SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI ZAGREB

Seminarski rad za kolegij: TEHNOLOGIJA TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA II

UTJECAJ IROKOPOJASNIH PRISTUPNIH TEHNOLOGIJA NA INTERNET VORITA

Mentor : doc.dr. sc. Mrvelj tefica Student : Edin Glibi, mat br. 0135174704 Smjer : PiT

Zagreb, oujak 2013. SADRAJ:

1. Uvod................................................................................................ ..............................3 2. Tehnologije pristupa internetu iz mobilnih mrea..................................4 2.1. GPRS................................................................................................ ....................5 2.2. UMTS............................................................................................... ....................6 2.3. LTE ............................................................................................. .......................7 2.3.1. Utjecaj LTE tehnologije na internet vorita ..............................8 3. Tehnologije fiksnog beinog pristupa.........................................................9 3.1. Wi Fi...................................................................................................... ..........9 3.2. Wimax tehnologija...................................................................................... 10 3.2.1. Utjecaj Wimax tehnologije na internet vorita.........................11 4. Ostale irokopojasne pristupne tehnologije..............................................14

4.1. ADSL................................................................................................ ..................14 5. Zakljuak......................................................................................... .........................16 6. Literatura......................................................................................... .......................17

1. UVOD
U posljednjim godinama fiksni, a potom i mobilni irokopojasni pristup internetu je postao stvarnost, te danas predstavlja jedno od najaktivnijih podruja elektrotehnike i informacijske tehnologije. Napredovanja u zadnja dva desetljea na ovim podrujima drastino su promijenila nain dijeljenja informacija, poslovanja i zabave. irokopojasni pristup Internet (eng. broadband access) je zajedniki naziv za svaki pristup Internetu koji je bri od 512 kb/s. Ipak, to ovisi od zemlje do zemlje pa se negdje smatra da je irokopojasni pristup Internetu ve onaj sa brzinama od 256 kb/s dok je u SAD-u u nekim krugovima ta donja granica ak 4Mb/s. irokopojasni pristup internetu u Hrvatskoj, napokon je dosegao gustou od 20 posto, to znai da za zemljama EU-a, koje u prosjeku imaju 26 postotnu pokrivenost jo uvijek, zaostajemo, a

to bi nova Strategija razvoja irokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj od 2012. do 2015. godine trebala promijeniti.

Slika 1. Usporedba gustoe irokopojasnih prikljuaka u EU i RH 1 U ovom seminarskom radu bit e opisan utjecaj irokopojasnih tehnologija na Internet vorita. U tu kategoriju spada pristup iz mobilnih mrea koji obuhvaa tehnologije kao to su GPRS/EDGE, UMTS/ 3 G model koji omoguava DSL brzine prijenosa podataka, te najnovija LTE tehnologija (eng. Long Term Evolution), a predstavlja mreu etvrte generacije 4G. Osim pristupa iz mobilnih mrea znaajan je i fiksni beini pristup, a slui za povezivanje korisnika u telekomunikacijsku mreu bez upotrebe ica koritenjem radiofrekvencijskog spektra. Vie o navedenim tehnologijama i njihovom utjecaju na internet vorita opisat emo u nastavku seminarskog rada.

2. TEHNOLOGIJE PRISTUPA INTERNETU PREKO MOBILNIH MREA

2.1. GPRS (GENERAL PACKET RADIO SERVICES) GPRS je kratica za General Packet Radio Service. To je standard za beinu komunikaciju, koji omoguava slanje i primanje informacije pokretnom mreom, koristei velike brzine do 171, 2 kbit/s. Standardiziran je u Europskom institutu za telekomunikacijske standarde -ETSI (European Telecommunications
1

Standards

Institute)

2000.

godine.

