REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

KURIKULUM GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Kolovoz, 2012.

SADRAJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Okvir za razvoj kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja (GOO-a) Nastavni plan graanskog odgoja i obrazovanja Elementi ocjenjivanja postignua uenika u razvoju graanske kompetencije Voenje dokumentacije za praenje i ocjenjivanje graanskog odgoja i obrazovanja Kompetencije uitelja za pouavanje i uenje graanskog odgoja i obrazovanja Kadrovski uvjeti za ostvarivanje kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja Ishodi ostvarivanja graanskog odgoja i obrazovanja po ciklusima Izvori uenja i pouavanja Sudionici u razvoju kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja 3 7 8 8 9 12 40 48 1

Kurikulum je opremljen Preporukama za vrednovanje uenikih postignua - elementima ocjenjivanja i nainima provjere graanske kompetencije te opisom metoda prikladnih za uenje i pouavanje u graanskom odgoju i obrazovanju

1. OKVIR ZA RAZVOJ KURIKULUMA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Odgoj i obrazovanje usmjeren na razvoj kompetencija Sloenost promjena kroz koje danas prolaze odgojno-obrazovni sustavi u svijetu posljedica su dvaju meusobno povezanih procesa: uspostave globalnog trita temeljenog na proizvodnji globalno konkurentnih znanja i tehnologija te irenje kulturno pluralnih demokrartskih drutava ureenih na naelima ljudskih prava, ravnopravnosti i vladavine prava. Pokretaka snaga tih procesa su informirani, visokoobrazovani, kreativni i motivirani graani, a odgoj i obrazovanje kljuni imbenik njihova razvoja. U skladu s tim, u odgoju i obrazovanju se naputa dosadanje naelo uenja i pouavanja radi stjecanja faktografskog znanja i prihvaa naelo uenja i pouavanja radi stjecanja aplikativnog i transformativnog znanja i vjetina koju su otvoreni inovativacijama i nadograivanju sukladno ubrzanim promjenama u drutvu, kulturi, gospodarstvu, znanosti i tehnologiji. Takve promjene u pristupu obrazovanju, uenju i pouavanju jamstvo su osiguranja kvalitetnijeg ivota graana u njegove tri kljune dimenzije: privatnoj, drutveno-kulturnoj i profesionalnoj. Pojam koji se nalazi u temeljima tih promjena jest kompetencija.

Pojam kompetencije Pojam kompetencije funkcionalno objedinjuje odgoj, obrazovanje, izobrazbu, usavravanje i samouenje sa svrhom ispunjavanja potreba pojedinca, drutvene zajednice i trita. Iako do danas nema opeprihvaenog odreenja kompetencije, europske zemlje se sve vie opredjeljuju za holistiki pristup u sklopu kojega se kompetencija odreuje kao viedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja. Ona ukljuuje znanja, vjetine, vrijednosti, stavove, osobine linosti, motivaciju i obrasce ponaanja kojima pojedinac raspolae i koje po potrebi pokree kako bi rijeio neki problem ili zadatak. Usmjerenost na kompetenciju u obrazovanju znai stavljanje naglaska na ishod ili rezultat uenja. Naglasak je, dakle, na znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanju koji odgovaraju standardima uinkovitog obavljanja nekog zadatka, a osiguravaju se odgojem i obrazovanjem. Kompetencije koje vode rjeenju samo jednog ili manjeg broja zadataka, situacijski i vremenski su ograniene, pa ih nazivamo posebnima, za razliku od opih, generikih ili transveralnih kompetencija koje su primjenjive u razliitim podrujima ivota i rada, i o kojima ovisi razvoj posebnih kompetencija.

Kompetentna osoba jest ona koja zna i umije, ali i koja djeluje u skladu sa svojim znanjima i vjetinama ne zato to mora ili zato to joj to donosi puku materijalnu korist, nego zato to vjeruje da je takvo djelovanje ispravno i dobro za nju, posao koji obavlja i zajednicu u kojoj ivi. Takva je osoba ovladala znanjima, stekla vjetine i prihvatila vrijednosti koji upravljaju njezinim ponaanjem. No kompetentna osoba ne ostaje na tome. Ona je svjesna da je njezina uinkovitost situacijski i vremenski ograniena te da znanja, vjetine i vrijednosti, koji joj osiguravaju rjeenje problema u odreenim uvjetima, u drugim uvjetima mogu biti konicom. Drugim rijeima, ona je otvorena izazovima pa svoju kompetentnost stalno kritiki provjerava i nadopunjuje uenjem i informiranjem. Budui da razvoj drutva i gospodarstva znanja ovisi o kompetentnosti ljudskih resursa, od presudne je vanosti odrediti koje su to ope ili transveralne kompetencije koje trae cjeloivotno uenje i na koji nain se takvo uenje moe za sve osigurati u odgojno-obrazovnom sustavu. Traenje odgovora na ta pitanja postalo je jedan od najvanijih strategijsko-razvojnih ciljeva svih zemalja svijeta. Europa je takvo opredjeljenje potvrdila Lisabonskom strategijom kojom se nastoji osigurati zapoljivost i konkurentnost na globalnom tritu, ali i drutvena kohezija u uvjetima priznanja prava na ravnopravnost i razliitost. Sukladno tome su u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje odreene ope ili transferalne kompetencije kao intelektualna i praktina orua koja bi europskim graanima trebala osigurati osobno ispunjenje, drutvenu ukljuenost, graansko sudjelovanje i angairanost, zapoljivost i poduzetnost, kulturnu osvijetenost i kreativnost te cjeloivotno uenje.

Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) U Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK) iz 2010., koji je raen s osloncem na Europski referentni okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje, odgoj i obrazovanje se stavlja u funkciju razvoja kompetencija svih hrvatskih graana. Takav pristup predstavlja prekretnicu u programiranju, organizaciji i provoenju odgoja i obrazovanja. Umjesto dosadanjih nastavnih planova i programa, u kojima se polazi od znanstveno-disciplinarne kontrole nastavnih sadraja i potie usvajanje faktografskog znanja na raun njegove aplikativne dimenzije, pri emu se misao razdvaja od stavova, a stavovi od djelovanja, NOK-om se uvodi naelo integriranog, interdisciplinarnog i proceduralnog planiranja sadraja uenja orijentiranog na ishod, s ciljem osposobljavanja uenika za kompetentno djelovanje u razliitim podrujima ivota. U skladu s tim, polazite NOK-a nije disciplinarno odreen nastavni program koji se predaje uenicima nego osobine uenika koje e im omoguiti da se uspjeno nose sa sloenim izazovima ivota u Hrvatskoj i izvan nje. Te osobine predstavljaju kompetencije koje se postupno razvijaju i njeguju uenjem kroz sva etiri odgojno-obrazovna ciklusa, ime se postavljaju temelji za cjeloivotno uenje i informiranje. Da bi se

to ostvarilo, kljuno je ciljeve, sadraje, metode i organizaciju odgoja i obrazovanja podrediti jasnim, dobno primjerenim i dovoljno fleksibilnim ishodima uenja. Ishodi uenja Ishodi uenja su iskazi o oekivanim postignuima uenika. Njima se odreuje to uenik/ca treba znati, razumjeti i biti u stanju uiniti nakon odreenog razdoblja uenja, odnosno pouavanja. Prilikom odreivanja ishoda uenja vano je precizno odrediti ciljnu aktivnost kojom uenik potvruje steeno znanje, vjetinu ili stav. Preciznost znai da se ishod mora moi opaati i da mora biti mjerljiv kako bi vrednovanje i ocjena odgovarali postignuu uenika. Da bi se to postiglo, prijeko je potrebno uenicima prethodno objasniti to se oekuje da e oni znati, biti u stanju uraditi ili osobno prihvatiti nakon odreenog razdoblja uenja u odreenom podruju. Usmjerenost na ishod uenja trai individualizirani pristup i sustavno praenje procesa uenja kako bi se osiguralo ne samo da svaki uenik stekne odreena znanja, razumije njihovu primjenu i osvjedoi se u njihovu uinkovitost, nego da uenjem tih sadraja upozna sebe, otkrije svoje jake strane i stekne samopouzdanje te osvijesti preduvjete za uspjenu primjenu nauenoga. No individualizirani pristup ne znai puko individualno uenje. Uenje u koli prvenstveno je drutveni proces koji oblikuje i pojedinca i razred kao cjelinu. Ono je rezultat dinaminog, interaktivnog i kumulativnog procesa, koji ukljuuje suradnju, ali i nadmetanje odreeno zajednikim pravilima, individualno izlaganje i raspravu, asertivnost i pregovaranje te dokazivanje, vrednovanje i zakljuivanje, to znai da individualna i socijalna dimenzija uenja moraju biti vidljive u odreivanju ishoda uenja i vrednovanju postignua uenika. Graanska kompetencija Jedinstvo individualne i drutvene dimenzije uenja kljuno je za razvoj demokratskog, tj. aktivnog i odgovornog graanstva, zbog ega se i graanska kompetencija danas ubraja meu najvanije ishode uenja. Na tom tragu NOK odreuje da se graanska kompetencija razvija kroz sva etiri ciklusa, kako u sklopu drutveno-humanistikog podruja, tako i u sklopu graanskog odgoja i obrazovanja, pri emu se graanski odgoj i obrazovanje uvodi kao meupredmetna tema koja pridonosi osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. To, izmeu ostaloga, podrazumijeva razvoj demokratske svijesti uenika, ali i poticanje njihova aktivnog i uinkovitog sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu u cjelini s osloncem na naela ljudskog dostojanstva, demokracije, pravde i mirotvorstva.

Ovim se kurikulumom razrauju odredbe NOK-a o graanskom odgoju i obrazovanju. U izradi kurikuluma polo se od shvaanja da graanski odgoj i obrazovanje predstavlja formalni odgojno-obrazovni okvir kojim kola odgovara na potrebe i zahtjeve suvremenog demokratskog drutva za kompetentnim graanstvom. Kurikulum, dakle, predstavlja pedagoki, didaktiki i metodiki instrument kojim se sinergijski razvijaju odreene osobine uenika u skladu sa shvaanjem uloge koju graani, kao drutveni, politiki, kulturni i gospodarski subjekti imaju u demokratskom razvoju Republike Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Na temelju toga su odreene strukturne i funkcionalne dimenzije graanske kompetencije, a potom su izdvojeni posebni ishodi uenja ili postignua uenika od poetka osnovne do 2. razreda srednje kole kroz etiri razvojna odgojno-obrazovna ciklusa, to se nadopunjuje odgovarajuim aktivnostima do kraja 4. razreda srednje kole. Tri meusobno povezane funkcionalne dimenzije koje ine graansku kompetenciju odreene su kao: graansko znanje i razumijevanje, graanske vjetine i sposobnosti te graanske vrijednosti i stavovi. Strukturne dimenzije graanske kompetencije izdvojene su s osloncem na prava i odgovornosti kojih je uenik/ca nositelj kao pripadnik razliitih zajednica - od razredne, kolske i lokalne, preko nacionalne2, do europske i meunarodne. Prava i odgovornosti u svakoj od tih zajednica ue se kroz sedam strukturnih dimenzija: pravnu, odnosno ljudskopravnu, politiku, drutvenu, kulturnu, gospodarsku i ekoloku. Te su dimenzije izdvojene kao sredinje na temelju teorijskih i normativnih tekstova, osobito Preporuke Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo iz 2002. i Povelje Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i obrazovanju za ljudska prava iz 2010., u kojoj se ta podruja povezuju s osposobljavanjem graana za aktivno sudjelovanje u graanskoj, politikoj, socijalnoj, gospodarskoj, pravnoj i kulturnoj sferi drutva. Struktura kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja S obzirom da se uenik u poetku odreuje kao nositelj prava i odgovornosti u koli, a potom i kao nositelj prava i odgovornosti u sklopu irih zajednica kojima pripada, kurikulum graanskog odgoja i obrazovanja koncipiran je spiralno prema ciklusima na sljedei nain: u 1. ciklusu usmjeren je na uenika kao aktivnog i odgovornog graanina razredne, kolske i lokalne zajednice; u 2. i 3. ciklusu se ishodi iz 1. ciklusa proiruju uenjem za graanina hrvatske domovinske zajednice, a u 4. ciklusu se postignua iz prva tri ciklusa nadopunjuju uenjem za graanina europske i meunarodne zajednice. Kurikulum je usmjeren na cjelovit razvoj graanske kompetencije, to znai da se njime podjednako razvijaju sve navedene strukturne i funkcionalne dimenzije: znanje to, znaje kako i znanje zato, ukljuujui primjenu steenog znanja u koli i lokalnoj zajednici. Nadalje, njime se ureuju svi aspekti ivota i rada u koli, to, osim nastave, ukljuuje demokratsko upravljanje kolom, suradnju kole i lokalne zajednice (znanje s/sa) te uspostavu demokratske kolske kulture kao odgovarajueg konteksta uenja za graanstvo (znanje u).
2

U kurikulumu se termin nacionalni koristi u dva znaenja: a) status graanina/ke Republike Hrvatske (sinonimi: domovinski, dravljanski), u skladu s odredbama Europske konvencije o nacionalnosti (European Convention on Nationality) iz 1997., kojom se promie graanski model drave-nacije i b) pripadnitvo veinskoj ili manjinskoj nacionalnoj grupi. U dijelovima teksta u kojima se spominju obje vrste pripadnitva, kao to je to npr. kod identiteta, za oznaavanje statusa graanina/ke Republike Hrvatske koristi se termin hrvatski domovinski.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS

PRIPADNITVO ODREENOJ ZAJEDNICI U SKLOPU KOJE UENIK OSTVARUJE ODGOVARAJUA PRAVA I IMA ODGOVARAJUE ODGOVORNOSTI

FUNKCIONALNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE

STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE

ISHOD / POSTIGNUE

1. ciklus (1.-4. razred osn. k.) 2. i 3. ciklus (5. do 8. razred osn. k.)

4. ciklus 1. i 2. razred sred. k.)

Uenik kao graanin razredne, kolske i lokalne zajednice Uenik kao graanin hrvatske domovinske zajednice Uenik kao graanin hrvatske domovinske zajednice te graanin europske i meunarodne zajednice

znanje i razumijevanje, vjetine i sposobnosti, vrijednosti i stavovi (znanje to + znanje kako + znanje zato + znanje s/sa + znanje u)

ljudskopravna politika drutvena kulturna gospodarska ekoloka

uenik kao emancipirani i drutveno angairani graaninin razliitih zajednica u kojima ima status nositelja prava i odgovornosti

Modeli ukljuivanja graanskog odgoja i obrazovanja Predvieno je da se kurikulum provodi na vie naina, ovisno o dobi uenika te potrebama i mogunostima kole, odnosno lokalne zajednice. U skladu s tim, predlae se spiralno-razvojni model uvoenja po ciklusima: - u 1. ciklusu, tj. od 1. do 4. razreda osnovne kole, graanski odgoj i obrazovanje se ostvaruje meupredmetno i izvannastavno kao obvezna aktivnost;

u 2. ciklusu (5. i 6. razred osnovne kole) se, osim obveznog meupredmetnoga i izvannastavnog pristupa, uvodi i izborni modularni pristup, u sklopu kojega se uenici bave pojedinim temama ili podrujima graanskog odgoja i obrazovanja oslanjajui se na postojee module kao to su Osnove demokracije, Projekt Graanin, Medijacija, Prava potroaa i dr.; u 3. ciklusu (7. i 8. razred osnovne kole) se nastavlja s obveznim meupredmetnim i izvannastavnim pristupom te izbornim modularnim, ali se graanski odgoj i obrazovanje uvodi i kao izborni predmet; u 4. ciklusu (1. i 2. razred srednje kole) graanski odgoj i obrazovanje se uvodi kao obvezni predmet; nastavlja se i s obveznim meupredmetnim i izvannastavnim pristupom, a modularni pristup takoer postaje obvezni. za 3. i 4. razred srednje kole obvezna je modularna i izvannastavna provedba graanskog odgoja i obrazovanja, pri emu su i jedan i drugi pristup vie usmjereni na istraivanje prava i odgovornosti graanina u kontekstu obrazovanja i rada, s posebnim naglaskom na poduzetnike inicijative mladih u lokalnoj zajednici, to ukljuuje analizu eventualnih smetnji te predlaganje i zagovaranje uinkovitih rjeenja u institucijama lokalne vlasti.

