nadogradnja softvera u postojeoj BTS. BSC takoer zahtijeva nadogradnju softvera, kao i instalaciju novog komada sklopovlja, jedinice za kontrolu paketa, PCU (Packet Control Unit). Ona usmjerava paketni promet na GPRS mreu GPRS zahtijeva instalaciju novih elemenata core network mree: Serving GPRS Support Node (SGSN) i Gateway GPRS Support Node (GGSN) Sve baze podataka u mrei zahtijevaju softversku nadogradnju, kako bi se mogle prilagoditi novim modelima poziva i novim funkcijama koje GPRS donosi

Tabela 2. Modifikacije postojee mree za prilagodbu GPRS-a GPRS predstavlja proirenje GSM arhitekture. Paketski prenos podataka se odvija po implementiranoj IP backbone mrei i odvojen je od postojeeg GSM jezgra koji se koristi za CS saobraaj. Arhitektura GPRS mreze se moe uproeno predstaviti kao na slici 1.

Slika 1. Arhitektura GPRS mree 10

GPRS mreni sistem ine: GGSN (Gateway GPRS Support Node), vor zaduen za obezbjeenje interfejsa ka eksternim paketskim mreama, SGSN (Serving GPRS Support Node), vor zaduen za rutiranje paketa iz i ka servisnom podruju ovog vora koje se naziva RA (Routing Area), PCU jedinica (Packet Control Unit).

U poglavljima koja slijede, opisana je funkcija svakog pojedinanog mrenog vora i suelja te arhitekture.

5.1 Terminalna oprema (TE) Terminalna oprema predstavlja kompjuterski terminal na kome radi krajnji korisnik. Ona moe biti i prenosivi raunar . GPRS omoguuje konekciju izmeu TE i ISP-a (Internet Service Provider) ili LAN a (Local Area Network) povezanih na sistem.

5.2 Mobilni terminal (MT) Mobilni terminal komunicira preko radio veze sa BTS-om i sa TE. Moe se uporediti sa modemom koji povezuje TE sa GPRS sistemom. MT mora biti opremljen softverom za GPRS funkciju, MT je povezan sa pretplatnikom GSM sistema.

5.3 Mobilna stanica (MS) Mobilna stanica MS (Mobile Station) sastoji se od pretplatnikog terminala, MT (Mobile Terminal), i terminalske opreme, TE (Terminal Equipment). MT s eterom komunicira s baznom stanicom BSS (Base Station System).Kombinacija terminalne opreme i mobilnog terminala ini mobilnu stanicu. Komponente MT i TE mogu biti zdruene u jednom ureaju. Postoje tri klase mobilnih stanica: klasa A, klasa B i klasa C.

5.3.1 Klasa A mobilnih stanica Finalna visoko-krajna klasa mobilnih stanica je klasa A. Ova klasa i ureaji podravaju i koriste oba servisa istovremeno, tj. MS moe ostvariti i paketski transfer podataka i CS konekciju. 11

Za podrku mobilnih stanica klase A, potreban je duplekser. On omoguuje istovremeno koritenje usluga komutacije kanala i komutacije paketa. Klase B i C ne trebaju duplekser, jer u jednom trenutku koriste samo jednu uslugu. Mobilne stanice GPRS uslugama pristupaju pomou SIM (Subscriber Identity Module) kartice koja podrava GPRS.

5.3.2 Klasa B mobilnih stanica Krajnji ureaji klase B podravaju i monitor i aktiviranje funkcijonalnosti simultane upotrebe, ali istovremeno slanje i primanje oba servisa nije mogue. Dakle MS moe biti istovremeno prikljuena na oba servisa ali ih ne moe koristiti istovremeno. Preko paralelnog monitorskog mehanizma, vjest o dolaznom GPRS podatku prenos moe biti poslan do primaoca ak i tokom primanja GSM servisa.