Jednako

je

Slika 1. preuzeta sa http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/

uinkovit za male snopove podataka (e-mail, web-browsing), kao i za ogromne koliine podataka. Spada u tzv. 2.5G generaciju, koja oznaava vaan iskorak iz druge u treu generaciju mobilnih ureaja.2 Osnovne znaajke GPRS-a sa aspekta korisnika su vea brzina ( od 9,6 do 171, 2 kbit/s ), neposrednost ( GPRS unapreuje postojee veze, omoguujui da informacija bude poslana ili primljena istog trenutka ), direktan pristup podatkovnim mreama te GPRS aplikacije ( pristup internetu, e-mail i fax, tekstualne i slikovne poruke, chat ... ). S aspekta operatera osnovne znaajke GPRS-a su komutacija paketa, uinkovitost, odnosno efikasno koritenje radio resursa, mobilni Internet te kompitabilnost s TDMA i GSM. Pored prednosti kod GPRS-a moramo uoiti i odreene nedostatke kao to su: ogranien kapacitet elije nie stvarne brzine, oko 55 kbit/s, neoptimalna modulacija GMSK prijenosna kanjenja.3

Koriteni podaci sa http://en.wikipedia.org/wiki/General_Packet_Radio_Service Tehnologija telekomunikacijskog prometa II, predavanja: prof. dr. sc. Ivan Bonjak, mr.sc. tefica Mrvelj, Zagreb, 2007 (str. 65-66)

Slika 2. Arhitektura GSM/GPRS mree4 Dodjeljivanje GPRS kanala u eliji moe biti fiksno dodjeljivanje (dedicated PDCH), dodjeljivanje na zahtjev (On-demand PDCH) te kombinirano dodjeljivanje. Kod fiksnog dodjeljivanja da bi se osigurao odreeni broj PDCH kanala koristi se statiki nain dodjele u kojemu se u pojedinoj eliji osigurava odreeni broj kanala namijenjenih samo za GPRS bez obzira na veliinu govornog prometa. Kod dodjeljivanja na zahtjev unutar GSM mree koja podrava GPRS, govorna usluga ima prioritet, a to znai da svi slobodni kanali koji se u odreenom trenutku ne koriste za prijenos govora mogu biti PDCH kanali. Kombinirano dodjeljivanje obuhvaa kombinaciju operatera dva postojea naina dodjeljivanja PDCH, to znai da se odreeni broj kanala u eliji fiksno dodijeli za podatkovni promet, a ostali kanali se dodjeljuju na zahtjev s tim da govor ima prednost pred podacima. Na brzinu prijenosa utjee kvaliteta i karakteristike mobilnog telefona. Na brzinu prijenosa podataka moe da utjee i kvaliteta signala i poloaj korisnika u odnosu na baznu stanicu. GPRS moemo koristiti na svim podrujima pokrivenim signalom. Koristi se iskljuivo za prijenos podataka, odnosno moe se brzo i sigurno koristiti WAP, slati e-mailovi, surfati i skidati podatke. Na navedene naine GPRS kao irokopojasna pristupna tehnologija djeluje na Internet vorita 2.2. UMTS (UNIVERSAL MOBILE TELECOMMUNICATION SYSTEM) UMTS omoguuje konvergaciju tri dosad odvojena podruja usluga, audio video data podruje (radio i TV sadraj na zahtjev), konvencionalno telekomunikacijsko podruje (govor, ISDN usluge) te raunalno podruje usluga (igre, MultiMedia, Internet sadraji).UMTS povezuje
4

fiksne,

beine

satelitske

komunikacije,

informatiku

Slika 2. Tehnologija telekomunikacijskog prometa II, predavanja: prof. dr. sc. Ivan Bonjak, mr.sc. tefica Mrvelj, Zagreb, 2007 (str. 67)

