UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

BIOMEHANIKA ANALIZA I OSNOVI OBUKE U ALPSKOM SKIJANJU

(

Prof.Dr.Nermin Nurkovi Sarajevo, 2008.

SADRAJ 1.UVOD......4 2.ISTORIJSKI RAZVOJ SKIJANJA.5 3.OSNOVNI BIMEHANIKI PRINCIPI......6 3.1.Zglobovi....6 3.2.Pokreti u osnovnim zglobovima relevantnim za skijanje.....6 4.BIOMEHANIKA SVOJSTVA MIIA......8 4.1.Zavisnost miine sile od duine miia...8 4.2.Zavisnost miine sile od vremena trajanja naprezanja...8. 4.3.Zavisnost miine sile od brzine kontrakcije....8 4.4.Mehanizmi kontrole naprezanja miia....9 4.5.Vektori..................9 5.VRSTE KRETANJA U BIOMEHANICI...9 5.1.Translatorno kretanje....9 5.2.Rotaciono kretanje....9 5.3.Sloena kretanja....9 6.OPREMA ZA ALPSKO SKIJANJE.10 7.OSNOVNI METODI U OBUCI ALPSKOG SKIJANJA.....11 7.1.Metod usmenog izlaganja...11 7.2.Metod demonstracije...11 7.3.Sintetiki metoda.12 7.4.Analitiki metoda12 8.SKIJAKI STAVOVI13 9.HODANJE NA SKIJAMA....13 9.1.Vjebe u mjestu...13 9.2.Vjebe u kretanju....13 10.PENJANJE...13 11.PADOVI U SKIJANJU...13 11.1.Vjebe u mjestu....14 11.2.Vjebe u kretanju......14 12.PODIZANJE POSLIJE PADA14 13.SPUST PRAVO.......14 14.PARALELNI ZAOKRETI KA I OD PADINE.......14 14.1.Paralelni zaokret ka padini14 14.2.Paralelni zaokret od padine.......14

15.IROKO VIJUGANJE....15 15.1.Vjebe u mjestu.15 15.2.Vjebe u kretanju......15 16.BRZO VIJUGANJE.15 16.1.Vjebe u mjestu.15 16.2.Vjebe u kretanju......15 17SPUST...16 17.1.Tehnika......16 17.2.Visinska razlika.16 17.3.Kapije....16 17.4.Staza..16 18.SLALOM.....17 18.1.Tehnika.17 18.2.Visina kapija.17 18.3.Broj kapija....17 19.VELESLALOM...18 19.1.Tehnika..18 19.2.Visinska razlika.....18 19.3.Broj kapija.....18 19.4.Staza..18 20. LITERATURA....19

1. UVOD Sijanje je vrsta zimskog sporta u kojem se pomou skija ostvaruju razliita kretanja po snijegu (hodanja, tranja, sputanja i skakanja) po razliitom terenu (ravnom, valovitom ili strmom). Skijanje obuhvata: -nordijsku grupu disciplina (skijako tranje,tafete i skokove) -skijake letove i -alpske discipline (spust,slalom i veleslalom) Alpsko skijanje svrstavamo u polustrukturalne sportove u kojima dominira aciklina struktura kretanja.Usvojena tehnika skijanja automatizuje se i pohranjuje u programe za trajnu memoriju, sto omoguava upranjavanje do pozne starosti.Skijanje se ne moe zaboraviti, kao i plivanje, klizanje, vonja bicikla i neki drugi sportovi.Skijanje mogu upranjavati svi od najmlaeg do najstarijeg uzrasta bez negativnih uticaja na organizam, i bez profesionalnih deformacija.Malo koji sport ima svestran uticaj na razvoj mladog organizma kao to je skijanje, koje podstie razvoj aparata za kretanje, doprinosi razvoju konativnih i kognitivnih sposobnosti i pozitivnoj socijalizaciji linosti. Alpsko skijanje karakterie mnogo specifinih faktora koji se objedinjuju i ine ga interesantnim, funkcionalnim, zabavnim, korisnim i nezamjenljivim u sportu i rekreaciji.