5.3.3 Klasa C mobilnih stanica Krajnji ureaji Klase C su ureaji sposobni da koriste GSM isto kao i GPRS servis. Kako bilo, oni mogu koristiti samo jedna servis u trenutku. Servis koji se ne koristi je deaktiviran. Selekcija servisa se radi runo ili je ve podeeno izabranom konfiguracijom mobilne opreme, tj. mobilna stanica moe koristiti samo jedan servis u odreenom trenutku. MS se sastoji od mobilne opreme ME (Mobile Equipment) i SIM kartice (Subscriber Identity Module) koja omoguava korisniku mobilnost. ME je ureaj kojeg nazivamo mobilni telefon, a to moe biti fiksni terminal, kakav je onaj koga sreemo u kolima, ili daljinski telefon. ME ini zvunik, mikrofon, displej, tastatura, predajna/prijemna jedinica, i antena. ME je u stanju da uspostavlja vezu za potrebe prenosa govora, tako i za potrebe prenosa podataka. Kod GPRS-a, ME ima mogunost da prenosi pakete.

Slika 2 . Mobilna stanica

12

Mobilna oprema je jednostavno odreena sa IMEI (International Mobile Subscriber Equipment) dok SIM kartica sadri IMSI (International Mobile Subscriber Indentification), tj. Meunarodnu identifikaciju pokretnog pretplatnika kojem se korisnik identificira sistemu. IMEI i IMSI su meusobno nezavisne stoga omoguuju mobilnost samom korisniku dok je SIM kartica zatiena preko lozinke i osobnog identifikacijskog broja i mogue je koristiti u vie ureaja. SIM karticu obezbjeuje mreni operator. Kartica se sastoji od jedne male ip kartice (SIM kartica), koja uva vane podatke koji se odnose na pretplatnika i dodatnu informaciju, kao npr: a) Internacionalni mobilni identifikator pretplatnika (International Mobile Subscriber Indentification IMST) koji se koristi kao korisniko ime kojim se identifikuje korisnik u odnosu na mreu. IMST sadri informacije o kodu zemlje mobilne mree (definisana od strane provajdera) i identifikacioni broj mobilne stanice (Mobile Station Identity Number-MSIN), b) Autentini klju individualnog pretplatnika, koji se koristi kao pasvord pretplatnika i uva se samo u SIM kartici pretplatnika i u odgovarajuoj bazi podataka mree (u centru autentifikacije-Authentication Centre-AC), c) Klju za ifru (Ciphering Key) koji se iznova izraunava za svaku individualnu vezu sa ciljem da se zatitimo od presluavanja, d) Neke matematike procedure (algoritmi) koji se koriste za izraunavanje odgovarajuih kljueva, e) Podsjetnik telefonskih brojeva f) Procesor (SIM toolkit) koji se koristi za izvravanje specifinih softvera sa ciljem da se ostvare novi servisi kakve su mobilne bankarske aplikacije, informacije o tritu robe i usluga, itd.

Slika 3. Prikaz SIM kartice Kada je ukljuena MS oslukuje GSM signale koje odailja BTS njene elije i okolnih elija te ih mjeri. Mjerenja koja poduzima MS se odnose na kvalitet i jainu signala. Na osnovu 13

tih podataka MS odluuje o prelasku pod okrilje susjedne BTS-e. Mjerenja se provode u stanju rada i stanju pripravnosti. Mjerenja u stanju pripravnosti poinju prilikom ukljuenja MS-e. Nakon ukljuenja MS trai najjai signal u svim GSM frekventnim podruima. 5.4 Bazna stanica (BSS)

BSS (Base Station Subsystem) se sastoji od dva dijela to je prikazano na slici 4 : primopredajnog i kontrolnog. BTS (Base Transceiver station) je bazni odailja-prijemnik, a BSC (Base station controller) upravlja baznom stanicom.

Slika 4. Bazna stanica BSS upravlja i radio resursima GPRS-a, primjerice raspodjeljuje paketni promet na kanale u eliji. Zbog podrke GPRS prometu, prenosni kapacitet BSS-a je povean.

5.4.1 Bazna primo-predajna stanica (BTS) Sve komunikacije (govorne, faks, podaci ili signalizacija) izmeu mobilne stanice i PLMN-a prolaze preko bazne primo-predajne stanice (Base Transceiver Station- BTS), esto nazvane bazna stanica. BTS se koristi da opslui eliju ogranienog dometa. Sa ciljem da se ostvari dobra pokrivenost vei broj BTS-ova mora da se rasporedi po cijeloj teritoriji jedne zemlje. Broj govornih kanala GSM mree, za pojedinu oblast, odreen je broje frekventnih nosioca po eliji, i gustinom elija u okviru date oblasti. Broj frekventnih nosioca varira od 1 do 16, pri emu se po svakom nosiocu dodjeljuje po 8 govornih kanala (minus signalni kanal). Gustina elije po oblasti zavisi od gustine naseljenosti, tako da u gusto naseljenim sredinama broj elija je veliki, a u slabo naseljenim ruralnim oblastima postoji mali broj BTS-ova, ali vee predajne snage.