telekomunikacije, ubrzava konvergenciju i povezuje razliite medije i naine komuniciranja (tekst, slike, grafiku, video, glas). Osim pristupa Internetu, UMTS donosi i druge, multimedijske sadraje na mobitele, globalnu povezivost te ureaje kojim se moe komunicirati na vie naina: glasom, slikom, podacima, video. Kljuna prednost koju donosi trea generacija mobilnih telefona jest ubrzanje prijenosa podataka, to omoguuje pojavu niza novih usluga i aplikacija putem mobilnih telefona. Najvanija prednost koju UMTS donosi je brzina prijenosa podataka. To omoguava ne samo prijenos podataka, pristup Internetu i mnoge druge razne aplikacije, nego ak i prijenos video slike, to znai mobilnu video telefoniju, video konferencije, video na zahtjev i sl. Osim paketnog prijenosa podataka, UMTS nudi i stalnu prisutnost na Mrei. Za operatere UMTS donosi razne mogunosti naplate servisa (prema spajanju, pretplatu, prema koliina poslanih ili preuzetih podataka...). UMTS nudi sve vrste komunikacije preko mobilnih beinih ureaja: glas, tekst, prijenos podataka, slika, videa. Cilj UMTS-a je da omogui mreama da ponude pravi globalni roaming i podrku za veliki broj usluga prijenosa glasa, podataka i multimedijalnih sadraja, odnosno pristupu ivim slikama kao to su video streaming i videotelefonija. Njegov utjecaj na Internet vorita podrazumijeva naprednija ostvarenja od GPRS-a, koja omoguavaju paralelno koritenje nekoliko govornih, video i podatkovnih usluga u isto vrijeme, te standardizirano zrano suelje u 2 GHz spektralnom podruju.5

2.3. LTE (LONG TERM EVOLUTION)

5

Tehnologija telekomunikacijskog prometa II, predavanja: prof. dr. sc. Ivan Bonjak, mr.sc. tefica Mrvelj, Zagreb, 2007 (str. 79-82)

LTE

(eng.

Long Term Evolution)

prema

ITU

(International

Telecommunication Union) klasifikaciji od nedavno spada u 4. generaciju mobilnih tehnologija. LTE u startu bila zamiljena kao jedna od 3G tehnologija, zajedno s UMTS i EV-DO mreama. Kasnije je predstavljena naprednija verzija LTE standarda pod nazivom LTE Advanced koja je zajedno s Wi-Max2 tehnologijom prihvaena kao mrea etvrte generacije. Kako operateri irom svijeta nisu bili zadovoljni ovakvim razvojem situacije poeli su jaati pritiske na ITU koji je na kraju popustio i njihove LTE mree u koje su ve investirali znatna sredstva takoer proglasio etvrtom generacijom. To samo po sebi ne bi bio problem da usput nisu isto uinili i za postojeu HSPA+ tehnologiju koja se temelji na nadogradnji postojee 3G (UMTS) mree. Za LTE mreu operateri ipak moraju razviti potpuno novu infrastrukturu pa je kod nje, za razliku od HSPA+ mree, naziv 4G ipak donekle prihvatljiviji. No, bilo kako bilo i neovisno o samom nazivu, LTE je zasigurno slijedea stepenica u razvoju mobilnih mrea za prijenos podataka. LTE podrava brzine od najmanje 100 mbps u downloadu i 50 mbps u

upoladu, a vidjeli smo da na Hrvatskom tritu operateri Vip i HT garantiraju brzine od 35 - 75 mbps u downloadu. Dakle, ako brzine prijenosa podataka uzmemo kao mjerodavan faktor, LTE slobodno moemo nazvati 4. generacijom. Sigurno je da su brzine prijenosa koje LTE omoguuje osjetno vee (do 10 puta) od ovih koje imamo danas. 6

