OBLICI NAUTIKO TURISTIKOG PROMETA S OSVRTOM NA PLOVNE OBJEKTE U NAUTIKOM TURIZMU

Zavrni rad

2013.

Zavrni rad

Oblici nauticko turistickog prometa s osvrtom na plovne objekte u nautickom turizmu

Kolegij: Mentor:

Student: Matini broj: Smjer:

Sadraj
UVOD............................................................................................................................................................. 1 1. TURIZAM ............................................................................................................................................... 2 1.1. 1.2. 1.3. 2. Definicija turizma .......................................................................................................................... 2 Povijesni razvoj turizma ................................................................................................................ 4 Trendovi u suvremenom turizmu ................................................................................................. 7

NAUTIKI TURIZAM ............................................................................................................................. 12 2.1. 2.2. Pojam i definicije nautikog turizma ........................................................................................... 12 Razvoj nautikog turizma ............................................................................................................ 14 Razvoj nautikog turizma u svijetu ..................................................................................... 14 Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj ................................................................................. 16

2.2.1. 2.2.2. 2.3. 3.

Kategorije plovnih objekata nautikog turizma .......................................................................... 19

PRIRODNI I EKOLOKI ASPEKTI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA ....................................................... 28 3.1. 3.2. Reljef i klimatski elementi ........................................................................................................... 28 Ekoloki aspekt nautikog turizma .............................................................................................. 29

4.

OBLICI NAUTIKO TURISTIKOG PROMETA........................................................................................ 31 4.1. arter .......................................................................................................................................... 32 Pojam arter djelatnosti...................................................................................................... 32 arter djelatnosti u Hrvatskoj ............................................................................................. 34

4.1.1. 4.1.2.

kola jedrenja, ................................................................................................................................. 37

kola skipera (jedrenje i motorni brodovi) tijekom itave godine sa vrhunskim instruktorima i predavaima, koji de korisnika kole osposobiti za voditelja plovila uz odgovarajudi licencu,............... 37 4.2. Kruzing ........................................................................................................................................ 40 Kruzing turizam u svijetu ..................................................................................................... 41 Kruzing turizam u Hrvatskoj ................................................................................................ 42

4.2.1. 4.2.2. 4.3.

Luke nautikog turizma ............................................................................................................... 44 Podjela i kategorizacija luka nautikog turizma .................................................................. 44 Marina kao luka nautikog turizma..................................................................................... 49

4.3.1. 4.3.2. 5.

RAZVOJ NAUTIKOG TURIZMA HRVATKSE NA MODELU ACI CLUBA .................................................. 54 5.1. 5.2. ACI CLUB opis poduzeda i poslovne odrednice ........................................................................ 54 Financijski pokazatelji ACI club ................................................................................................... 55

6.

ZAKLJUAK .......................................................................................................................................... 58

LITERATURA ................................................................................................................................................ 66 POPIS TABLICA ............................................................................................................................................ 68 POPIS GRAFIKONA....................................................................................................................................... 68 POPIS SHEMA .............................................................................................................................................. 69 POPIS SLIKA ................................................................................................................................................. 69

