OPASNOSTI I RIZIK U PODRUJU VODA I ZONA ZA REKREACIJU Prof.

dr BOGOLJUB ANTONI SPECIJALISTA SANITARNHEMIJE Veliko nije uvijek dobro, a dobro je uvijek veliko. Bonevi MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE Vode za rekreaciju kao i zone rekreacije uglavnom sadre smjeu patogenih i nepatogenih mikroorganizama koji potiu iz brojnih izvora kao to su: - komunalne otpadne vode, otpadni tokovi industrije, intenzivnog stoarstva, komunalno smee, sami korisnici voda i zona za rekreaciju, kuni ljubimci i dr. U naem klimatu i sa naim navikama ljudi provode vie vremena na plai nego u vodi, tako da plaa moe biti ak mikrobioloki zagaenija od vode i moe da bude vei prenosnik bolesti. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (2) Patogeni dospijevaju u ljudski organizam na razliite naine (kroz otvore na tijelu ili preko oiju i koe) prilikom kupanja, ronjenja i drugih aktivnosti u vodi, kontaktom sa povrinom plae i to pogotovo u dijelu plae uz samu vodu, koji je obino vlaan i vie naseljen i zato jae kontaminiran. Bolesti koje su najee posljedica infekcije u vodi ili u zoni rekreacije su razne od diareje i groznice, pa sve do najteih bolesti sa moguim fatalnim ishodom. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (3) Pogotovo su djeca podlona infekciji, s obzirom na duinu kontakta i nainu izloenosti (igranje u pliaku gdje je voda po pravilu zagaenija, uz gutanje vode, igranje na obali uz samu vodu gdje je tlo zagaenije, trpanjem prljavih prstiju u usta i sl.). U optem sluaju moe se rei da je od svih oblika opasnosti po zdravlje korisnika voda i zona rekreacije, najvie izraena upravo opasnost od mikroorganizama , odnosno najbrojniji su sluajevi raznih oboljenja izazvanih patogenim bakterijama i virusima. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (4) Razliita je praksa u svijetu isputanja kanalizacionih (fekalnih) otpadnih voda u zonama za rekreaciju (glavih izvora zagaenja tih voda), poev od: 1. direktnog isputanja na plau ili pored plae 2. isputanjem preko krae ili due cijevi 3. prikupljanja u toku dana i pranjenja tokom noi 4. prikupljanja tokom sezone rekreacije i isputanja zimi Naalost na naim kupalitima najea je praksa pod 2 i to u pravilu preko krae cijevi, a sree se i praksa pod 1. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (5) Direktno isputanje sirovih otpadnih voda u rekreacionu zonu predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje, jer procesi samopreiavanja nisu dovoljna garancija. Dovoljan stepen zatite moe se ostvariti samo preiavanjem otpanih voda u to je mogue veoj mjeri.

U te procese dobro je ukljuiti anaerobno bioloko preiavanje, zato to je efikasnije od aerobnog u unitavanju patogene mikroflore, to je pogotovo vano u obradi otpadnih voda intenzivnog stoarstva. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (6) Kada se razmatraju tetni mikroorganizmi treba navesti i alge i cijanobakterije u morskoj i slatkoj vodi. U zatvorenim zalivima, u plitkim jezerima, u ravniarskim rijekama (pogotovo u vjetakim jezerima koja se stvaraju ispred brana na rijekama), stiu se esto uslovi za bujanje, cvjetanje algi i cijanobakterija. Mogue posljedice po ljudsko zdravlje su razliite, a pogotovo prijeti opasnost od pojedinih algi i cijanobakterija koje lue toksine. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (7) Kada su u pitanju alge i cijanobakterije, najopasniji je oblik nakupljanja elija u vidu pjene na vodi, jer je u elijama mnogo vea konc. toksina nego u masi vode. Zatita se svodi uglavnom na obavjetavanje korisnika o potencijalnim opasnostima kupanja i ostalih vidova rekreacije na vodi u vrijeme cvjetanja algi u zonama koje se koriste za rekreaciju. Druga mjera je vraanje kvaliteta vode u normalne okvire, tako da vie ne bude uslova za cvjetanje algi. Preporuena praksa je : utvrivanje glavnih ulaza nutrijenata u vodu i poduzimanja akcija da se taj unos smanji ili sprijei, to je jedino efikasno ali tee ostvarivo. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (8) Osnovni mikrobioloki rizik po zdravlje ljudi koji posjeuju plae i druge sline prostore za rekreaciju potie od izluevina ivotinja, pogotovo pasa. Odgovarajua regulativa, obino lokalnog karaktera, najee propisuje zabranu pristupa kunih ljubimaca plaama, kako bi se u prvom redu zatitila djeca. U zemljama gdje se plaama dodjeljuju priznanja, obino se to priznanje uskrauje, ako je na plau dozvoljeno uvoenje pasa tokom sezone kupanja. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (9) ienje plae pomae u uklanjanju organskog materijala, pogotovo iz zone vlanog pijeska, gdje se djeca kao najizloeniji dio populacije, najradije igraju, ime se utie na smanjenje mikrobioloke zagaenosti, a naroito je efikasno ienje kojim se uklanja i feces ivotinja. Dobro opremljene plae sa higijenskim vorovima (tuevi i WC-i) i praksa da se na plai sjedi na pekirima pomau sigurnosti kupaa i ostalih posjetilaca plae. Neophodna dopuna mikrobiolokih analiza je sanitarna inspekcija samih zona za rekreaciju, kako bi se stekao potpuniji uvid u sve stvarne i potencijalne izvore mikrobioloke kontaminacije. MIKROORGANIZMI TETNI PO ZDRAVLJE (10) Pogotovo se mora obaviti inspekcija neposredno prije glavne sezone kupanja, a ona moe ukazati na neophodnost promjene mjesta i frekvencije uzorkovanja. Nedeljno praenje brojnosti i kretanja algi je obino dovoljno. Za praenje algi je potrebno znati i lokalne klimatske uslove kao to je jaina i preteni pravac duvanja vjetra, uestalost i intenzitet kie i sl. Javnost treba da bude upoznata sa rezultatima monitoringa, obino u pojednostavljenom obliku, tako da potencijalni korisnik moe da napravi svoj izbor. UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJU 2