Koriteni podaci sa http://mob.hr/sto-je-lte-mreza/

Slika 3. Usporedba 3G i LTE mree 2.3.1. UTJECAJ LTE TEHNOLOGIJE NA INTERNET VORITA Nastanak LTE tehnologije doveo je do jasne evolucije mobilnih mrea, a njen razvoj doprinosi znaajnom napretku mobilnih irokopojasnih mrea sljedee generacije. U odnosu naWiMAX, LTE je u prednosti jer se oslanja na postojeu GSM i 3G infrastrukturu, omoguava vee protoke i poveanu spektralnu efikasnost. Osnovni ciljevi koje LTE treba da ispuni su: - Poboljana spektralna efikasnost i iskoritavanje mogunosti novog spektra - Vea propusnost tj. vee brzine prjenosa podataka - Vea brzina odziva mree za zahtjevane servise - Smanjenje trokova (CAPEX/OPEX) koje je mogue da se ostvari ako se: izbjegne izgradnja kompleksne mrene arhitekture i nepotrebnih interfejsa, upotrebe postojee lokacije baznih stanica i antenskih sistema, pojednostave terminalni ureaji, optimiziraju mreni protokoli i ako se omogui potpuno multivendorsko okruenje - Poboljanje i poveanje broja servisa i njihova implementacija po principu plug & play - Bolja integracija sa postojeim standardima, pri emu se podrazumjeva transparentna povezanost sa GSM i (W)CDMA, ali i sa WLAN i WiMAX-om. 7 Evolucija ka LTE podrazumjeva smanjivanje broja mrenih elemenata u cilju postizanja to vee jednostavnosti arhitekture mree. Takoe, tei se potpunom prelasku na mree sa komutacijom paketa to predstavlja prve korake kanastanku all-IP ravne arhitekture. Unaprijeenjem arhitekture mree dolazi do revolucije u komunikacijama i eksponencijalnog razvoja irokopojasnih mrea nove generacije koje predstavljaju prioritet svih zemalja koje imaju elju da se ravnopravno ukljue u informacijsko drutvo i podignu konkurentnost svoga gospodarstva.
7

Koriteni podaci sa http://www.3gpp.com/LTE

3. TEHNOLOGIJE FIKSNOG BEINOG PRISTUPA

3.1. Wi Fi, WIRELESS FIDELITY Wi Fi se danas sve vie upotrebljava za razne usluge, kao to su pristup Internetu, VoIP, razne igre i povezivanje korisnikih elektronikih ureaja kao to su televizor, DVD player i digitalna kamera. Wi Fi opisuje skupinu standarda beine komunikacije koji su razvijeni od strane radne grupe 11. meunarodnog tijela IEEE 802. Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti protokol, a o njima emo neto vie rei u sljedeim reenicama. 802.11a standard ima teoretsku brzinu od 54 Mb/s, no najee iznosi oko 30 Mb/s. Ovaj standard je skuplji jer WiFi kartice zasnovane na a standardu rade na viim frekvencijama, koriste se naprednije tehnologije kodiranja pomou kojih se ostvaruju vee brzine prijenosa podataka. 802.11b najjeftinija je varijanta WiFi mree sa brzinama prijenosa od 11 Mb/s, ali uz velike prepreke i smetnje brzina moe pasti na 1-2 Mb/s. 802.11g radi na 2.4 GHz, na kojoj bi trebao raditi i 802.11n brzinom od 540 Mb/s. Sva radio tehnologija se nalazi u WiFi karticama koje ugraujemo u raunalo (svi noviji laptopi kartice ve imaju ugraene), i to je praktino sve to treba za beino umreavanje. Zbog toga se beino umreavanje smatra jednim od najjednostavnijih trenutno u ponudi, a dodatni razlog je to uklanja potrebu za kablovima i ostalim mrenim ureajima. Jedino to korisniku preostaje je da se prikopa na tzv. hotspot, odnosno vorite gdje se spajaju ostali korisnici. Obino se radi o manjoj kutiji u kojoj se

10

nalazi WiFi radio koji komunicira sa ostalim korisnicima , i najee je to vorite prikopano na Internet. Takva vorita se ve mogu vidjeti u gradovima na nekim prometnim mjestima kao to su parkovi ili aerodromi, tako da je mogue imati beini pristup Internetu uz laptop. Ponekad se dogodi mjeanje signala na 2.4 GHz frekvencijama, najee sa beinim telefonima i bluetooth ureajima koji koriste istu frekvenciju.