14

. Slika 5. Shema primo-predajne stanice

BTS mora da ispuni sljedee zahtijeve: 1. da bude pouzdana i da po niskoj cijeni prua usluge korisnicima, 2. da cijena BTS-a bude niska jer je broj BTS-ova na teritoriji jedne zemlje veliki, 3. robusnost dizajna treba da je na zavidnom nivou kako bi izdrala spoljanje meteroloke uslove rada (vijetar, sunce, kia, snijeg, itd.)

5.4.2 Kontrolor bazne stanice (BSC) Jedan BSC upravlja sa vie BTS-ova koji sadre antenske sisteme, a podruje prekrivanja radijskim signalom jednog BTS-a naziva se elija. BSC je veza izmeu MS-a i MSC-a.

Slika 6. Kontrolor bazne stanice 15

Pored odluke o handover-u, BSC treba obavljati i slijedee funkcije: a) Evaluira signalizaciju izmeu MS i centrale (jezgra mree), b) Obavlja paging u grupi elija za svaki MTC (Mobile Terminating Call-pretplatnik mora biti lociran, sa ciljem da primi poziv).Kada mrea zna u koju je eliju MS locirana, signalna poruka se moe Broadcast-ovati u toj eliji, pod uslovom da je MS u stanju ON. Cilj authentication procedure je da verifikuje pretplatnika, koji pokuava da inicira vezu sa mreom,da isti ima autentinu SIM karticu i validni Ki, c) Upravlja radio resursima za svaku BTS, d) Komutira vremenske slotove od jezgra mree ka pravoj BTS, i obrnuto, e) Obezbjeuje rad i pristup odravanju sa jedne take nadgledanja za cio BSS, f) Memorie konfiguracione podatke za sve elemente u BSS-u BSC radi i konverziju 13 Kb/s govornog kanala kojim se koristi pri primopredaji, na standardni 64 Kb/s govorni kanal koji koristi PSTN i ISDN. BSC proslijeuje pozive, one ostvarene komutacijom kanala na MSC, a one ostvarene komutacijom paketa na SGSN pomou PCU (Packet Control Unit). Svaki BSC moe se povezati samo s jednim SGSN-om. PCU moe biti smjeten lokalno, uz BTS, ili udaljen, u BSC-u ili SGSN-u. Ova druga opcija je ea, jer tada nisu potrebne preinake na sastavu BTS-a i BSC-a. PCU je odgovoran za neke funkcije MAC (Media Access Control) i RLC (Radio Link Control) slojeva, kao to su segmentacija paketa, upravljanje pristupom kanalima za prenos paketnog prometa, te upravljanje radio kanalima (kontrola nagomilavanja, kontrola napajanja i sl.).

5.5 Usluna GPRS podrka vora (SGSN) SGSN-a (Serving GPRS Support Node) je veoma vaan za mobilne stanice zato to on vodi rauna o osnovnim finkcijama kao to su mobilno upravljanje i sigurnost. Servisni profil zvani PDPC paket, podatak, protokol i kontekst je utvren u SGSN. Ovaj servisni profil je neophodan da omogui razmjenu podataka izmeu MS i GGSN. Izmeu ostalih informacija on ukljuuje adrese BBS-a, gdje je GPRS korisnik naen i znan, kao i ifrovanje. Poreenja radi ifrovanje u GSM mrei je u dunosti poiljaoca/ primaoca u BS. Zbog ranog ifrovanja u GPRS mrei, sigurnost prenosa raste i nee biti neophodno da se zamjene sve postojee bazne stanice. Na ovaj nain se redukuju trokovi integracije GPRS servisa. SGSN je direktno povezan sa MSC/VLR, u servisni centar kratkih poruka. Jo, SGSN je odgovoran za uvanje iznosa podataka koji su poslati nazad i dalje. Ove informacije postaju vane kada doe vrijeme za naplaivanje GPRS servisa korisniku.