Koritenje voda za rekreaciju ima i pozitivnih ali i negativnih efekata po zdravlje ljudi. Negativni efekti imaju razliite forme (uglavnom tetni mikroorganizmi itd.), a nastaju prvenstveno zbog toga to se vode i zone za rekreaciju ili zalee obale koriste i za druge svrhe (industrija saobraaj, zemljoradnja i dr.) tako da dolazi do negativnih posljedica po kvalitet tih voda i zona za rekreaciju (konflikta interesa). Zbog toga je neophodno prepoznati te negativne uticaje i formulisati i pripremiti efikasne mjere upravljanja vodama i zonama za rekreaciju, kojima e se smanjiti ili neutralisati negativni uticaj na zdravlje korisnika. UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJU (2) Prvi stepen u upravljanju trebalo bi da bude formulisanje sveobuhvatnog sistema upravljanja za sve vode i morske i slatke, odnosno za sve zone za rekreaciju. To znai, da sistem upravljanja obuhvata ne samo morske i rijene plae, vodu uz obalu i zalee, nego i cijele slivove rijeka. Prema tome, najbolje je da se prvo razvije nacionalni sistem upravljanja, a ako to u prvo vrijeme ne moe da se ostvari, onda treba primijenini sistem upravljanja vodama na lokalnom ili/i regionalnom nivou, da bi se kasnije ujedinili u nacionalni sistem. UPRAVLJANJE KVALITETOM VODA ZA REKREACIJU (3) Sveobuhvatni sistem upravljanja treba shvatiti kao proces, stalan i evolutivan, koji e omoguiti tzv, odivi razvoj cijelog kompleksa voda i zona za rekreaciju, odnosno, integrisanje svih potreba i naina koritenja voda za rekreaciju od strane raznih uesnika u tom procesu. Upravljanje i njegovo funkcionisanje uglavnom zavisi od sljedeih elemenata sistema upravljanja: - svijest stanovnitva i informisanje; - inioci sistema upravljanja; - propisi i pridravanje propisa; - postupci kontrole i smanjanja rizika. SVIJEST STANOVNITVA I INFORMISANOST Potencijalni korisnici i uopte svo stanovnitvo treba da bude upoznato sa svim prednostima i opasnostima koritenja voda i zona za rekreaciju, jer je iskustvo pokazalo da je loa procjena korisnika najvaniji uzrok povreivanja ili oboljevanja. Informacije (obavijetenost) moraju biti pravovremene i jasne kako bi se na osnovu njih mogao kvalifikovano obaviti izbor izmeu razliitih opcija koritenja voda i zona za rekreaciju. SVIJEST STANOVNITVA I INFORMISANOST (2) Obavijetenost korisnika djeluje: - direktno i - indirektno Direktno, npr. na taj nain da e korisnici da izbjegavaju vode i zone za rekreaciju koje su se pokazale manje sigurnim, ili da pribjegavaju aktivnostima koje nose sobom manje opasnosti. Indirektno, npr. insistiranje na koritenju sigurnijih voda i zona za rekreaciju moe izvriti pritisak u pravcu investiranja u popravljanju situacije u manje sigurnim vodama.

