2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA 1.

poglavlje MMF Meunarodni monetarni fond - Organizacija koja se skrbi o meunarodnom monetarnom sustavu, sustavu teajeva i meunarodnim plaanjima - Omoguio svim zemljama svijeta i njihovim stanovnicima sigurniju i meusobnu kupnju roba i usluga Razlika izmeu Keynesova i Whiteovog plana (ponudili nacrte planova o buduem Meunarodnom upravljanju financijama nakon zavretka ratnih sukoba) bila je u tumaenju tzv. obraunskih kvota Keynes osigurati akreditive fonda na uplaeni ulog pojedinoj zemlji lanici koji bi se koristio za financiranje njezine bilance plaanja White obraunska kvota trebala bi biti u potpunosti uplaena 50% u zlatu, a 50% u devizama zemlje lanice Na osnovi Keynsova i Whiteova plana donesen je nakon daljnjih usuglaavanja, zajedniki plan budueg sustava koji je, s malim izmjenama, prihvaen na meunarodnoj konferenciji u: Bretton Woodsu koja se je odravala od 1. 07. do 22. 07. 1944. godine prema novom predloenom sustavu uz suglasnost Meunarodnog monetarnog fonda, uspostavljala ravnotea platne bilance pojedine zemlje lanice. Izmjenom valutnog pariteta tj. devalvacijom ili revalvacijom

3 vane osobine prihvaenog djelatnog sustava: 1. Na fin. tritu postavljeni su novi odnosi te novi zlatno-devizni standard; svaka zemlja lanica, ako eli sudjelovati, mora uskladiti svoje nacionalne valute prema zlatnom standardu ili amerikom dolaru (dogovoren sustav smanjivanja ili rasta teaja iznad 1%) 2. Nedostatak starog sustava- njegova nefleksibilnost 3. Da se izbjegnu posljedice konkurentskih devalvacija, koje svjesno poduzimaju pojedine drave, svaka nacionalna devalvacija koja bi treba biti vea od 10% trebala je biti odobrena od MMF-a Na sastanku u Breton Woodsu 1944. osnovane su: Svjetska Banka, MMF, i Meunarodna banka za obnovu i razvoj - IBRD MMF zapoinje svoje formalno postojanje 12.mj 1945, a s djelovanjem zapoinje 1.03.1947.

Ostvarivanje zamisli o stvaranju novog monetranog sustava trebale su pratiti tri novostvorene meunarodne institucije za koje su trebala vrijediti Bretton Woodska pravila. To su: 1. Meunarodna organizacija za promicanje trgovine - ITO, 2. Meunarodna banka za obnovu i razvoj - IBRD te 3. Meunarodni monetarni fond - MMF - IMF Keynes, poetkom 2.sv. rata oko 1941 javno prezentira svoje miljenje o potrebi osnivanja meunarodnog fin. tijela Meunarodni klirinki savez obraunska jedinica bila bi bancor, a zasnivala bi se na indeksu cijena uspostavljenom na fin. tritu Whiteova zamisao- 1943.- zagovarao osnivanje Meunarodnog stabilizacijskog fonda s fin. sredstvima u iznosu od oko 5 mld. $ u: zlatu, nacionalnim valutama,

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA vrijednosnim papirima novana jedinica koja bi se koristila pri novanim transakcijama zvala bi se unitas dok bi joj realna vrijednost iznosila 10 $ Prema sporazumu u Bretton Woods-u vrijednost cijene zlata odreena je na 35 $ za uncu zlata (dozvoljene oscilacije na tritu kapitala plus minus 1% za zemlje koje imaju fin. probleme) MMF- fin. sredstva za pomo i sanaciju nesreenih nacionalnih gosp. sustava trebala su biti davana u vidu kredita, prava vuenja, okvirnih kredita - stand by odnosno tijekom 70-ih god. uspostavom novog sustava posebnih prava vuenja za tu namjenu predviena su dodatna fin. sredstva od Kluba desetorice (skupina gosp. najrazvijenijih zemalja svijeta) Koritenje fin. potencijala MMF-a moglo se koristiti samo za uravnoteivanje nacionalne bilance plaanja uz odobrenje MMF-a zvao se je par value system ili Bretoon Woodski sustav plaanja trajao od 1945. do 1971. MMF nastoji pomoi nerazvijenim zemljama osiguravanjem raznih fin. koncesija putem Trust Funda (nastao 3mj 1986.) Od sredine 1970. godine MMF trai i nastoji pronai odgovore za negativne platne bilance koje se sve vie javljaju u nerazvijenim zemljama svijeta. U svezi nastalog stanja u oujku 1986. godine MMF je ostvario novi djelatni program koji se je nazivao: koncesijski zajam za strukturalnu prilagodbu, Facility SAF