16

Slika 7. Povezanost SGSN-a sa ostalim elemntima mree U zavisnosti od servisnog provajdera, dodatan troak za uspostavljanje veze i vrijeme na vezi takoer moe biti naplaeno. Poslije svih administrativnih zadataka na SGSN koji su bili izvreni paketi se premjetaju u podsistem BS.

5.6 Prolazni vor GPRS-a (GGSN) Dva od tri mrena elementa u GPRS su GPRS Support Nodes. Sa jedne strane imamo glavnu telefonsku centralu i vor za konekciju GGSN (Gateway GPRS Support Node), a sa druge strane imamo usluni SGSN koji je odgovoran za prosljeivanje jedinica podataka protokola.

Slika 8. Povezanost GGSN-a sa ostalim elementima mree 17

Izlazni GPRS Support Node je interfejs za druge podatke mrea. PDN (Packet Data Network) povezuje GGSN preko Gi interfejsa. GGSN-s od razliitih GPRS mrea povezuje se sa svakim drugim preko Gp interfejsa. GGSN-u trebaju korisniki podaci, da bi podrao kruenje uitavanih podataka. Za nabavku ovih podataka , GGSN treba bar jedno povezivanje sa HLR.

5.7 Matini registar lokacija (HLR) HLR (Home Location Register) sadri baze podataka, koje slue za povezivanje MS-a s odgovarajuim GGSN-ovima, auriranje SGSN-a o spojenim ili odspojenim MS-ovima, te pohrana fiksnih IP adresa. Bazama podataka HLR-u mogu pristupiti i SGSN i GGSN, pomou IMSI (International Mobile Subscriber Identity) kljua, koji jednostavno identificira svaki MS.

Slika 9. Veza HLR-a s ostalim elementima 5.8 MLR/VLR MSC/VLR (Mobile Services Switching Center / Visitor Location Register) sadri podatke o tome koji SGSN trenutno posluuje MS. Ima slinu funkciju u GPRS mrei kao i u GSM mrei. On izravno kontaktira s SGSN-om, traei od njega informaciju. Takoer MCS/VLR izvodi koordinaciju signala za terminale klase B, koristei Gs interfejs, te zaustavlja i pokree GPRS aktivnosti, koristei Gp interfejs.

5.9 Registar identiteta opreme (EIR) EIR (Equipment Identity Register) uz elemente MSC, VLR predstavlja permanentne komponente mree. Jedina stvar koja nedostaje u povezivanju PLMN-a (Public Land Mobile Networks) jeste da naprave nacionalnu kao i internacionalnu roaming mogunost. 18

5.10 Kontrolna jedinica paketa (PCU) Paketska kontrolna jedinica (PCU) je posljednji fundimentalni dodatak GSM arhitekturi. PCU moe biti impelmetirana u BTS, Baznu Stanicu Kontrolor ili jednu od dvije GPRS Suportte Nodes. Servisni provajder, ili unaprijed odreen ili podeen PCU od proizvoaa odreuje njegovu krajnju poziciju. PCU omoguava razliite kontrolne funkcije pristupa kanalima, kao to su zahtijev za kanal i dodjela kanala. Uz to, PCU je sposoban za preuzimanje upravljakih zadataka za radio kanale. Ove funkcije uglavnom kontroliu performance i saobraaj podataka i takoer upravljaju Broadcast control informacijom. Pored ovih zadataka, PCU je odgovorna za kvalitetan transport paketa. Sve u svemu, PCU ima istu funkciju za pakete informacija kao BSC za podatke u komutacionom kolu.