UVOD

U ovom radu se razmatra nautiki turizam i razvoj turizma u Hrvatskoj i svijetu. Nautiki turizam je jedna iznimno znaajna vrsta turizma i predstavlja sveukupnost usluga i odnosa koji nastaju kretanjem ljudi plovnim objektima po moru u turistike svrhe. Uz nautiki turizam se veu brojne druge djelatnosti morske tehnologije kao to su: luke, pomorstvo, svjetioniari, brodarstvo, ribarstvo, zatita mora i morskog okolia i dr. Kroz rad se razmatra turizam, razvoj nautikog turizma, arter plovila, kruzing, luke nautikog turizma, marine nautikog turizma i ACI club, te prirodni i ekoloki aspekti. Ovaj diplomski rad se sastoji od 6 sadrajnih cjelina koje se meusobno nadovezuju i nadopunjuju. U prvom dijelu se definira turizam i razvoj turizma u svijetu i Hrvatskoj, kada su nastala prva kretanja u turistike svrhe te kako je dolo do njihovog razvitka. U drugom dijelu navodi se pojam i definicije nautikog turizma, kada i kako se poeo razvijati nautiki turizam u svijetu i u Republici Hrvatskoj, te o prisutnosti i koritenju plovnih prometnih sredstava. Trei dio rada opisuje prirodne i ekoloke aspekte koji su veoma bitni za razvoj nautikog turizma. Reljef i klimatski uvjeti koji omoguuju razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj, te vanost kvalitete okolia i njegova ouvanost, odnosno ekoloka vrijednost turistikog proizvoda. U etvrtoj cjelini opisuju se sve vrste nautikog turizma. Prikazuje se shematski prikaz tri osnovna oblika nautikog prometa: arter, kruzing i luke nautikog turizma. U istom dijelu opisana je i njihova kategorizacija. Nadalje, u petom dijelu rada spominje se ACI club kao vodei lanac marina u R epublika Hrvatska. U nastavku se prikazuju poslovne odrednice i financijsko stanje ACI cluba-a. U posljednjem dijelu tema je zaokruena zakljukom.
1

1. TURIZAM
Turizam je organizirano putovanje i promjena lokaliteta, kojim turista zadovoljava potrebe za odmorom, zabavom i drugim razliitim potrebama razliito motiviranim.

1.1. Definicija turizma

Sama rije turizam potjee od francuske rijei tour, to u prijevodu znai putovanje, obilazak, ekskurzija. Turizam predstavlja in putovanja u cilju rekreacije, kao i pri bavljanje usluga radi ostvarivanja tog cilja. Mnogo je definicija turizma, a jedna od najprihvatljivijih dali su vicarski autori Hunziker i Krapf, a glasi: Turizam je skup odnosa i pojava, koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.1 Definicije turizma moemo sintetizirati na sljedei nain:2 nominalistike: Turizam je kretanje u prostoru izvan mjesta stalnog boravka u cilju upoznavanja novih stvari, ljudi i njihova ivota za vrijeme polaznog boravka na drugom mjestu (O. Baki, 1999) privredne: Turizam se moe definirati kao dio nacionalne ekonomije koji snabdijeva turiste koji posjeuju lokalitete izvan stalnog mjesta boravaka gdje ive i rade statistike: porijeklo tih statistikih definicija eli doi do takvog odreenja pojma i sutine turizma koji omoguava puni obuhvat i preciznu evidenciju turistikog prometa (broj turista i njihova noenja) i raznovrsne turistike potronje koja se realizira u brojnim privrednim i neprivrednim sektorima. univerzalne: Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca na nekom mjestu ukoliko taj boravaka ne znai stalno nastanjivanje i nije vezan za stjecanje zarade (Krapf i Hunziker, 1942). Ova definicija je priznata od Meunarodnog udruenja eksperta za turizam 1971. godine, iako se odnosi samo na turiste. Turizam je vaan initelj scenografskih promjena, jer vrednovanjem prirodnih ljepota i kulturnog blaga utjee na transformaciju naselja, angaira stalnu i sezonsku radnu snagu, razvija
1 2

www.zakon.pravos.hr (17.07.2007) www.sh.wikipedia.org/wiki/Turizam (18.07.2007)

drutvenu inicijativu i privatno poduzetnitvo, usporava iseljavanje te stimulira neke oblike tradicionalnih gospodarskih aktivnosti. Turizam je sloen turistiki fenomen koji oblikuje izmeu ostalog vrijednog domicilnog stanovnitva i gostiju i sam stvara autohtonu turistiku kulturu koja je univerzalistika, voena principima humaniteta, etinosti, odgovornosti i otvorenosti s jedne strane, a specifinim radnim vrijednostima i normama s druge strane.3 Pored pozitivnih funkcija turizma mogu se pojaviti i neki negativni utjecaji:4 turistiki promet je masovna pojava jakog intenziteta i kao takva djeluje na sredinu s kojom se susree i to u relativno kratkom vremenu (sezoni). Ako sredina za to pripremljena mogu nastati viestruke negativne posljedice turistiki promet je masovna pojava jakog intenziteta i kao takva djeluje na sredinu s kojom se susree i to u relativno kratkom vremenu (sezoni). Ako sredina za to pripremljena mogu nastati viestruke negativne posljedice, turistiki promet izaziva veliku razliitost u optereenjima infrastrukture (naroito saobraajnica i vodoopskrbe), prijevoznih sredstava, prostora, zaposlenosti opskrbe i dr., kao sezonska pojava ne daje sigurnost u zapoljavanju i egzistenciji, naruava odnose u prirodi, prostoru, navikama ljudi, kao najvanije, turistiki promet moe ozbiljno ugroziti ovjekovu sredinu (to se odraava kroz poveanu buku, zagaivanje, smanjenu sigurnost u prometu i dr.), neracionalna izgradnja moe bitno pogorati i ugroziti ambijentalne vrijednosti.