 SVIJEST STANOVNITVA I INFORMISANOST (3) Kao pomo u odluivanju korisnika, u mnogim zemljama, pogotovo tamo gdje se znatna panja posveuje turizmu, su razvijene razne eme klasifikacija voda i zona za rekreaciju. U optem sluaju, u takvim emama klasifikacije zdravstveni aspekt treba da bude nezaobilazan, ako ne i dominantan. Iskustvo je pokazalo da u zemljama koje primjenjuju ovu vrstu klasifikacije voda i zona za rekreaciju, ona ima velikog uticaja na odluivanje turista, odnosno korisnika, kao i na akcije subjekata vezanih za rekreaciju.

SVIJEST STANOVNITVA I INFORMISANOST (4) Posebno je potrebno razvijati svijest kod korisnika koji upranjavaju aktivnosti koje nose opasnosti po njih same, ali naroito po ostale korisnike, kao to su npr. vozai brzih amaca, vodenih skutera, jedrilica, dasaka za jedrenje. Znaajnu ulogu u obrzovanju tih korisnika mogu da imaju klubovi u kojima se gaje sportovi i ostali vidovi rekreacije na vodi. Osnovnu ulogu u formiranju svijesti potencijalnih korisnika i omoguavanju njihovog kvalifikovanog izbora igraju mediji (tampa, radio, TV, internet), kako u direktnoj i brzoj informaciji, tako i u postepenom mijenjanu stavova korisnika u pravcu boljeg izbora i preventivnog djelovanja. INIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA Postoje razni i brojni inioci kao i nivoi sveobuhvatnog sistema upravljanja od centralne i lokalnih vlasti, preko privrede, naunih i obrazovnih organizacija, nevladinih udruenja, klubova i sl. Centralna vlast (nacionalni nivo)- Sveobuhvatni nivo upravljanja vodama za rekreaciju, obalama i zaleem, i cijelim slivom treba da se postavi na nacionalnom nivou. Na nacionalnom nivou se donosi pravna regulativa vezana za upravljanje vodama i zonama za rekreaciju i daju se generalne preporuke za upravljanje koje je na lokalnom i regionalnom nivou. INIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (2) Lokalne i regionalne vlasti su najvie zainteresovane i mogu najvie i da urade u koordinaciji i izbjegavanju sukoba interesa raznih korisnika prostora za rekreaciju. Lokalne vlasti obezbjeuju: - utvrivanje potreba raznih uesnika, - utvrivanje prioriteta u procjeni pojedinih opsanosti i rizika po zdravlje; - definisanje indikatora za ekosisteme i opasne situacije; - koncipiranje mjera za popravku situacije INIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (3) Industrija se sve vie pod pritiskom pootrene zakonske regulative okree ka boljoj kontroli i smanjivanju svog zagaenja, pa pojedini u svoj marketing ugrauju uvanje ivotne sredine u oblasti voda i zona za rekreaciju. Stanovnitvo i korisnici Uloga korisnika voda i zona za rekreaciju, odnosno stanovnitva uopte, je znaajna. Dugorono gledano, promjena stava korisnika, odnosno stanovnitva, vodie smanjenju trokova vezanih za odravanje kvaliteta voda za rekreaciju,

prevenstveno preko preventivnog djelovanja, da to manje otpadaka dospije na plae. Dobrovoljno uee pojedinih grupa korisnika u ienju plaa utie na promjenu ponaanja. INIOCI SISTEMA UPRAVLJANJA (4) Ostali inioci - iz javnog mnenja, privrede, visokokolskih ustanova, naunih instituta, nevladinih organizacija i sl., mogu centralnoj i lokalnim i regionalnim vlastima u oblasti upravljanja vodama i zonama za rekreaciju da prue znaajnu strunu pomo. U pruanju tehnike pomoi mogu uestvovati istraivaki instituti, i visokokolske institucije, kao i organizacije koje se bave zatitom prirode. A u praenju potencijalnih opasnosti mogu mnogo uiniti razni klubovi i udruenja, ali i profesionalne organizacije vezane za turizam. PROPISI I PRIDRAVANJE PROPISA Standardi koji su propisani za kvalitet voda koje se koriste u rekreativne svrhe su bez sumnje korisni za ouvanje zdravlja stanovnitva. Njihove doprinose zatiti zdravlja teko je precizno odrediti, ali potreba za stalnom kontrolom ovih voda, koja vodi ka minimiziranju tetnih efekata po ljudsko zdravlje, osnovna je briga regulative na ovom polju. Novije regulative se uglavnom fokusiraju na tretman otpada kao osnovnim i jedinim efikasnim i efektivnim intervencijama. PROPISI I PRIDRAVANJE PROPISA (2) Glavnu ulogu u uspostavljanju i primjeni standarda i ostalih propisa u oblasti koritenja voda i zona za rekreaciju imaju centralna i lokalne vlasti, a na to se nadovezuju SZO I EU oranizacije (kao konsultanti). Mjere unapreenja stanja u oblasti voda za rekreaciju i zona rekreacije treba da budu kombinacija sankcionisanja i podsticajnih mjera. Drugim rijeima primjena propisa ne treba da se samo prevede u sankcije. Mnogo uspjeniji nain postizanja rezultata je obezbjeivanje odgovarajue informisanosti svih uesnika i podrka njima u preduzimanju mjera za popravku stanja. PROPISI I PRIDRAVANJE PROPISA (3) Brojni problami mogu a dovedu do nepridravanja propisa, odnosno da umanje efekat ovakvog prilaza problematici: - pogoranje kvaliteta vode moe nastati iz vie razliitih uzroka, a ti potecijalni izvori zagaenja su pod kontrlom razliitih organa centralne ili/i lokalne vlasti. - do pogoranja kvaliteta esto dolazi u kratkom vremenskm razdoblju, koji zavisno od frekvencije kontrole, moe da promai, a isto tako moe mu se i pridati znaaj, koji u duem periodu ne odgovara stvarnom stanju. - kontroliu se samo najposjeenije plae, to znai da korisnici rijeko pojeenih plaa mogu ne biti na odgovaraji nain zatieni. POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA Nikakva vrsta djelovanja ne moe u potpunosti da eleminie rizik, i najvie to se moe uraditi je sniavanje rizika na prihvatljivi minimum. Poveanje uea raznih uesnika u razmatranju problema doprinosi donoenju prihvatljivih preporuka koji nee prelaziti kapacitete u pogledu savladavanja zagaenja (kapacitet samopreiavanja), a takoe, omoguava rjeavanje konflikata izmeu razliitih vidova koritenja. 5