5.11 Saradnja GSM / GPRS elemenata Postavlja se pitanje kako je GPRS mrea koja je upravo primila paket od PDN sposobna da ga poalje na pravu adresu. Adresa je pridruna paketu, u ovom sluaju IP adresa definie samo primaoca. Sada je vano da mrea kreira svoju adresnu emu koja e omoguiti efikasniji i dinaminiji prenos. Rezultat je da su adrese koriene u GPRS mrei kompletno drugaiji od onih koji se koriste u drugim mreama. Mrei je takoer potrebna odgovarajua ruting informacija za odreivanje sljedeih korisnih mrenih elemenata za prenos podataka. GGSN zahtijeva ruting informacije zajedno sa ostalim korisnikim informacijama u HLR. HLR je takoe potreban u GPRS mrei, i on je povezan sa GGSN preko GC interfejsa u SGSN, ako nema pravu informaciju za prenos podataka, preko Gr interfejsa. GPRS e isto tako kao GSM prenjeti i privremeno skladititi poruke, a dalje je opet potreban SMS centar. Na ovaj nain e biti mogue za GPRS mobilne stanice da poalju i prime SMS informaciju preko GPRS radio kanala. Drugi GPRS element mree je MSC / VLR. On ima slinu funkciju u GPRS mrei kao i u GSM mrei. Takoer treba napomenuti da je sposoban da obavjesti Serving GPRS Support Node o moguoj lokaciji specifinog korisnika. Neophodno je uspostaviti procedure plaanja. Postoji novi nain lociranja i definisanja u GPRS-u. Ako GPRS mobilna stanica pone da se kree okolo bez mree, potrebno je izvriti VLR update na postojeoj lokaciji. Sutinski je bitna interakcija izmeu PCU i MSC, ako GSM i GPRS servis treba da rade paralelno. Radio resursi zahtijevaju pomo preko A ili Gs interfejsa da kontroliu vremensku sinhronizaciju i to je mjesto susreta dva sistema.

19

6. GSM mrea
GSM (Global System for Mobile communications) globalni sistem za mobilne komunikacije je sistem koji je poeo sa svojim razvojem poetkom 80-ih godina. U tome su prednjaile skandinavske zemlje, te Velika Britanija, Francuska i Njemaka. Brzi tehnoloki razvoj i sve izraenije potrebe korisnika mobilne telefonije rezultirali su uvoenjem novog, elijskog sistema za pokretnu telefoniju, radi se o GSM sistemu, sofisticiranome, digitalnom sistemu za pokretne komunikacije, visoke kvalitete i zatite prenoenih informacija. Globalno posmatrano, mobilna mrea je slina mrei fiksne telefonije (Public Switched Telephone Network- PSTN). Glavna razlika se odnosi na neogranienu mogunost mobilnosti pretplatnika pri emu je interfejs sa sistemom u oba sluaja beini (preko etera). GSM je razvijen sa ciljem da se velikom broju potencijalnih pretplatnika omogui pouzdana mobilna komunikacija, prije svega prenosom govora i kratkih tekstualnih poruka duzne do 160 alfanumerikih znakova (SMS Short Message Service). GSM je znaajno unaprijedio udobnost korienja mobilnih ureaja uvoenjem izvjesnih kvalitativnih novina, poput razdvajanja identiteta korisnika i mobilnog ureaja upotrebom tzv. SIM kartica (Subscriber Identification Module modul za identifikaciju pretplatnika), i omoguavanjem korienja istog mobilnog ureaja i iste SIM kartice na teritoriji bilo koje mobilne GSM mree u svijetu, a ne samo matine tzv. Roaming (eng. roam odlutati). GSM mrea, alternativno nazvana PLMN (Public Land Mobile Network) se dijeli na vei broj dijelova poznatih kao podsistemi, pri emu svaki obavlja razliitu funkciju.

6.1 Razvoj GSM mree SMS Short Message Service Prenos podataka brzinomdo 9.6 kb/s HSCSD (High Sped Circuit Switched Data) omoguuje vee veliine kanalskom komutacijom podataka velikom brzinom (14.4 kb/s po kanalu) GPRS (General Packet Radio Service) je proirenje GSM-a koje ovisno od broja kanala omoguuje brzine od 115 kb/s EDGE (Enhanced Data rast for Globat Evolution) ili sistem poboljanih brzina prenosa podataka koji uvodi brzine do 384kb/s, ali zahtijrva zamjenu radijskog dijela opreme zbog promjene modulacijskog postupka.

20

6.2 Arhitektura GSM mree GSM mrea je sastavljena od nekoliko funkcijonalnih dijelova. Sastoji se od 3 glavna dijela: 1. Mobilna stanica - nosi je pretplatnik 2. Bazna stanica kontrolira radio -vezu sa mobilnom stanicom 3. Mreni podsistem sadri MSC (Mobile services switching center) koji uspostavlja vezu meu korisnicima. Na slici 10 je prikazana arhitektura GSM mree.