3.2. WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) WiMAX (Worldwide Interoperability for Microwave Access) je beina tehnologija koja omoguava irokopojasni beini pristup Internetu uz upotrebu radiofrekvencijskog spektra od 2 do 11 GHz. WiMAX-ovu tehniku karakterizira radio-transmisijka veza operatera i korisnika, umjesto kabelske. Upravo je beini irokopojasni pristup Internetu jedan od najvanijih razvojnih segmenata u sve naprednijem polju telekomunikacija. WiMAX postavlja nove tehnike standarde, s naglaskom na mobilnost, i ima kljunu ulogu u odravanju rastueg procesa razvoja beinih Internet veza. WiMAX tehnologija e oivjeti upravo ona podruja u kojima ne postoji telefonska veza potrebna za irokopojasni Internet. Takoer, podruja u kojima bi takvo postavljanje bilo iznimno skupo (brdskoplaninska podruja). Rije je o tehnologiji koju odlikuje velika pokrivenost signalom od 15 do 50 kilometara (to ovisi o optikoj vidljivosti i ostalim smetnjama), te velika propusna mo. WiMAX moe biti alternativna tehnologija kad nije mogu pristup javnoj govornoj usluzi (odnosno na podruju gdje je gradnja iane infrastrukture komplicirana ili neisplativa). WiMAX ne treba telefonski prikljuak, nego samo posebni WiMAX ureaj, koji se prikljuuje na struju te spaja s raunalom i telefonom. Putem te tehnologije korisnik moe dobiti usluge irokopojasnog beinog pristupa Internetu te govorne i

11

podatkovne usluge. Teoretske brzine prijenosa podataka iznose i do 70 Mbit/s (meutim, u praksi su znatno nie). Osnovna namjena sustava je pruanje pristupa lokalnim mreama, Internetu, prijenos video zapisa, video-telefonija, IP telefonija (IP-Internet Protokol) i slino8.

Slika 4. Funkcioniranje i povezanost WiMAX-a9 Naime postoje dvije vrste WiMAX mrea: fiksne (slika 3.) i mobilne (slika 4.). Fiksna konfiguracija moe zamijeniti telekomunikacijske mree bazirane na bakrenoj ici, te kabelsku TV koja je temeljena na koaksijalnom kablu a koja nudi ISP (Internet Service Provider) usluge. A u mobilnoj varijanti WiMAX moe posluiti kao alternativa mreama pokretne telefonije (3G).

Slika 5. Fiksna WiMAX mrea10 Slika 6. Mobilna WiMAX mrea 3.2.1. UTJECAJ WiMAX TEHNOLOGIJE NA INTERNET VORITA
8 9

Koriteni podasi sa http://computer.howstuffworks.com/wimax.htm Slika 4. preuzeta sa http://computer.howstuffworks.com/wimax1.htm

12

Kada WiMAX zaivi i profunkcionira u potpunosti, njegova primjena gotovo da nee imati granica, samim time to e biti pokriven gotovo svaki kutak.Kao zatita od neautoriziranih ulazaka i krae pristupa, spominje se mnogo bolja enkripcija korisnikih podataka tako da e biti mnogo tee upadati u tue sustave, pa e WiMAX moi sluiti i za neke vee i tajnije projekte. Jedna od mogunosti primjene je u sustavima hitnih dravnih slubi. U hitnim sluajevima od presudne je vanosti u to kraem roku otkriti gdje se unesreena osoba nalazi. Ako sustav u potpunosti zaivi i sva podruja budu prekrivena WiMAX signalom, moda e se u sva vozila implementirati ureaj koji se automatski aktivira u kompjuteru vozila u sluaju nesree bez znanja vozaa i tako dojaviti sustavu hitne pomoi otkriti i locirati mjesto nesree. Moda e i sve institucije, potencijalne mete pljakaa (banke,pote,) imati neki ureaj koji e automatski periodiki javljati situaciju ili sliku sustavu policije, te im tako moda omoguiti bru reakciju u sluaju problema. Sustav e automatski moi javljati policiji situaciju ako doe do provale u neiji dom. Isto tako moda e sve ustanove i domovi biti opremljene ureajem koji e automatski odailjati ako se neto zapali sustavu vatrogasaca. Ali na tom e se mnogo morati raditi da se izbjegnu mogue zloupotrebe i mogue lane uzbune.