U cijeli taj proces treba da budu ukljueni predstavnici privrede da bi se osiguralo da njeni interesi budu zastupljeni. POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (2) Uesnici mogu aktivno da kontroliu rizik tj. da koriste znanja koja su dobili putem smjernica, pravila i informisanja o postojanju lokalnih opasnosti kao to su: - lo kvalitet vode - postojanje jakih priobalnih struja - postojanje podvodnih prepreka i sl. Rizik se pasivno kontrolie odgovarajuim akcijama regulatora, ije djelovanje moe da bude dvojako i to na: - lokalnom nivou - globalna politika POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (3) Djelovanje na lokalnom nivou fokusirano je na akcije i poboljanja smanjenja rizika npr: - izgradnja postrojanja za preiavanje otpadnih voda, - izgradnja dugog cjevovoda daleko od obale, - utvrivanje prostora za pojedine sportove na vodi Globalna (regionalna, nacionalna, internacionalna) politika obino je usmjerena na formulisanje standarda ili preporuka za kontrolu rizika. Standardi obezbjeuju podlogu za odluivanje da li su uslovi koritenja voda i zona za rekreaciju prihvatljivi ili ne i da li su neophodna odreena poboljanja. To mora biti povezano sa odgovarajuim programom monitoringa. POSTUPCI KONTROLE I SMANJANJE RIZIKA (4) Mjere koje se provode u sistemu upravljanja vodama i zonama za rekreaciju mogu da se kreu u vrlo irokom diapazonu, od akcija sa minimalnim trokovima, praktino bez trokova, kao to je dobrovoljno ienje plae, do veoma skupih projekata npr. izgradnja stanice za preiavanje otpadnih voda, ureenja obala i sl. U obavjetavanju javnosti o stanju voda i zona za rekreaciju znaajnu ulogu imaju mediji, turistike organizacije, udruenje za zatitu prirode. I pored svega toga javnost je rijetko dobro informisana i svoj sud o konkretnoj vodi i zoni za rekreaciju donosi korisnik na osnovu svojih ula (na osnovu izgleda). PRAENJE (MONITORING) I OCJENA STANJA Monitoring (praenje) i ocjena stanja voda i zona za rekreaciju je veoma vaan i nezaobilazan dio sistema upravljanja tim vodama i zonama. Monitoring je onaj dio sistema upravljanja koji: - daje podatke za ocjenu stanja, to je osnova za preduzimanje odgovarajuih mjera ako stanje nije zadovoljavajue, - obezbjeuje podatke za ocjenu provedenih mjera, odnosno za stanje voda i zona za rekreaciju poslije primjene mjera. Sem optih naela dobre prakse u realizaciji monitoringa potrebno je voditi rauna o specifinim opasnostima npr. PRAENJE (MONITORING) I OCJENA STANJA (2) Fizike povrede (nezgode, nesree)- Treba napraviti spisak (katalog) karakteristinih opasnosti za dato podruje, npr. - nagib dna uz plau, jaina i poloaj struje ili matice, blizina opasnih mjesta kao to su stijene, podvodne prepreke i sl. 6