Turizam se prema posebnim oblicima ili tipovima definira s obzirom na izabrani kriterij. Takoer postoje i brojne klasifikacije turizma.

3 4

Joki, B., Turizam u sociokulturolokoj perspektivi, Mikrorad, Zagreb, 1997., str. 43. Blaevi, B., Turizam u gospodarskom sustavu, FTHM, Rijeka, 2007., str. 475.

1.2. Povijesni razvoj turizma

Prva su putovanja uvjetovale razliite nedae (glad, ratovi, prirodne nepogode), kako bi ih izbjegli pojedinci ili skupine su odlazili na put. S razvojem robne razmjene jaa povezanost meu zajednicama, te dolazi do vee pokretljivosti ljudi. Izumom novca u Babilonu te pronalaskom kotaa oko 4000. godine prije Krista, potaknuta su putovanja i u udaljenije krajeve. U starom vijeku prostor Sredozemlja predstavlja sredite europske i svjetske civilizacije. Kroz itavo antiko razdoblje vanu ulogu imaju kopneni i pomorski trgovaki putovi kojima se prevozi roba i meusobno povezuju najudaljeniji krajevi. Veina turistikih teoretiara preteom turistikih putovanja Grand Tour (Veliko putovanje) koje su od 1547. do 1830. godine uglavnom poduzimali engleski plemii kao zavrnu fazu svog obrazovanja, a trajala su izmeu dvije i osam godina. Putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikuju kako po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti, tako i po broju, karakteru i snazi motiva; po brojnosti, socijalnom statusu i ponaanju sudionika; po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju; po oblicima i prateim pojavama, posrednim i neposrednim utjecajima te vidljivim i nevidljivim uincima. Svi potrebni uvjeti za razvoj turizma steeni su tek polovinom 19. stoljea. W.Freyer u svom djelu iz 1990. godine istie kako treba odvojiti pojavu putovanja od pojave turizma, te koristi tri osnovna kriterija: stupanj razvijenosti prometnih sredstava, motiv putovanja i broj sudionika na putovanju. Pojam putovanja svrstava u pretfazu do 1840. godine, dok turizam dijeli na tri faze: Poetna faza od 1850. do 1914. Razvojna faza od 1914. do 1945. Visoka faza od 1945.

Prema UNWTO5 faze razvoja turizma dijele se: Rano doba prve civilizacije, Grka, Rima, Azija, Srednje doba od V. do XIV. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanja, Doba renesanse od XIV. do XVII. stoljea, Industrijska revolucija od 1750. 1850., razvitak gradova, parni stroj, Moderni turizam razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam.