2. NASTAVNI PLAN GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Osnovna kola Srednje kole: gimnazije strukovne umjetnike (razredi)

Modeli ukljuivanja Graanskog odgoja i obrazovanja Obvezno: - meupredmetno - izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa Obvezno; - meupredmetno - izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa Obvezno: - meupredmetno - izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa Izborno - izborni predmet Obvezno: - obvezni predmet Obvezno: - meupredmetno Obvezno: - modularno; tematski usmjereno na struku - izvan-nastavno; istraivaki projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa

Godinji broj sati

(razredi) 1. - 4.

20 15

5. 6.

20 15

7. 8.

20 15 35 35 15 20 15

1. - 2.

3. 4.

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA POSTIGNUA UENIKA U RAZVOJU GRAANSKE KOMPETENCIJE

Sukladno Pravilniku o praenju i ocjenjivanju odgojno-obrazovnih postignua uenika u osnovnoj i srednjoj koli, elementi ocjenjivanja su: (1) injenino znanje i razumijevanje (znanje to i znanje zato): razumijevanje pojmova, vrednota, procesa, institucija i zakonitosti koje ine temelj aktivnog i odgoornog graanstva; potvruje se imenovanjem, odreivanjem, opisivanjem, analizom, tumaenjem, usporedbom, vrednovanjem i zakljuivanjem; (2) Provedbeno znanje (znanje kako): razvoj i primjena graanskih vjetina i sposobnosti prilikom rjeavanja problema koji spadaju u podruje aktivnog i odgovornog graanstva; potvruje se uspjenom primjenom steenih ili inovativnih znanja i vjetina u konkretnoj situaciji; (3) Vrijednosno usmjerenje razumijevanje i prihvaanje vrednota koje ine temelj aktivnog i odgovornog graanstva; potvruje se odgovarajuim obrascima ponaanja. Sve tri dimenzije znanja u GOO-u tijesno su povezane, meusobno su ovisne i vode razvoju graanske kompetencije ukoliko se taj proces zbiva u odgovarajuem okoliu uenja (demokratska kultura razreda i kole, to podrazumijeva otvorenost i suradnju s lokalnom zajednicom).

4. VOENJE DOKUMENTACIJE ZA PRAENJE I OCJENJIVANJE GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA GOO kao meupredmetna tema, modularno, izvan-nastavno u svim razinama odgoja i obrazovanja: Odgovarajua rubrika u imeniku Graanski odgoj i obrazovanje. Ocjene se upisuju u odgovarajuu rubriku u imeniku, a u rubriku zapaanja i biljeaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. GOO-a kao nastavni predmet: Kada se graanski odgoj i obrazovanje pojavljuje kao predmet, u konanoj ocjeni uzimaju se u obzir evidencije o postignuu uenika u meupredmetnom ostvarivanju GOO-a. Time uenik dobiva samo jednu konanu ocjenu iz GOO-a. Ocjene se upisuju u odgovarajuu rubriku u imeniku Graanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapaanja i biljeaka vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja.
U rubriku biljeaka u imeniku, upisuju se samo ona zapaanja koja su uitelju/nastavniku u praenju napredovanja uenika uoljiva, ueniku i roditelju razumljiva te koja uitelju/nastavniku mogu pripomoi u konanom ocjenj ivanju uspjeha u nastavnom predmetu.

Razredna mapa za GOO u koju svi nastavnici unose podatke i materijale o tome kako su ostvarili planirane aktivnosti iz graanskog odgoja i obrazovanja s uenicima odreenog razreda. Ueniki dnevnik iz GOO-a uenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, to je tijekom godine izradio u vezi GOO zapaanja, biljeke, osvrti na naueno, nove ideje i rjeenja do kojih je doao, koje su mu vrijednosti vane i s kojim se tekoama susretao Prilae potvrde, priznanja, zahvalnice, uenike radove. 10

5. KOMPETENCIJE UITELJA ZA POUAVANJE I UENJE GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Kompetencijama koje trebaju imati uitelji i nastavnici da bi promovirali demokratske vrednote kroz metode aktivnog i suradnikog uenja i pouavanja mogu se razvrstati u pet strunih podruja: 3 A) Opa profesionalna znanja i vjetine (pedagoka, razvojno-psiholoka, socioloka, normativno-pravna) B) Strukovna znanja i vjetine u podruju GOO-a C) Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju aktivnog i odgovornog graanstva C) Metode uenja i pouavanja GOO-a E) Metode vrednovanja i samovrednovanja u GOO-u Nastavnici tijekom diplomskog obrazovanja i strunog usavravanja trebaju stei sljedee kompetencije iz navedenih podruja: A) Opa profesionalna znanja: Profesionalna deontologija; prava i odgovornosti uiteljske profesije; Ustav, zakoni i pravilnici, znanje odgojno-obrazovnog planiranja i programiranja, pedagoka dokumentacija, upravljanje razredom, B) Strukovna znanja Teorijsko znanje i razumijevanje graanskog odgoja i obrazovanja: osposobljeni su za ukljuivanje kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja u kolski kurikulum i predmetne kurikulume stekli su znanja o dimenzijama graanske kompetencije koje trebaju razviti kod uenika te o njihovoj isprepletenosti i povezanosti stekli su znanje o drutvenim komunikacijskim vjetinama koje trebaju razviti kod uenika: to je verbalna i neverbalna komunikacija, aktivno sluanje, ja i ti poruke, parafraziranje, preoblikovanje, upravljanje emocijama, upravljanje uenjem, timski rad, odreenja sukoba, transformiranje sukoba, moralna motivacija i dr. vladaju osnovnim pojmovima demokracije: vlast, zakon, pravda, odgovornost, privatnost, privatno dobro, zajedniko dobro, temeljna ljudska prava, humane vrednoste, graanske vrline potenje, nepotkupljivost, marljivost, pravednost, potovanje ljudske osobe, ljubav

How all teachers can support citizenship and human rights education: a framework for the development of competences, www.coe.int 2009.

11

prema ivotu, etika pitanja (ispravnost koritenja GMO, eutanazija i sl.), refleksivno ravnovjesje (razmatranje aktualnih dogaaja, prosudbe o dogaaju, naela i pravila koja upravljaju naim sudovima)4 osposobljeni su za upoznavanje uenika s ulogom pravosudnog sustava i vladavine prava stekli su znanje o razvoju poduzetnosti i poduzetnike kompetencije kod uenika stekli su znanje o tome to je osobni, zaviajni, domovinski, europski i globalni identitet. Kako razvijati identitet i interkulturalnosti, to je interkulturni dijalog i kako se primjenjuje stekli su znanje o tome to su stereotipi, predrasude i diskriminacija, zato su predrasude uvijek dvosmjerne, kako nastaju i utjeu na ponaanje Procesi uenja i pouavanja koji vode razvoju demokratskog graanstva Planiranje, upravljanje razredom, pouavanje, ocjenjivanje, projektno planiranje i suradnja s lokalnom zajednicom, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama, predstavnicima vlasti, kulturnih djelatnosti, strunjacima, poduzetnicima, gospodarskim imbenicima

C)

D)

Metode uenja i pouavanja GOO-a osposobljeni su za primjenu metodologije Projekt graanin u predlaganju, selekcioniranju i oblikovanju rjeenja manjeg problema u lokalnoj zajednici i drugih metoda aktivne i sudionike ukljuenosti uenika osposobljeni su za provoenje simuliranih suenja s uenicima srednjih kola razvili su kompetencije u podruju metodologije grupnog rada, suradnikog uenja, istraivakog uenja razvili su kompetencije u podruju komunikacijskih vjetina razvili su kompetencije u podruju rjeavanja konfliktnih situacija i transformiranja sukoba razvili su kompetencije u podruju kolske i vrnjake medijacije osposobljeni su da mogu voditi uenike usvajaju vjetine argumentiranja, dokazivanja, logikog zakljuivanja, uoavanja bitnih injenica, nepristranog pristupa i javnog nastupa

E) Metode vrednovanja i samovrednovanja u GOO-u

John Rawls (1971) A Theory of Justice. Cambridge MA: Harvard University Press

12

6. KADROVSKI UVJETI ZA OSTVARIVANJE KURIKULUMA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Osnovna kola (razredi) Srednje kole: gimnazije strukovne umjetnike (razredi) Izvritelj/i

Modeli ukljuivanja

1. - 4.

Inicijalno razdoblje provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: 1. uitelji razredne nastave koji su tijekom studija sluali i poloili odgovarajui/e kolegij/e i koji su najmanje dvije godine provodili aktivnosti i projekte iz Obvezno: Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava - meupredmetno 2. uitelji razredne nastave koji su se struno usavravali u ovom podruju u - izvan-nastavno; projekti kole trajanju od najmanje 60 sati na strunom usavravanju u organzaciji AZOO ili i drutvene zajednice u sklopu drugih organizacija koje imaju suglasnost MZOS-a, to se utvruje na temelju kolskog kurikuluma, uz isprave sa studija i/ili potvrda o strunom usavravanju te koji su najmanje dvije mogunost odabira godine provodili aktivnosti i projekte iz Nacionalnog programa odgoja i modularnog pristupa obrazovanja za ljudska prava Nakon inicijalnog razdoblja provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: 3. uitelji razredne nastave kako je utvreno pod tokom 1 i 2 te koji su tijekom inicijalnog razdoblja bili ukljueni u obvezno struno usavravanje za primjenu kurikuluma GOO-a u trajanju od najmanje 60 satiI Inicijalno razdoblje provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: 1. uitelji predmetne nastave koji su tijekom studija sluali i poloili odgovarajui/e kolegij/e iI koji su najmanje dvije godine provodili aktivnosti i projekte iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava 2. uitelji predmetne nastave koji su se struno usavravali u ovom podruju u trajanju od najmanje 60 sati na strunom usavravanju u organzaciji AZOO ili drugih organizacija koje imaju suglasnost MZOS-a, to se utvruje na temelju isprave sa studija i/ili potvrda o strunom usavravanju teI koji su najmanje dvije godine provodili aktivnosti i projekte iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava Nakon inicijalnog razdoblja provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: 3.uitelji predmetne nastave iz toke 1 i 2 koji su tijekom inicijalnog razdoblja bili ukljueni u obvezno struno usavravanje za primjenu kurikuluma GOO u trajanju od najmanje 60 satiI Kadrovski uvjeti kako je utvreno za 5.i 6. razred

5. 6.

Obvezno: - meupredmetno - izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa

7. 8.

Obvezno: - meupredmetno - izvan-nastavno; projekti

13

kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa Inicijalno razdoblje provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: Izborno: - izborni predmet Za meupredmetno, modularno i izvan-nastavno ostvarivanje GOO-a I te kao izbornog predmeta kadrovski uvjeti kako je utvreno u prethodnoj razini Ostvarivanje GOO-a kao izbornog predmeta nakon inicijalnog razdoblja uitelji predmetne nastave koji su zavrili specijalistiki studij iz GOO-a u trajanju od najmanje 120 sati Inicijalno razdoblje provedbe GOO-a kao obveznog predmeta u trajanju od dvije godine: 1. Nastavnici s diplomom odgovarajueg fakulteta i nastavnici koji su tijekom studija sluali i poloili odgovarajui/e kolegij/e, a koji su se struno usavravali u ovom podruju u trajanju od najmanje 60 sati na strunom usavravanju u organzaciji AZOO ili drugih organizacija koje imaju suglasnost MZOS-a, to se utvruje na temelju isprave sa studija i/ili potvrda o strunom usavravanju Nakon inicijalnog razdoblja provedbe GOO-a u trajanju od dvije godine: 2. nastavnici z toke 1 koji su tijekom inicijalnog razdoblja bili ukljueni u obvezno struno usavravanje za primjenu kurikuluma GOO u trajanju od najmanje 120 sati, ili 3. nastavnici predmetne nastave koji su zavrili specijalistiki studij iz GOO-a u trajanju od najmanje 120 sati Obvezno:
meupredmetno

Obvezno:
obvezni predmet

1. - 2.

Za meupredmetno, modularno i izvan-nastavno ostvarivanje GOO-a kadrovski uvjeti kako je utvreno u prethodnim razinama

3. 4.

Obvezno: - modularno tematski Za modularno i izvan-nastavno ostvarivanje GOO-a kadrovski uvjeti kako je usmjereno na struku utvreno u prethodnim razinama - izvan-nastavno; istraivaki projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa

14

7. ISHODI OSTVARIVANJA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA PO CIKLUSIMA

15

PRVI CIKLUS (1. - 4. RAZRED OSNOVNE KOLE) Uenici na kraju prvog ciklusa pokazuju da razumiju i da su prihvatili koncept aktivnoga i odgovornoga, odnosno demokratskog graanstva kad u raspravama zastupaju demokratske vrijednosti; kad u odnosima s drugim uenicima ustrajavaju na dostojanstvu osobe, ravnopravnosti, pravdi i nenasilju; kad svoje stavove i izbore iznose otvoreno i potkrepljuju ih racionalnim dokazima; kad kod sebe i kod drugih prepoznaju i uvaavaju sposobnosti i talente te meusobno potiu njihov razvoj; kad prepoznaju i razvijaju vrijednosti svoje kulture pri emu su otvoreni i spremni na suradnju s predstavnicima drugih kultura u razredu, koli i lokalnoj zajednici; kad razumiju prepreke s kojima se susreu njihovi vrnjaci s posebnim potrebama, kao i oni koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, kad su solidarni s takvim uenicima i predani uklanjanju prepreka njihovu ivotu i uenju; kad pokazuju interes i osobno se angairaju u rjeavanju problema razredne, kolske i lokalne zajednice polazei od demokratskih naela i kad su posveeni izgradnji razreda i kole kao demokratske zajednice uenja. U prvom ciklusu postavljaju se temelji za cjeloivotno uenje aktivnog i odgovornog graanstva, zbog ega je vano taj proces zapoeti osvjetavanjem, imenovanjem i analizom prava i odgovornosti uenika kao pripadnika razredne, kolske i lokalne zajednice ureene na demokratskim naelima. Time se jaa uenika samosvijest i neovisnost, ali i odgovornost za dobrobit drugih, te kolske i lokalne zajednice u cjelini. Pri tome je vano sve teme i aktivnosti povezati sa svakidanjim iskustvom uenika u razredu, koli i lokalnoj zajednici te otvoriti prostor za rasprave o dobrim i loim stranama tih iskustava, kao i za mijenjanje okolnosti kojima se perpetuiraju loa iskustva, s naglaskom na odnose meu uenicima, izmeu uenika i uitelja te izmeu kole, obitelji i lokalne zajednice.
CILJEVI: Poticati razvoj graanskih znanja, vjetina i stavova kod uenika/ca kao graanina razreda, kole i lokalne zajednice sukladno

spiralno-razvojno koncipiranom kurikulumu: kod uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao demokratskim graanima temeljem poznavanja svojih prava i odgovornosti u razredu, koli i lokalnoj zajednici u skladu s utvrenim pravilima, propisima i zakonima koji jednako vae za sve; osigurati razumijevanje vrijednosti i naela na kojima se uspostavlja i razvija razred, kola i lokalna zajednica kao demokratske za jednice; osposobiti uenike za voenje, timski rad i suradnju prema demokratskim naelima; razviti drutvene komunikacijske vjetine te vjetine opaanja i suzbijanja ponaanja koje teti dobrobiti pojedinca i zajednice; razvijati samosvijest i samopouzdanje uz potovanje drugih i drugaijih kao polazite aktivnog i odgovornog graanstva; poticati razvoj etikih stavova i ponaanja, osobito usvajanje vrijednosti neovisnosti, pravednosti, solidarnosti, mirotvorstva, nepotkupljivosti, potovanja svojega i tueg rada te osobne angairanosti za dobrobit drugih. VRIJEME: 35 sati godinje. PROVEDBA: meupredmetno; koritenjem postojeih predmetnih tema. izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa

16

Graanska znanja, vjetine i stavovi razvijaju se na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju moralne i druge dvojbe oslanjajui se na demokratska naela te se osvjedouju o ispravnost i uinkovitost svojih odluka kroz vlastito injenje, kako bi postupno uvrstili osobni graanski identitet. Uloga nastavnika je majeutika koristei mogunosti interaktivnog, paticipativnog, suradnikog i istraivalakog uenja vodi uenike kroz proces upoznavanja, propitivanja i donoenja zakljuaka o odreenoj temi ili problemu u podruju graanskog odgoja i obrazovanja. Razredni uitelj ugrauje teme graanskog odgoja i obrazovanja u svoj program rada i obrauje ih u suradnji s odgovarajuim djelatnicima kole i lokalne zajednice. Pri tome je vano u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, ukljuujui kolske projekte, koristiti aktivne metode uenja i pouavanja, koje potiu interes, istraivanje i drutveni angaman uenika. Prikladne aktivnosti za razvijanje graanske kompetencije mogu biti: izbori za vijee uenika i izbor predsjednika razreda; donoenje razrednih i kolskih pravila ponaanja te odreenje sankcija za njihovo krenje; aktivnosti 'to mogu a to ne smijem initi u koli' ili Moja kola kao demokratska zajednica uenja'; rasprave o pojedinanim i zajednikim problemima u razredu i koli te nainima njihova rjeavanja; volontiranje i humanitarni rad u koli i lokalnoj zajednici; kreativne radionice za potporu bolesnim vrnjacima te nemonim i starijim graanima; organizacija i provoenje akcija kojima se obiljeavaju posebni dani ili akcije (npr. akcija 'Dijete s posebnim potrebama je moj prijatelj', Dan volontera, Dan grada, Spomen akcija 'I u mom gradu Vukovar svijetli', Dan sjeanja na rtve Holokausta itd.); istraivaki projekti kojima se ui o kulturnoj raznolikosti kole i lokalne zajednice (simboli, obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.); odgovarajua terenska nastava u muzejima ili povijesno znaajnim lokalitetima; posjete tijelima lokalne uprave i samouprave, praenje rada gradske skuptine; razgovori s gradonael nikom/com i sl.; sudjelovanje u radu lokalnih organizacija civilnog drutva i sl.

17

STRUKTURNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE U KONTEKSTU RAZREDA, KOLE I LOKALNE ZAJEDNICE Ljudsko-pravna - dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u sklopu razreda, kole i lokalne zajednice - ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etnike, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike - opeprihvaena pravila i pravne norme kao instrumenti zatite prava uenika - suzbijanje poniavajueg i nepotenog ponaanja Politika - aktivno i odgovorno graanstvo kao temelj razvoja demokracije - demokratsko upravljanje razredom, kolom i lokalnom zajednicom - sudjelovanje u demokratskom upravljanju (kandidiranje i izbor) - istraivanje i rjeavanje problema razredne, kolske

FUKCIONALNE DIMENZIJE GRAANSKE KOMPETENCIJE: ZNANJA, VJETINE I STAVOVI

POSTIGNUA UENIKA NA KRAJU PRVOG CIKLUSA 1.-4. razred

Graansko znanje i razumijevanje

Uenik/ca: shvaa razred i kolu kao zajednicu uenika, nastavnika, drugih zaposlenika i roditelja, koja djeluje prema odreenim pravilima; zna to su pravila; razumije da se tim pravilima odreuju prava i odgovornosti svih lanova kolske zajednice, da se njima titi dobrobit svih na temelju zajednikih vrijednosti i da ona podjednako obvezuju sve u razredu i koli; zna da su najvanija pravila kojima se ureuju cjelokupni odnosi u koli sadrana u statutu kole; razumije da se razred i kola razvijaju kao demokratske zajednice ukoliko svi djeluju prema zajednikim pravilima zna navesti neka od najvanijih prava i odgovornosti koje ima kao uenik; razumije da prava koja uiva u koli jednako pripadaju svakom drugom ueniku bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i socijalni poloaj obitelji; prepoznaje situacije u kojima su njegova prava i prava drugih ugroena i zna kako u takvim sluajevima postupati razumije znaenje i vanost pravednog donoenja odluka na razini razreda i kole; pojanjava razliku izmeu nepristranog ili pravednog i pristranog, samovoljnog ili nepravednog postupka ili odluke; objanjava postupak pravednog donoenja odluka, ispravljanja uinjene nepravde ili tete i pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distrubutivna pravda); razumije zato je pravedno donoenje odluka temelj demokratskog ustroja razreda i kole razumije to je informirano, neovisno, aktivno i odgovorno sudjelovanje u odluivanju; poznaje podruja u kojima kao uenik/ca ima pravo aktivno sudjelovati; zna da ima pravo birati i biti biran u odgovarajua tijela u razredu i koli; razumije vanost odreivanja pravila izbora i potrebnih obiljeja kandidata za uspjeno obavljanje odreenih dunosti; poznaje najvanija naela demokratskog izbora; zna da je sudjelovanje u odluivanju u razredu i koli vaan dio cjeloivotnog uenja za aktivno i odgovorno demokratsko graanstvo zna to je graanin lokalne zajednice i koja prava i odgovornosti graani imaju na toj razini; navodi najvanije institucije lokalne vlasti (gradsko vijee, gradonaelnik/ca i sl.) i njihove ovlasti; razumije da o odgovornom ponaanju lokalnih vlasti i graana ovisi dobrobit lokalne zajednice; poznaje

18

i lokalne zajednice Drutvena - drutvene komunikacijske vjetine - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - timski rad - volontiranje i drutvena solidarnost Kulturoloka - razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te domovinskog identiteta - interkulturna osjetljivost i interkulturni dijalog
Gospodarska - odgovorno gospodarstvo,

poduzetnost i poduzetnitvo - pravo na uenje za konkurentnost na tritu - zatita potroaa Ekoloka - odrivi razvoj i lokalna zajednica - racionalno i odgovorno troenje prirodnih resursa - odgovornost graana za odrivi razvoj

naine na koje graani osiguravaju demokratsko djelovanje lokalne vlasti; zna da se graani imaju pravo udruivati i osnivati organizacije civilnog drutva radi zatite svojih interesa; zna neke lokalne nevladine organizacije u ije se akcije moe ukljuiti uz suglasnost roditelja i opisuje podruja njihova djelovanja (npr. Drutvo Naa djeca, DVD, Caritas, Crveni kri); povezuje djelovanje graana, vlasti i civilnog drutva s demokratskom graanskom kulturom svoje zajednice poznaje znaenje slobode miljenja i izraavanja, razloge opravdanog ogranienja te slobode, kao i demokratske postupke kojima se ona titi u razredu, koli i lokalnoj zajednici; zna navesti primjere zlouporabe slobode govora u svojoj neposrednoj okolini; razumije posljedice koje zlouporaba ima po pojedinca i zajednicu, ukljuujui povredu dostojanstva osobe; razlikuje poeljne od nepoeljnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razredu, koli i lokalnoj zajednici zna odrediti najee oblike nesporazuma, sukoba ili sporova u razredu, koli i lokalnoj zajednici, povezati ih s pravima te objasniti uzroke i posljedice; navodi posljedice koje verbalno i fiziko nasilje ostavlja na rtvi i nasilniku; navodi najvanije postupke individualnog osnaivanja i nenasilnog rjeavanja sukoba; razumije ulogu pojedinca i grupe u poticanju i sprjeavanju nasilja te razumije vanost zajednikih pravila u sprjeavanju nasilnog ponaanja meu uenicima i graanima lokalne zajednice; razumije da je nenasilna komunikacija u razredu, koli i lokalnoj zajednici klju sigurnosti i uspjeha pojedinca navodi neke od najeih oblika drutvene nejednakosti i iskljuenosti u koli i lokalnoj zajednici; razumije odnos izmeu nejednakosti, iskljuenosti i nepravde; zna zato je drutveno iskljuivanje uenika, odnosno pojedinca ili grupe nespojivo s demokratskim ustrojem razreda, kole i lokalne zajednice; zna objasniti ulogu suradnje, solidarnosti i aktivnog graanskog zalaganja za pravdu u suzbijanju iskljuenosti uenika, odnosno pojedinca i grupa po razliitim osnovama; zna da uenici s potrebnim posebama imaju ista prava kao i svaki drugi uenik, ali da oni ta prava mogu uivati samo uz razumijevanje i pomo drugih uenika; zna ulogu pravobranitelja/ice u zatiti prava osoba s invaliditetom razumije vezu izmeu kulture i identiteta, kao i razliku izmeu pojedinanog i grupnog identiteta; zna odrediti znaajke svog identiteta; zna da kolu i lokalnu zajednicu ini vie kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji; poznaje razliite identitete koji postoje u razredu, koli i lokalnoj zajednici prema, spolnoj, jezinoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti; razumije odnos izmeu zaviajnoga, veinskoga i manjinskog nacionalnog identiteta te hrvatskog domovinskog identiteta; razumije da pripadnici razliitih kultura mogu imati razliite stavove o istoj temi; shvaa da razlike obogauju kolu i lokalnu zajednicu ukoliko pripadnici veinske i manjinskih kultura razumiju,

19

Graanske vjetine i sposobnosti

potuju i podupiru jedni druge te ako zajedniki pridonose razvoju zajednice kao cjeline; razumije vanost otvorenosti te meukulturne suradnje i dijaloga za razvoj posebnih i zajednikog kulturnog identiteta. razumije svoje uenje kao rad i usporeuje ga s radom svojih roditelja, uitelja i drugih osoba iz svoje sredine; opisuje naine na koje uenici ue radei; objanjava vezu izmeu rada uloenog u uenje i kolskih ocjena; zna to je pravedno vrednovanje uenika, zato se vrednovanje mora temeljiti na pravednim kriterijima i kako tome pridonose sami uenici (npr. suzdravanje od prepisivanja, varanja i sl.); poznaje zanimanja svojih najbliih i razumije da je svako zanimanje kojim se radom osiguravaju sredstva za ivot jednako vrijedno; zna to je poduzetnost i kako se postaje poduzetan a da se pri tome ne ugroze prava drugih; razlikuje oblike poduzetnosti koji pridonose dobrobiti zajednice od onih koji joj tete poznaje neka od najvanijih prava potroaa i naine na koje se ona tite; razumije znaenje nametnute potronje, vanost planirane kupnje i posljedice koje neodgovorno i neracionalno troenje novca ima za pojedinca, obitelj i zajednicu zna to je odrivi razvoj i razumije vanost koju zdravi okoli ima u osiguranju dobrobiti pojedinca i razvoju demokratske zajednice; razumije zato je odgovorno ponaanje svih prema vlastitoj, tuoj i zajednikoj imovini, ukljuujui okoli, kolu i druge objekte u lokalnoj zajednici, vaan dio osiguranja odrivog razvoja; poznaje neke od najuinkovitijih postupaka kojima pridonosi osiguranju odrivog razvoja u koli, obitelji i lokalnoj zajednici Uenik/ca: jasno iznosi i obrazlae svoje ideje i stavove; razumije polazita drugih uoava, istrauje, pokree i sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su vana za ivot i rad u razredu i koli; predlae rjeenja i provjerava njihovu uinkovitost u suradnji s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima, strunjacima, lokalnim aktivistima i predstavnicima lokalne vlasti aktivno i konstruktivno sudjeluje u utvrivanju kriterija za izbor predstavnika razreda i vijee uenika te sudjeluje u izborima kao kandidat i kao glasa uoava, analizira i vrednuje situacije u kojima se kre njegova/njezina prava i prava drugih uenika; ispravno identificira pravo koje je prekreno, prekritelja i rtvu; konstruktivno sudjeluje u donoenju odluka i pravila vanih za ivot i rad u razredu i koli te u odreivanju mjera za prekritelje koristi vie izvora informiranja o nekoj temi ili problemu ima razvijene osnovne vjetine interkulturne komunikacije; predlae i sudjeluje u aktivnostima

20

Graanske vrijednosti i stavovi

kojima se obiljeavaju datumi vani za lokalnu zajednicu kao cjelinu, kao i za pripadnike posebnih kultura koji u njoj ive koristi osnovne tehnike timskog rada i nenasilnog rjeavanja sukoba, ukljuujui vjetinu odgaanja odgovora, aktivnog sluanja drugoga, pregovaranja i posredovanja; analizira i izvodi zakljuke potujui miljenja drugih pokree, vodi i sudjeluje u humanitarnim akcijama, volonterskom radu i istraivakim projektima koji su usmjereni na dobrobit pojedinca, grupe te kolske i lokalne zajednice sudjeluje u izgradnji i jaanju demokratske graanske kulture razreda i kole koristi odgovarajue postupke zatite okolia Uenik/ca: pokazuje privrenost naelima dostojanstva svake osobe, jednakosti, pravde i ukljuenosti svih zalae se za izgradnju razreda i kole kao demokratske zajednice pokazuje samostalnost i samopouzdanje u iznoenju svojih stavova, otvorenost prema drugaijim miljenjima i ustrajava na istinoljubivosti i dokazu predano titi svoja prava i prava drugih u razredu i koli; pokazuje sklonost istraivanju problema i nenasilnom rjeavanju sporova i sukoba meu uenicima; ustaje protiv nepravde, pokazuje solidarnost i prua pomo uenicima koji su rtve nasilja meu uenicima i iskljuenim uenicima, osobito onima s posebnim potrebama i onima koji dolaze iz socijalno ugroenih obitelji prihvaa zajednika pravila, dogovore i rjeenja te pokazuje interes i odgovornost za ishod zajedniki planiranih aktivosti pokazuje interes, osjetljivost, otvorenost i potovanje prema kulturno drugaijima u razredu, koli i lokalnoj zajednici; rado surauje s uenicima koji pripadaju drugim kulturama nastoji uspostaviti interkulturni dijalog zagovara zdrave stilove ivota i pokazuje odgovornost za vlastito zdravlje pokazuje sklonost racionalnom troenju i upravljanju novcem te prua otpor nametnutoj potronji iskazuje privrenost ouvanju ivih bia te prirodnog i kulturnog okolia kole i lokalne zajednice, pokrece i sudjeluje u odgovarajuim akcijama