Ta se lista opasnosti formira na osnovu poznavanja lokalnih prilika i iskustva. Treba dalje, sakupiti informacije o mjerama prevencije i poboljanja stanja, kao to su: - dostupnost spasilake slube i/ili sredstava za spasavanje, postojanje i raspored znakova upozorenja, telefona za hitne sluajeve, prilaza do prve pomoi i dr. MIKROBIOLOKI ASPEKT KVALITETA PLAA Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje savjesti Demosten MIKROBILOKI ASPEKT KVLITETA PLAA SZO (WHO 1992, 1994) su ukazale da vlaan pijesak plae treba da bude integralni dio epidemiolokih studija i da takve studuje treba da poveu kvalitet vode i kvalitet pijeska sa efektima na zdravlje ljudi. este promjene vlanosti (natapanje vodom, ocjeivanje i suenje) i autopatogeni faktor svakako, utiu na rasprostranjenost razliitih grupa mikroorganizama na plaama, pa meu njima i patogenih. Porast broja bakterija i due vrijeme njihovog preivljavanja dokazana je na obalama u blizini izliva kanalizacionih voda. MIKROBIOLOKI ASPEKT KVALITETA PLAA (2) Takoe, je poznato da enterobakterije (kao i veina drugih bakterija) na suvom pijesku relativno brzo odumiru, a da gljive u formi rezistentnih spora preivljavaju znatno due. Znatan broj autora smatra da je rizik po zdravlje korisnika plaa uvijek prisutan i sasvim izvjestan, mada epidemioloki rizik za sada nije dokazan. Mogunost prenoenja bolesti sa osobe na osobu na plai nije specifina i takva hipoteza do danas nije dokazana. MIKROBIOLOKI ASPEKT KVALITETA PLAA (3) Dokazan je samo rizik po zdravlje ljudi koji dolaze u kontakt sa ivotinjskim (posebno pseim) ekskretima, na plaama na kojima je dozvoljen pristup kunim ljubimcima (psee plae). U mnogim zemljama je uobiajeno da se dodjeljuju nagrade za najbolje ureene plae, a u principu takve nagrade ne mogu dobiti plae na kojima je dozvoljen boravak psima. Od ogromne je vanosti edukacija graanstva o linoj higijeni i potrebi koritenja tueva na plai. MIKROBIOLOKI ASPEKT KVALITETA PLAA (4) ienje plaa se uobiajeno vri radi uklanjanja vrstog otpada (posebno stakla), ali je uglavnom lokalnog karaktera i najee se svodi samo na obavezu da vlasnik ukloni ekskrete ivotinja. Maine za ienje plaa mogu da eleminiu vidljivo smee iz pijeska, smanjujui time i koliinu organskih materija, a samim tim i broj mikroorganizama. ienje plaa doprinosi poveanju svijesti kod ljudi koje moe rezultirati smanjenjem rizika po zdravlje korisnika plaa , a posebno djece. MIKROBIOLOKI ASPEKT KVALITETA PLAA (5) 7

Rasprostranjenost patogenih i potencijalno patogenih mikroorganizama na plaama zavisi od: - prirode, tipa plae - fenomena plima-oseka - imputa (biodegradabilnog otpada) - sezone - prisustva ivotinja - broja kupaa, korisnika plaa HEMIJSKO ZAGAENJE VODE Potencijalni rizik od hemijskog zagaenja vode za rekreaciju je u pravilu mnogo manji od opasnosti od mikrobiolokog zagaenja, poto je mnogo rjei sluaj da doe do akutnog ili hroninog poremeaja zdravlja zbog hemijskog zagaenja s obzirom na kratkotrajnu izloenost ljudskog organizma vodi za rekreaciju, zbog ega hemijske materije mogu imati manje negativan uticaj na korisnike. OPASNI VODENI ORGANIZMI U naem klimatu, za razliku od tropskog i subtropskog pojasa ne prijeti velika opasnost po zdravlje od opasnih vodenih organizama (WHO, 1998). ESTETSKI ASPEKT VODE ZA REKREACIJU I estetski aspekt je vaan u ukupnom zdravstvenom stanju i osjeaju blagostanja korisnika voda i zona za rekreaciju. Iako mikrobioloki i hemijski kvalitet voda i zona za rekreaciju ne mora biti povezan sa njihovim estetskim aspektom kvaliteta, korisnici se negativno odnose prema kvalitetu vode ili/i zone ukoliko ima puno vidljivih neistoa (plastine kese i flae, konzerve, krpe, feces ljudi i ivotinja, trupla uginulih ivotinja, mrtve ribe, parad tkanine, kutije cigareta, stare gume, prezervativi, mrlje ulja, pjena na povrini i sl. ESTETSKI ASPEKT VODE ZA REKREACIJU (2) Estetski parametri voda za rekreaciju obuhvataju: - providnost vode i miris - aerobnost mase vode - boju Providnost vode nije samo estetski parametar, ve je providnost veoma vana iz razloga sigurnosti zbog spaavanja osoba koje se dave. Lokalna ekonomija, takoe, zavisi od estetskog aspekta kvaliteta voda i zona za rekreaciju (Sj. Jadran, smanjanje trokova od turizna za 40%, WHO,1990). ORGANIZACIJA MIKROBIOLOKOG MONITORINGA VODA ZA KUPANJE Ako ti se ini da je nedovoljno to to ima, bie nesretan ako i itav svijet bude tvoj Dostojevski PATOGENI MIKROORGANIZMI Postoji irok spektar bolesti koje su povezane sa kupanjem u morskim ili povrinskim vodama za rekreaciju. Prema podacima devetogodinjih ispitivanja u SAD-a, postoji nekoliko vrsta mikroorganizama, najeih izazivaa bolesti vezanih za rekreacione vode: 8