Slika 10. Arhitektura GSM-a 6.3 Osnovne razlike izmeu GPRS-a i GSM-a GSM -Due vrijeme pristupa Internetu (kao kod modemske fiksne veze) -Manja brzina prenosa podataka (9,6 kb/s) -Zauzetost linije u trenutku pregledanja interneta ili WAP sadraja

GPRS -Krae vrijeme pristupa internetu (kao kod iznajmljene fiksne veze) -Velika brzina prenosa podataka (u zavisnosti od aparata, brzine se kreu i do 53,6 kb/s) -Mogunosti primanja poziva i u toku pregledanja internet ili WAP sadraja -Korienje aplikacija zasnovanih na internet platformi (npr. e-mail) -Naplata zasnovana na koliini prenjetih podataka, a ne na vremenu provedenom na vezi sa internetom. 21

8. Klase GPRS terminala

Potpuno razumjevanje aplikacijskih mogunosti i faza razvoja GPRS-a zahtijeva osnovna znanja o tipovoma i mogunostima GPRS terminala. Veina GPRS terminala skida podatke brzinom do 24 kb/s. Najvea teoretska brzina od 171.1 kb/s postie se samo uz istovremeno koritenje svih osam okvira. Ustvarnosti je najvea brzina 40 do 50 kb/s. PC kartice koje podravaju GPRS mogu slati podatke brzinom do 48 kb/s. Usporedba GPRS-a s brzinama ostalih, trenutno dostupnih usluga:

Tip usluge GPRS GSM CSD

uplink (slanje) 14 kb/s 9.6-14 kb/s 28 kb/s 56 kb/s 64 kb/s 256 kb/s 2 Mb/s

downlink (primanje) 28-64 kb/s 9.6-14 kb/s 28 kb/s 56 kb/s 64 kb/s 512 kb/s 2 Mb/s

HSCSD Dial-up ISDN standard ADSL Broadband

Tabela 3. Usporedba brzine GPRS-a s brzinama ostalih usluga 8.1 Terminali klase A Terminali klase A podravaju GPRS istovremeno s drugim GSM uslugama (SMS i glas). To znai istovremeno prikljuivanje, aktivacija i nadzor, te isti promet. Kao takva, klasa A moe primati i slati pozive u dvije usluge istivremeno. Ako se u odreenom trenutku koristi usluga s komutacijom kanala (npr. SMS), virtualni kanali GPRS-a bit e stavljeni na ekanje ili proglaeni zauzetima, ali nee se zatvoriti. im usluga zavri, oni se automatski aktiviraju.

8.2 Terminali klase B Terminali klase B podravaju istovremeni prikljuak, aktivaciju i nadzor GPRS i GSM usluga, ali podravaju promet samo jedne od njih u svakom trenutku. Kao i kod klase A, u prisustvu usluge s komutacijom kanala, virtualni kanali GPRS-a nee biti zatvoreni, nego samo suspendirani. Tako korisnici mogu primati pozive djelimino komutacijom kanala, djelimimo komutacijom paketa, ali nikako objema uslugama istovremeno.

22

8.3 Terminali klase C Terminali klase C podravaju samo neistovremeni prikljuak. Korisnik mora odabrati uslugu e koristiti za spajanje. Terminali klase C mogu primati i slati pozive samo u runo odabranoj, ili predefiniranoj usluzi. Usluga koja nije odabrana, nije ni dostupna. Prema specifikacijama GPRS-a, podrka SMS usluge opcionalna je za klasu C.

8.4 Multi-slot klase Izraz multi-slot oznaava korienje vie vremenskih okvira (slot-ova) istovremeno. Multi-slot klase odreuju najveu brzinu, kako slanja tako i primanja podataka. Oznaavaju se s dva broja, od kojih prvi govori koliko se vremenskih okvira koristi za downlink (primanje podataka), a drugi koliko za uplink (slanje podataka). Sve multu-slot klase date su u tabeli 4. Broj aktivnih okvira oznaava ukupni broj okvira koje terminal moe koristiti pri istovremenom primanju i slanju.