Bretton Woodski sporazum sadri u svojem korpusu 3 vana dokumenta: 1. Zakljuni akt prihvaene sve postavke vane za tumaenje cijelog Sporazuma 2. Dodatak A- statut MMF-a 3. Dodatak B- statut meunarodne banke za obnovu i razvitak 22.12.1945. slubeno utemeljen MMF (IMF) sa sjeditem u Washingtonu, opi ciljevi: 1. Unaprjeivanje i razvitak meunarodne monetarne suradnje 2. irenje i ravnomjerno razvijanje meunarodne trgovine 3. Odravanje stabilnosti deviznih teajeva 4. Pomaganje u implementaciji multilateralnog plaanja po tekuim transakcijama 5. Ukidanje deviznih ogranienja 6. Pruanje pomoi zemljama lanicama u skraivanju trajanja i smanjenja stupnja neravnotee platne bilance 7. Financiranje neravnotee platne bilance 1971. MMF vanije ciljeve ostvaruje putem suradnje i strunih konzultacija sa zemljama lanicama koritenjem instrumenata koji su regulirani: - Sustavom fiksnih deviznih teajeva - Sustavom kvota zemalja lanica - Mehanizmom redovitih specijalnih prava vuenja (SPV) Osnovni osnivaki kapital u MMF-u sainjavao je uplatni kapital zemalja lanica pod nazivom KVOTE MMF-ova o o o o prava su i dunosti njegovih zemalja lanica: uplaivanje propisanih kvota u fond pomaganje u sluaju poremeaja nastalih kroz regulaciju meusobnih odnosa razvitak informacijsko-edukacijskih djelatnosti kanjavanje lanica koje ne potuju upozorenja MMF-a

MMF-ove dunosti (ujedno i prava lanica): o da dobije to povoljnije zajmove,

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA o o da sudjeluje u institutu prava vuenja, da se i sama aktivno ukljuuje u rjeavanje dunike krize kada poprimi kritine oblike

MMf-ove glavne 3 aktivnosti: praenje nacionalnog, regijskog i globalnog gosp. razvoja i fin. kretanja te savjetodavne usluge kreditiranje svojih lanica potrebitim valutama (za uspjeno saniranje platne bilance) davanje raznih vrsta tehnike pomoi nerazvijenim zemljama kao i edukaciju dravnih dunosnika i sredinje nacionalne banke Bez Svjetske trgovinske organizacije WTO, ne moe se ostvariti ulazak u MMF 1947. u enevi, UN je na svojem sastanku prihvatio Povelju o osnivanju ITO (Meunarodne trgovinske organizacije) ... Havanska povelja 1948.

GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) o Opi multilateralni sporazum o carinama i trgovina o Slubeno zapoinje s djelovanjem 1.1. 1948, a djelovao je do 1994. (124 lanica, sjedite u enevi) o Cilj: osigurati da ni jedna zemlja ne moe imati vee trgovinske povlastice od onih koji su zapisani u dokumentima GATT-a temeljno naelo: liberalizacija i konkurencija o za razliku od havanske povelje uvodu klauzulu po kojoj se nerazvijenim zemljama doputaju posebne povlastice o Njime je upravljalo tajnitvo i generalni direktor s pomonim tijelima, Savjetom i trima stalnim odborima: akcijski odbor za probleme zemalja u razvoju, odbor za probleme meunarodne trgovine, odbor za probleme agrarnog protekcionizma IBRD (International Bank for Reconstruction and Development) (1944.) o Meunarodna banka za obnovu i razvoj o Cilj djelovanja se usmjerava prema odmjerenom, racionalnom i profitabilnom ulaganju u pojedine zemlje , koje su pretrpjele vea razaranja o osnovni cilj: pomaganje ratom opustoenih gospodarstava, kao bi se potaklo njihovo gospodarsko djelovanje, a putem primjene novih tehnologija i suvremenih organizacijskih oblika djelovanja o Najvaniji uvjet za prijem u IBRD je ostvareno lanstvo u MMF-u o Najvii organi upravljanja: SAVJET GUVERNERA i SAVJET UPRAVE o Savjet guvernera ine predstavnici zemalja lanica i izvrni je organ institucije; Savjet posjeduje sveukupnu upravnu vlast, odgovoran je za: Prijam novih lanica Djeluje na poveanju ili smanjivanju kapitala Banke Organizira suspenzije ili iskljuenja zemalja lanica iz organizacije (u sluaju nepotivanja) Djeluje na sklapanju aranmana kojim se razvija bolja suradnja s drugim meunarodnim organizacijama Donosi odluke o daljnjoj sudbini dobitaka, gubitaka ili likvidacije bankovnih poslova te podjele njezine aktive o Aktivnosti IBRD-a ostvaruju i druge ciljeve, kao to su: Organizira i prua razne vrste tehnike pomoi pojedinim nerazvijenim zemljama, kao to je pristup suvremenim tehnologijama, a one se predaju korisnicima uz primjenu odgovarajuih edukacijskih modela Potie djelovanje Instituta za ekonomski razvoj i obuavanje kadrova Za bolje kreditno usmjeravanje prioritetnih oblika razvojnih programa treba osnovati Konzorcij za kreditiranje prioritetnih programa razvoja o Udio svake zemlje lanice u sredstvima IBRD treba ovisiti o:

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA Dostignutoj razini nacionalnog dohotka Dostignutoj razini vanjskotrgovinskog prometa Stanju platne bilance Monetarnim rezervama Stupnju stabilnosti gosp. Kretanja zemlje lanice

2. poglavlje MMF (International Monetary Fund IMF) o Njegov Statut je prihvaen 27.12.1995. o Fond poinje ostvarivanjem svojih zadataka od trenutka, kada su zemlje lanice Fonda uloile preko 80% potrebnih sredstava od obaveznih kvotnih uea o 186 lanica o Posluje na jednostavan nain a temelji se na pravilu posudi pa vrati 3 vana podruja djelovanja MMF-a: Promatranje ope fin. situacije u svijetu Financijsko pomaganje lanicama koje se nalaze u monetarnim tekoama Pruanje raznih oblika tehnike pomoi potrebitim lanicama o o Organizirana djelatna organizacija koja odgovara za svoje odluke putem Vijea guvernera (glavni upravni odbor MMF-a) Unutar Vijea guvernera se nalazi predstavnik svake zemlje lanice, obino u funkciji ministra financija ili guvernera sredinje banke- oni se poslovno sastaju jednom godinje (rujan/listopad) na godinjem sastanku koji organiziraju MMF i Svjetska banka Odbor za razvoj zajedniki odbor sastavljen od Vijea guvernera MMF i predstavnika Svjetske banke vri savjetodavnu funkciju i izvjeuje upravnog direktora o dogovorenim razvojnim politikama u svijetu, ali i svim drugim pitanjima vanim za nerazvijene zemlje Svakodnevnim djelovanjem MMF-a upravlja Izvrni odbor (drugi organ upravljanja), koji dobiva sve potrebite ovlasti od Odbora guvernera sastaje se 3 puta tjedno na cjelodnevnim sastancima (24 izvrna direktora, njih 8 imenuju pojedine zemlje, a 5 direktora bira se iz ekonomski najsnanijih zemalja: SAD, Japan, Njemaka, Francuska, VB, Kina i Saudijska Arabija; ostalih 16 bira se na 2 godine i po skupinama oznaenim kao jedinice) Poslovni fond MMF-a 325 milijardi dolara uz dodatna obeanja - financijski fond od 750 milijardi dolara Najvei korisnici kreditnih aranmana: Maarska, Meksiko, Ukrajina Na godinjoj skuptini MMf-a odluuje se o sljedeim pitanjima: 1. Pristupu novih lanova 2. Iskljuenju postojeih 3. Bira ili imenuje izvrne direktore 4. Krajnji je arbitar prilikom rjeavanja sporova, koji se odnose na tumaenje MMF pravne regulative 5. Promjene visine kvota, te davanje suglasnosti ako se mijenja valutni paritet zemalja lanica 6. Aranmanu o suradnji s drugim meunarodnim organizacijama 7. Raspodijeli istog prihoda