2.Istorijski razvoj skijanja

Prema nekim sauvanim peinskim crteima i predmetima materijalne kulture kamenoga doba moe se zakljuiti, da su se prastanovnici najsjevernijih predjela Zemlje kretali po snjenim prostranstvima pomou neke naprave koju su stavljali na svoju obuu.Jedna od najstarijih skija stara oko 4500 godina, pronaena je u Hotingu (vedska), a najstariji crte skijaa pronaen je oko 2000 godina u peini na otoku Rodoy (Norveka). Poznati su sljedei tipovi skija: Arktiki tip skija poznat je u sjevernoj Aziji i sjeveroistonoj Evropi.Skije su bile iroke, jednake duine, presvuene krznom sa podignutim mjestom za stopala. Juni tip skija karakteristian je za sjeveroistonu i istonu Aziju.Skije su imale gole plohe, nisu bile presvuene krznom, jednake duine, kratke sa izdubljenim mjestom za stopala. Centralni sjeverni tip.Obje skije nisu bile iste duine.Lijeva skija je bila dua a desna kraa i presvuena krznom.Skija se pri vonji odgurivao desnom nogom a na lijevoj je klizao. Skije su uglavnom upotrebljavali lovci, stoari, vojnici, potari i drugi koji su morali da se kreu po snijegu da bi prevalili velika prostranstva. Sa razvojem skija i tapovi su mijenjali svoj oblik.U poetku je koplje sluilo kao tap za odgurivanje, a kasnije su se poela upotrebljavati dva tapa.Uglavnom su se izraivala od drveta. Skijanje kao sport pojavilo se u drugoj polovini XVIII vijeka.Prvo takmienje odrano je 1770. godine u mjestu Kristijaniji dananji Oslo. Prvi skijaki klub osnovan je 1875. godine u Kristijaniji.Skijanje je ulo u program zimskih Olimpijskih igara 1924. godine u amoniju. Kao sport na prostorima bive Jugoslavije skijanje datira od 1896. godine i vezano je za ime Franje Buara.Prvo prvenstvo u bivoj Jugoslaviji odrano je u Bohinju 1921. godine.

3.OSNOVNI BIOMEHANIKI PRINCIPI Kod funkcionalno anatomske i biomehanike analize pokreta ljudskog tijela potrebno je definisati referentni koordinacioni sistem u odnosu na koji e se vriti analiza pokreta.Ovaj sistem je definisan na tri ravni, a to su: -frontalna -sagitalna -vertikalna 3.1.Zglobovi Predstavljaju vezu izmeu dvije ili vie kostiju u skeletnom sistemu.Po svojoj prirodi zglobovi mogu biti: -nepokretni -polupokretni -pokretni Zglobovi svojom graom mogu dozvoliti pokrete uzglobljenih segmenata kotanog sistema u jednoj, dvije ili tri ravni.Zglob koji dozvoljava pokret u jednoj ravni je zglob lakta.Zglob koji Dozvoljava pokret sa dvije ose je zglob koljena.Zglobovi koji dozvoljavaju pokret sa tri ose su kuglasti zglobovi tj. zglob kuka. 3.2.Pokreti u osnovnim zglobovima relevantnim za skijanje Od primarnog interesa za funkcionalno anatomske i biomehanike analize u skijanju su sljedei zglobovi: -skoni zglob -zglob koljena -zglob kuka -zglobovi kimenog stuba -zglob ramena i ekskurzije lopatice -zglob lakta -zglob ake SKONI ZGLOB POKRET Plantarna-dorzalna fleksija Pronacija-supinacija ZGLOB KOLJENA POKRET Fleksija-ekstenzija Spoljnja-unutranja rotacija

AMPLITUDA 65 stepeni 40 stepeni

AMPLITUDA 170 stepeni 40 stepeni

ZGLOB KUKA POKRET Fleksija-ekstenzija Adukcija-abdukcija Spoljnja-unutranja rotacija

AMPLITUDA 120 stepeni 70 stepeni 50 stepeni

Zglobovi kimenog stuba Poseban znaaj u lokomocijama skijaa ima kimeni stub.Kimeni stub se dijeli na tri segmenta: -Vratni-cervikalni -Grudni-torakalni -Slabinski-lumbalni CERVIKALNA KRIVINA POKRETI Fleksija-ekstenzija Laterofleksija Torzija AMPLITUDA 130 stepeni 30 stepeni 75 stepeni