Multi-slot klasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Slotovi za downlink 1 2 2 3 2 3 3 4 4 4 4 4

Slotovi za uplink 1 1 2 1 2 2 3 1 2 2 3 4

Aktivni slotovi 2 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 5

Primjeri Panasonic ToughBook Laptop Alcatel 525 Motorola g 18 Siemens S45, ME45 Nokia 6100, 6310, 6510, 8310 Siemens S45i, S55, C55, M50 Ericsson T39,R520,T65,T68i Motorola v60i,v66i,C350,T725 Panasonic GD67,GD87,GD96 Samsung SGH-Q200,V200 Philips Fisio 625,820,825,826 Compaq GPRS Wireless Pack Siera Wireless Aircard 750 GSM/GPRS PC Card

Tabela 4. Multi-slot klase GPRS terminala Korienje jednog okvita znai brzinu od, odprilike, 8 do 12 kb/s. Tako klasa 8 za downlink koristi 4 okvira, ili brzinu od 32 do 42 kb/s, a za uplink 1 okvir, ili brzinu od 8 do 12 kb/s.

23

9. Servisi

9.1 Pregled GPRS servisi su podjeljeni u tri glavne grupe: 1. PTP (Point to Point) servisi tj. taka ka taki servisi, 2. PTM (Point to Multipoint) servisi tj. taka ka vie taaka servisi, 3. Dodatni i vrijednosno-dodatni servisi PTP servis opisuje razmjenu podataka: npr. jedna osoba alje drugoj osobi e-mail. Sa PTM servisom jedan poiljalac moe poslati podatke istovremeno veem broju primaoca. Npr. ovo moe biti korisno bilo kojoj organizaciji koja eli da istovremeno poalje odreenu iformaciju svojim korisnicima, partnerima.

9.2 PTP servisi PTP servise moemo podijeliti u dvije grupe: 1. PTP mrene servise bez uspostavljanja veze PTPCLNS 2. PTP mrene servise sa uspostavljanjem veze PTPCONS PTP mreni servisi bez uspostavljanja veze opisuju transport malih individualnih paketa koji su nezavisni od paketa koji su im prethodili i od onih koji slijede. Ovaj srvis podrava Internet protokol. Sa druge strane, PTP mreni servis sa uspostavljanjem veze alje sekvence povezanih paketa imeu poiljaoca i primaoca. U ovome sluaju postoji logika veza izmeu dva korisnika. Ovi PTP-CONS se koriste za prenos X.25 protokola. Oba tipa veza razmjenjuju potvrde izmeu raunara prilikom prijema podataka. Ova procedura dakoer poveava sigurnost podataka pri prenosu. Naime, izgubljeni paketi mogu biti ponovno poslati na zahtijev jednog od raunara. U sluaju da se koriste PTM servisi ovo se ne moe garantovati.

9.3 PTM srvisi PTM servisi su kao i PTP servisi podjeljeni su u podgrupe: 1. PTM Multicast (PTM-M) 2. Point to Multipoint Group Call (PTM-G) 3. Internet protokol Multicast

24

9.3.1 PTM Multicast (PTM-M) Tokom PTM-M poiljalac alje izlaznu informaciju veem broju primaoca u razliitim oblastima. Pored tog poiljalac informacije moe odrediti posebnu grupu primaoca u toj oblasti. Primaoc ne mora biti povezan na GPRS, zato to se prijelom ne zahtijeva. U svakom sluaju ponovljeno slanje informacija poveava vjerovatnou da je svaki primalac dobio podatke.Tipina primjena PTM-M vezana je za prenos informacija na odreena podruja, npr. du magistrale. Ako je potrebno da vie grupa bude adresirano, postoji mogunost slanja izlazne informacije samo lanovima grupe. Kompletan prenos nije ifrovan u mrei.

9.3.2 Point to Multipoint Group Call (PTM-G) Tokom PTM-G grupnog poziva svi primaoci su odabrani i locirani u izvjesnom podruju. Oni moraju biti GPRS povezani da bi primili bilo koji podatak. Pored toga mrea zna sve GPRS povezane mobilne telefonske korisnike. ifrovanje moe biti takoer aktivirano za veu sigurnost protiv prevare. Primaoci sada mogu da vrate podatke poiljaocu. To znai da sada imamo dvosmjernu umjesto jednosmjerne veze. Druga mogunost je N-way veza. U ovom sluaju sve mobilne stanice mogu aktivirati i podravati veze sa svakim korisnikom po slinom konceptu konfiguracijskog poziva. Internet protokol Multicast, ili IP-M, je servis baziran na Internet protokolu. Podaci se razmjenjuju izmeu IP-M uesnika preko Internet Protokola, pa grupa primaoca moe biti locirana preko mree mobilnih telefona, ili bilo gdje na Internetu.