Thomas Cook je prvi organizirao putovanje 1841. godine, 570 turista su sudjelovali u kongresu. Tada je po prvi put dobiven popust za grupno putovanje. Iznajmio je cijelu kompoziciju i organizirao prijevoz putnika. Za putnike je osigurao aj i sveanu muziku, a cijena ovog aranmana je iznosila 1 iling. Postigavi odlian uspjeh, Thomas Cook je prvi osnovao putniku agenciju, koja se naglo razvijala. Godine 1851. organizirao je posjet Londonu 1864. prvo putovanje iz Engleske u vicarsku, godine 1869. slijedi prvo putovanje iz Europe organizirao putovanje oko svijeta. Turizam postaje izvorom prihoda lokalnog stanovnitva i daje poticaj za gospodarstveni razvoj pa se u turistikim mjestima utemeljuju razliita drutva za ureenje i proljepavanje mjesta, za izgradnju mjestima utemeljuju razliita drutva za ureenje i proljepavanje mjesta, za izgradnju kupalita, za promet stranca i slino. Najbri rast turizma nastupa sredinom 20. stoljea, kada su stvoreni prometni i svi drugi preduvjeti za njegovo irenje. Prekretnicu u razvoju u turizmu donijeli su prometi i organizacijski faktor razvoj zranog prometa. Do razvoja turizma u Hrvatskoj dolazi oko 1850. godine, kada se razvija znatielja za turizmom. Tako nastaju prvi ugostiteljski objekti u lokalnom vlasnitvu, te turistika mjestaljeilita na Jadranu. Turistiki promet se prije svega poeo razvijati u kontinentalnom podruju, s mjestima s mineralnim izvorima koja su postepeno postala ljeilita, a zatim i kupalita. Krajem IX. stoljea primorska mjesta poinju interesirati turiste i to ne za ljetovanje ve za zimovanje. U tadanje vrijeme u Hrvatsku ulau strani ulagai i izgrauje se eljeznika mrea te se razvijaju drutvene turistike organizacije. u Egipat, a u 1871. godini je

UNWTO . World Tourism Organisation (Svjetska turistika organizacija)

Nakon prvog svjetskog rata turizam u Hrvatskoj ostvaruje svoj najvei rast. Turistiki posjetitelji su uglavnom stranci, te se vie od 80% inozemnog prometa odnosi na posjetitelje iz: Austrije, Njemake, Italije, Engleske, ehoslovake i Maarske. Za vrijeme Drugog svjetskog rata turistiki promet se smanjuje, te turizam nije bio prisutan u pravom smislu. Budui da je dolo do velike devastacije, nakon rata je zapoeta obnova. Hrvatska se polako poela oporavljati, te je u ovom razdoblju ostvarila svoj vrhunac u turizmu. Zabiljeeni su vrlo dobri rezultati u razvoju turizma, to se tie broja kapaciteta, noenja i broja posjetitelja, dok je turistiki promet konstantno bio u porastu. No, kvantiteta ne znai nunu i kvalitetu turistike ponude. Identitet Hrvatske kao turistike zemlje sveden je na minimum. Kapaciteti koji su se gradili su najee bili kampovi koji su privlaili turiste nie platene moi. To je pridonijelo poimanju Hrvatske kao jeftine turistike destinacije, koja sve vie zaostaje u odnosu na europska turistika kretanja. U razdoblju od 1991. do 1995. godine, Hrvatska se nalazila u Domovinskom ratu, te je turizam bilo nemogue razvijati u tom razdoblju. Od 1996. zapoinje ponovno oivljavanje turizma i obnova devastiranih objekata. Strane investicije su bile rjee zbog skeptinosti prema stranom kapitalu i nesreenog stanja u dravnoj administraciji, no, poinje se otvarati emitivno trite srednje i istone Europe, to potpomae ponovnom oivljavanju masovnog turizma. Uniteni smjetajni kapaciteti za vrijeme rata se polako poinju vraati na prijeratno stanje, no njihova je iskoritenost slaba. Na europskom emitivnom tritu se provodi promotivna kampanja s ciljem stvaranja kvalitetnog imida Hrvatske kao turistike destinacije, rezultat ega je proglaenje Hrvatske najpoeljnijom turistikom destinacijom 2005. godine od strane Lonely Planeta.