TORAKALNA KRIVINA POKRET Fleksija-ekstenzija Laterofleksija Torzija

AMPLITUDA 115 stepeni 100 stepeni 40 stepeni

LUMBALNA KRIVINA POKRETI Fleksija-ekstenzija Laterofleksija Torzija

AMPLITUDA 70 stepeni 35 stepeni 5 stepeni

Zglob ramena i ekskurzije lopatice RAME POKRET Antefleksija-retrofleksija Adukcija-abdukcija Horizontalna fleksija-ekstenzija Spoljnja-unutranja rotacija LOPATICA POKRET Adukcija-abdukcija Elevacija-depresija Rotacija ZGLOB LAKTA POKRET Fleksija-ekstenzija Pronacija-supinacija ZGLOB AKE POKRET Fleksija-ekstenzija Adukcija-abdukcija 4.BIOMEHANIKA SVOJSTVA MIIA Za vrijeme takmienja kod skijaa uestvuju segmenti tijela, ili tijelo kao cjelina.Potrebno je za vrlo kratko vrijeme izvesti pokrete velikih amplituda. 4.1.Zavisnost miine sile od duine miia Ova zavisnost ima oblik parabole F(am) i govori nam da je mii najjai kod svoje srednje fizioloke duine. 4.2.Zavisnost miine sile od vremena trajanja naprezanja Miina se sila postepeno razvija u vremenu od trenutka poetka kontrakcije do trenutka u kojem se manifestuje maksimalna miina sila. 4.3.Zavisnost miine sile od brzine kontrakcije Kada se miini pripoji pribliavaju miina sila opada, dok kod udaljavanja pripoja pod dejstvom spoljanjih sila prilikom naprezanja aktivne muskulature, intenzitet ispoljenih miinih sila raste. AMPLITUDA 120 stepeni 115 (185) stepeni 170 stepeni 90 stepeni AMPLITUDA 14-16 cm 10-12 cm 70 stepeni AMPLITUDA 140 stepeni 165 stepeni AMPLITUDA 170 stepeni 60 stepeni

4.4.Mehanizmi kontrole naprezanja miia Intenzitet miine sile moe se kontrolisati preko broja ukljuenih motornih jedinica npr. tek u brzom hodanju, ili tranju, se ukljuuju motorne jedinice sa visokim pragom koje karakteriu eksplozivnost kod ukljuenja.Na niim nivoima angaovanja muskulature kontrola sile kontrakcije sprovodi vie na raun regrutovanja novih motornih jedinica, a da se na viim nivoima naprezanja muskulature ova kontrola ostvaruje na raun poveanja frekvencije okidanja.U sluaju nekih trzaja i brzih pokreta, karakteristini za motoriku aktivnost skijanja u fazama zaokreta, jedinice sa visokim pragom mogu da se angauju prve i to eksplozivno okidajui na vrlo visokim frekvencijama.Od posebnog znaaja za motoriku djelatnost skijaa imaju refleksne aktivnosti koje uestvuju u struktuiranju i upravljanju pokretima. 4.5.Vektori Vektor je pojam kojim se opisuje veliina koju karakterie koliinu i smjer. 5.VRSTE KRETANJA U BIOMEHANICI Mogu se podijeliti na: -translatorna -rotaciona i -sloena 5.1.Translatorno kretanje Kao primjer ovog kretanja moe se navesti kretanje skijaa u spustu na padini konstantnog nagiba. 5.2.Rotaciono kretanje Je takvo kretanje tijela pri kojem je svaka materijalna toka tijela uvijek jednako udaljena od odreene fiksne take u ravni kretanja.Kao primjer ovog kretanja moe se navest kretanje skijaa na grbi konstantne zakrivljenosti.Pri ovom kretanju teite tijela se kree u sagitalnoj ravni po krunoj putanji. 5.3.Sloena kretanja Predstavljaju kombinaciju translatornih i rotacionih kretanja.Kao primjer se moe navesti kretanje tijela skijaa u spustu niz padinu kada se sa tvrde snjene podloge prelazi na mekanu.Zbog toga se prije nailaska na mekanu podlogu obino vri pokret naginjanja tijela u nazad.

6.Oprema za alpsko skijanje

Skijaka oprema u alpskom skijanju je usavravana, prilagoavana i podreivana postizanju dobrih rezultata na takmienju.Sigurno ni u jednom sportu oprema nije uticala na smanjenje rizika od povreivanja kao u alpskom skijanju.Najvei doprinos u smanjenju rizika povreivanja dali su skijaki vezovi sa skijakom cipelom.Od momenta odvajanja skije od cipele broj padova je znatno manji. U skijaku opremu ubrajamo: -skije sa vezovima -skijake cipele ili pancerice -skijaki tapovi -skijaka jakna -skijake pantalone -skijaka kapa -skijake rukavice -skijake naoale ili brile -sunane naoale -zatitne kreme -voskovi ili maze

10

7.Osnovni metodi u obuci alpskog skijanja

Metodski postupci koji se primjenjuju u nastavi skijanja slini su metodskim postupcima koji se primjenjuju kod obuke i usavravanja tehnikih elemenata u drugim sportovima.Izbor nastavnih metoda i njihovo dosljedno primjenjivanje u odreenim fazama obuke i treninga, predstavlja zajedniku komponentu u savladavanju pravilne tehnike.U obuci alpskog skijanja koriste se najee dva metoda.