o o o o

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA 8. Odluci o eventualnom MMf-om ukidanju Glasovanje se odvija putem sustava e-maila o Pod kontrolom i uputama Vijea guvernera djeluju 2 neslubena odbora sastavljena od ministara pojedinih lanica MMF-a: Meunarodni monetarni fin. odbor - IMFC (24 lana, dva puta godinje) i Odbor za razvoj (24 lana) U MMF-u djeluje 10 funkcijskih sektora: administracija, centralna banka, devizni i trgovinski poslovi, vanjski odnosi, fiskalni poslovi, ustroj MMF-a, pravni poslovi, uprava, istraivaki poslovi, raunovodstvo i financije Upravni direktor: trei organ djelovanja MMf-a brine o organizaciji, osoblju, imenovanju osoblja te o zapoljavanju i otputanju zaposlenika (obavlja i poslove i posao predsjednika Izvrnog odbora) podruja djelovanja MMF-a: Afriki odjel (44 zemlje lanice) Azija i Pacifik (33) Europski odjel (skrbi o 46 europskih zemalja od tog su 44 lanice) Srednji istok i Sredinja Azija (31) Zapadna Hemisfera (34)

Regijska o

Tijekom svog djelovanja MMF je izvrio dvije vane reforme: 1. 1968.-1971. uveden institut specijalnog prava vuenja, donesena je odluka da dolar vie nije konvertibilan prema zlatu te se uvode prilagodljivi devizni teajevi 2. Izvrena 1978. izvrena reforma postojeeg sustava teajeva, odreen nain koritenja fondova koje koristi MMf, uspostavljen novi reim odnosa prema zlatu, izvrena 6 opa revizija kvota 4. poglavlje

MMF je ustrojen kao holding poduzee u koje zemlje lanice uplauju svoje uloge-kvote Glavni izvor fin. sredstva MMF-a: lanarine, koje po svom iznosu odgovaraju uspostavljenoj razini kvote lanarine se uplauju u nacionalnoj valuti, a postoje i razne kombinacije, ako to su posebna prava vuenja ili putem uplata vrenim drugim valutama Prilikom pristupa MMF, zemlji lanica mora uplatiti 25% u meunarodnim rezervama, a ostatak od 75% u nacionalnim sredstvima plaanja Koliina meunarodnih sredstava bila je prvobitno uplaivana u zlatu 25%, a nakon 1960. god. uplata tih sredstva - kvota izraena je u tzv. specijalnim pravima vuenja SPV prikuplja fin. sredstva na vie naina: Uplatom kvota od strane zemalja lanica Prodajom zlatnih rezervi Zaduivanjem kod tzv. Kluba desetorice GAB

MMF

Kvote se korigiraju svakih 5 god. Za svrhe davanja kredita za ostvarivanje stabilnosti nacionalnih platnih bilanci zemalja lanica i usklaivanje njihovih financijskih sredstava s potrebama svjetskog valutnog trita, MMF odobrava 3 vrste kreditnih operacija: o Prava vuenja- drawing rights - mogunost zemalja lanica da, u sluaju potrebe za inozemnim sredstvima plaanja, mogu kupovati potreba fin. Sredstva svojom valutom, ali imaju obvezu svoju valutu otkupiti u za to odreenom vremenu o Davanje okvirnih kredita- stand by credits

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA o Posebna prava vuenja- special drawing rights - obraunska valuta, koja ima ulogu umjetno kreiranog novca, glede zabrinutosti da postojea MMF-ova fin. Sredstva nee biti dovoljna za potporu irenju svjetske trgovine