- Shigella, E.coli, leptospira, Giardia, Cryptosoridium, Norwalk virus i Adenovirus 3. PATOGENI MIKROORGANIZMI (2) Bakterije Escherichia cili i Schigella, kao i dvije patogene protozoe Giardia i Cryptosporidium su od posebnog interesa. Ispitivanja su pakazala da je svaka dokazana bolest bila: - prouzrokovana velikim brojem kupaa - u malim kupalitima - u kojima se voda ne obnavlja i - u kojima zbog toga postoji veliki broj patogena. PATOGENI MIKROORGANIZMI (3) Poto su otpadne vode u velikom broju sluajeva ozbiljni zagaivai kupalita radi prognoze i eventualne intervencije poeljno je dobro znati koji se sve mikroorganizmi mogu pronai u sirovom otpadu. Tip i broj razliitih patogena u otpadnim vodama varira i zavisi od pojave bolesti u humanoj populaciji koja ih stvara. U ovim sluajevima svakako treba imati u vidu sezonsku pojavu odreenih infekcija kod ljudi. SMANJENJE ZAGAENJA I KVALITET VODE Kupalita, posebno ona koja su blizu gradova, esto su pod uticajem ispusta komunalnih i industrijskih voda ili spiranja otpada sa gradskih povrina. Smanjenje zagaenja je u takvim sluajevima primarni zadatak preduzetih akcija, iji je osnovni cilj smanjanje rizika po zdravlje kupaa. Smanjanje zagaenja se moe postii na tri naina: - tretmanom otpadnih voda - disperzijom otpada putem kanalizacionih ispusta udaljenih od obale (od obale mora) - isputanjem u nepovrinske vode (odstojavanjem otpadnih voda ili ubacivanjem u podzemne vode SMANJENJE ZAGAENJA I KVALITET VODE (2) Od tretmana otpadnih voda zavisi i rizik po ljudsko zdravlje u rekreacionim vodama. Naselja sa manjim brojem stanovnika obino koriste tretman putem sistema septikih tankova. Za vea naselja neophodno je imati najmanje sekundarni ili tercijarni sistem za obradu otpadnih voda sa dezinfekcijom to je neophodno da bi se zatitio priobalni pojas i plae. Rizik se moe dalje smanjiti ukoliko se tretman pobolja dodatnim fazama kao to je nanofiltracija kojom se moe ukloniti znaajan broj virusa i oksidacioni tretman, koji i do 99% redukuje broj cista protozoa. SMANJENJE ZAGAENJA I KVALITET VODE (3) Podvodni izlivi otpadnih voda udaljeni od morske obale treba da budu tako dizajnirani i dovoljne duine da omogue difuzni izliv i malu vjerovatnou da otpad plimom doe do zona za kupanje. Ovakvi izlivi predstavljaju alternativu sa veoma malim rizikom po ljudsko zdravlje jer kupai ne dolaze u fiziki kontakt sa otpadnim vodama.