7.1.Metod usmenog izlaganja

Metoda usmenog izlaganja je nezamjenljiv metoda u nastavi skijanja.Opisivanje pojedinih dijelova pokreta ili opisivanje pokreta u cjelini stvara kod skijaa predstavu kako treba izvesti odreeni pokret.Usmenim saoptavanjem moe se objasniti sutina pokreta, te ukazati na odreene greke i korekciju tijela.Ukazujui na dobre i loe strane kod izvoenja pojedinih elemenata,skija moe da koriguje loe izvoenje a da usvaja pravilnu tehniku. Nastavnik ili trener koji saoptava skijaima odreene informacije mora da bude jasan, konkretan, pristupaan, a tumaenje pojedinih pojmova prezentovani na najjednostavniji nain.Nepotrebno je saoptavanje velikog broja informacija sa nepoznatim izrazima i nepoznatim detaljima koji e potisnuti sutinu.Ako se dobro i pravilno objasni odreeni pokret, istiui sutinu, vea je vijerovatnoa usvajanja i memorisanja tog pokreta.Komuniciranje rijeima pri obuci skijanja razvija sigurnost, samopouzdanje i motivie na bre usvajanje skijake tehnike.

7.2. Metoda demonstracije

Metoda demonstracije je nezaobilazni metoda u obuci skijakih elemenata.Vizuelno doivljavanje pokreta smatra se najefikasnijim, najracionalnijim i najbrim stvaranjem slike u centralnom nervnom sistemu.Zbog toga, demonstracija odreenih elemenata zahtijeva tehniki ispravno i vizualno jasno predstavljanje.Poseban znaaj ova metoda ima u radu sa djecom, jer djeca imaju veliku mo oponaanja.Elementi koji se demonstriraju ostavljaju snaan utisak i posmatrai ih doivljavaju na svoj nain pokuavajui da ih oponaaju.Pored tehnike ispravnosti kod demonstracije pojedinih elemenata, neophodno je zadovoljiti i estetsku komponentu.Svaki skija ima svoj stil na skijama koji je karakteristian i prepoznatljiv, to poetnicima omoguava oponaanje pri obuavanju i automatizaciji skijakih elemenata.Demonstrator ne smije praviti greke pri demonstraciji pojedinih elemenata.Greke koje se jednom usvoje teko ih je ispraviti.Lake je nauiti novo kretanje, nego ispraviti pogreno naueno.Metod demonstracije, ima dva naina na kojima se moe prikazati odreeni elemenat.To su: sintetiki i analitiki nain demonstracije.

11

7.3.Sintetiki metod
Sintetiki nain podrazumjeva demonstraciiju tehnike u cjelini.Uglavnom se primjenjuje za demonstraciju pojedinih elemenata ili izvoenje kompletne tehnike, tako da skijai formiraju predstavu tehnike u cjelini, sagledavajui cijelu strukturu pokreta.Mnogi teoretiari i skijaki strunjaci smatraju da je sintetiki metoda neophodan i treba ga primjenjivati prije analitikog metoda.

7.4. Analitiki metoda

Analitiki metoda podrazumjeva demonstraciju elemenata po dijelovima.Ovaj nain ne moe se zaobii u obuci poetnika ia kasnije i u treningu sportista.Raslanjivanje pojedinih elemenata na sastavne dijelove i obuavanje odreenih dijelova tehnike veoma je znaajno.Kod demonstracije pojedinih dijelova skijake tehnike mogue je ukazati na greke, kod poloaja tijela, kod poloaja skija, kod ubadanja tapova i na druge bitne faktore od kojih zavisi pravilno izvoenje pojedinih elemenata.Analitiki nain demonstracije pomoi e da se bre doe do cjelovitog izvoenja pokreta i kompletne skijake tehnike.Sintetiki nain slui kao uvod formiranja pokreta u cjelini, a analitiki nain omoguava ralanjivanje pokreta na njegove dijelove koji e se kasnije utopiti u cjelovit pokret.Ova dva metodska postupka dopunjuju se, prepliu i smjenjuju u zavisnosti od usvajanja demonstriranih elemenata.Metodom demonstracije predstavljaju se modeli i strukture pojedinih pokreta, crtei, skice, filmovi, kinogrami, video projekcije i druge tehnike koje omoguavaju pribliavanje i usvajanje motorikih struktura pokreta, vizuelnim doivljavanjem.