21

DRUGI I TREI CIKLUS (5. - 8. RAZRED OSNOVNE KOLE) Tijekom drugog i treeg ciklusa znanja, vjetine i vrijednosti graanskog odgoja i obrazovanja koji su do sada bili ogranieni na razred, kolu i lokalnu zajednicu, sada se proiruju na nacionalnu zajednicu. Uenje se usmjerava na razvoj kompetencija uenika kao graana Republike Hrvatske. I u ova je dva ciklusa znanje i razumijevanje potrebno povezati s vjetinama, vrijednostima i stavovima te s individualnim i grupnim kapacitetima i odgovornostima za rjeavanje stvarnih drutvenih problema. CILJEVI: Oslanjajui se na postignua prethodnog ciklusa, nastaviti sustavno poticati razvoj znanja, vjetina te usvajanje vrijednosti i stavova koje su uenicima prijeko potrebni za uinkovito ostvarivanje uloge graanina Republike Hrvatske sukladno spiralno-razvojno koncipiranom kurikulumu: kod uenika/ca uvrstiti svijest o sebi kao demokratskim graanima Republike Hrvatske temeljem poznavanja svojih prava i odgovornosti koje proizlaze iz Ustava i zakona; omoguiti stjecanje znanja o vrijednostima i naelima na kojima se Republika Hrvatska razvija kao demokratska zajednica ravnopravnih graana; osigurati razumijevanje uloge, institucija i naina na koje vlast upravlja demokratskim procesima, razlika izmeu demokratskog i nedemokratskog djelovanja vlasti te uloge graana u demokratskom razvoju Hrvatske; osposobiti uenike za neovisno, aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom odluivanju; razviti drutvene komunikacijske i suradnike vjetine, kritiku politiku i graansku pismenosti, svijest o vanosti angairanosti pojedinca za osobnu i zajedniku dobrobit te vjetine uoavanja i rjeavanja aktualnih drutvenih problema na razliitim razinama; njegovati osjeaj domovinske pripadnosti, pripadnosti svom nacionalnom identitetu te otvorenost i potovanje identiteta drugih; osposobiti uenike da razumiju, zagovaraju i u odnosima s drugima primjenjuju naela ljudskog dostojanstva, otvorenosti, ravnopravnosti, pravednosti, vladavine prava, nenasilja i solidarnosti te odgovornog gospodarenja prirodnim i drutvenim resursima. PODRUJA OSTVARIVANJA: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, priroda, povijest, geografija, vjeronauk, likovna kultura, glazbena kultura, tjelesna i zdravstvena kultura, sat razrednog odjela, izvannastavne aktivnosti, istraivaki projekti i humanitarne akcije kole u suradnji s lokalnom zajednicom, osobito organizacijama civilnog drutva te, ovisno o mogunostima kole, graanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet u 7. i 8. razredu. VRIJEME: 35 sati godinje s mogunou izbornog predmeta u 7. i 8. razredu s 35 sati godinje. PROVEDBA: meupredmetno, koritenjem postojeih predmetnih tema, izvan-nastavno; projekti kole i drutvene zajednice u sklopu kolskog kurikuluma, uz mogunost odabira modularnog pristupa. U 7. i 8. razredu mogunost izbornog predmeta. Nastavno na prvi ciklus, i u drugom i treem ciklusu se graanska znanja, vjetine i stavovi razvijaju na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju pitanja i probleme koji su vani za njih osobno u kontekstu osiguranja politikog, drutvenog, kulturnog, gospodarskog i ekolokog razvoja i stabilnosti hrvatskog drutva. Pri tome je i ovdje vano da svoje pristupe i rjeenja temelje na demokratskim naelima i da njihovu uinkovitost isprobavaju u praksi, ime stjeu sigurnost u ulogu graana Republike Hrvatske. 22

Nastavnik prvenstveno djeluje kao fleksibilni organizator okolia za uenje graanstva, to znai da na temelju raznovrsnih izvora i aktivnih metoda uenja vodi uenike do razumijevanja njihove graanske uloge, oblikovanja njegihovih stavova i odgovarajueg djelovanja. Predmetni uitelj ugrauje teme graanskog odgoja i obrazovanja u svoj nastavni plan i program tako da ih povezuje s postojeim predmetnim temama. To ini u suradnji s djelatnicima kole, roditeljima, strunjacima, predstavnicima vlasti, organizacijama civilnog drutva i gospodarskim subjektima, ovisno o podruju koje obrauje. Koristi participativne, istraivake i suradnike metode uenja i pouavanja, ali i razliite izvore informiranja iz kolskog i izvankolskog okruenja, kako bi uenike osposobio za kritiki pristup drutvenoj, politikoj, kulturnoj i gospodarskoj stvarnosti, uoavanje problema, zajedniko traenje rjeenja i provjeravanje njihove uinkovitosti. Vano je uenicima ostaviti to vie prostora za promatranje i analizu dogaaja u drutvu, kritiku analizu tekstova iz udbenika i kolske literature te medijskih informacija, simulaciju dogaaja i igranje uloga, poticati ih na organizaciju i sudjelovanje u humanitarnim i drugim akcijama civilnog drutva te na dobrovoljni rad na razliitim razinama, prepustiti im organizaciju i voenje diskusija, debata i radionica, osigurati im sudjelovanje u javnim raspravama, ali i promatranje rada zakonodavne i izvrne vlasti te sudova i policije, kao i posjete odgovarajuim istraivakim ustanovama, organizacijama civilnog drutva, javnim ustanovama koje skrbe za bolesne i nemone i sl. Pri tome je potrebno stalno provjeravati pridonose li i u kojoj mjeri pojedini sadraji i metode uenja razvoju pojedinih dimenzija graanske kompetencije, odnosno pripremaju li oni uenika za ulogu aktivnog i odgovornog graanina Republike Hrvatske. Prikladne aktivnosti za razvoj graanske kompetencije i dalje mogu biti izbor predsjednika razreda i izbor za vijee uenika, donoenje razrednih i kolskih pravila ponaanja te odreenje sankcija za njihovo krenje, kao rasprave i donoenje drugih odluka koje se odnose na rad i ivot kole; ureivanje razrednih i kolskih novina, izrada plakata, izloba fotografija; istraivake aktivnosti Moja ustavna prava i odgovornosti, Moje pravo na obrazovanje i moje odgovornosti u koli, Slinosti i razlike u demokratskom upravljanju kolom, lokalnom zajednicom i dravom, Odlike demokratskog voe, Kako s drugima pridonijeti demokratskom razvoju kolske, lokalne i domovinske zajednice; rasprave o aktualnim pitanjima o kojima postoje suprotstavljena miljenja u drutvu; analitiki i strategijski pristup rjeavanju problema; dobrovoljni i humanitarni rad u zajednici, posjete djejim domovima i djejim bolnikim odjelima, pomo starakim domainstvima; povezivanje uenja za graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava s obiljeavanjem posebnih dana (npr. Dan neovisnosti, Dan Domovinske zahvalnosti, Dan ljudskih prava, Dan sjeanja na Vukovar, Dan sjeanja na rtve Holokausta, Dan volontera, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama; Tjedan solidarnosti Hrvatskog Crvenog kria; Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti, Dani profesionalnog usmjeravanja itd.); istraivaki projekti o kulturnim raznolikostima i zajednikoj hrvatskoj kulturi (simboli, obiaji, jezik, glazba, predmeti, jela i dr.); obiljeavanje najvanijih blagdana vjerskih zajednica u Hrvatskoj; posjete muzejima i povijesno znaajnim spomenicima ili lokalitetima; posjete dravnim institucijama i tijelima, praenje rada Sabora preko medija, razgovori s predstavnicima parlamentarnih i lokalnih politikih stranaka, obraanje nositeljima vlasti i lokalnim politiarima; sudjelovanje u odgovarajuim akcijama organizacija civilnog drutva; kreativne radionice za ouvanje okolia; uzgoj ekolokih proizvoda u kolskim zadrugama i vrtovima; posjeti tvrtkama, razgovori s gospodarstvenicima i malim poduzetnicima, sajmovi poslova itd.

23

FUKCIONALNE STRUKTURNE DIMENZIJE DIMENZIJE GRAANSKE GRAANSKE KOMPETENCIJE: KOMPETENCIJE U ZNANJA, VJETINE I KONTEKSTU STAVOVI NACIONALNE ZAJEDNICE Ljudskopravna Graansko - dostojanstvo osobe, znanje i ljudska prava , slobode i razumijevanje odgovrnosti u kontekstu ustavnih i zakonskih odredbi Republike Hrvatske -ravnopravnost u odnosu na dob, spol, te etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike - potivanje vladavine prava - suzbijanje neljudskog, poniavajueg i nepotenog (koruptivnog ) ponaanja - suzbijanje drutvene iskljuenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca

POSTIGNUA UENIKA NA KRAJU TREEG CIKLUSA 5. 8. razred

Uenik/ca (osim znanja koja su usvojena u prvom ciklusu): zna da je hrvatski graanin temelj hrvatske dravne vlasti; zna da su prava, slobode, dunosti i odgovornosti pojedinca kao graanina Republike Hrvatske ureeni Ustavom i zakonima; zna koja graanska, politika, ekonomska, socijalna i kulturna prava titi Ustav Republike Hrvatske; zna to je ustavna dravna vlast; razumije znaenje trodiobe vlasti, zato je trodioba nuna u demokraciji, koje tri grane ine vlast i koje su funkcije pojedinih grana vlasti; zna koje zadae ima pojedina grana vlasti u zatiti prava graana Republike Hrvatske zna to je demokracija; zna neka od najvanijih naela demokracije i razumije njihovo znaenje (ljudska prava i slobode, ravnopravnost, pluralizam, vladavina prava); opisuje politike institucije, tijela i mehanizme kojima se ta naela tite u demokratskom drutvu; zna to je vladavina prava, koje obveze iz tog naela proizlaze za vlast i graane te koja je uloga tog naela u sprjeavanju samovolje vlasti; zna objasniti zato je Republika Hrvatska demokratska drava zna to je politika ideologija i opisuje neke od vodeih politikih ideologija kroz povijest; razumije vezu izmeu politikih ideologija i oblika vlasti; razlikuje demokratski od nedemokratskih reima; razumije naine na koje funkcionira vlast u nedemokratskim reima; opisuje neke od nedemokratskih reima; zna po emu se graani u demokraciji razlikuju od pripadnika nedemokratskih reima; navodi prava pojedinca koja se kre u nedemokratskim reimima razumije odnos izmeu normativnih i provedbenih procesa u demokraciji; zna to je i koja je funkcija javne politike u Hrvatskoj, na kojim razinama i u kojim podrujima se ona donosi, kako se donosi i tko ju provodi; zna odgovornosti koje ima javna administracija na lokalnoj, upanijskoj i dravnoj razini u provoenju javnih politika; razumije vanost sudjelovanja graana u izradi, provedbi, praenju i vrednovanju javnih politika u pojedinim podrujima

Politika - modeli demokracije - vlast i demokratsko upravljanje dravom - sudjelovanje graana u demokratskom upravljanju na lokalnoj i

24

nacionalnoj razini (kandidiranje i izbor) - istraivanje i rjeavanje problema lokalne i nacionalne zajednice Drutvena - drutvene komunikacijske vjetine - timski rad - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti Kulturoloka - razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dio hrvatskog domovinskog identiteta - interkulturna osjetljivost, interkulturni dijalog - osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda
Gospodarska - odgovorno gospodarstvo,

poduzetnost i poduzetnitvo - pravo i odgovornosti u ouvanju i raspolaganju nacionalnim bogatstvima - pravo na uenje za konkurentnost na tritu

zna to je civilno drutvo, tko ga ini, na kojim naelima djeluje i koja je njegova uloga u zatiti prava i sloboda graana, razvoju demokracije i osiguranju pravednog drutva; povezuje civilno drutvo s emancipiranim, participativnim i angairanim graanstvom, a takvo graanstvo s ustavnim pravima i odgovornostima; razumije vanost cjeloivotnog uenja za graanstvo i informiranja u razvoju emancipiranih i angairanih graana; poznaje neke od hrvatskih organizacija civilnog drutva koje djeluju na nacionalnoj razini i opisuje podruja njihova djelovanja zna da je pravo i odgovornost graana u demokraciji nedgledanje postupaka vlasti i rada demokratski izabranih zastupnika na svim razinama; zna nabrojiti neke od moguih oblika zlouporabe vlasti u Hrvatskoj; razumije kako zlouporaba vlasti utjee na legalitet i legitimitet vlasti; razumije ulogu graana u sprjeavanju zlouporabe vlasti i zna neke uinkovite naine na koje se to postie; razumije vanost slobode medija u sprjeavanju zlouporabe vlasti i razvoju emancipiranog i angairanog graanstva; povezuje slobodu medija s odgovornostima medija u demokraciji; razumije koncept objektivnog i nepristranog informiranja; razumije ogranienja koja za medije i vlast proizlaze iz prava na privatnost i zatitu asti i ugleda pojedinca zna to je drutvena iskljuenost, koji se oblici drutvene iskljuenosti mogu susresti u Hrvatskoj te koji su uzroci i posljedice iskljuivanja za pojedinca, grupu i hrvatsko drutvo u cjelini; povezuje drutvenu iskljuenost s drutvenom nepravdom i drutveno osjetljivim poloajem; razumije znaenje prava na primjereni ivotni standard i prava na socijalnu sigurnost, odredbe Ustava kojima se ureuju ta prava, naine na koje se ona tite u Hrvatskoj i ogranienja koja se javljaju u uivanju tih prava; identificira drutveno iskljuene grupe u Hrvatskoj i poznaje najvanije institucije, tijela, programe i mjere kojima se drutveno iskljuivanje nastoji suzbiti; razumije ulogu i zadae pukog pravobranitelja/ice za djecu i pravobranitelja/ice za osobe s invaliditetom u zatiti prava tih drutveno osjetljivih grupa razumije da je ravnopravnost izmeu mukarca i ene klju kvalitetnih obiteljskih i drutvenih odnosa; zna da su ene u Hrvatskoj slabije zastupljene na rukovodeim i upravljakim poloajima i slabije plaene od mukaraca za isti posao, da su znatno ee rtve obiteljskog nasilja i samohrani roditelj; razumije neke od uzroka koje dovode do obiteljskog nasilja i posljedice koje ono ostavlja na rtvu; poznaje odredbe Ustava i posebnih zakona kojima se ureuje ravnopravnost spolova te mjera kojima se tite prava ena i promie ravnopavnost spolova u Hrvatskoj; razumije ulogu pravobranitelja/ce za ravnopravnost spolova u

25

- prava potroaa Ekoloka - ustavne odredbe o pravu na zdravi okoli - odrivi razvoj Republike Hrvatske - uloga graana u odrivom razvoju

poboljanju odnosa meu spolovima razumije da je hrvatska kultura rezultat sloenih interakcija izmeu veinske i manjinskih nacionalnih kultura, religija, regionalnih tradicija i obrazaca ponaanja; poznaje osnovna obiljeja hrvatske veinske nacionalne kulture i kultura nacionalnih i religijskih manjina u Hrvatskoj te utjecaje koji su imali jedni na druge i na izgradnju zajednike hrvatske kulture; zna da pripadnici svih drutvenih grupa u Hrvatskoj uivaju ista prava, ali da Ustav i zakoni Republike Hrvatske pripadnicima nacionalnih manjina jame dodatna prava; imenuje nacionalne manjine u Hrvatskoj i navodi neka od njihovih ustavnih prava, kao i naine zatite tih prava razumije razliku izmeu kulturnog pluralizma, asimilacionizma i segregacije; razumije znaenje slobode miljenja, savjesti i vjeroispovijesti; zna to su stereotipi, predrasude i diskriminacija po razliitim osnovama; razumije vezu izmeu stereotipa, predrasuda i diskriminacije te njihov utjecaj na odnose meu pojedincima i drutvenim grupama; poznaje odredbe Ustava Republike Hrvatske kojima se zabranjuje diskriminacija i irenje mrnje; zna neke od najvanijih tehnika oslobaanja od stereotipa i predrasuda te suzbijanja diskriminacije temeljene na nepotivanju kuturnih razlika; razumije da je interkulturni dijalog klju stabilnosti viekulturne demokratske zajednice razumije vanost naela mira, nenasilja i politikog rjeavanja sporova za stabilnost lokalne i hrvatske domovinske zajednice; razumije to su drutvene komunikacijske vjetine i koju ulogu u njihovu razvoju ima participativno, interaktivno i suradniko uenje; zna to je sukob, koje su vrste sukoba i kako se upravlja sukobima na razliitim razinama; zna to je dijalog, pregovaranje, dokazivanje temeljeno na injenicama, donoenje zajednikih zakljuaka; razumije smisao timskog rada, voenja i moderiranja rada grupe; zna to je problemska situacija i koje reakcije najee izaziva, to je ljutnja i kako se obuzdava tehnikama hlaenja; zna prednosti planskoga i racionalnoga pred stihijskim, odnosno suradnikoga pred suparnikim rjeavanjem problemskih situacija; zna to je samosvijest, samopouzdanje i asertivnost, ali i aktivno sluanje te analitiko i dokazno miljenje u suradnikom rjeavanju problemskih situacija zna znaaj i ulogu dobrovoljnog drutvenog rada u zajednici za razvoj osobnih sposobnosti, zajednikog dobra i drutveni napredak u cjelini; poznaje temeljne odredbe Zakona o volonterstvu; poznaje podruja u kojima moe volontirati kao uenik i dokumentirati vlastita postignua