Vrste MMF-ovih kredita: Stand-by arammani- koriste se za rjeavanje kratkoronih problema koje imaju pojedine lanice sa svojim platnim bilancama Sustav Exatended Fund Facility- namjera pomaganja zemljama sa tekoama u platnoj bilanci, koje su vezane uz strukturne probleme koje bi trebale potrajati kroz due vremensko razdoblje, a koje je potrebno za ispravljanje normalne neravnotee platne bilance Putem sustava Poverty Reduction and Growth Facility, MMF daje razne kredite uz godinju kamatu od 0,5% te s dospijeem od 10g., koji je predvien za koritenje najsiromanijim lanicama Sve transakcije koje su povezane s SPV-om, prema odredbama 1. Amandmana tretiraju se na dva rauna: 1. Na raunu specijalnih vuenja special drawing account 2. Na glavnom raunu general account Institut prava vuenja moe koristiti svaka zemlja lanica prema potrebi, uz uvjet da unaprijed najavi svoju namjeru, kao i potrebitu visinu fin. sredstava, koja je odreena veliinom njezina uloga u MMF-u svaka druga vrsta kredita mora proi odreenu proceduru koja je uspostavljena i odreena prilikom odobravanja okvirnih kredita Putem kvota najvie ulae u MMF: SAD, Japan, Njemaka, Francuska, VB Tijekom 2000.g. kvote MMF iznosile su 298 mld. $ G-8: Kanada, Francuska, Njemaka, Italija, Japan, Rusija, VB, SAD pokrenule inicijativu Multilateralna dunika reljef inicijativa MDRI pozvala je svjetske fin. institucije na ukidanje ili smanjivanje zaduenja, koja su oni davali putem MMF-a, Meunarodna asocijacija za razvoj pri World Bank Group te Afrikog fonda za razvoj svih- HIPC zemalja, a koje ispunjavaju potrebite uvjete za smanjivanje zaduenja, koja su pod HIPC inicijativom Rije platna bilanca prvi je upotrijebio Englez Stuart 1767.g Platna bilanca MMF-a (tekui raun): 1. Robe i usluge (izvoz, uvoz, prijevoz i osiguranje roba i putnika, ostali transporti, putovanja, prihodi od izravnih investicija, ostali prihodi) 2. Unilateralni transferi (iseljeniki transferi, radnike doznake, ostali privatni transferi,meudravni transferi, ostali slubeni transferi) 3. Kapitalni raun (izravna ulaganja, portfolio investicije, dugoroni zajmovi, kratkoroni zajmovi) 4. Rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vuenja (SPV), rezervna pozicija u MMF-u, devizne rezerve, uporaba MMF-ovih zajmova) 5. Greke i propusti (neto) Suficit platne bilance podie, deficit sniava razinu teaja nacionalne valute Svaka metoda financiranja platne bilance sastoji se od: potraivanja financiranja i zaduivanja u inozemstvu; i nastojanja, da se koriste vlastite monetarne priuve Unutar koritenja metoda prilagodbi, koriste se sljedei postupci: devalvacija, smanjivanje vrijednosti nacionalne valute; pojaana vanjsko trgovinska i devizna kontrola uz ograniavanje uvoza te snana stimulacija izvoza Ako zemlja ostvaruje suficit platne bilance koriste se sljedee metode:

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA metode financiranja (pomaganje izvoza kapitala prema inozemstvu, to bitno utjee na rast vlastitih monetarnih rezervi) i metode prilagodbe uz koritenje inflacije (koritenje devalvacije nacionalne valute i poticanje liberalizacije vanjsko trgovinskog i deviznog rauna)