12

8. Skijaki stavovi
Pod skijakim stavom podrazumjeva se osnovni poloaj na skijama koji omoguava najracionalniji, najefikasniji i najfunkcionalniji poloaj tijela za izvoenje skijakih elemenata.Skijaki stav zavisi od konfiguracije terena, vrste snijega i skijake tehnike. Osnovni skijaki stav podrazumjeva stajanje skijaa na paralelnim skijama razmaknutim u irini kukova, sa ravnomjernim optereenjem na obje skije.Skoni zglobovi, zglobovi koljena i zglobovi kukova su blago savijeni.Trup je malo nagnut naprijed a ruke su savijene u visini kukova sa podignutim tapovima od snijega.Teina linija pada na prednji dio stopala.Prepoznatljiva su tri skijaka stava, i to: -visoki skijaki stav -srednji skijaki stav i -niski skijaki stav. Najvei dio vonje odvija se u srednjem skijakom stavu.Pojedine skijake tehnike zahtijevaju od skijaa da vozi u sva tri skijaka stava.

9. Hodanje na skijama
Hodanje na skijama zahtijeva vee angaovanje i iziskuje vei napor od obinog hodanja. 9.1.Vjebe u mjestu -zauzeti skijaki stav i pokretati skije naprijed nazad; -osloniti se na tapove i vriti klizanje na skijama; -naizmjenino ubadanje tapova uz klizanje skija po snijegu; -ubosti desni tap a potisnuti lijevu skiju naprijed i obratno; -osloniti se na tapove, podii jednu skiju i prenjeti teinu tijela na drugu skiju; 9.2.Vjebe u kretanju -naglaeno klizanje u kretanju sa duim podunjem; -klizati lagano sa podignutim tapovima; -vjebati pravilan skijaki stav u klizanju; -vjebati osnovnu tehniku kretanja zabosti desni tap pa klizati naprijed sa lijevom skijom prenosei teinu tijela,to raditi i na desnoj skiji; -iz visokog skijakog stava spustiti se u nii poloaj ubosti oba tapa istovremeno i odgurnuti se klizei na skijama; -potisnuti se sa oba tapa i spustiti u uanj i u unju klizati; -vjebati hodanje na razliitoj konfiguraciji terena;

10.Penjanje
Imamo vie naina penjanja ali prepoznatljiva su dva naina: -penjanje raskorakom i -penjanje stepenasto (bono i koso)

13

11. Padovi u skijanju

Nije mogue nauiti skijati bez padova.Padovi u skijanju su neizbjeni, bili sluajni ili namjerno izvedeni. 11.1.Vjebe u mjestu -sjesti bono na blagu padinu; -sjesti i ispruiti se na snijegu, podizati ruke sa tapovima; -pasti nazad sjesti na zadnji dio skije; -sjesti preko skija niz padinu; -lei naprijed izmeu rairenih skija; 11.2. Vjebe u kretanju -iz spusta koso pasti bono i nazad; -iz spusta pravo pasti nazad; -iz spusta koso pasti bono i nazad i privui skije ispod sebe; -iz spusta koso pasti bono i nazad sa podignutim tapovima;

12. Podizanje poslije pada

1.Povui skije ispod sebe pod pravim uglom na padnu liniju. 2.Zabosti tapove u brijeg s obje strane kukova blizu tijela. 3.Postaviti skije na ivice, odgurnite se od tapove i dignite se na skije. 4.Neka skije ostanu na ivicama u snijegu.

13.Spust pravo
Spust pravo je najbri nain sputanja skijaa niz padnu liniju bez okretanja i koenja.To je skijaki element koji slui kao osnova za izvoenje velikog broja likova.Kod spusta skije su paralelne i rastavljene u irini kukova.Vrhovi su poravnati.Teina tijela podjednako je rasporeena na obje skije,trup je blago savijen bez predklona.Zglobovi donjih ekstremiteta su blago savijeni.Pogled je usmjeren u pravcu kretanja.

14.Paralelni zaokret ka i od padine

14.1.Paralelni zaokret ka padini, je skijaki element koji je prisutan i u ostalim tehnikama paralelnog zaokreta.Ovaj element se upotrebljava za smanjenje brzine, zaustavljanje i pripremu za paralelni zaokret od padine.Skija iz visokog stava u spustu koso sputa se u nii stav optereujui gornju skiju uz nagib kukova prema sreditu zaokreta i potiskuje koljena naprijed ka padini.Pokret se zavrava u niskom stavu i skijakom odklonu. 14.2.Paralelni zaokret od padine predstavlja vrhunac skijake tehnike.Skija iz srednjeg skijakog stava u spust u koso prelazi u nii stav pripremajui se da ubode donji tap uz jak pokret tijela prema gore, naprijed i unutra prema centru zaokreta.Teina tijela se prenosi na gornju skiju i krunim kretanjem koljena dole, naprijed i unutra uz odgovarajui otklon tijela, zaokret se vodi spoljanjom skijom sa to manjim bonim odklizavanjem.Kretanje teita tijela prema gore i dole je naizmjenino i naglaeno.Kraj zakreta je i poetak novog zaokreta.