Visoka razreenja koja se mogu postii ovakvim nainom odlaganja otpada smanjuju koncentraciju nutrijenata u otpadu do tog nivoa da to nema loih ekolokih efekata na otvoreno more. SMANJENJE ZAGAENJA I KVALITET VODE (4) Ispusti otpadnih voda na zemljite i u podzemne vode U aridnim regijama otpadne vode (poslije odgovarajueg tretmana) mogu biti znaajan izvor za navodnjavanje obradivih povrina. Na taj nain se postie dvostruka korist time to se otpad koristi u proizvodnji, dok se u isto vrijeme izbjegava njegovo isputanje u vode i time umanjuju tetni uticaji na rekreativne zone. U nekim zemljama se primjenjuje ubacivanje otpadne vode u podzemne vode u kombinaciji sa odgovarajuim tretmanom, to u svakom sluaju predstavlja problematian nain rjeavanja problema otpadnih voda. HIDROLOKA RAZMATRANJA Rijeke znaajno utiu na brojnost bakterija u obalnim zonama za rekreaciju, a takoe je i znaajan broj plaa pod direktnim uticajem samih rijeka. Koncentracija bakterija u rijenim vodama je odreena stepenom fekalnog zagaenja koje potie od takastih i difuznih izvora. Najvaniji takasti izvori ukljuuju ispuste komunalnih otpadnih voda, industrijske efluente i kontrolisane ispuste ivotinjskih farmi. Difuzni izvori su u direktnoj vezi sa poljoprivrenim aktivnostima, a zavisi od vrste i brojnosti gajene stoke, a znaajan uticaj dolazi sa urbanih povrina. HIDROLOKA RAZMATRANJA (2) Transport mikroorganizama kroz priobalje i vodotoke zavisi od protoka vode, te prema tome kie imaju znaajan uticaj na njihovu koncentraciju. U rijekama smanjenje bakterijeke koncentracije nizvodno od izvora zagaenja je prije svega posljedica taloenja organizama na rijeno dno, gdje se vrijeme preivljavanja mikroorganizama znaajno poveava i kada poraste protok dolazi do resuspendovanja bakterja sa dna ime se poveava njihova brojnost u vodi. Sve rijeke pokazuju blisku povezanost izmeu protoka i koncentracije bakterija usljed poveanja bakterija koje se spiraju sa obale ili u vodu dospijevaju iz odreenih izvora zagaenja preko kinih padavina. SANITARNA INSPEKCIJA Sanitarna inspekcija podrazumijeva procjenu glavnih izvora fekalnog zagaenja. Ako se uzmu u obzir javne plae, postoje tri osnovna izvora fekalnog zagaenja: 1. Ispusti komunalnih otpadnih voda, ukljuujui prelivni sistem zajednike kanalizacije i kanalizacioni sistem atmosferskih voda. 2. Rijeni ispusti tj. mjesta gdje su rijeke recipijenti otpadnih voda, a koriste se za rekreaciju ili ispusti blizu morske ili jezerske obale koje se koriste za rekreaciju 3. Zagaenje koje potie od samih kupaa, a ukljuuje ekskrete SANITARNA INSPEKCIJA (2) Ispusti komunalnih otpadnih voda ili izlivi mogu biti klasifikovani u tri osnovna tipa: 1. Ispusti direktno na plau (u obalnom regionu iznad najnieg vodostaja), 2. Ispusti kroz tzv. kratke izlive, koji isputaju otpadne vode u vodu sa velikom vjerovatnoom kontaminacije samih plaa, 10

3. Ispusti putem tzv. dugih (od morske obale udaljenih) izliva, pri emu se otpad razreuje i rasipa tako da je veoma mala vjerovatnoa kontaminacije samih plaa. Odgovarajua lokacija ispusta i efektivno rasturanje otpada su od velike vanosti kako bi se smanjio rizik po vode za kupanje. SANITARNA INSPEKCIJA (4) Rijeni ispusti- U rijenim rekreativnim vodama potencijalni rizik po ljudsko zdravlje zavisi od koliine i stepena obrade komunalnih otpadnih voda i od rijenog toka. Uticaj efluenta zavisi od veliine humane populacije u priobalnom regionu ili u slivu iznad plae. Stepen razreenja otpadnih voda je definisan protokom rijeke koji postoji u sunom periodu godine. Koritenje protoka tokom sunog vremena je u saglasnosti sa realnom slikom jer je sezona kupanja takoe i sezona smanjenog rijenog protoka. SANITARNA INSPEKCIJA (5) U mnogim sluajevima najznaajniji rijeni ispusti komunalnih otpadnih voda su u blizini obale i odumiranje mikroorganizama duinom rijenog toka je relativno sporo. Zbog toga je veoma vano ukloniti patogene iz otpadnih voda putem sedimentacije. Resuspenzija sedimenta je kratkotrajna i predvidiva. U praksi obino postoji nekolko ispusta u jedan rijeni tok i dok se veliki ispusti tretiraju najstroije, izlivi manjeg kapaciteta (ukljuujui izlive septikih tankova) takoe predstavlja razog za brigu. Meutim kategorija rizika se ipak odreuje na osnovu najznaajnijeg izvora zagaenja. SANITARNA INSPEKCIJA (6) Kupai kao izvor zagaenja Iako je zagaenje koje potie od samih kupaa od manjeg znaaja, ono je svjee po svom nastanku i njime su direktno izloeni kupai na plaama. Prema tome ova vrsta zagaenja ima potencijalno veliki zdravstveni znaaj, posebno kada su u pitanju mala kupalita sa slabim protokom vode. Na potencijalni rizik po zdravlje utiu prije svega broj kupaa i stepen razreenja zagaenja. Nizak nivo razreenja obino postoji u jezerima, lagunama, uvalama i sl. Stepen zagaenja od strane kupaa se poveava ukoliko na obali nema ureenih toaleta. PROCJENA KVALITETA VODA Za lokaciju kupalita treba odabrati mjesto koje e po kvalitetu vode, obale, okoline (blie i dalje), kvaliteta vazduha, udaljenost od urbanih objekata, pristupnih saobraajnica i odsutnosti uznemiravanja kupaa zadovoljavati sve performansa. Nije mogue zahtijevati potpunu odsutnost fekalne kontaminacije kod povrinskih voda uvijek postoji rizik kod kupanja. Priroda zagaenja se moe odrediti brojnim mikrobiolokim, hemijskim i vizuelnim parametrima, pri emu svaki od njih daje razliit uvid o moguem izvoru zagaenja. PROCJENA KVALITETA VODA (2)