26

Graanske vjetine i sposobnosti

razumije meusobnu povezanost i ovisnost demokracije, otvorenog trita, tehnolokog razvoja i gospodarskog razvoja Hrvatske; razumije znaenje racionalnog planiranja te praenja i vrednovanja postignua u osiguranju drutvenog i gospodarskog razvoja; razumije ulogu kreativnosti i poduzetnosti u razvoju lokalne i hrvatske domovinske zajednice; zna to je trino natjecanje i razlikuje njegove pozitivne i negativne strane; razumije to je drutveno odgovorno gospodarstvo; razumije da trina konkurentnost ovisi o kompetentnosti ljudskih resursa, a da se kompetentnost postie cjeloivotnim uenjem; poznaje Ustavne odredbe o pravu na rad i zna kako se to pravo titi na razliitim razinama u Hrvatskoj zna najvanija prava i odgovornosti potroaa; zna to je odgovorna potronja u odnosu na zdravlje, upravljanje financijama te obiteljsku i drutvenu stabilnost, zatitu okolia i racionalno upravljanje novcem i dobrima; zna zakonske odredbe kojima se u Hrvatskoj tite prava potroaa i prioritete Republike Hrvatske u tom podruju; zna kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i koji je utjecaj privatizacije javnih usluga na ivote potroaa u Hrvatskoj zna to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine i Hrvatske. razumije znaenje i vanost prava na zdravi okoli za odrivi razvoj zajednice; poznaje neke od najvanijih odredbi i mehanizama zatite okolia i odrivog razvoja u zakonodavstvu Republike Hrvatske; odreuje pozitivne i negativne utjecaje gospodarstva, znanosti, kulture i politike na okoli; nabraja neke od spornih rjeenja u Hrvatskoj; razumije ulogu pojedinca i civilnog drutva u osiguranju odrivog razvoja i zna naine na koje tititi iva bia te prirodni i kulturni okoli; zna to je odriv drutveni, gospodarski i kulturni razvoj lokalne sredine i Hrvatske, Europe i svijeta cjeloivotno uenje i razvoj potrebnih kompetencija Uenik/ca (osim vjetina koje su usvojene u prvom ciklusu): ima razvijene vjetine sudjelovanja u izbornim procesima u razredu i koli kao glasa i kandidat posjeduje vjetine traenja i kritike analize informacije iz vie izvora, ukljuujui Internet za informiranje i aktivno sudjelovanje u raspravama o rjeavanju problema hrvatskog politikog, drutvenog, kulturnog i gospodarskog ivota vlast procjenjuje prema tome koliko titi interese graana i izvrava predizborna obeanja; koristi intelektualne alatke za procjenu osoba koje se kandidiraju za odreeni poloaj u vlasti koristi vjetine javnog nastupa, prezentacije, timskog rada, voenja i moderiranja grupe,

27

Graanske vrijednosti i stavovi

suradnje, dogovaranja te poticanja i ukljuivanja u dijalog i debatu posjeduje vjetine aktivnog sluanja drugih - parafraziranja, saimanja, fokusiranja, preoblikovanja, Ja i Ti poruke, tumaenje neverbalne komunikacije, kodiranje i dekodiranje osjeaja i potreba drugog, ispravno reagira u osjetljivim situacijama to su okrivljavanje, uvreda, prijetnja; kreativno rjeava nesporazume i pozitivno transformira sukobe; koristi interaktivno i participativno uenje, pravila i metode grupnog rada posjeduje vjetine provoenja individualnih i grupnih istraivakih projekata usmjerenih na rjeavanje pojedinanih i zajednikih problema na razini kole te lokalne i hrvatske domovinske zajednice ima razvijene vjetine zauzimanja stavova, argumentirane odbrane svojih stavova i pregovaranja o javnim pitanjima u skladu s naelom zatite dostojanstva pojedinca, pravde i zajednikog dobra; pokazuje vjetine izrade i predlaganja odgovarajuih javnih politika javnim tijelima te vjetine praenja i vrednovanja javnih politika u odgovarajuim podrujima posjeduje vjetine sudjelovanja u dobrovoljnim akcijama koje pridonose dobrobiti pojedinaca i grupa na razini Hrvatske, kao i vjetine planiranja i organiziranja takvih akcija na razini kole, a u suradnji s odgovarajuim drutvenim akterima prepoznaje vlastite sposobnosti, interese, motivaciju i postignua; odgovorno planira ivotne ciljeve, ukljuujui obrazovanje; donosi racionalne odluke prepoznaje i dovodi u ravnoteu svoje osjeaje; prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost; pokazuje otpornost na provokacije te drutveno nepoeljno i rizino ponaanje koristi odgovarajue metode za osvjetavanje i oslobaanje od stereotipa i predrasuda prema drugima i drugaijima po razliitim osnovama; kritiki pristupa predrasudama izmeu pripadnika veinske nacije i nacionalnih manjina te meu nacionalnim manjinama predlae ostvarive projekte o stavljanju lokalne kulturne batine u funkciju drutvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja svoge zajednice povezuje drutveno-humanistika, matematika, informatika, prirodoslovna i kulturoloka znanja prilikom pokretanja projekata kojima se istrauju i rjeavaju drutveni, gospodarski ili kulturni problemi, kao i problemi odrivog razvoja Uenik/ca (osim vrijednosti i stavova koji su usvojeni u prvom ciklusu): pokazuje privrenost naelu vladavine prava, pravde, jednakosti i ravnopravnosti u svijetu razlika u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske

28

pokazuje privrenost uzajamnom razumijevanju, uvaavanju, suradnji i meugeneracijskoj solidarnosti na razini razreda, kole i drutva u cjelini pokazuje spremnost na kritiku analizu i selekciju informacija iz razliitih izvora i otpornost na nagovore vrnjaka i reklamne poruke etiki djeluje i ima razvijen osjeaj solidarnosti prema drutveno iskljuenima u koli, obitelji, lokalnoj zajednici i na nacionalnoj razini zagovara volontarizam kao dio kolskog uenja i kao bitnu komponentu kulture svoje kole potuje kulturu drugih nacija te hrvatsku domovinsku kulturu pokazuje privrenost ouvanju ivih bia, te prirodnog i kulturnog bogatstva Republike Hrvatske

29

ETVRTI CIKLUS (1. 2. RAZRED SREDNJE KOLE) Uenici se na kraju etvrtog odgojno-obrazovnog ciklusa potvruju kao aktivni i odgovorni graani razreda, kole, lokalne zajednice i Republike Hrvatske ako razumiju utjecaj europskog i meunarodnog konteksta na svoju graansku ulogu; ako poznaju naela, mehanizme i meuovisnost tih utjecaja; ako svojim znanjima, vjetinama, stavovima i ponaanjem pojedinano i u suradnji s drugima pridonose demokratskom razvoju hrvatskog drutva kao dijela europske i meunarodne zajednice, ali i demokratskom razvoju samih tih zajednica; ako svoje stavove oblikuju s osloncem na razliite izvore informiranja i kritiko propitivanje tih informacija; ako su spremni na cjeloivotno uenje i informiranje kako bi stekli graansko samopouzdanje i uspjeno sudjelovali u odluivanju na svim razinama. Uenici su pri tome svjesni razliitosti teorijskih, politikih i kulturnih polazita u objanjenju i rjeavanju europskih i globalnih problema, ali oni osobno prihvaaju i aktivno zastupaju ona polazita koja se oslanjaju na opeprihvaene ljudskopravne i demokratske vrednote, kao to su dostojanstvo osobe, ravnopravnost, vladavina prava, kulturna razliitost, nenasilje i solidarnost. Oslanjajui se na te vrednote, u stanju su kritiki pratiti, analizirati i procjenjivati uinkovitost politikih smjernica, programa i inicijativa od lokalne do meunarodne razine, istraivati alternativne mogunosti kad je to potrebno te donositi i zagovarati drugaije prijedloge. U svom djelovanju su voeni naelom zajednikog dobra koje proizlazi iz potivanja ljudskopravnih i demokratskih standarda kako su oni ureeni Ustavom Republike Hrvatske i odredbama europskog i meunarodnog prava. Tijekom etvrtog ciklusa vano je otvoriti to vie vremena i prostora za individualne i grupne inicijative uenika , za istraivanje i kritiko propitivanje odnosa izmeu lokalne, nacionalne, europske i meunarodne zajednice s osloncem na zajednike ljudskopravne i demokratske pravne i moralne standarde. U skladu s tim, uenike se potie da o sebi misle kao o graanima Republike Hrvatske u kontekstu pripadnosti Europi i svijetu, na nain da svoj zaviajni, nacionalni i domovinski identitet racionalno obogauju novim dimenzijama prava i odgovornosti koje imaju u sklopu europske i meunarodne zajednice, ali i da kritiki propituju djelovanje europskih i meunarodnih organizacija, kao i odnos tih organizacija prema procesima gospodarske globalizacije, njeguju osjeaj solidarnosti prema rtvama globalizacije te aktivno sudjeluju u poboljanju ivota na svim razinama ustrajavajui na demokratskim vrednotama kao polazitu promjena. To se postie otvaranjem nastavnih programa i kole u cjelini prema europskoj i meunarodnoj zajednici, to ukljuuje europsku i meunarodnu razmjenu uenika, nastavnika i programa uz koritenje odgovarajuih europskih fondova, uspostavu suradnje s odgovarajuim hrvatskim institucijama, kao i s predstavnicima europskih i meunarodnih organizacija, meunarodnih nevladinih udruga i meunarodnih gospodarskih subjekata. CILJ: nastaviti sustavno razvijati graanska znanja, vjetine i stavove u svim strukturnim dimenzijama kompetencije u skladu sa spiralnorazvojno postavljenim kurikulumom graanskog odgoja i obrazovanja: osposobiti uenike za razumijevanje europske i meunarodne dimenzije aktivnog i dogovornog graanstva stjecanjem znanja o europskim i meunarodnim standardima i mehanizmima zatite ljudskih prava te o ulozi Hrvatske i hrvatskih graana u unaprjeenju djelotvornosti tih sustava; pripremiti uenike za aktivno sudjelovanje u europskim i meunarodnim

30

politikim, drutvenim, kulturnim i gospodarskim procesima, kako bi se uspjeno nosili s novim ivotnim izazovima i rizicima; promicati znanja i vjetine kritike analize, tumaenja i vrednovanja europskih i meunarodnih politika, globalnih drutvenih i kulturnih procesa, stvaranja svjetskog trita i proizvodnje novih tehnologija prema njihovu doprinosu razvoju demokracije i odrivom razvoju openito te dobrobiti pojedinca, drutvenih grupa i drava, osobito hrvatskih graana i Republike Hrvatske; istovremeno kod uenika razvijati otvorenost prema kulturnoj razliitosti Europe i svijeta i svijest o vanosti ouvanja svoje lokalne, nacionalne i domovinske kulture te ih poticati na aktivno sudjelovanje u akcijama za ouvanje kulturne razliitosti pred globalizacijskim procesima na svim razinama; osposobiti uenike za razumijevanje uzroka i posljedica kao i mjera za suzbijanje najakutnijih svjetskih problema, kao to su neujednaen rast i razvoj; siromatvo, glad i pothranjenost; nasilje, terorizam i oruani sukobi; organizirani kriminal, trgovanja ljudima i organima; diskriminacija ena; rasizam, iskoritavanje djejeg rada i sl.; osposobiti uenike za razumijevanje vanosti osobne inicijative, strategijskog planiranja i cjeloivotnog uenja za osobno i profesionalno ispunjenje u visokokonkurentnom svijetu. VRIJEME: obvezni predmet, 35 sati godinje i 15 sati u 1. i 2. razredu te 35 sati u 3. i 4. razredu meupredmetno, modularno, izvannastavno. PROVEDBA: obvezni predmet u 1. i 2. razredu gimnazija, strukovnih i umjetnikih kola 1 sat tjedno, meupredmetno, koritenjem postojeih predmetnih tema u hrvatskom jeziku, stranim jezicima, povijesti, geografiji, etici, psihologiji, sociologiji, matematici, biologiji, fizici, kemiji, vjeronauku, likovnoj umjetnosti, glazbenoj umjetnosti, tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, u strukovnim kolama kroz strukovne predmete, na satu razrednika, kroz module te kroz izvannastavne aktivnosti, istraivake projekte i humanitarne akcije. Kao i u prethodnim ciklusima, i u etvrtom ciklusu se graanska znanja, vjetine i stavovi razvijaju na nain da se uenici dovode u situacije u kojima opisuju, analiziraju, tumae, prosuuju i rjeavaju pitanja i probleme svoje lokalne zajednice i hrvatskog drutva povezujui ta rjeenja s europskim i meunarodnim procesima, standardima i politikama. Pri tome je i ovdje vano da svoje pristupe i rjeenja temelje na demokratskim naelima i da uinkovitost tih rjeenja isprobavaju u praksi, ime usvajaju proceduralna i aplikativna znanja i vjetine, stjeu sigurnost u svoju graansku ulogu i jaaju povjerenje u hrvatske, europske i meunarodne demokratske institucije. Nastavnik prvenstveno djeluje kao fleksibilni organizator okolia za uenje, to znai da na temelju raznovrsnih izvora i aktivnih metoda uenja vodi uenika do razumijevanja uloge demokratskog graanina, ali i do oblikovanja njegovih graanskih stavova i djelovanja u prostoru koji nadilazi granice Republike Hrvatske. Predmetni nastavnik planira i provodi graanski odgoj i obrazovanje samostalno i u suradnji s drugim nastavnicima koji ga ukljuuju kao meupredmetnu temu. Osim nastave, ciljevi predmeta se ostvaruju i kroz izvannastavne i izvankolske aktivnosti, pokretanjem i sudjelovanjem u inovativnim projektima kole i drutvene zajednice u suradnji s roditeljima, strunjacima i istraivaima, predstavnicima vlasti, predstavnicima europskih i meunarodnih organizacija u Hrvatskoj, organizacijama civilnog drutva, gospodarskim subjektima i dr., ovisno o temi koja se obrauje. Za uenje graanstva u ovom ciklusu takoer se najee koriste participativne, istraivake i suradnike metode uenja, metode simulacije i igranja uloga te razliiti izvori informiranja, ukljuujui novine, statistika izvjea i internet, kako bi se uenici osposobili za kritiki pristup sloenim procesima na europskoj i globalnoj razini i razumjeli poloaj Hrvatske i svoju ulogu u tim procesima. Vano je uenike 31

dovoditi u situacije u kojima uoavaju i imenuju probleme te istrauju i provjeravaju rjeenja u zajednikim aktivnostima i u suradnji s odgovarajuim izvankolskim partnerima. Pri tome je i u ovom ciklusu potrebno stalno provjeravati pridonose li i u kojoj mjeri pojedini sadraji i metode uenja razvoju odreene dimenzije graanske kompetencije, odnosno pripremaju li oni uenika za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju Republike Hrvatske, Europe i svijeta. Osim aktivnog sudjelovanja u izborima za vijee uenika i predsjednika razreda, donoenju razrednih i kolskih pravila ponaanja kao i odreenju sankcija za njihovo krenje te raspravama o razrednim i kolskim pitanjima, prikladne aktivnosti za razvoj graanske kompetencije u ovom ciklusu ukljuuju aktivno sudjelovanje uenika u odreivanju, planiranju i provedbi odgovarajuih istraivakih projekata koje ostvaruju u timu i, po mogunosti, na europskoj ili meunarodnoj razini; analiza medijskih izvjea i izvjea organizacija civilnog drutva o krenju ljudskih prava na lokalnoj, dravnoj, europskoj i globalnoj razini; analiza primjera krenja ljudskih prava i borbe pojedinaca i naroda za priznanjem ljudskih prava, slobodom i neovisnou kroz povijest; usporedba politikih prioriteta Republike Hrvatske, Europske Unije, Vijea Europe i Ujedinjenih naroda; usporedba hrvatskih, europskih i meunarodnih pravnih standarda i mehanizama zatite prava i sloboda pojedinca; simuliranje donoenja odluka u odabranim europskim i meunarodnim organizacijama; poredbeno upoznavanje rada domaih sudova i Europskog suda za ljudska prava preko analize odgovarajuih sluajeva; simuliranje sudskih procesa, mirovnih misija, meunacionalnih sukoba i procesa pomirenja, organiziranje ili potpisivanje odgovarajuih peticija koje provode organizacije civilnog drutva na razliitim razinama; bojkot proizvoda koji su rezultat prisilnog rada, rada djece i organiziranog kriminala, ili onih kojima se ugroava ljudsko zdravlje i okoli; oslobaanje od stereotipa i predrasuda prema pripadnicima drugih kultura igranjem uloga; kritiko koritenje interneta; obradu pojedinih tema povezati s obiljeavanjem europskih i meunarodnih dana (npr. Dan meunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Dan Europe, Dan Ujedinjenih naroda, Svjetski dan mira, Meunarodni dan snoljivosti, Dan vjerskih sloboda, Meunarodni dan borbe protiv nasilja na enama, Svjetski dan bolesnika, Meunarodni dan osoba s posebnim potrebama, Svjetski dan protiv djejeg rada; Svjetski dan kulturnih razliitosti, dijaloga i razvoja, Dan zemlje, Svjetski dan ovjekova okolia itd.) uz voenje diskusija i debata, organiziranje izlobi, predstavljanje rezultata istraivakih prokata i sl.; posjeti i razgovori s odgovarajuim hrvatskim dunosnicima i predstavnicima meunarodnih i europskih organizacija te multinacionalnih tvrtki; ukljuivanjem u meunarodne kampanje te humanitarne i druge akcije europskih i meunarodnih nevladinih organizacija, kao i ci ljno usmjerena putovanja u druge zemlje.

