Professional Documents
Culture Documents
Neizvjesnost i rizik
Neizvjesnost - nepoznavanje stanja iz kojeg moe nastati niz rezultata, kao posljedica odreene odluke; vjerojatnost ostvarivanja tih rezultata nije odrediva; subjektivni fenomen nastao na nedostatku znanja ili povijesnih podataka Rizik - poznavanje stanja iz kojeg moe nastati niz rezultata u kojem je vjerojatnost ostvarivanja svakog mogueg rezultata odrediva; openito to je vjerojatnost pojavljivanja nepovoljnog ishoda
Grafika metoda Metoda odreivanja varijance i standardne devijacije Metoda koeficijenta varijacije
Grafika metoda
kod izbora izmeu vie pojedinanih ulaganja potrebno je odabrati ono koje je dominantno od dva ulaganja s jednakom rizinosti dominantno je ono koje ima vii oekivani prinos od dva ulaganja s jednakim oekivanim prinosom dominantno je ono koje ima nii rizik kada od dva ulaganja jedno ima vii oekivani prinos ali i vii rizik, za tipinog investitora (nesklonog riziku) mogue je koristiti koeficijent varijacije
Koeficijent varijacije
koeficijent varijacije mjeri relativnu rizinost projekata relativni rizik dobije se standardizacijom rizika po jedinici prinosa
v( k ) =
E( k )
koeficijent varijacije kao mjera rizika vrijedi za prosjenog investitora, nesklonog riziku rezultati dobiveni metodom koeficijenta varijacije ne moraju vrijediti za sve investitore, npr. one sklonije riziku kako je koeficijent varijacije mjera rizinosti, za prosjenog investitora je poeljno da je on to nii
Zadatak 1. Imate na raspolaganju ulaganje u VP kompanija A i B. Oekivana stopa povrata na jednogodinje dranje vrijednosnica kompanije A i B su: RA=15%; RB=25%; Standardne devijacije su: SDA= 35%; SDB= 45%; Procijenite koja je investicija rizinija.
Rjeenje
Rizinija je investicija VP kompanije A jer ima vei koeficijent varijacije.
Zadatak 2.
STOPA PRINOSA NA VRIJ. PAPIR A VJEROJATNOST PRINOSA NA VRIJ. PAPIR A STOPA PRINOSA NA VRIJ. PAPIR B VJEROJATNOST PRIN. NA VRIJ. PAPIR B
14 13 9
8 11 12
Izraunajte: a) oekivani prinos, b) standardnu devijaciju, c) koeficijent varijacije za investiciju A i B. Koju investiciju smatrate poeljnom za ulaganje sa stajalita meuodnosa oekivanog prinosa i rizika i zato?
Rjeenje:
Oekivani prinos za A:
7 3,9 1,8 12,7
Oekivani prinos za B:
1,6 2,2 7,2 11
Stand. devijacija za A:
0,845 0,027 2,738 3,61 1,9 0,149606299
Stand. devijacija za B:
1,8 0 0,6 2,4 Suma (varijanca) 1,549193338 Stand. dev. 0,140835758 Koefic. varijac.
Komentar: Sa stajalita prinosa poeljnija je investicija A dok je sa stajalita rizika poeljnija investicija B. Ipak, razlika u riziku je minimalna te se poduzee moe odluiti za investiciju A.
Zadatak 3.
Izraunajte vjerojatnost ostvarenja ciljanog prinosa od barem 7% za investicije A i B. Koju investiciju smatrate poeljnijom za ulaganje sa stajalita meuodnosa oekivanog prinosa i rizika i zato?
Standardizirano obiljeje
Z=
k i E (k)
Rjeenje:
Ciljani Prinos
Oekivani prinos A B
11,0
Standardna devijacija A
1,90
Standardizirano obiljeje A
-3,00
Vjerojatnost ostvarenja A
0,4987+50% =99,87%
B
1,5492
B
-2,582
B
0,4951+50% =99,51%
7,00
12,7
Zadatak 4.
Usporedite ostvareni prinos i rizik dviju financijskih investicija, te se opredijelite za povoljniju, ako su dani podaci o ostvarenim prinosima u proteklom razdoblju:
Vrijednosni papir A 10 7 7 11 12 5 11 Vrijednosni papir B 14 13 11 9 9 14 8
10
Rjeenje:
VP-A 10 7 7 11 12 5 11 63,00 9,00000 78,00 11,14285714 VP-B 14 13 11 9 9 14 8 Stand. dev. VP-A 1 4 4 4 9 16 4 42 6 2,449489743 0,272165527 Stand. dev. VP-B 8,16 3,45 0,02 4,59 4,59 8,16 9,88 38,85714286 5,551020408 Suma (varijanca) Standardna 2,356060357 devijacija Koeficijent 0,211441314 varijacije
Troak kapitala
11
Troak kapitala
Kako bi se donijele ispravne odluke o dugoronim investicijama potrebno je znati koliki je troak kapitala Vlastiti kapital nije besplatan Troak kapitala je prosjek trokova raznih izvora dugoronih sredstava koje poduzee koristi Stavke pasive su komponente kapitala Porast imovine na lijevoj strani mora se financirati s desne strane
Troak kapitala
kd troak komponente duga prije odbitka poreza kd (1-T) - troak komponente duga nakon odbitka poreza kp - troak komponente povlatenih dionica ks troak komponente zadrane dobiti ke troak komponente eksternog kapitala koji je dobiven emisijom obinih dionica ka - prosjeni troak kapitala (ponderirani prosjek navedenih trokova kapitala)
12
Troak kapitala
kp= Dp/Pn Dp povlatena dividenda P0 neto prihod od emisije ks = (D1/P0) + g ke = (D1/P0*(1-F)) + g D1 dividenda na kraju prvog razdoblja P0 cijena dionice g oekivana stopa rasta (prirast kapitala) F troak emisije obinih dionica
13
Rjeenje:
wd = 0,65 kd = 0,05 wp = 0 D1 = 47 kn P0 = 1.100 kn F = 0,085 g = 0,065 we = 0,25 T = 0,2
ka = wd*kd*(1-T) + wp*kp+ ws*ks + we*ke wd + wp + ws + we = 1 0,65 + 0 + ws + 0,25 = 1 ws = 0,1 ks = D1/P0 + g ks = 47/1.100 + 0,065 = 0,10772 ke = D1/P0 * (1-F) + g ke = 0,11169
14
Rjeenje:
ka = wd*kd*(1-T) + wp*kp+ ws*ks + we*ke
wd = 0,65 kd = 0,05 T = 0,2 wp = 0 ws = 0,1 ks = 0,10772 we = 0,25 ke = 0,11169 ka = 0,65 * 0,05 *0,8 + 0 *kp + 0,1 * 0,10772 + 0,25 * 0,117 ka = 0,026 + 0 + 0,010772 + 0,027925 ka = 0,064697 = 6,47%
15