10

Slika 5. i slika 6. preuzeto sa http://wimax-smartantennas.weebly.com/

13

Slika 7. Prednosti Wimax tehnologije (Wimax je idealan za pokrivanje velikih povrina jer udaljenost od bazne stanice moe biti I preko 50 km) Moda e se jo smanjiti razina privatnosti ljudi, jer e moi biti nadzirani od npr. poslodavaca u svakom trenutku, u svrhu efikasnosti u poslu. Mogua primjena je i u sustvu sigurnosti vlade. Pokuaj napada terorista na komunikacijski centar glavnih dravnika i pokuaj presijecanja veza prema vanjskom svijetu moe lako biti sprijeen implementiranjem WiMAX-a u sustav kao back-up (ili kao primaran) komunikacijski sustav koji je teko unititi pojedinanim napadima. Skupina WiMAX transmitera moe biti postavljena u krug oko komandnog centra, ali dovoljno daleko jedan od grugog koliko je god mogue. Svaki transmiter moe biti postavljen u bunker, sprjeavajui bombaki ili neki druginapad. Pojedinani napadi e moda unititi pojedine transmitere ali vodstvo u komandnom centru e moi komunicirati sa dravnicima cijelo vrijeme. WiMAX protokol svoju primjenu vidi i u prilagoavanju razliitim vrstama prijenosa podataka, jedna od njih je VoIP (Voice over Internet Protocol glas preko internet protokola tj. telefoniranje preko IP-ja), koji omoguuje lokalne, meuupanijske i meunarodne pozive putem irokopojasne veze, zaobilazei telefonske kompanije. Postane li WiMAX est i popularan u

14

kompjuterima budunosti, koritenje VoIP-a e naglo porasti. Svatko sa laptopom e moi obaviti jeftine VoIP pozive od bilo kuda.

4. OSTALE IROKOPOJASNE PRISTUPNE TEHNOLOGIJE

4.1. ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) ADSL (eng. Asymmetric Digital Subscriber Line = asimetrina digitalna pretplatnika linija) je naziv za digitalnu pretplatniku liniju (DSL) kod koje je brzina prijenosa podataka u smjeru prema korisniku (download) vea od brzine prijenosa podataka u suprotnom smjeru (upload). Uobiajene inaice ADSL-a takoer omoguuju istovremeno koritenje osnovne telefonske usluge na istoj bakrenoj parici jer koriste raspon frekvencija iznad frekvencija potrebnih za rad telefona. Danas se ADSL uglavnom koristi za irokopojasni pristup Internetu, iako je izvorno bio razvijen za pruanje usluge prijenosa digitaliziranog videosignala, pa je posljedica toga i relativno velika nesimetrinost, te mreni protokol zasnovan na ATM-u. Prve verzije ADSL-a mogle su raditi samo na obinoj telefonskoj liniji (POTS), pa su u Njemakoj napravljene

15

izmjene kako bi se ADSL mogao koristiti i uz ISDN, to je u meunarodnoj verziji standardizirano kao Annex B. Veina zanimljivih radnji za korisnike na mrei su asimetrine (video na zahtjev, multimedijalni pristup, kupovina preko Interneta itd.) jer mnogo vie informacija korisnik "preuzima" s mree nego to ih njoj "alje".11

Slika 8. Arhitektura ADSL-a12 Utjecaj ADSL-a na Internet vorita emo objasniti kroz sljedei tekst. ADSL je tehnologija koja podrava trajnu prospojenost (engl. always on ili always connected) krajnjih korisnika, te sukladno tome, uspostava poziva nije potrebna. ADSL omoguava istovremeni prijenos POTS-kanala istom paricom kojom se prenose i ADSL podaci. Na taj nain krajnji korisnici mogu istovremeno koristiti tradicionalnu fiksnu analognu telefonsku uslugu i brzi pristup Internetu. ADSL moe prenositi i N-ISDN-kanale umjesto POTS-a, ali pri tome je ukupna raspodjela kanala drugaija . Pored velike brzine, ADSL modemi imaju i drugih prednosti u poreenju sa analognim modemima.Nasuprot povremenih konekcija koje se ostvaruju koritenjem analognih modema, ADSL konekcija je stalno aktivna.. Poruka Line is bussy odlazi u prolost i vie nema stalnog logiranja na mreu, kao i ekanja da se konekcija ostvari ona je stalno prisutna. Vrhunska prednost je mogunost koritenja telefona u isto vrijeme dok je ADSL linija
11 12