14

15.iroko vijuganje
iroko vijuganje je jednostavniji oblik paralelnih zaokreta sa rastavljenim skijama u irini kukova.Zaokreti se izvode u ritmu skijama u irini kukova.Zaokreti se izvode u ritmu i nisu zavreni,a promjena pravca je oko 45 stepeni u odnosu na padnu liniju.iroko vijuganje karakteristino je po sputanju i podizanju teita tijela.Zaokreti se vode spoljanjom skijom uz minimalno bono odklizavanje.tapom se ubada u ritmu izvoenja zaokreta.Trup skijaa je miran ramenska i karlina osa su uspravne na padnu liniju. 15.1.Vjebe u mjestu -zauzeti skijaki stav za spust pravo; -u skijakom stavu sa razmaknutim skijama u irini kukova praviti unjeve; -u skijakom stilu zabacivati zadnji dio skija u jednu i drugu stranu; -u skijakom stavu ubadati tapove i zabacivati zadnji dio skija; 15.2.Vjebe u kretanju -u spustu pravo na blagoj padini praviti unjeve u ritmu; -u spustu pravo podizati zadnji dio skija u poskocima; -u spustu pravo prebacivati zadnjim dijelom skija preko padne linije;-u spustu pravo ubosti tap i prebaciti zadnji dio skije preko padne linije; -iz spusta pravo ubadati tapove u ritmu irokog vijuganja;

16.Brzo vijuganje
Brzo vijuganje je naizmjenino povezivanje kratkih nezavrenih paralelnih zaokreta od padne linije sa sastavljenim skijama.Teite tijela skijaa se podie i sputa uz ritmino ubadanje tapova.Gornji dio tijela je relativno miran a ramenska i karlina osa su uspravne na padnu liniju.Brzina kretanja niz padinu regulie se uestalou zaokreta i veliinom promjene smjera kretanja.Razlikujemo tekue brzo vijuganje i otro vijuganje. 16.1.Vjebe u mjestu -u skijakom stavu praviti unjeve; -u skijakom stavu vriti sunone poskoke uz podizanje zadnjeg dijela skija; -u skijakom stavu sunonim poskocima prebacivati zadnji dio skija preko padne linije; -ponoviti prethodnu vjebu uz ubadanje tapova 16.2. Vjebe u kretanju -ponoviti zaokret ka padini i zaokret od padine; -iz spusta pravo sunonim poskocima podizati zadnji dio skija; -iz spusta pravo prebacivati zadnji dio skija preko padne linije; -ista prethodna vjeba uz ritmino ubadanje tapova; -vjebati na strmim padinama;