1.3. Trendovi u suvremenom turizmu

Turistika putovanja vie nisu luksuz, ve postaju potreba modernog ovjeka. Turizam kao tiha sila utjee na globalne promjene te kreira nove trendove u pogledu ivotnog stila, nacionalnog i lokalnog identiteta, promocije, meunarodnih odnosa. Tijekom 90-ih godina prolog stoljea stopa meunarodnih putovanja rasla je u prosjeku 4,3 posto godinje. Godine 2005. broj meunarodnih turistikih putovanja diljem svijeta premaio je brojku od 800 milijuna. Iako je broj predvien manji rast, ve tijekom 2007. granice je prelo vie od 900 milijuna turista, odnosno vie od deset milijuna ljudi putovalo je u dnevno inozemstvo, to predstavlja rast od 6,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Strunjaci Svjetske turistike organizacije predviaju kako e se ta brojka iz godine u godinu poveavati. Tako bi se, prema dugoronoj viziji turizma koju su izradili u WTO-u, u 2002. godini moglo zabiljeiti 1,6 milijardi putovanja, dakle dvostruko vie nego 2005. godine. U viziji turizma obuhvaeno je razdoblje od 1995. kao bazne godine do 2020., a u obzir su uzete sve okolnosti koje bi mogle utjecati na turizam. Strunjaci su svjesni da je proteklih godina dolo do stanovitih promjena turistikim kretanjima, ak su svojevremeno predviali da e broj putovanja nakon 2007. godine poeti lagano opadati, ali do toga ipak nije dolo. Vjerojatno e postojati razdoblja breg rasta, kao to je bilo 1995.,1996. i 2000. godine, ali i razdoblja stagnacije prometa poput 2002. i 2003. godine. U svakom sluaju, do 2020. godinji promet iznosit e oko 1,6 milijardi putovanja, od ega bi inter-regionalna inila 1,2 milijarde, a 400 milijuna daleka putovanja. I dalje e dominirati putovanja Europom, a na drugom mjestu ostat e regija istone Azije i Pacifika. Na treem mjestu bit e obje Amerike, a za njima e slijediti Afrika, Bliski istok te juna Azija. Upravo te regije, ukljuivi istonu Aziju s Pacifikom, pojedinano e u tom razdoblju biljeiti najbri rast prometa, godinje prosjeno oko 5 posto. Za razliku od njih, najdominantnije regije obje Amerike te Europa, nee ostvarivati znatno vee poraste od prosjenih pa e na Europu 2020. otpadati 46 posto svih putovanja, za razliku od superiornih 60 posto, koliko je u njoj ostvareno 1995. godine. I daleka putovanja biljeit e vei rast, a njihov bi broji do 2020. godine trebao porasti 5,4 posto, dok bi broj inter-regionalnih putovanja trebao porasti 3,8 posto. Turizam stvara stalna i sezonska radna mjesta u hotelima, restoranima, konzultantskim i prijevoznikim tvrtkama osigurava vei prihod od poreza za dravu i pomae u izvozu

domaih proizvoda. Moemo zakljuiti kako turizam istodobno potie i promovira razvoj nacionalnog, odnosno regionalnog identiteta. Kao prilog tome svjedoi i obraanje glavnog tajnika WTO-a Francesca Frangiallija, u prigodi obiljeavanja Svjetskog dana turizma 2006. pod sloganom Turizam obogauje poruio je svijetu razvijajte tradicionalne vrijednosti jer vas one ine posebnim, a samim time i turistiki privlanima.6 Naime, razvojem svake pojedine djelatnosti u svrhu turizma otvaraju se nove mogunosti obogaenja ponude, a tu spada i razvoj zaboravljenih kultura, lokalnih obiaja, odnosno svega to moe biti povezano s turizmom i od ije se zarade dalje moe ulagati u muzeje, spomenike, nacionalne parkove, zrane luke, ceste i svu potrebnu infrastrukturu. Turizam je nedvojbeno vodea gospodarska grana u svijetu, najvea izvozna sila u kojoj se zaposleni milijuni ljudi, a veinu ponude ine manji i srednji te obiteljski poduzetnici. Razvoj upravo tog sektora pomogao je brojnim malim zemljama da se uspjeno nametn u turistikom tritu te poboljaju i svoju gospodarsku silu. Prema svemu sudei, turizam postaje vodea svjetska industrija 21. stoljea jer ljudi putujui troe novac, pridonose rastu prihoda pojedinih zemalja, otvaranju novih radnih mjesta i porastu kvalitete ivota. Turizam istodobno zbliava ljude, ini ih tolerantnijim i otvorenijim za druge kulture. Turizam tako postaje instrument, ne samo svjetskog razvoja ve i svjetskog mira. Veina turista donosi odluku o tome gdje e putovati na temelju vrlo malo informacija i preporuka, a esto samo na temelju dojma steenog gledanjem televizije, itanjem knjiga i novina ili turistikih broura.