11

Pored odabira odgovarajuih indikatora, takoe je vano odrediti odgavarajuu dinamiku ispitivanja, koja e svakako zavisiti od specifinosti ispitivanih kupalita. Indikatori za ocjenu kvaliteta voda mogu biti: - primarni - sekundarni Utvreni kriterijumi su imperativnog karaktera i moraju se potovati. Kontrolu sprovodi organ sanitarne inspekcije. U sljedeoj tabeli dati su parametri kvaliteta povrinskih voda za kupanje.

PROCJENA KVALITETA VODA (3) Primarni indikatori mikrobiolokog porijekla su: - ukupni koliformi i fekalni koliformi, Primarni indikatori fiziko-hemijskog karaktera su: - bistrina, - pH, - slobodni kiseonik - tenzoaktivne supatance deterdenti i - fenoli. PROCJENA KVALITETA VODA (4) Sekundarni indikatori imaju za cilj da identifikuju izvor fekalnog zagaenja i obino ukljuuju sulfitoredukujue klostridije, s tim da treba naglasiti da se ove bakterije mogu pojaviti spiranjem sa okolnih povrina koje su kontaminirane pseim ekskrementima. U povrinskim vodama se kao sekundarni indikatori ukljuuju i fekalni steroli i bakteriofagi. Kao sekundarni indikatori fiziko-hemijskog karaktera mogu biti ukljueni i providnost i nivo fosfata i amonijaka. PROCJENA KVALITETA VODA (5) Procjena rizika: 12

- fekalna kontaminacija je znaajnija ako su visoke koncentracije E.coli i fekalnog streptokoka, - kontaminacija patogenim fekalnim bakterijama najee se pojavi gutanjem, tako da je rizik, kod istih bakterijskih kontaminacija, manji kod kupanja nego kod ishrane, - kod kupanja u prirodnim vodama, najvei rizik kontaminacije je leptospirama. PROCJENA KVALITETA VODA (6) Za ocjenu sanitarnog kvaliteta vode za kupanje, na mjestu uzorkovanja zahtijeva se sljedee: - svaka taka uzorkovanja je reprezentativna za jednu kupau sezonu ili njen dio, - koritene analitike metode za odreivanje svakog parametra su slubene, - na svakom mjestu uzorkovanja, kontroliu se najmanje obavezni parametri - frekvencija uzorkovanja je najmanje svakih 15 dana, plus jedno uzorkovanje prije sezone PROCJENA KVALITETA VODA (7) Sanitarna inspekcija vri: - kontrolu i uzorkovanje vode, - periodino obavlja lokalnu inspekciju sanitarnih uslova za kupanje i njihovih sadraja, - tano e utvrditi geografske i topografske podatke, volumen i karakteristike kontaminirajuih izliva i potencijalnih zagaivaa, kao i njihovo dejstvo u funkciji udaljenosti zona za kupanje, PROCJENA KVALITETA VODA (8) - poetak uzorkovanja se mora izvriti 15 dana prije najavljene sezone kupanja. - uzorak se uzima na mjestu gdje se nalazi najvei broj kupaa, na 30 cm dubine, a izuzetno se uzima sa povrine ako se trae mineralna ulja, koja su na povrini, - ukoliko postoji opravdana epidemioloka opasnost, vri se uzorkovanje provjere PROCJENA KVALITETA VODA (9) Potrebno je: - u svrhu maksimalne efikasnosti u aktivnostima koordinacije kontrole zona i vode za kupanje uvesti sistem informisanja radi upoznavanja sanitarne situacije voda i zona za kupanje, - za ove svrhe potrebo je formirati jedinstven obrazac (dizajniran sa kodifikacijom informacija i podataka), - izvjetaje tj. rezultate slati odmah ili periodino, a najkasnije 15 dana po isteku perioda, - u sluaju akcidenata, izvjetaj se podnosi odmah, na bilo koji nain, bilo kojim putem.

13

Kada je osmatra viknuo Zemlja na vidiku, mislio je na dno Ilija Markovi Urednik Koprive novosadskog Dnevnika

14