15

17.SPUST Spust je alpska takmiarska disciplina mukaraca i ena karakteristina po velikim brzinama koje se postiu uz izvoenje zaokreta, skokova, spusta koso, spusta pravo u najpovoljnijem aerodinaminom poloaju.Takmiari u spustu imaju visok nivo skijake tehnike, visok nivo motorikih i funkcionalnih sposobnosti, hrabrosti, koncentracije, skijakog iskustva i drugih faktora po kojima se razlikuju od ostalih takmiara.Spust se vozi od starta do cilja neprekidno bez upotrebe tapova. 17.1.Tehnika Stav tijela pri spustu je razliit.Kod uspravnog stava skija je pokretljiviji, ali je zbog otpora zraka manje brz.Za vrijeme vonje,u normalnim prilikama teite skijaa je u poloaju pravog ugla na strminu.U sluaju da doe do veeg trenja izmeu snijega i skija , ili u sluaju prelaza na manje tvrd teren, skija se mora nagnuti natrag, a pri prijelazu na veu strminu ili glatki snijeg, on se mora nagnuti naprijed.Skije dri uvijek paralelno i malo raireno.Na kosim prijelazima preko brda, gornja skija se mora malo potisnuti naprijed, a donja opteretiti.Na zavojima, koji pri spustu nikad nisu jako otri takmiar se mora truditi da rubljenjem sprijei otklizavanje u stranu, jer svako vee otklizavanje na zavojima izaziva koenje. Do terenskih skokova dolazi uvijek na terenskim prelomnicama: skokovi su dui to je vea brzina i vea strmina.Pri terenskom skoku skija moe izgubiti na vremenu ako se u paraboli odgurne prema gore u let, jer time on produuje svoj put, a isto tako i kad se pri prijelazu u veu strminu uspravi.Da bih postigao jednakomjerno kretanje teita u smjeru spusta, skija se moe prije prelomnice lagano odgurnuti i nagnuti naprijed, ostati skvren, opustiti vrhove skija i to meke doskoiti.Takav doskok moe se izvesti na taj nain da se najprije doskoi na jednu nogu, a odmah zatim i na drugu.Mekanim doskokom moe se izbjei poveano trenje izmeu skija i snijega koje nastaje pri tvrdom doskoku te zbog eventualnog gubitka ravnotee, do kojeg moe doi pri nepovoljnom skoku. 17.2.Visinska razlika Visinska razlika spust staze za mukarce iznosi od 500 do 1000 metara, a za ene od 500 do 700 metara. 17.3.Kapije Najmanja irina kapija iznosi 8 metara,One se postavljaju du staze da usmjere takmiare i da na opasnim dijelovima reguliu brzinu kretanja skijaa.Kapije su crvene ili naranaste boje za mukarce, a naizmjenino crvene i plave za ene. 17.4.Staza Spust staza mora biti ograena od starta do cilja i zatiena mreama na opasnim mjestima.Predmeti (drvo, kamen) u blizini ograde moraju biti obloeni spuvom.Staza je oiviena zastavicama crvene boje sa lijeve strane, zelene boje sa desne strane.Minimalno vrijeme za najbolju vonju ne smije biti manje od dva minuta za mukarce i minut i etrdeset za ene.Staza mora biti tvrda i izravnata itavom svojom duinom.U obezbjeenju takmienja mora biti kraj staze helikopter.Obavezna je kaciga za takmiare.U spustu je vozi jedna vonja, i pobjednik je takmiar koji stazu od starta do cilja kroz kapije preveze u najkraem vremenu.

16

18.SLALOM Slalom je takmiarska disciplina u alpskom skijanju u kojem se takmie mukarci i ene.Takmiari voze dvije vonje na razliitim stazama.Slalom je neprekidna vonja kroz postavljene kapije crvene i plave boje.Kapije su zglobni tapovi sa zastavicom na vrhu.Teren za postavljanje staze je dosta strm na pojedinim dijelovima prelomnice i njegova konfiguracija prua takmiarima da prikau raznovrsnost tehnike, brzine zaokreta i ritma.Osnovni cilj je proi stazu od starta do cilja na skijama kroz kapije pribliavajui se idealnoj padnoj liniji.Kapije se ne postavljaju u jednoj liniji, nego postavlja koristi itavu padinu da postavi kapije sa raznovrsnim kombinacijama koje od skijaa zahtijevaju maksimalno tehniko skijako znanje, brzinu reagovanja, koordinaciju i ostale faktore koji utiu na visok rezultat.Kapije mogu biti otvorene, zatvorene, vertikale (kombinacija dvije ili tri zatvorene kapije), ukosnice(kombinacija dvije zatvorene kapije koje se moraju proi u jednom zaokretu). 18.1.Tehnika Osnovno pravilo je da takmiar nakon zavrenih zavoja i prelaza vrata zadri istu brzinu koju je imao pri poetku ulaska u zavoj, odnosno u vrata.Takmiar mora voziti na sasvim paralelno postavljenim skijama.Koljena mu moraju biti vie ili manje potisnuta prema naprijed, kukovi potisnuti malo u nazad, a trup u veem ili manjem pretklonu.Opte pravilo tehnike temelji se na radu sa rubovima skija i s tim povezanom izmicanju stranjih krajeva skija uvijek na vanjsku stranu zavoja, to se dopunjuje znatnim prenoenjem teine s jedne skije na drugu rastereivanjem ( gore-dole), prestupanjem as na jednu nogu, a as na drugu te podizanjem i sputanjem teita tijela.Uslovi u slobodnoj vonji bitno se razlikuju i povoljniji su od uslova pri takmiarskoj vonji u slalom.Pri mijenjanju pravca u zavojima, skije se postave poprijeko, na poetni pravac a optereenje se prenosi na unutranje rubove tj. One na unutranjoj strani zavoja.U savremenom paralelnom zavoju skija se jedva primjetno rastereuje prema gore i u bez potpornom stanju tijelom izvodi suprotan okret tzv. Torzijski okret pri kome se ramena okrenu na jednu stranu, a noge sa skijama na drugu.Nakon takvog okreta, pri uvodu u zavoj skijas moe vrlo brzo i sa malo snage povui sadnje dijelove skija i mijenjati pravac.Pri brzom vijuganju i vonji kroz vertikalu u slalomu izvodi se samo poetni dio zavoja,pa je tako svaki zavoj naet i nedovren.Skija se pri tome slui tapovi da bi pomou njihovih ubadanja u snijeg dobio impuls za okret.Drugi nain podupiranja impulsa za okret izvodi se pomou ivica tj. Odbijanje od snjene povrine te prenoenjem teine tijela s jedne skije na drugu. 18.2.Visina kapija Visinska razlika za mukarce iznosi od 140 do 220 metara, a za ene od120 do 180 metara. 18.3.Broj kapija Broj kapija za mukarce iznosi od 55 do 75, a za ene od 45 do 60.Prva kapija poslije starta i nekoliko posljednjih kapija su otvorene i bez postavljenih zamki.U slalomu pored otvorenih i zatvorenih kapija moraju biti jo najmanje tri vertikalne kapije sa tri do pet kapija ukosnica.Najvei broj zaokreta u slalomu izvodi se paralelnim i karastim prestupanjem.irina kapija 4 do 5 metara.Razmak izmeu otvorenih kapija 7 do 15 metara, a izmeu zatvorenih okomitih najmanje 0,75m.Nagib staze od 20 do 27 stepeni( 33 do 45% maksimalni nagib).Voze se dvije vonje na istom terenu na razliitim stazama.Rezultat je zbir vremena iz obje vonje