www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/

Tablica 1: Trendovi u suvremenom turizmu TRENDOVI U SUVREMENOM TURIZMU 20. STOLJEE 21. STOLJEE Od 50-ih do 90-ih godina zapoinju potkraj 20. st i obiljeavaju poetak 21. st OSNOVNA OBILJEJA TURIZMA masovni grupni turizam diferenciran i segmentiran turizam krut, isti za sve fleksibilan, prilagodljiv za svakoga 4S sun, sea, sand, seks (sunce, 6E experience, excitement, escape, more, pijesak, seks) education, entertainment, ecology (doivljaj, uzbuenje, bijeg, prevladava jedna vrsta odmora, obrazovanje, zabava, ekologija) kupalino-odmorina putovanja iroki spektar raznih vrsta putovanja, mnogo bogatiji i aktivniji odmori POTROA OBILJEJA POTRANJE pasivni i inertan dokoliar dinamian i aktivni potroa sudionik masovnih unificiranih nezavisan: individualni putnik aranmana fluidna org. putovanja (do it yourself) ili sveobuhvatna (all inclusive) konfekcionirana organizirana putovanja putovanja odmaranje doivljaj, aktivnost, uenje, nemaran odnos prema vlastitom sudjelovanje zdravlju (sunanje i dokoliarenje) od odmora oekuje relaksaciju duha i preplanulost je stvar prestia tijela (sport, zabava, uenje) slini i turistiki ukusi sunanje se izbjegava zbog ozonskih karakteristina tipska potranja rupa neiskusan putnik pluralizacija turistikih ukusa nekritian odnos prema cijenama diferencirana i segmentirana potranja (zadovoljava sve ponuenim) iskusan, dobro obrazovan i sofisticiran predvidivo ponaanje potroaa putnik imitira putuje na poznata mjesta kritian trai adekvatnu vrijednost za trai poznato i popularno uloeni novac (value for money) kupuje to se nudi (udobno) nepredvidivo ponaanje potroaa nemaran odnos prema okoliu vea i mnogo osobnija potronja na odmor ide jednom godinje kreira neto novo, neto drugaije i negdje drugdje trai posebno i novo, bjei od svakodnevnice, trai autentino i realno zahtjevan i izbirljiv, trai viu kvalitetu i standard usluga ekoloki svjestan putuje ee i krae (vie puta godinje, produeni vikendi)

TURISTIKA INFRASTRUKTURA OBILJEJA PONUDE slino razliito unificiranost specijalizacija ekstenzivna neograniena izgradnja ograniena nova izgradnja i renoviranje starog, briga za zatitu okolia internacionalni stil gradnje autentinost, identitet, prepoznatljivost ujednaena ponuda snana konkurencija meu turistikim sezonski karakter poslovanja destinacijama vertikalne i horizontalne integracije produljeno poslovanje ogranieni i odvojeni sustavi dijagonalne integracije, umreeni rezervacija sustavi i tehnoloka sofisticiranost TURISTIKA POLITIKA I MARKETING politika poticanja razvitka turistike politika destinacije i trine marke infrastrukture (branding) zajedno masovni marketing fokusiran agresivni marketing na odreene trine segmente rigidna politika cijena fleksibilna politika cijena (zbog otre kratkorono planiranje u turizmu trine utakmice) dugorono planiranje u turizmu Izvor: Prilagoeno prema Razvojno marketinki plan turizma Opatijske rivijere: Institut za turizam Zagreb, 2002., str. 42 Istraivanja trita Oesterreich-Erbung definira pet karakteristinih tipova turista izdvojenih iz 16 standardiziranih.7 Oprezni turist na odmoru (23%) eli mir i sigurnost. Ljenarenje, odmor i oputanje primarni su motivi za putovanje. Sociodemografski profil turista: starija dob, oenjen, obrtnik, srednji dohodak, cijeni tradiciju, harmoniju i jednostavna zadovoljstva. U reklami voli staromodne klieje. Klasini kulturni turist (18%) preferira glazbu, festivale, kulturno-povijesne spomenike, lijepu i ouvanu prirodu. Koristi i organizirana putovanja. Star je 45-65 godina, oenjen, visoki slubenik ili slobodno zanimanje, visoki prihodi. Protivnik je reklame, vie cijeni preciznu i tonu informaciju. Zahtjevan igra za doivljajima (24%)- eli aktivan odmor s razliitim mogunostima zabave, neovisan je i individualist. Oekuje avanture i kulturne manifestacije.
7