Programi pruanja pomoi od strane MMF-a 1. Rezervna trana viak nacionalne valute koju MMF dri u svojim opim financijskim sredstvima, vuenje (kupnja valuta iz rezervne trane) koriste se za uravnoteenje platne bilance pojedine zemlje; zemlja koja koristi ta sredstva NE treba ih nakon odreenog vremena otkupiti ili otplatiti 2. Kreditna trana i stand-by sporazum redovan nain davanja kreditnih aranmana koje odobrava MMF; moe se koristiti u 4 trane svaka iznosi 25% od vrijednosti nacionalne kvote pojedine zemlje; moe se ostvariti izravno ili putem stand-by sporazuma 3. Produena sredstva MMF-a imaju dui vremenski rok koritenja i mogu se vui do razine od 140% nacionalne kvote 4. Sredstva za financiranje kompenzacija poseban nain uravnoteenja dugovanja s ciljem osiguranja dodatnih financijskih sredstava lanicama, koje trebaju takva sredstva usmjeriti svojim proizvoaima primarnih proizvoda 5. Sredstva za financiranje tamponskog udjela novi oblik olakica prilikom otplate kreditnih zaduenja; dopuna sporazumima o kreditnim zaduenjima kojima se predviaju razne olakice; 50% nacionalne kvote 6. Dodatna sredstva financiranja odobravaju se povezano s kreditnim tranama stand-by aranmana, ali i Sporazumima o produenim sredstvima MMF-a; dva uvjeta: rokovi predvieni za uravnoteenje platne bilance dui od godinu dana + visina sredstava koja se nastoje koristiti trebaju biti via od onih koji su odobrena kreditnim aranmanima ili produenim sredstvima MMF-a. MMF prua razne oblike tehnike pomoi ili edukaciju kadrova u 4 podruja: 1. Podruje monetarne i financijske politike (instrumenti monetarne politike, nadzor bankarskog sustava i restrukturiranje pri upravljanju inozemnim ulaganjima) 2. Podruje fiskalne politike (porezna i carinska politika i uprava, proraunske formulacije, izdaci za upravljanje) 3. Podruje kompilacija, upravljanja, irenja i poboljanja pribavljanja statistikih podataka 4. Podruje ekonomskog i financijskoga zakonodavstva Stand-by aranmani (Stand-by Credit) vrsta kratkoronog kredita koji MMF odobrava pojedinoj lanici kao bi premostila vanjsku likvidnost sredstva se ne smiju prebaciti u dravni proraun ve se trebaju iskljuivo koristiti za jaanje vanjske likvidnosti lanice ili deviznih rezervi sredinje banke uz obranu valutnog teaja 29.07.2009. prvi puta u povijesti djelovanja MMF-a omogueno uzimanje kreditnih aranmana bez obveze plaanja kamata (kamate kod ostalih kredita 0,5-0,25% godinje) Ekonomsku strukturu sadanjeg industrijskog doba odlikuju: Trino gospodarstvo Specijalizacija proizvodnje temeljene na podijeli rada Potpuna podjela proizvodnje i potronje izmeu poduzea i kuanstva Ekonomsku strukturu budueg informacijskog drutva odlikuju: informaciju, kao osnovu budueg drutvenog i ekonomskog razvoja korisnici informacija i sami e proizvoditi informacije

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA na taj nain sakupljene informacije povezat e sinergijsku proizvodnju i zajedniko koritenje resursa tijekom vremena gosp. sustavi e se iz razmjedbenog prestrukturirati u sinergijsko 6. poglavlje 1998.g. zavrena je trea faza europske Ekonomske i monetarne unije (EMU) zapoela s djelovanjem 1.1.1999. kada su sve lanice, koje su ispunile zadane uvjete uskladile svoje bilateralne teajeve i prihvatile novu zajedniku valutu pod nazivom euro