32

FUKCIONALNE STRUKTURNE DIMENZIJE DIMENZIJE GRAANSKE GRAANSKE KOMPETENCIJE: KOMPETENCIJE U ZNANJA, VJETINE SKLOPU NACIONALNE, I STAVOVI EUROPSKE I MEUNARODNE ZAJEDNICE Ljudsko-pravna - dostojanstvo osobe, Graansko ljudska prava , slobode i znanje i odgovornosti u razumijevanje nacionalnom, europskom i meunarodnom pravnom sustavu - ravnopravnost u odnosu na dob, spol, te etniku, vjersku, klasnu i drugu pripadnost, rasu i druge razlike - vladavina prava i zatita ljudskih prava - suzbijanje neljudskog, poniavajueg i nepotenog (koruptivnog ) ponaanja - suzbijanju drutvene iskljuenosti na razliitim razinama

POSTIGNUA UENIKA NA KRAJU ETVRTOG CIKLUSA 1. 2. razred srednje kole

Uenik/ca (osim znanja koja su usvojena u prvom, drugom i treem ciklusu): zna opisati razliite modele demokracije i odrediti mjesto Hrvatske u toj podjeli; opisuje temeljne ideje, slinosti i razlike te prednosti i nedostatke reprezentativne, participativne i direktne demokracije; razumije posebnosti odnosa izmeu vlasti i graana u razliitim demokratskim reimima; zna da je graanin nositelj vlasti u svim modelima demokracije; razumije vezu izmeu suverenosti graana i dravne suverenosti; razumije ulogu i vanost viestranaja za demokraciju; navodi vodee politike stranke u Hrvatskoj i ideje koje zastupaju; povezuje te ideje s odgovarajuim politikim ideologijama; razumije izbornu proceduru na lokalnim i nacionalnim izborima u Hrvatskoj; razumije ulogu izbornih stranakih programa i vanost praenja provedbe tih programa; zna da su politika obrazovanost i informiranost graana, njihovo sudjelovanje u odluivanju, povjerenje u politike institucije i aktere vlasti te njihov osjeaj politike uinkovitosti bitne sastavnice hrvatske demokratske politike kulture zna tko ini vlast i kako se formira vlast u Hrvatskoj na lokalnoj i dravnoj razini; poznaje ulogu Sabora, Predsjednika drave, Vlade i sudbene vlasti u skladu s konceptom trodiobe vlasti; razumije razlike u ovlastima izmeu dravne i lokalnih vlasti; zna da su nadlenosti pojedinih grana i razina vlasti odreeni Ustavom Republike Hrvatske razumije vanost prava i naela vladavine prava u hrvatskom pravnom sustavu; zna to je pravna drava i zato je ona bit demokratskog graanstva; zna da pravna drava jami svim graanima jednakost pred zakonom, da ograniava samovolju vlasti i da osigurava red te sigurnost graana i drutva u cjelini; zna da se djelovanje pravosua temelji na pravnoj dravi, pretpostavci nevinosti, teretu dokaza, zakonitom postupanju i pravima optuenika; zna ulogu i naine zatite ljudskih prava u graanskom i kaznenom sudbenom postupku; zna objasnitu ulogu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske u ouvanju pravne drave; zna to je pravna, drutvena i moralna odgovornost hrvatskih 33

Politika - odreenje i znaaj demokracije - vlast i upravljanje demokratskim demokratsko upravljanje , razred, kola, lokalna zajednica, drava, Europska unija, meunarodna zajednica)

- sudjelovanje graana u demokratskom upravljanju - istraivanje i rjeavanje problema od kolske do meunarodne razine - suzbijanje drutvene iskljuenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca na nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini Drutvena - drutvene komunikacijske vjetine - timski rad - upravljanje grupnim radom - upravljanje emocijama - upravljanje sukobima - volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti Kulturoloka - razvoj osobnog, zaviajnog, veinskog i manjinskih nacionalnih identiteta kao dijela hrvatskog domovinskog identiteta te europskog i globalnog identiteta - interkulturna osjetljivost, komunikacija i dijalog - osvjetavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda
Gospodarska - odgovorno gospodarstvo,

graana u jaanju Republike Hrvatske kao pravne drave; poznaje ustavna prava i odgovornosti graana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadlenim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH; poznaje ulogu i nain rada pukog pravobranitelja/ice, pravobranitelja/ice za prava djeteta, pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova i pravobraniteljaIce za osobe s invaliditetom u zatiti opih i posebnih prava hrvatskih graana objanjava razlike izmeu prava pojedinca, ustavnih i ljudskih prava; zna da su prava koja uiva na razini razreda, kole, lokalne zajednice i Republike Hrvatske dio europskog i meunarodnog sustava zatite ljudskih prava i sloboda; razumije da je uivanje tih prava i sloboda povezano s odgovornostima, prema sebi i drugima, prema lokalnoj i nacionalnoj zajednici, te prema europskoj i meunarodnoj zajednici; povezuje koncept lokalnog, nacionalnog, europskog i globalnog graanstva s uivanjem prava i sloboda na tim razinama zna moralna, filozofska i politika izvorita te razumije smisao i funkciju ljudskih prava i sloboda u zatiti dostojanstva ljudske osobe; zna da se ljudska prava i slobode odnose na sve ljude pojedinano kao pripadnike ljudskog roda bez razlike u odnosu na spol, 'rasu', nacionalnu, etniku, religijsku i drugu pripadnost; zna nabrojati osnovne kategorije ljudskih prava i opisati njihov povijesni razvoj; razumije vezu izmeu stvaranja meunarodne zajednice i uspostave meunarodnog sustava ljudskih prava; poznaje povijest razvoja meunarodnog sustava ljudskih prava; nabraja neke od najvanijih meunarodnih organizacija kojima se tite i promiu ljudska prava; razumije ulogu koju u tome ima sustav UN-a; zna koje organizacije i tijela ine sustav UN-a; razumije kako djeluje meunarodni sustav ljudskih prava te kojim instrumentima i mehanizmima se taj sustav osigurava; poznaje sadraj nekih od najvanijih meunarodnih instrumenata ljudskih prava, osobito Ope deklaracije o ljudskim pravima; razumije kako se osigurava uinkovitost meunarodnog sustava ljudskih prava i koje su razine provedbene odgovornosti od meunarodne, preko regionalne i nacionalne, do lokalne i individualne, osobito ulogu vlasti i graana zemalja-lanica; zna meunarodne organizacije kojih je Republika Hrvatska lanica, koje obveze ima kao lanica i na koje naine ispunjava te obveze; navodi prednosti i nedostatake meunarodnog sustava ljudskih prava u zatiti prava pojedinca zna da je meunarodni sustav ljudskih prava povezan s regionalnim sustavima i zna koji su to sustavi; zna da dananji europski sustav ljudskih prava ine Vijee Europe, Europska unija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju; poznaje glavna naela, instrumente (osobito,

34

poduzetnost i poduzetnitvo - pravo na rad - pravo na uenje za konkurentnost na tritu, - zatita i mo potroaa, utjecaj na proizvodnju, trite i drutvo potronjom Ekoloka - odrivi razvoj Hrvatske, Europe i svijeta - uloga graana u odrivom razvoju na

Europsku konvencija za zatitu temeljnih prava i sloboda te Europsku socijalnu povelju), institucije, tijela i mehanizme europske zatite ljudskih prava; razluuje pravnu, politiku i moralnu razinu odgovornosti u europskoj zatiti ljudskih prava; povezuje te razine s djelovanjem hrvatskih vlasti, javnih institucija, graana i civilnog drutva razumije ulogu Europskog suda za ljudska prava, poznaje naela na temelju kojih Sud djeluje te zna postupak po kojemu donosi odluke i uinke tih odluka; razumije utjecaj prakse Suda na nacionalne pravne sustave i naine na koje graani Republike Hrvatske i drugih europskih zemalja mogu koristiti Sud u zatiti svojih prava; poznaje povijest europskih integracija i neke od najvanijih odluka koje su vodile integraciji; poznaje ulogu koju su u procesu integracije imali Vijee Europe, Europske zajednice i Konferencija/Organizacija za europsku sigurnost i suradnju; zna to je Europska unija, kako ona funkcionira, kako se utvruje europska politika i donose europski zakoni; poznaje ovlasti Vijea Ministara, Europskog parlamenta, Europskog vijea i Europske komisije zna koja prava i obveze za Hrvatsku proizlaze iz lanstva u Europskoj uniji na razini dravne i lokalne vlasti, javnih ustanova, civilnog drutva i graana; poznaje kriterije koje je Hrvatska trebala ispuniti za pridruivanje Europskoj uniji, kao i uinke ispunjavanja tih kriterija na politike, pravne, drutvene i kulturne promjene u Hrvatskoj; zna koji su ugovorni odnosi izmeu Hrvatske i Europske unije, kako se biraju hrvatski zastupnici i koja je njihova ulogu u Europskom parlamentu; zna navesti i argumentirati prednosti, nedostatke i izazove europskih integracija s posebnim osvrtom na interese Republike Hrvatske i njezinih graana razumije polazita i naela stvaranja europskog graanstva te neka od osnovnih prava, sloboda i odgovornosti graana Europske unije, s osobitim osvrtom na obrazovanja i zapoljavanje; razumije odnos izmeu statusa graanina Europske unije i statusa graanina drave-lanice; zna objasniti koncepte Europa graana, Europa razliitosti, Europa participativne demokracije, Europa znanja i Europa zapoljivosti; razumije vanost emancipiranog, aktivnog, odgovornog i angairanog graanstva u izgradnji zajednike Euope; razumije ulogu obrazovanja u promicanju aktivnog graanstva; razumije ulogu ombudsmana ili pukog pravobranitelja/ce u zatiti prava graana Europske unije razumije vanost mira, nenasilja i politikog rjeavanja sporova i sukoba na nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini; razumije razlike izmeu meunarodnog, meugrupnog i interpersonalnog sukoba i metode mirenja; razumije vezu izmeu ljudskih prava i mira; poznaje ulogu i modalitete djelovanja meunarodnih mirovnih snaga; razumije ulogu vlasti,

35

civilnog drutva i pojedinca u osiguranju mira i stabilnosti na razliitim razinama; razumije vanost samopouzdanja i samopotovanja te razumijevanja i potovanja drugoga za rjeavanje sukoba i sporova na razliitim razinama razlikuje meudravne od meunarodnih nevladinih organizacija; razumije ulogu meunarodnih nevladinih organizacija u zatiti prava pojedinca i rjeavanju globalnih drutvenih problema; poznaje neke od najvanijih meunarodnih nevladinih organizacija i opisuje njihova podruja djelovanja (npr. Human Rights Watch; Amnesty International, Lijenici bez granica, Greenpeace, Caritas, ICRC, Freedom House, Transparency International, Friends of the Earth, Survival International); zna okolnosti i razloge osnivanja Crvenoga kria te ulogu enevskih konvencija i Meunarodnog humanitarnog prava u zatiti prava ranjenika, bolesnika i civilnog stanovnitva u oruanim sukobima; poznaje povijest borbe za prava ena; zna navesti imena ena koje su svojim djelovanjem pridonijele ravnopravnosti ena; zna kako se pojedinci i grupe ukljuuju u akcije organizacija civilnog drutva na europskoj i meunarodnoj razini razumije vanost naela jedinstva u raznolikosti za izgradnju i ouvanje demokratske Europe; zna naela na temelju kojih se ureuje zatita te instrumente i mehanizme zatite prava manjina u Europi i meunarodnoj zajednici; razumije zato su ravnopravnost, nediskriminacija, solidarnost, interkulturna komunikacija i interkulturni dijalog kljuni instrumenti ureivanja odnosa meu europskim graanima i drutvenim grupama u Europi; usporeuje hrvatske standarde zatite s europskima zna ulogu malih naroda u razvoju europske i svjetske kulture; zna hrvatske kulturne spomenike upisane na UNESCO-vu Listu svjetske batine; zna hrvatske velikane znanosti i umjetnosti koji su pridonijeli europskom i svjetskom razvoju, kao i strance koji su doprinijeli hrvatskom drutvenom, politikom i kulturnom napretku; zna to je i koji su uinci kulturne globalizacije na kulture malih naroda zna navesti i potkrijepiti podacima najvanije svjetske probleme, kao to su irenje jaza izmeu bogatih i siromanih zemalja, duniko ropstvo, trgovanje ljudima i organima, zloporaba djece, prenapuenost, terorizam, organizirani kriminal i oneienje okolia, te objasniti njihove uzroke i naine na koji se oni nastoje suzbiti na razini Hrvatske, Europske unije i meunarodne zajednice; zna to su drutveno osjetljive grupe i kojim instrumentima se tite njihova prava u Hrvatskoj, Europi i meunarodnoj zajednici; razumije vanost drutvene pravde, solidarnosti i graanskog angamana, odnosno dobrovoljnog drutvenog rada u

36

zajednici za osiguranje dobrobiti osoba koje pripadaju drutveno osjetljivim grupama; poznaje temeljne odredbe Zakona o volonterstvu i zna kako se postaje volonterom razumije ovisnost demokracije, otvorenog trita i razvoja; razumije to je fair play u trinom natjecanju; razumije vanost poduzetnosti i racionalnog planiranja u razvoju Hrvatske i Europe; poznaje prava i obveze graana u raspolaganju i ouvanju nacionalnih bogatstava; zna objasniti i ocijeniti hrvatsku gospodarsku politiku u kontekstu europskih gospodarskih prioriteta i globalne konkurentnosti; razlikuje pozitivne od negativnih uinaka gospodarske, financijske, kulturne i politike globalizacije razlikuje te pozitivne i negativne strane trinog natjecanja; razumije utjecaj gospodarske i financijske globalizacije na hrvatsko gospodarstvo; razumije koncept korporacijske drutvene odgovornosti i ulogu nacionalnih i meunarodnih institucija u regulaciji globalnog korporacijskog; prepoznaje sluajeve neodgovornog ponaanja u gospodarstvu (korupcija, klijentelizam, nepotizam, spoil system); zna kakve posljedice takvo ponaanje ima za pojedinca i drutvo i kako se ono suzbija; poznaje osnove gospodarske strukture Europske unije: uloga fondova, naelo ansi na europskom tritu rada, znanja i inovacija, proizvoda i usluga; zna odrediti pojam i oblike kapitala, novca, ulogu banaka i kredita, pojam i svrhu burze, dionice i obveznice; zna to je dravni proraun, kako se puni i njime raspolae te koja je ulogu poreza; zna do ega dovodi utaja poreza (korupcija, kriza, pad standarda, deficit, bankrot i sl.) i kako se ona sprjeava; zna odrediti ulogu dravnih vlasti u raspodjeli prorauna zna koja su prava i odgovornosti radnika i poslodavaca u hrvatskom i europskom zakonodavstvu; razumije ulogu motivacije i obrazovnih postignua u odabiru zanimanja; razumije da je temelj konkurentnosti pojedinca na tritu obrazovanost, informiranost i motiviranost za cjeloivotno uenje; zna kako hrvatski graani ostvaruju pravo na rad cjeloivotno uenje i razvoj potrebnih kompetencija; razumije ulogu sindikata i sindikalnog organiziranja u zatiti prava radnika; zna to je kolektivni ugovor; razumije proces tripartitnog pregovaranja u sklopu Gospodarskog socijalnog vijea (predstavnici poslodavaca, sindikata i vlade) zna koja prava potroaa se tite i nain na koji se tite u Hrvatskoj i Europskoj uniji; zna kako potroai mogu utjecati na kvalitetu i dostupnost privatnih i javnih usluga i koji je utjecaj privatizacije, globalizacije i korporativnog gospodarstva na ivot potroaa zna to je odriv drutveni, gospodarski i kulturoloki razvoj lokalne sredine, Hrvatske, Europe i svijeta i kako se on pokuava osigurati na tim razinama; poznaje osnovna polazita,