17

10. VELESLALOM Veleslalom je alpska skijaka disciplina koja obezbjeuje tehnika svojstva spusta i slaloma.Veleslalom staza je dua, vea je visinska razlika, kapije su ire i imaju vei razmak od slaloma.Veleslalom se karakterie izvoenje dugih, srednjih i kratkih zaokreta na stazi pri velikoj brzini. 19.1.Tehnika Zbog razmjerno velike brzine i strmog terena takmiar veleslalom vozi u umjerenom sjedeem poloaju i u prilinom pretklonu veinom malo rairenih skija.Posebnost veleslaloma su srednje dugi i brzo izvedeni zavoji, pa se takmiar mora truditi da se to manje odklizuje stranjim krajevima skija.S toga se on slui i prestupanjem sa skije na skiju. 19.2.Visinska razlika Visinska razlika za mukarce iznosi od250 do 400 metara, a za ene od 250 do 350 metara. 19.3.Broj kapija Broj kapija se dobija od visinske razlike 15%,plus,minus pet kapija.Razmak izmeu kapija minimum 10 metara, irina 4 do 8 metara. 19.4.Staza irina staze iznosi minimum 30 metara.Postavljaju se dvije staze za dvije vonje.Staza mora biti ograena i obezbjeena.Staza se priprema tako da bude dovoljno tvrda, nezaleena, kako bi pruila priblino iste uslove takmiarima.Organizator takmienja mora ispuniti uslove koji su predvieni od FIS da bi se moglo odrati takmienje.Uslovi, pored ostalog, se odnose na bezbjednost takmiara, kvalitet staze, zatita, zdravstveno obezbjeenje, mjerenje vremena, ureenje starta i cilja, sudije i pratee slube koje su potrebne za uspjenu organizaciju takmienja.Plasman takmienja takmiara se odreuje na osnovu zbira vremena iz dvije vonje.Bolji plasman imaju oni takmiari koji postignu bolje vrijeme u dvije trke.

18

20.LITERATURA 1.Dragutin Frankovi ;kola skijanja, Zagreb, 1945.; 2.Niavi, M.: Smuanje-osnovi alpskog smuanja, Sportska knjiga, Beograd, 1965. 3 Ivi Horvat ; Knjiga o sportu, Zagreb, 1971.; 4.Marijan Flander ; Enciklopedija fizike kulture, Zagreb, 1977; 5.Gamma,K.:Sve o skijanju, ,,Mladost Sarajevo, 1982. 6.Opavski, P.:Osnovi biomehanike, vrsto izdanje, Nauna knjiga, Beograd, 1982. 7.Krsmanovi, P.:Sportovi olimpijskog programa Sarajevo 84,Radio Sarajevo, 1984. 8.Ili B.:Smuanje, Univerzitet u Beogradu, Beograd 1988. 9.Baura, R.:Smuar,Ljubljana, 1924. 10. Krsmanovi, P., Lukman, L.:Tehnika i metodika smuanja, Fakultet fizike kulture, Novi Sad 1993.

19

20

21

22