Glavni uvjeti za pristupanjem u EMU: o Stabilnost cijena u pojedinoj zemlji lanici , to se ocjenjivalo prosjenom stopom inflacije u odnosnoj zemlji, a koja se je trebala kretati u okvirima 1,5 postotnih bodova unazad 12 mj, a u usporedbi s 3 najuspjenije lanice o Javne financije zemlje lanice trebaju biti u stanju odrivosti iskazani fin. Deficit zemlje lanice ne smije prelaziti vrijednost od 3% BDP-a lanice ili je deficit u opadnju; ukupna zaduenja lanice ne smiju prelaziti vrijednost od 60% BDP-a lanice o Kamatne stope prisutne lanice ili- long term prinos dravnih obveznica u prethodnih 12mj ne smije prelaziti vie od 2% poena u usporedbi s 3 lanice s najniom inflacijom o Teajna lista pristupne zemlje lanice treba odraavati normalne fluktuacijske granice u zadnje 2g., a bez ozbiljnijih devalvacijskih devijacija Stare novanice izbaene su iz uporabe 30.06.2002.g. Financijski odnos EMU prema MMF-u moe se saeti u 3 imbenika: 1. Utjecaj EMU sustava na fin. sredstva i lanstvo MMF-u 2. Utjecaj lanica EMU na nadzor djelovanja MMF-a 3. Utjecaj lanica EMU na SDR fin. sredstva MMF-a Pakt o stabilnosti i rastu dogovoren je u lipnju 1997.g, putem kojeg se uspostavlja nadzor nad nacionalnim fiskalnim politikama lanica EU te raznih fin. mjera usmjerenih na izbjegavanje stvaranja prevelikih deficita platne bilance lanica EU Europa trenutno ostvaruje svoj udio u kvotom sustavu u iznosu od 23% koje je otprilike jednako njezinom ueu u svjetskom gospodarstvu SAD gosp. uestvuje u svjetskom gospodarskom sustavu s 30%, ali u sustavu kvota MMF-a samo sa 17% Homogenost istupanja znai da europske zemlje iskazuju uglavnom iste ili sline ciljeve prema drugim meunarodnim subjektima Jedan od vanijih zadataka skupine G-20 je osigurati snanije pozicioniranje MMF-a unutar svjetske ekonomije i osigurati MMF-u uspjeno djelovanje unutar 21.st. razvijanjem ve zakanjelih reformi Najvanije radnje grupiranje su u 3 kategorije: o legimitet, o resursi, o relevantnost Tobin porez porez na fin. transakcije nazvan po am. ekonomistu Jamesu Tobinu (0,005% na fin. transakcije u globalnu bi blagajnu slilo 20-30 mld. Eura) Lisabonski ugovor treba EU osigurati jedno mjesto u Odborima MMF-a

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA

AFRITAC sporazum o poboljanju meusobne suradnje kako bi zajednikim snagama izgradili odreene drutvene, komunalne i proizvodne kapacitete kao i dio tehnike pomoi Afrikim zemljama; dogovoreni projekt treba podrati regijski ured MMF-a u Africi Svjetska banka jedan od vanijih izvora fin. informacija i davanja tehnike podrke zemljama u razvoju irom svijeta Organizacija za ekonomsku suradnju i razvij OECD organizacija koja obuhvaa 30 zemalja diljem svijeta koje dijele i razvijaju tekovine demokratskog upravljanja i razvijaju trinu ekonomiju (razvijaju razna ekonomska istraivanja, daju prognoze i preporuke za ekonomski razvoj, pokuava rijeiti brojne drutvene probleme)

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA 7. poglavlje dug prema MMF-a koji je na poetku stvaranja Hrvatske drave iznosio za cijelu SFRJ oko 22 mld. $, s tim da je odcjepljenjem HRV prihvatila na sebe vei dio duga od oko 6,5 mld. Duga tijekom djelovanja demokratske vlasti popeo se na preko 40 mld eura ulazna kvota za pristupanje drave SFRJ MMF-u odreena je 1946.g. a iznosila je 60 mld. $, to je predstavljalo udio od 0,75% ukupnih kvota svih zemalja lanica 14.12.1992. RH postaje lanica MMF-a; ostvaruje fin. kvotu u iznosu od 261,600 specijalnih prava vuenja (vrijednost 427,77 milijuna $) 10.02.1999. poveava se kvota na 361.100.000 specijalnih vuenja, to je iznosilo vrijednost od 597,02 milijuna $, a to iznosi 0,168% ukupne rezervne kvote svih lanica MMF-a 30.05.1994. novo fin. sredstvo plaanja kuna stavljena u opticaj Globalizacija s eu ekonomija izraava kao meusobni proces povezivanja, kooperiranja, integriranja i umreavanja raznih gospodarskih subjekata u vie nacionalnih ekonomija Narodna banka u svom djelovanju treba koristiti restriktivan pristup i oslanjati se na fiksni teaj uz regulaciju koliine novca u optjecaju

iiii

... KRAJ !!!

11

2. kolokvij, MONETARNA EKONOMIJA

11