Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju

Helenizacija na tlu Bosne i Hercegovine (esej)

Sarajevo, 2012.

Prva asocijacija na pojam helenizma na tlu Bosne i Hercegovine jeste ilirski narod Daorsi i njihovo gradsko sredite na Gradini u Oaniima kod Stoca. Veliki utjecaj koji je helenistika kultura izvrila na Daorse daje nam za pravo da ih smatramo dijelom ukupne helenistike kulture istone jadranske obale.1 Historija Daorsa upravo zbog toga je najistraenija u odnosu na sve ostale ilirske narode sa prostora dananje Bosne i Hercegovine. Ovaj narod je naseljavao prostore na sjeveru od Bijelog polja kod Mostara a na jugu do rijeke Bregave. Danas znamo da su Daorsi bili najnapredniji ilirski narod upravo zahvaljujui utjecaju koji su na njih izvrili Grci. To im je omoguilo da i pored malobrojnosti dugo vremena igraju vrlo vanu ulogu u odnosima Ilira sa grkim kolonijama na Jadranu, a kasnije i u odnosima sa Rimljanima. Kada govorimo o utjecaju helenistikog svijeta na narod Daorsa moemo izdvojiti nekoliko segmenata u kojima je taj utjecaj najprepoznatljiviji. Tu je na prvom mjestu uveno gradsko sredite ovog naroda koje se nalazilo oko 3 kilometra sjeverozapadno od Stoca na jednom krakom zaravanku povie sela Oania.2 Jak helenistiki utjecaj se osjea i u uvezenoj grkoj keramici, kao i u novanoj privredi. Daorsi su kovali vlastiti novac po grkom uzoru ali su takoer upotrebljavali novac grkih gradova.3 Takoer postojanje predmeta kultnog karaktera i instrumenata za njihovu izradu dokazuju da su Daorsi prihvatili grku odnosno helenistiku religiju i mitologiju.4 Nalazite u Oaniima kod Stoca je evidentirano 1892. godine, ali se tek 1955. godina moe smatrati poetkom istraivanja na ovom lokalitetu. Najvei doprinos su dali uro Basler i Zdravko Mari, koji su objavili i veliki broj naunih radova na osnovu rezultata iskopavanja na prostoru Oania. Unutar arhitektonskih ostataka iz ovog vremena moemo izdvojiti dvije osnovne grupe: objekte fortifikacionog karaktera i objekte stambenog, sepulkralnog, zanatsko-trgovakog karaktera te pratee objekte.5 Objekti fortifikacionog karaktera su puno bolje sauvani a sainjavaju ih grudobrani, kiklopski zid, sjeverni bedem i tri etverougaone kule.6 Objekti su izgraeni megalitskom tehnikom bez upotrebe maltera ili bilo kakvog drugog vezivnog materijala, i upravo zbog toga se ove zidine i nazivaju kiklopskim. Kao to vidimo tehnika izgradnje je bila identina onoj u helenistikim zemljama.
1 2

Arheoloki leksikon BiH Tom I, 1988, 27. Basler, 1955, 79. 3 Bojanovski, 1988, 95. 4 Arheoloki leksikon BiH Tom I, 1988, 27. 5 Isto, 55.

Slinom tehnikom su graeni i stambeni objekti koji su bili smjeteni ispred kiklopskih zidina, dok su objekti zanatsko-trgovakog karaktera bili smjeteni samo na prostoru ispred akropole. Inae prostor akropole se nalazio sa jugoistone strane kiklopskog zida, a njen poloaj je bio naglaen u odnosu na ostalo podruje grada. Prostor akropole je bio sa tri strane zatien strmim, nepristupanim stijenama.7 U sreditu akropole podie se veliki kameni tumulus sa promjerom od 40 metara. Ova graevina je najvjerovatnije sluila u kultne svrhe. Vidljivi su takoer ostatci tzv. cisterne ukopane u zemlji koja je sluila za kupljenje kinice.8 Pored ovih objekata iskopavanja su dala i veliki broj drugih najee keramikih predmetaskifosa, oinohoa i amfora. Karakteristina je keramika koja predstavlja lokalnu varijantu helenistike keramike. Prema brojnim nalazima vidljiva je veza sa grkim kolonijama na Jadranu, posebno sa Farosom i Korkirom. Jedno od najznaajnijih otkria je depo ispod utvrenja sa 245 raznih eljeznih, bronanih, staklenih i srebrenih predmeta. U ovom depou je pronaeno i mnotvo kalupa, nakita, orua itd.9 Vidjeli smo da je ovaj grad kojeg e historiari prozvati Daorson graen u helenistikom stilu. Sve glavne karakteristike klasinog helenistikog grada se mogu prepoznati u objektima na Oaniima. Postavlja se pitanje ko je i kada izgradio ovaj grad. uro Basler smatra da je nastao kao grki emporij na istaknutom poloaju prema Ilirima, s osnovnom funkcijom trgovakog posredovanja izmeu proizvoaa u unutranjosti zemlje i mediteranske trgovake mree.10 Vremenom osnivai se stapljaju sa ilirskim narodom iz okruenja. Postojanje ovog grada Basler datira u period od VI do II stoljea prije nove ere. Daorsi su pokuali ui u privredne i robo-novane helenistike tokove tako to su kovali svoj vlastiti novac. Pored novca koji je kovana najvjerovatnije na Oaniima, Daorsi su koristili i novac drugih grkih gradova i drava. Meu stranim novcem najbrojniji je onaj vladara Baleja. Od 28 pronaenih primjeraka ovoga novca 3 su faroske, a 25 rizonske varijante kovani najvjerovatnije izmeu 167. i 135. g. pr. nove ere. Takoer na Oaniima je pronaen i novac Farosa sa prikazom mlaeg mukarca na aversu i kantarosom na reversu. Pronaene su i dvije srebrene drahme grada Dirahija s likom mladog Herakla i Pegazom, te dva srebrena viktorijata s motivom krave i teleta na aversu i prikazom Alkinojevih vrtova na reversu. Vrijedi spomenuti i drahmu s likom Afrodite i Pegaza, kovana