9.4 Dodatni i vrijednosno-dodatni servisi Pored PTP i PTM servisa koji opisuju razmjenu podataka izmeu pojedinih korisnika GPRS nudi i numerisan i dodatni vrijednosno-dodatni servis. Pomenuemo samo neke od njih. Sledei servisi postoje u GSM mrei, ali su takoer dostupni u GPRS mrei: 1. bezuslovno prosljeivanje poziva, 2. prosljeivanje poziva kada uesnik nije dostupan, 3. zatvorena korisnika grupa, 4. naplaivane informacije, Vrijednosno-dodatni servisi su: 1. pristup mrei podataka kao Internet, 2. itanje faksa ili e-mail poruka, 3. primanje udarnih vijesti i kompletnih novinskih sadraja, 4. dobijanje posljednjih saobraajnih informacija za planirani put, 5. poruke o komercijalnim interesima. 25

9.5 Kvalitet servisa: U GPRS-u izraz kvalitet servisa opisuje razliite kvalitete koje servis mora imati. Odreeni kvaliteti servisnih parametara su specificirani: 1. prioritet klase, 2. maksimalne i srednje garantovane prenosne brzine, 3. pouzdani prenos podataka, 4. maksimalno vrijeme kanjenja. Ovi parametri su usaglaeni sa ugovorom koji je potpisan sa korisnikom a koji je napravljen u skladu sa njegovim potrebama. Prioritetne klase su podjeljene na vee, srednje i niske prioritete, a brzina prenosa je prilagoena kapacitetima mree i zahtijevima korisnika. Naravno, vei prioritet rezultira i veom cijenom servisa. U GPRS sistemu pouzdanost prenosa podataka i maksimalno vrijeme odlaganja je podjeljeno u tri specifine grupe Parametri pouzdanosti specificiraju koliko esto dolazi do: 1. gubitaka paketa podataka, 2. prenosa duplikata, 3. pogrenog prenosa paketa, 4. neprepoznatljive greke prenosa. Premo ova etiri parametra definiu se tri grupe priemu svaka definie maksimalan broj moguih greaka. U klasi sa najvie pouzdanosti dozvoljena je greka od samo etiri kategorije to znai da se samo jedan od bilion paketa mo, npr. izgubiti ili biti pogreno rasporeen. U srednjoj klasi, mnogo vee veliine greaka. U najnioj klasi veoma visoke veliine greaka su dozvoljene. 1% paketa podataka se mogu izgubiti na svom putu.

26

10. Zakljuak
GPRS je svojom pojavom predstavio uslugu koja omoguuje informacije u paketima za primanje i slanje preko mobilne mree. Svojim razvojem je dao veliki korak ka evoluciji mobilne mree na 3G mreama, koje ponuaima GSM usluga su omoguile ulazak u svijet interneta.Glavne osobine GPRS-a su velike brzine prenosa i primjena tehnike komutacije paketa. iroko korienje GPRS-a dovelo je do razvoja mobilnih ureaja i novih aplikacija. Ova tehnologija je uticala na kvalitetu ivota svojih korisnika, jer je omoguila iskoritenja novih kanala distribucije informacija.

27

11. Literatura
[1] Drilo, B., imunovi, D., ivkoviM. : General Packet Radio Service (GPRS)., Zbornik radova savjetovanja Raunala u telekomunikacijama MIPRO 2000. [2] http://www.ericsson.hr/etk/revija/Br_2_2001/gprs.htm [3] http://www.angelfire.com/ne/svetac/diplomski.htm [4] http://putrajatim.blogspot.com/2012/01/arsitektur-jaringan-gsm.html [5] http://www.softwareupdatefree.com/2011/07/bts-base-transceiver-station.html [6] http://www.mobilecomms-technology.com/projects/cingular/cingular3.html [7] http://www.developingsolutions.com/solutions/home-location-register-hlr-emulator/ [8] http://bs.wikipedia.org/wiki/GPRS [9] http://www.gsmworld.com/technology/gprs.html

28