Professional Documents
Culture Documents
VJEBE
SVJETSKA KNJIEVNOST
SVJETSKA I antika, srednjovjekovna
knjievnost, pretee humanizma i renesanse
OBAVEZNA LEKTIRA
Grki mitovi
Ep o Gilgameu
Homer Ilijada
Homer - Odiseja
Euripid Medeja
Aristofan abe
Aristotel Poetika
Francesco Petrarca Kanconijer Giovanni Boccaccio Dekameron Dante Alighieri - Boanstvena komedija Grka lirika:Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar, Teokrit
ANTIKA
1000.pne 476g.
Epika Homer: Ilijada i Odiseja, Hesiod: Teogonija (Postanak bogova) Basne Ezop Anakreont (anakreontska poezija ) Klasino razdoblje (od Homera do IV st.pne) Tragedija: Eshil Okovani Prometej Sofoklo Antigona, Edip Euripid Medeja
ANTIKA
1000.pne 476g.
RIMSKA KNJIEVNOST
srebrni vijek, stoljee propadanja Zlatni vijek: Ciceronovo doba, Marko Tulije Ciceron Filipike Pjesnici: Publije Valerije Katon, Gaj Valerije Katul Augustovo doba: pojam mecena, Publije Vergilije Maron- Eneida, Bukolike Tit Livije, Seneka Aurelije Augustin...
FRANCUSKA - Ne zna se tano kada se pojavila knjievnost na francuskom jeziku Ep o Rolandu, Roman o Rui
ENGLESKA Staroengleski ep: Biovulf Tri faze u stvaranju: italijanska, francuska, engleska
PRETEE:
DNEVNIK ITANJA
Svaki student je obavezan napraviti dnevnik
itanja. On sadri popis proitane literature, obavezne i dopunske, sa osnovnim karakteristikama proitanog djela, zanimljivosti vezane za nastavne teme koje su se obraivale u okviru kontakt sati, vlastita promiljanja o temama, komentari...
MITOLOGIJA
U svakodnevnom govoru mit podrazumijeva raireno, ali
lano vjerovanje dok je u akademskom podruju mit najee predaja o boanstvima, herojima ili nastanku svijeta. Mitologija - skupljanje, prouavanje i tumaenje mitova. To je kompleksno je podruje koje se protee od knjievnosti (Hesiod, Homer, Ovidije), preko povijesti, religije i antropologije do psihologije (Jung, Freud, Campbell). Temelj cjelokupne knjievnosti Mit gr. predanje, kazivanje Mit oblik odreenog naina miljenja koji prethodi racionalnom filozofskom miljenju
MITOVI
METAFIZIKA FUNKCIJA MITA usklaivanje ljudske svijesti sa uslovima ivota 2. KOSMOLOKA FUNKCIJA MITA oblikovanje i uspostavljanje odreene slike svijeta 3. SOCIOLOKA FUNKCIJA MITA ouvanje drutvenog poretka 4. PSIHOLOKA FUNKCIJA MITA usklaivanje individualnih htijenja sa idealima drutva
1.
NAJSTARIJE MITOLOGIJE
1. EGIPATSKA MITOLOGIJA 2. MEZOPOTAMSKA MITOLOGIJA
3. GRKA MITOLOGIJA
4. RIMSKA MITOLOGIJA
EGIPATSKA MITOLOGIJA
Zasniva se na totemizmu vjerovanju u svete
ivotinje Karakteriziraju je boanstva sa ljudskim tijelom i glavom ivotinje RA vrhovno boanstvo Ostala znaajna boanstva: Oziris, Izida, Anubis, Nun, Sobek, Bes... Mitoloka bia: Feniks, Sfinga...
MITOLOGIJA MEZOPOTAMIJE
Stara gotovo kao i egipatska Religija i mitologija se izravno proimaju
(to nije sluaj u Egiptu) ANU vrhovni bog personifikacija neba koje sve natkriljuje i proima ENLIL sin boga ANU bog oluje takoer je imao izvrnu vlast
Oznaeno
Otac bogova i bog vremena
Rimska mitologija
Saturn
Zeus
Posejdon Had Afrodita Atena
Jupiter
Neptun Pluton Venera Minerva
Hefest
Vulkan
Oznaeno
Bog rata, otac Romula i Rema
Rimska mitologija
Mars
Boica poljoprivrede i itarica Glasnik Bogova, bog trgovine i putovanja Boica doma Boica vina, hrane i uitka
Bog Sunca, svjetlosti i umjetnosti Boica prirode, lova i mjeseca Kraljica bogova i boica braka
* Euterpa - zatitnica muzike i lirske poezije * Erato - zatitnica ljubavnog i himnikog pjesnitva * Kaliopa - zatitnica epske poezije i govornitva * Klio - zatitnica povijesti i junakog pjesnitva * Polihimnija - zatitnica svete pjesme i himni * Talija - zatitnica komedije i bukolike * Uranija - zatitnica astronomije.
TEOGONIJA
HESIOD
najstariji izvor grke mitologije. Ona je prva grka mitoloka sinteza koja raspravlja o postanku svijeta i rodoslovlju bogova. Teogonija zapoinje i Kozmogonijom, postankom svemira i svega to postoji.
KAOS I NIKTA
Uran i Geja Kron i Reja
Hestija, Hera, Demetra, Had, Posejdon, Zeus
Afrodita
Diona
Atena
ZEUS I HERA
Zeus je vrhovni gospodar ljudi i bogova, glavni olimpski bog.
Njegova je ena Hera, boica braka i roenja, veoma ljubomorna na Zeusove ljubavnice.
ARES I AFRODITA
Olimpljani
Posejdon i Demetra
bikova i potresa. Ona je boica Zemlje, poljoprivrede i plodnosti. Zasluna je za smjenu godinjih doba.
Olimpljani
Apolon i
Artemida
Ta dva boanstva
osvjetljavaju svemir. To su blizanci, djeca Zeusa i Lete, a roeni su na otoku Delosu. Apolon je personifikacija Sunca a Artemida je boica Mjeseca.
Olimpljani
Hermes i Atena Hermes je sin Zeusa i
Maje, glasnik bogova. Atena je boica rata i mudrosti. Roena je iz glave Zeusa.
Olimpljani
Hefest i Hestija Hefest je bog vatre i
kovaa. Vrlo je ruan, pa ga je majka Hera bacila im se rodio, na Zemlju, a pao je na otok Lemnos. Hestija je bila isprva boica vatre i ognjita, ali je svetu vatru dala Hefestu, a njezino je mjesto zauzeo Dioniz, bog vina