7 8

Basler, 1955, 79. Isto. 9 Bojanovski, 1988. 96. 10 Basler, 1955, 93.

u Korintu.11 Godine 2000. dolo je i do vrijednog pronalaska novia Fokide sa prikazom Atene Palas na aversu i maslinov vijenac i znak unutar njega.12 Ali pored ovoga novca jo je znaajniji onaj kovan u Oaniima. Taj novac je kovan u II stoljeu prije nove ere po grkim uzorima i sa grkim natpisom DAORSON. Na novcu je prikazan i model broda, to nam pokazuje da su Daorsi kao trgovaki narod plovili Neretvom, a postoje indicije i da su svojim brodovima izlazili na more. Poznato nam je devet primjeraka tog novca, od kojih etiri sigurno potjeu sa Oania. 13 Pored Daorsa svoj su novac po uzoru na helenistiki kovali i Mezeji, ilirski narod koji je ivio na prostoru dananje Bosne i Hercegovine u dolinama rijeke Sane i Japre. Mezeji su odravali tijesne trgovake veze sa helenistikim svijetom te su ba kao i Daorsi pod tim utjecajima poeli kovati svoj novac, kojeg je naeno malo primjeraka. 14 Dakle Daorsi su se sluili grkim alfabetom to vidimo u natpisima na njihovom novcu, ali i na primjerku jednog ljema iz toga doba na ijem je rubu pisalo PINES. Takoer brojni su i natpisi na keramici posebno amforama. Dali smo osnovne podatke o nainu na koji je helenizam utjecao na Daorse. Vidjeli smo da je oaj narod bio pod velikim utjecajem helenizma to je dovelo do njegovog veeg napretka u odnosu na druge ilirske narode sa tog podruja. Elemente helenistikog utjecaj moemo nai i na teritorijema koje su naseljavali i drugi ilirski narodi, meutim taj utjecaj nije tako presudan kao to je to u sluaju Daorsa. Ovaj utjecaj koddrugih naroda se prepoznaje prije svega u trgovakim razmjenama sa helenistikim svijetom, pa zbog toga nalazimo mnoge primjere grkih uvoznih predmeta, ali i onih predmeta koji su izraivani pod njihovim utjecajem. Neke od najpoznatijih primjera nalazimo na podruju Glasinake kulture, iji su nosioci bili ilirski narod Autarijata. Posebno zanimljiv je grki utjecaj na oruje koje je pronaeno u kneevskim grobovima na teritoriji Glasinca. Oruje tzv. defanzivnog tipa je najee grkog tipa. Takav je sluaj sa knemidama pronaenim u kneevskom grobu u itlucima kod Sokoca. Ovaj primjerak zanimljiv je zbog raskone ornamentike. Neto mlai primjerci knemida grkog tipanalazimo i u Sanskom Mostu i Donjoj Dolini. Inae najbrojniji su ljemovi, koji pripadju tzv. grko-ilirskom tipu. U Ararovoj grobnici na Sokocu naen je ljem korintskog tipa.15

11 12

Vasilj, 2003, 2 Vasilj, 2002, 3. 13 Bojanovski, 1988, 96. 14 Stipevi, 1989, 126 15 Arheoloki leksikon Tom I, 1988, 131.

Grki utjecaj primjeujemo i u izradi fibula na podruju glasinake kulture. Te fibule su napravljene najee od srebra sa razvijenim lukom, s nogom trapezoidnog oblika i glavom u obliku jako stilizirane zmijske glave.16 Moe se rei da je utjecaj helenistike kulture slabiji u unutranjosti Bosne za razliku od Hercegovine, gdje je kao to smo vidjeli taj utjecaj bio znatno vei posebno zahvaljujui blizini grkih kolonija. Trgovina je doprinijela stvaranju bliskih odnosa izmeu Daorsa i Grka, to je za rezultat imalo i visok stepen helenizacije i kulturnog napretka ovog ilirskog naroda. Sa druge strane u unutranjosti nae zemlje taj utjecaj je bio slabiji, i prije svega se primjeuje u pravljenju oruja i nakita po grkom uzoru.

16

Stipevi, 1989, 101.

LITERATURA: ARHEOLOKI LEKSIKON BIH TOM I, 1988. : Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom I-III; Sarajevo, Zemaljski muzej. kod Stoca, Sarajevo, NS III. BOJANOVSKI, 1988. : Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba, Sarajevo, ANUBiH, Centar za balkanoloka ispitivanja. STIPEVI, 1989.: Aleksandar Stipevi, Iliri- povijest, kultura, tradicija, Zagreb, kolska knjiga. VASILJ, 2003.: Snjeana Vasilj, Novi Fokide s Gradine u Oaniima kod Stoca, Radovi zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru sv. 45/ 2003, 1-5. BASLER, 1955. : uro Basler, Gradina na Oaniima