Koriteni podasi sa http://hr.wikipedia.org/wiki/ADSL Slika preuzeta sa http://hw-server.com/adsl-overview

16

aktivna. Takoer, koritenjem ADSL linije prestaje obraun telefonskih impulsa, jer je princip rada ove tehnologije drugaiji od konekcije ostvarene putem analogne ili ISDN linije. U zavisnosti od sposobnosti korisnike telefonske parice i ponuenog tipa servisa, ADSL linija ima sposobnost prijenosa podataka u smjeru prema korisniku (downstream) od 256Kb/s do ak 24 Mb/s. U svakom sluaju, brzina prijenosa po ADSL liniji u downstream smjeru je deset do petnaest puta vea od brzine koja se postie koritenjem analogne linije. Princip rada ADSL tehnologije je razdvajanje frekventnog opsega

telefonske parice na dva dijela. Frekvencije ispod 4 KHz su rezervirane za prijenos govora, a opseg iznad 4 KHz se koristi za prijenos podataka. Upravo ovaj princip omoguava da se telefonska linija koristi za prijenos govora i podataka istovremeno. Atribut asimetrini dolazi od asimetrinosti opsega rezerviranog za prijem i slanje podataka, to za posljedicu ima veu brzinu za download podataka u odnosu na upload, ime su zadovoljeni osnovni zahtjevi korisnika.

5. ZAKLJUAK
Kroz ovaj smo seminarski rad predstavili nekoliko naina i

tehnologija irokopojasnog pristupa i njihov utjecaj na internet vorita. U samo nekoliko godina, Internet veza je evoluirala iz spore i neugledne, ali za svoje vrijeme, napredne 56k veze do dananjeg irokopojasnog broadband Interneta. Danas se podrazumijeva da se veina korisnika spaja na Internet pomou neke od DSL tehnologija, a najee pomou ADSL- a. Danas se trai naine kako bi se proirilo irokopojasni pristup na ruralna i druga udaljena podruja. Svijet bi mogao konano premostiti digitalnu podjelu izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja, umjesto da se ona produbljuje i dalje. 17

Moemo samo pretpostaviti i nagaati kako e se tehnologija na ovom podruju razvijati. Do prije tridesetak godina, nitko nije ni sanjao da emo jednoga dana moi imati sve informacije na dlanu, nadohvat ruke u samo nekoliko sekundi i udaljene jednim klikom mia. Danas je to naa stvarnost, neto to smo objeruke prihvatili i, budimo realni, ne elimo izgubiti.

6. LITERATURA
1. Tehnologija telekomunikacijskog prometa II, predavanja: prof. dr. sc. Ivan Bonjak, mr.sc. tefica Mrvelj, Zagreb, 2007 2. Tehnologija telekomunikacijskog prometa II: prof. dr. sc. Ivan Bonjak, Zagreb, 2000 3. Baant, A., G. Gledec, . Ili, G. Jei, M. Kos, M. Kunti, I. Lovrek, M.Matijaevi, B. Mikac, V. Sinkovi. Osnovne arhitekture mrea, Element, Zagreb, 2004. 4. http://en.wikipedia.org/wiki/General_Packet_Radio_Service 5. http://mob.hr/sto-je-lte-mreza/ 18

6. http://www.3gpp.com/LTE 7. http://computer.howstuffworks.com/wimax.htm 8. http://hr.wikipedia.org/wiki/ADSL

19