37

Graanske vjetine i sposobnosti

naela i ciljeve Povelje o zemlji; zna kako graanin svojom potronjom moe utjecati na proizvodnju roba kojom se ugroava zdravlje ljudi, ivih bia i okoli; zna kako se titi okoli i kako se graanin moe angairati u zatiti okolia na razliitim razinama; poznaje rad nekih lokalnih, nacionalnih, europskih i meunarodnih organizacija civilnog drutva koje su posveene zatiti okolia Uenik/ca (osim vjetina koje su usvojene u prvom, drugom i treem ciklusu): posjeduje vjetine multiperspektivnog i komparativnog pristupa drutvenim, gospodarskim i kulturnim pitanjima i problemima promilja, prati, argumentira i dokumentira poloaj Republike Hrvatske i hrvatskih graana u Europskoj uniji; kontekstualizira distributivnu, korektivnu i proceduralnu pravdu na razini Republike Hrvatske, Europske unije i meunarodne zajednice aktivno sudjeluje u razvoju i jaanju demokratske graanske kulture na razini Hrvatske, Europe i svijeta uoava i imenuje drutvene probleme na razliitim razinama i koristi demokratske postupke za njihovo rjeavanje; koristi vjetine sistematskog i konstruktivnog pristupa pitanjima i problemima u skladu s naelom zatite dostojanstva pojedinca, vladavine prava i zatite zajednikog dobra; ima razvijene etike i kritike alate za analizu i evaluaciju politikih odluka i postupaka na nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini ui uz koritenje interaktivnih, participativnih, istraivakih i suradnikih pristupa, posjeduje razvijena drutvene komunikacijske vjetine, kao to su pregovaranje, obrazlaganje, dijalog, dogovaranje, timski rad, voenje i moderiranje rada grupe; prepoznaje problemske situacije i uspjeno reagira na njih; prepoznaje emocije kod sebe i drugih, upravlja emocijama koristei odgovarajue naine obuzdavanja ljutnje i tehnike hlaenja; zajedniki rjeava problemske situacije, koristi suradniki umjesto suparnikog pristupa; preuzima odgovornost za vlastite osjeaje i postupke; pokazuje samopouzdanje, samopotovanje i potovanje drugog u komunikaciji uspjeno koristi vjetine javnog nastupa, prezentacije, voenja i moderiranja radom grupe, aktivnog sluanja, debatiranja, pregovaranja i nalaenja kompromisa, odnosno vjetine upravljanja sukobima te vjetine demokratskog voenja i zagovaranja svojih i tuih stavova koji pridonose dobrobiti svih

38

Graanske vrijednosti

koristi vjetine zauzimanja stavova, argumentirane obrane stavova i pregovaranja o javnim pitanjima u skladu s naelom vladavine prava, zatite dostojanstva pojedinca i zajednikog dobra pokazuje vjetine interkulturne osjetljivosti, adaptacije i komunikacije pokazuje vjetine koritenja novih informacijskih tehnologija, osobito Interneta, za informiranje te vjetine komuniciranja i sudjelovanja u odgovarajuim nacionalnim, europskim i meunarodnim civilnim kampanjama i drugim civilnim akcijama koje su usmjerene na zatitu ljudskih prava pojedinaca i grupa, suzbijanje drutvenog iskljuivanja i rjeavanje drugih drutvenih problema na razini Hrvatske, Europe i meunarodne zajednice koristi vjetine pokretanja i sudjelovanja u graanskim akcijama i projektima zatite kulturne batine i odrivog razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini prepoznaje rizine situacije po vlastitu sigurnost, zamke traenja posla preko oglasa posjeduje vjetine aktivnog sudjelovanja i suradnje s drugim uenicima i drutvenim subjektima u demokratskom odluivanju na lokalnoj i nacionalnoj razini u cilju zatite i promicanja osobnih i drutvenih interesa pokree projekte i sudjeluje u provedbi projekata suradnje njegove/njezine kole s drugim kolama te gospodarskim, kulturnim i drugim imbenicima na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini Uenik/ca (osim vrijednosti i stavova koji su usvojeni u prvom, drugom i treem ciklusu): pokazuje uvjerenje u vrijednost, dostojanstvo i slobodu ljudske osobe te vanost institucionalne zatite prava pojedinca na razini Hrvatske, Europe i svijeta privren/a je naelima neotuivosti, nedjeljivosti, meupovezanosti i univerzalnosti ljudskih prava i sloboda u odnosima meu ljudima, drutvenim grupama i narodima uvjeren/a je da su demokracija, demokratska naela, institucije i postupci najbolji i najpravedniji, iako ne i savren oblik vlasti te da se vrijedi osobno zalagati za ouvanje i unaprjeenje demokracije te zatitu ljudskih prava na razini Hrvatske, Europe i svijeta uvjeren/a je da graani imaju mo i obvezu propitivati, istraivati i pronalaziti rjeenja drutvenih, politikih, kulturnih i gospodarskih problema od lokalne do meunarodne razine u suradnji s predstavnicima i tijelima vlasti, civilnog drutva, znanosti i gospodarstva iskazuje uvjerenje u nunost empirijskih dokaza prilikom donoenja odluka i privren je naelu racionalnosti, pravde u analizi i rjeavanju drutvenih problema

39

kritiki se odnosi prema svojim i tuim nasilnim postupcima, pokazuje odanost miru i participativnim, nenasilnim i konstruktivnim rjeenjima drutvenih i drugih problema i sukoba na svim razinama potuje svoju i druge kulture, kao i njihov pridonos Hrvatskoj, Europi i svijetu u cjelini; privren je naelu kulturnog pluralizma te praksi interkulturne komunikacije i interkulturnog dijaloga u svakodnevnom ivotu privren/a je naelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti meu ljudima, aktivno se zalae za uklanjanje stereotipa, predrasuda, diskriminacije i drugih oblika nepravednog i neljudskog postupanja meu ljudima po razliitim osnovama zastupa i brani svoje interese, interese svoje lokalne zajednice i Hrvatske u europskom i meunarodnom kontekstu sklon/a je shvaanju ljudskog napretka u terminima ravnotee izmeu drutvenog razvoja, ouvanja okolia i gospodarskog rasta te vjeruje u vanost odgovornog gospodarstva za odrivi razvoj Hrvatske, Europe i svijeta

40

8. IZVORI UENJA I POUAVANJA

Teorijski radovi, istraivake studije, prirunici i srodna izdanja Agencija za odgoj i obrazovanje (2011). Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu ivjeti zajedno jednaki u dostojanstvu (prijevod). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) Almond, G.; Verba, S. (2000). Civilna kultura. Zagreb: NIZ Politika kultura. Ani, B.; Bajkua, M.; Ive, K.; Mikulin, I.; Pijaca, E. (2010). Obrazovanjem protiv korupcije. Zagreb: Forum za slobodu odgoja. Asenjo, E.A. et al. (2006). Neumreeni: Lica socijalne iskljuenosti u Hrvatskoj. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Bahtijarevi-iber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing. Baloban, S. (ur.) (2003). Hrvatski identitet u Europskoj uniji. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve. Barada, V.; Jelavi, . (ur.) (2004). Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti. Zagreb: Centar za enske studije. Baranovi, B.; Doolan, K.; Jugovi, I. (2010). Jesu li itanke knjievnosti za osnovnokolsko obrazovanje u Hrvatskoj rodno osjetljive. Sociologija i prostor: 48 (2), 349-374. Baranovi, B.; tibli, M.; Domovi, V. (2008). Obrazovanje za poduzetnost perspektiva osnovnokolskih uitelja i nastavnika. Sociologija i prostor: 45 (3-4), 339-360. Bai, J.; Hudina, B.; Trbovi, N.K.; iak, A. (2005.). Integralna metoda. Zagreb: Alinea. Batarelo, I.; ulig, B.; Novak, J.; Rekovac, T.; Spaji-Vrka, V. (2010). Demokracija i ljudska prava u osnovnim skolama: Teorija i praksa. Zagreb: Centar za ljudska prava. Bckman, E.; Trafford, B.(2007) Demokratsko upravljanje kolama (prijevod) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb Beane, A.I. (2008). Uionica bez zlostavljanja. Zagreb: Mosta. Benedek, W.; Nikolova, M. (ur.) Razumijevanje ljudskih prava: Prirunik o obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: IOC za ljudska prava, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Berger, K. (2010). Smjernice za radionicu budunosti (www.azoo.hr). Biani, J. ( 2004): Vjebanje ivotnih vjetina. Zagreb: Alinea.

41

Boievi, J. (ur.) (2000). Hrvatska razvojna politika za gospodarstvo znanja: uloga tehnikih i biotehnikih znanosti. Zagreb: Akademija tehnikih znanosti Hrvatske. Broz, T.; Koba, V.; alaj, B.; Valkovi, I. (2007). Obje strane demokracije. Zagreb: CESI Centar za mirovne studije (2011). Uiti za mir: Analitika i normativna podloga za uvoenje vrijednosti, sadraja i metoda mirovnog obrazovanja u formalni obrazovni sustav . Zagreb: Centar za mirovne studije, CIRO, MAP Centar za mirovne studije (2009). Istraivanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije. Zagreb: Centar za mirovne studije. Cesar, S.; Gospoi, A.; ori, G.; Kneevi-Ivankovi, K.; Dragii-Obradovi, G.; Tomi-Koludrovi, I. (2005). Rodna perspektiva u politici i praksi. Zagreb: CESI Cifri, I. (2005). Antropocentrina i biocentrina odgovornost za ivot. Socijalna ekologija: 14 (3), 195-215. Cifri, I. (ur.) (2008). Relacijski identiteti: Prilog istraivanju identiteta hrvatskog drutva. Zagreb: Hrvatsko socioloko drutvo i Zavod za sociologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cipek, S.; Vladimir, J.; Male, D.; Matijevi, M.; Matkovi, A.; Miljevi-Riiki, R.; Strievi, I. (2001). Mi poznajemo i ivimo svoja prava: Prirunik za odgoj i obrazovanje o pravima djeteta u osnovnoj koli. Zagreb : kolska knjiga. udina-Obradovi, M.; Teak, D. (1995). Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. ulig, B.; Kufrin, K.; Landripet, I. (2005). EU +?-: Odnos graana hrvatske prema pridruivanju Europskoj uniji. FFPress i B.a.B.e. apeta, T.; Rodin, S. (2010). Osnove prava Europske unije. Zagreb: Narodne novine. DIM (2011). Radna knjiica za mlade Vodi kroz radna i socijalna prava. Zagreb: DIM Udruga za graansko obrazovanje i drutveni razvoj; www.dimonline.hr Duerr, K.; Spaji-Vrka, V.; Ferreira Martins, I. (2000). Strategije za uenje demokratskog graanstva. Zagreb: IOC za ljudska prava, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Europska komisija (1998) to? Rasist? Ja? Brussels: Europska komisija (http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/prevencija_nasilja/strip.pdf). Europski dom (2004). Kompas: Prirunik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava (prijevod). Slavonski Brod: Europski dom. Fernandez-Armesto, Filipe i sur. (1997). Narodi Europe. Zagreb: naklada Zadro. Fontaine, P. (2006). Europska unija u 12 lekcija. Zagreb: MVPEI Glavaevi, S. (2009). Prie iz Vukovara. Zagreb: Matica Hrvatska. Gong (2008). Europska unija. Zagreb: Gong (http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=126).

42

Gong (2007). Graani i graanke, imate pravo znati. Zagreb: Gong. (http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=126) Gong (s.a.). Na glas: Vodi kroz izborni proces za osobe s invaliditetom. Zagreb: Gong (http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=126). Gong (2011). Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca. Zagreb: Gong (http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=126). Gong (2008). Zagovaranje. Zagreb: Gong (http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=126). Gossen, D.C. (1995). Restitucija, preobrazba kolske discipline. Zagreb, Alinea. Grguri, I. (2011). Europe 2020 europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv razvoj. Revija za socijalnu politiku: 18 (1), 119-124. Hentig. H. (1997). Humana kola. Zagreb: Educa. Hodi, A.; Bijeli, N.; Cesar, S. (2003). Spol i rod pod povealom. Zagreb: CESI Hrvati, N.; Ivani, S. (2000). Povijesno-socijalna obiljeja Roma u Hrvatskoj. Drutvena istraivanja. 2-3 (46-47), 251-266. Hrvatski Crveni kri (2001). Humane vrednote - odgoj za humanost: Prirunik za uitelje i radni materijali za uenike. Zagreb: Hrvatski Crveni kri. Hrvatski Crveni kri (2004). Istraivanje humanitarnog prava: Prirunik za nastavnike. Zagreb: Hrvatski Crveni kri. Hrvatski Crveni kri (2006). Uimo o odgovornosti: radna biljenica. Zagreb: Hrvatski Crveni kri. Inglehart, R.; Welzel, C. (2007). Modernizacija, kulturna promjena i demokracija. Zagreb: NIZ Politika kultura. Ivan Pavao II (1995). Evangelium vitae o vrijednosti i nepovredivosti ljudskoga ivota. Zagreb: KS. Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima. Zagreb: Alinea. Kamenov, .; Gali, B. (2011). Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Institut za drutvena istraivanja, Zagreb. Kai, B.; Marijan, J.; Peut, J. (2005). Vodi prema politici rodne jednakosti. Zagreb: Centar za enske studije. Katunari, V. (2003). Kulturno odrivi razvitak. U: Hrvatska u 21. stoljeu: Strategija kulturnog razvitka. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (http://kultura.hr) Katz, L.G.; McClellan, D.E. (2003). Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa. Kraljevi, R.; Marinovi, L.; ivkovi igante, B. (2011). Djeca bez pratnje strani dravljani u Republici Hrvatskoj: raumijevanje problema, mogunost djelovanja i potrebne mjere pomoi i zatite. Zagreb: UNHCR, Predstavnitvo u RH. Lonari Jelai, N. (ur.) (2011). Pravedni medvjedii ue o pravednosti, Prirunik o osnovama demokracije. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr).

43

Lonari Jelai, N. (ur.) (2007). Projekt graanin: Prirunik za nastavnike. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Lonari Jelai, N. (ur.) (2012). Zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Lonari Jelai, N. (ur.) (2009). Zatita potroaa: Prirunik za nastavnike (S), udbenik za uenike. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Lonari Jelai, N. (ur.) (2009). Zatita potroaa: Prirunik za uitelje (O), udbenik za uenike. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr). Male, D.; Strievi, I. (2003). Mi poznajemo i ivimo svoja prava. Zagreb: kolska knjiga. Male, D.; Strievi, I. (2004). Roditelji i prava djeteta. Zagreb: Udruenje Djeca prva. Matei, M. (2009). Principi odrivog razvoja u stratekim dokumentima Republike Hrvatske. Socijalna ekologija: 18 (3-4), 323-339. Meunarodni centar za razvoj migracijske politike (2010). Trgovanje ljudima u Republici Hrvatskoj: Procjena situacije s posebnim osvrtom na radno iskoritavanje. Zagreb: Meunarodni centar za razvoj migracijske politike (ICMPD). Mesi, M. (2006). Multikulturalizam: Drutveni i teorijski izazovi. Zagreb: kolska knjiga. Mesi, M. (2007). Prijepori oko kolektivnih (kulturnih) prava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu: 57 (3), 527-545. Mesi, M.; Bagi, D. (2011). Stavovi hrvatskih graana prema kulturnim razliitostima. Migracijske i etnike teme: 27, 7-38. Miljevi-Riiki, R; Male, D.; Rijavec, M. (2001). Odgoj za razvoj. Zagreb: Alinea Miljkovi, D.; Rijavec, M. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP Rijavec, M.; Miljkovi, D. (s.a.) Je li to za mene? Prirunik za budue poduzetnike (www.hzz.hr/.../je%20li%20to%20za%20mene.doc). Murray, S. (2006). Svaanje uini neto rije po rije. Zagreb: Mosta Murray, S. (2006). Tunjava uini neto prije prvog udarca. Zagreb: Mosta MZO (2007). Vjebaj oprez, smanji rizik: Radna biljenica. Zagreb: MZO Agencija za odgoj i obrazovanje (2010). Osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje Olweus, D. (2004). Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti. Zagreb: kolska knjiga Penik, N.; Toki. A. (2011). Roditelji i djeca na pragu adolescencije: Pogled iz tri kuta, izazovi i podrka. Zagreb: MOBMS Periin, T. (2005). Zatita ljudskih prava po Ustavu Europske unije. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu: 55 Pregrad, J. (2010). Knjiica za roditelje: Program prevencije vrnjakog zlostavljanja Za sigurno i poticajno okruenje u kolama. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku

44

Pregrad, J. (2010). Za sigurno i poticajno okruenje u kolama: Prirunik. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku Pregrad, J.; Tomi-Latinac, M.; Mikuli, M.; eparovi, N. (2010). Iskustva i stavovi djece, roditelja i uitelja prema elektronikim medijima. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku Prpi, I.; Puhovski, .; Uzelac, M. (1990). Leksikon temeljnih pojmova politike: Abeceda demokracije. Zagreb: kolska knjiga Putnam, R. (2003). Kako demokraciju uiniti djelotvornom. Zagreb: Fakultet politikih znanosti Radai, I. (ur.) (2009) ene i pravo: Feministike pravne teorije. Zagreb: Centar za enske studije Rodin, S.; apeta, T; Goldner, I. (ur.) (2009). Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor. Zagreb: Narodne novine Rodin, S. (ur.) (2003). Jednakost mukarca i ene: Pravo i politika u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Zagreb: institut za meunarodne odnose Raki, V. i sur. (2002.). Moje odluno DA i moje odluno NE. Split: Centar za odgoj i obrazovanje "Juraj Bonai" Rondina, C. (2006). Ogovaranje uini neto prije nego glasina krene. Zagreb: Mosta Sabol, . (1994). Sabor Republike Hrvatske. Zagreb: Nakladni zavod Globus i kolska knjiga Slavens, E. (2007). Pritisak vrnjaka: Uini neto da ostane svoj. Zagreb: Mosta Spaji-Vrka,V.; Strievi, I.; Male, D.; Matijevi, M. (2004). Pouavati prava i slobode: Prirunik za uitelje osnovne kole s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: IOC za ljudska prava, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Spaji-Vrka, V.; Kuko, M.; Bai, S. (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rjenik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO Spaji-Vrka,V. (ur.) (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Zbirka meunarodnih i domaih dokumenata. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. Stoll. L.; Fink.D. ( 2000). Mijenjajmo nae kole. Zagreb: Educa alaj, B. (2002). "Modeli politikog obrazovanja u kolskim sustavima europskih drava." Politika misao: 39 (3), 127-144 alaj, B. (2006). Politiko obrazovanje i politika indoktrinacija. Politiko obrazovanje: 2 (1-2), 43-52 Tatalovi, S. (2000). Europski modeli ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Politika misao: 37 (2), 79-84 Tatalovi, S.; Lacovi, T. (2011). Dvadeset godina zatite nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Migracijske i etnike teme: 27 (3), 375-391 Tereli, V.; Mladineo, M. (ur.) Mo suradnje:Prirunik za suvoenje. Zagreb: Centar za enske studije UNICEF, Ured za Hrvatsku (2011). Miljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku

45

Uzelac, M. (2006). 111 koraka prema demokraciji i ljudskim pravima. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja Uzelac, M. (2008). Za Damire i Nemire: Vrata prema nenasilju. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja Uzelac, M. (2008). Za Svemire: Radionica miroljubivog rjeavanja sukoba za osnovnu i srednju kolu. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja. Uzelac, M.; Bognar, L.; Bagi, A. (2000). Budimo prijatelji. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja Uzelac, M.; Ratkovi, K.; Panti, Z.; Pribievi-Gelb, D. (2010). Za roditelje: Radionice za rad s roditeljima. Zagreb: Mali korak - Centar za kulturu mira i nenasilja Valkovi, M.. (1993). Socijalni nauk Crkve i socijalna politika. Zagreb: Revija za socijalnu politiku, god; I, br. 1, str. 15-23 Vuji, V. (1993). Politika kultura i politika socijalizacija. Zagreb: Alinea Vuji, V. (1992). Politika kultura demokracije. Zagreb: Panliber Vuji, V. (1995). Politika tolerancija. Zagreb: Defimi Zakoek, N. (2002.). Politiki sustav Hrvatske. Zagreb: Fakultet politikih znanosti

Dokumenti
Republika Hrvatska i. Zakoni Ustav Republike Hrvatske Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Izborni zakoni Republike Hrvatske - za Sabor, predsjednika, lokalnu upravu i samoupravu Zakon o volonterstvu i Etiki kodeks volontera Obiteljski zakon Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara

46

ii. Nacionalne strategije, programii i srodni dokumenti Akcijski plan za provedbu programa mjera edukacije u borbi protiv nasilja u portu, na portskim natjecanjima i izvan njih od 2008. Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova2011.-2015. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnoga drutva 2006.-2011. Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2008.-2013. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo (1999.) Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljea za ukljuivanje Roma 2005.-2015. Nacionalni program zatite i promicanja ljudskih prava od 2008.-2011. Nacionalni program zatite potroaaza razdoblje 2009.-2012. Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008. i Strategija suzbijanja korupcije (2008.) te Akcijski plan uz strategiju suzbijanja korupcije (2010.) Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima i Akcijski plan 2011.-2015. Nacionalna strategija prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih od 2009. do 2012. Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013.
Ujedinjeni narodi Opa deklaracija o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights), UN, 1948. Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (Convention against Discrimination in Education), UNESCO, 1960. Preporuka o statusu uitelja (Recommendation on the Status of Teachers), UNESCO; 1966. Konvencija o pravima djeteta (Convention on the Rights of the Child), UN, 1989. Svjetski program obrazovanja za ljudska prava: 1. i 2. faza (World Programme for Human Rights Education: 1st and 2nd phase), UN, 2005.- i Plan djelovanja (Plan of Action: World Programme for Human Rights Education: 1st phase), UN, 2006. Deklaracija Ujedinjenih naroda o obrazovanju i izobrazbi za ljudska prava (United Nations Declaration on Human Rights Education and Training), UN, 2011. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (Convention on the Rights of Persons with Disabilities), UN, 2006. Konvencija o suzbijanju svih oblika diskriminacije ena (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women), UN, 1979. Meunarodna konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije (International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination), UN, 1965.

47

Vijee Europe Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms), VE, 1950. Zavrna deklaracija Drugog samita Vijea Europe (Final Declaration of the Second Summit), VE, 1997. Deklaracija i program odgoja i obrazovanja za demokratsko graanstvo temeljeno na pravima i odgovornostima graana (Declaration and Programme on Education for Democratic Citizenship, Based on the Rights and Responsibilities of Citizens), VE, 1999. Povelja Vijea Europe o obrazovanju za demokratsko graanstvo i ljudska prava (Council of Europe Charter on Education for Democratic Citizenship and Human Rights Education), VE, 2010.

OESS Helsinki zavrni akt (Helsinki Final Act), OESS, 1974. Hake preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje (The Hague Recommendations on the Right to Education of National Minorities), OESS, 1996.

Meunarodni odbor Crvenoga kria

enevske konvencije Hake konvencije

Dopunski materijali Statuti slobodnih hrvatskih gradova (Vinodolski zakon, Dubrovaki statuti, Poljiki statuti, Krki statuti i odredbe o zatiti ena od nasilja i drugi)

Interaktivna karta batinskih ustanova (http://kultura.hr) Hrvatska kulturna batina zbirke po regijama (http://kultura.hr) Nematerijalna dobra upisana na UNESCO-vu Listu svjetske batine (http://kultura.hr) ivotopisi i djela - Ruer Bokovi, Marko Maruli, Marko Polo, Ivan Metrovi, Ladislav Ruika, Eduard S. Penkala, Dragutin Kramberger, Vueti, Nikola Tesla i drugi Natpis iz Kneeva dvora u Dubrovniku Obliti privatorum publica curate

48

Moduli (www.azoo.hr)

Modul Osnove demokracije vlast, pravda, odgovornost, privatnost Modul zakon u razredu prema kulturi vladavine prava i demokracije Modul projektne nastave Projekt graanin - razvoj poduzetnosti Modul uitelji i uenici miritelji i razvoj socijalnih vjetina Modul razvoja socijalne solidarnosti, humanih vrednota, istraivanja humanitarnog prava Modul odgoja i obrazovanja za promicanje ravnopravnosti spolova Modul suzbijanja koruptivnog ponaanja i korupcije Modul suzbijanja trgovanja ljudima Modul odgoja i obrazovanja za zatitu potroaa Modul razvoja identiteta i interkulturalnosti Modul razvoja volonterskog rada

8. SUDIONICI U RAZVOJU KURIKULUMA GRAANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Koordinirajua skupina: 1. Prof.dr.sc. Vedrana Spaji-Vrka, Filozofski fakultet Sveuilite u Zagrebu, lanica Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo 2. dr.sc. Vini Raki, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, koordinatorica Odbora 3. Nevenka Lonari Jelai, Agencija za odgoj i obrazovanje, lanica Odbora 4. mr.sc. Tomislav Ogrinak, Agencija za odgoj i obrazovanje Voditelji upanijskih strunih vijea za demokratsko graanstvo 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ante Akmada, eljeznika tehnika kola, Zagreb urica Bender Masle, O Marina Getaldia, Dubrovnik, Ruica Kotarski, O Ksavera andora Gjalskoga, Zabok Jasna Kralji Cmrk, Gimnazija Frana Galovia, Koprivnica Renata andrli, Srednja kola Oroslavje Vera Hrvoj, Srednja kola Bedekovina

49

7. Vesna Fabris, Ekonomska kola, Pula 8. Gordana Frol, Osnovna kola Veica, Rijeka 9. Ljubica Goriki, O Brestovec Orehoviki 10. Violeta Grilec, Trea ekonomska kola, Zagreb 11. Ana Kneevi Hesky, Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb 12. Zorislav Jeleni, Srednja kola Marka Marulia, Slatina 13. Melita Jurkovi, IV. Gimnazija, Zagreb 14. Snjeana Kegel, O Antuna Branka imia, Zagreb 15. Ksenija Kruelj, Puko otvoreno uilite, Koprivnica 16. Blanka Ljubenkov, O Bol, Split 17. Katica Maei, O Mitnica, Vukovar 18. Andreja Marceti, Ueniki dom Tin Ujevi, Zagreb 19. Ondina Mesar, Upravna i birotehnika kola, Zagreb 20. Zdenka Novak, III.O akovec 21. Natalija Pali, Gimnazija Marka Marulia Split 22. Monika Peri, Gospodarska kola, akovec 23. Sanja Prelogovi, O uro Ester, Koprivnica 24. Azra Raenovi, O 22. Lipnja, Sisak 25. Dragana Rakonca, Osnovna kola Josipa Raia, Zagreb 26. Snjeana Romi, O Lijepa naa, Tuhelj, 27. Nada prem, Gimnazija Varadin 28. Suzana Telar, O Sela, Sela 29. Dubravka Tkalec, Osnovna kola Mejai, Split 30. Nada Toli, Ugostiteljsko turistika kola, Osijek 31. eljka Trava, Tehnika kola za strojarstvo i brodogradnju, Rijeka 32. Vesna Vrboi, O Vijenac, Osijek 33. Jadranka Zloilo, O Marina Getaldia, Dubrovnik Recenzenti prof. dr. sc. Vladimir Juri, Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu prof. dr.sc. Renata Miljevi Riiki, Uiteljski fakultet, Sveuilita u Zagrebu

50

Suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Marin Mrela, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske uro Sessa, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske udruge sudaca Predstavnici nevladinog sektora James Adomanis, Nevladina organizacija Center for Civic Education Maryland i Center for Civic Education California dr.sc. Klaus Berger, Nevladina organizacija European Consumer Protection Organisation Marilyn R. Cover, Nevladina organizacija Classroom Law Project Oregon i Center for Civic Education Clifornia Ljerka ai, Hrvatski Crveni kri dr.sc. Hildegard Mackert, Federation of German Consumer Organisations, Berlin Susie Marcus, Nevladina organizacija Classroom Law Project Oregon i Center for Civic Education California Marija Dubravka (Maja) Uzelac, Nevladina organizacija Mali korak Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb Nives Vudri, Hrvatski Crveni kri Pat Quann, Nevladina organizacija Center for Civic Education Delaware i Center for Civic Education California Predlagatelji izmjena i dopuna Nacrta kurikuluma GOO-a tijekom javne rasprave vladin sektor Zdenka ukelj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH Marija Ivankovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH Mira Krianovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH Ivana Jurjevi Jovanovi, dipl. u., via savjetnica za razrednu nastavu Mirjana Zeirevi, Sredinja sluba Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Zdenka Peternel, Centar za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore prof.dr.sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb Ured Vlade RH za razvoj civilnog drutva Mila Jelavi, pravobraniteljica za djecu Jurica Mali, puki pravobranitelj Anka Slonjak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Luka Maeri, Ured za ljudska prava i nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske Vinja Ljubii, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

51

Tamara terk, Ured pravobraniteljice za djecu Predlagatelji izmjena i dopuna Nacrta kurikuluma GOO-a tijekom javne rasprave nevladin sektor uro Deak, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske Iva Zenzerovi loser, Centar za mirovne studije, Inicijativa za kvalitetno uvoenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo Emina Buimki, Mrea mladih Hrvatske, Inicijativa za kvalitetno uvoenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo Monika Rajkovi, Mrea mladih Hrvatske, Inicijativa za kvalitetno uvoenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo Nataa Vrgo Kekez , Mrea mladih Hrvatske, Inicijativa za kvalitetno uvoenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo Gordana imunkovi, Hrvatska mrea volonterskih centara Udruga Praksom do znanja, Zagreb, Bijenika 113 Udruga Direktna demokracija Sanja Cesar, udruga CESI Tajana Broz, udruga CESI Nataa Bijeli, udruga CESI U izradi je sudjelovalo i preko 1100 odgojno-obrazovnih radnika osnovnih i srednjih kola koji su se odazvali pozivu Agencije za odgoj i obrazovanje na strune skupove na kojima se profilirao kurikulum graanskog odgoja i obrazovanja pod utjecajem primjera dobre prakse do lipnja 2011. godine, a potom, od lipnja 2011. do lipnja 2012. su bili upoznati s elementima kurikuluma i pozvani da daju svoje prijedloge i sugestije za poboljanja. Velika zahvala ide svima koji su pridonijeli svojim konstruktivnim prijedlozima, primjedbama i sugestijama.

52