Graan, D., Randi, R. A., Uran M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str. 165

10

Ovdje spadaju samci i brani parovi srednje dobi i visokog obrazovanja, dohotka i zanimanja. Oekuje zahtjevnu inteligentnu reklamu s apstraktnim i bizarnim normama. Mladi turist eljan uivanja(19%)- trai prije svega sunce, more i plai, ali i aktivnost, veselje, zabavu i poznanstva. Mlad je, neoenjen, student ili slubenik sa srednjim dohotkom. Od reklame trai da bude aktualna, moderna i s veselim slikama. Mlade familije (15%)- najvie vole oputen odmor na suncu, moru i plai. Ljenarenje, kao i pasivna zabava, osnova su odmora. Starost im je 25-45 godina, to su obini parovi s djecom, slubenici i radnici s prosjenim prihodima. U propagandi vole humor i svakidanju atmosferu. Izbor destinacije ovisi o podudarnosti imbenika cilja putovanja s oekivanjima potencijalnih turista. Izravan utjecaj na turizam imaju mjere u EU, kao to su : ukidanje graninih kontrola, uvoenje EURA, dravna pomo u turistikom gospodarstvu, uvoenje standarda u hotelijerstvo i ostaloj turistikoj ponudi, uvoenje novih tehnologija i znanja, informatikih sustava i dr.

11

2. NAUTIKI TURIZAM
Nautiki turizam je dio turistikog fenomena iz kojeg je nastao i postao podvrsta turizma.Nautiki turizam spaja dva pojma turizam i nautiki. U suvremenom znaenju nautika ili navigacija predstavlja skup praktinih i teoretskih znanja i vjetina, koja su potrebna voditelju plovila da bi sigurno i uspjeno preveo plovilo morem, od polazine luke do luke dolaska.

2.1. Pojam i definicije nautikog turizma

Nautiki turizam je dio ili oblik turizma koji se odvija na vodi i uz vodu. To je plovidba i boravak turista nautiara na plovnim objektima i u lukama turizma radi odmora i rekreacije ( Zakon o turistikoj djelatnosti). U protekla tri desetljea nautiki turizam je zabiljeio jednu od najviih razvojnih stopa u europskom i hrvatskom gospodarstvu. Danas se procjenjuje da je u cijelome svijetu u programima u vezi s nautikim turizmom angairano oko 80 milijuna ljudi, od toga u Europi oko 15 milijuna. Nautiki turizam kao svojevrstan i originalan svjetski turistiki fenomen oznaavaju neke osnovne karakteristike, a koje se prikazuju u shemi koja slijedi u nastavku.

12

Shema 1: Temeljne karakteristike nautikog turizma

TEMELJNE KARAKTERISTIKE NAUTIKOG TURIZMA

Aktivno kretanje

Vedi radijus kretanja

Veza s drugim aktivnostima

Masovna pojava

Veda potronja

Turistiko putovanje

Relativna samostalnost

Ekonomski efekti visoki

Nova znanja, dojmovi

Senzonalnost

Visokovrijedna infrastruktura

Veda potronja

Izvor: Graan, D., Randi, R. A., Uran M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str. 191 Prikazano je kako nautiki turizma predstavlja aktivno turistiko kretanje za razliku od stacioniranih vidova turizma. Izraena je samostalnost turistikih kretanja i usluga, a posebno usluga ishrane i smjetaja. Sezonskog je karaktera (ljetni turizam), a ima mnogobrojne prednosti

13

pred drugim vidovima turizma zbog veeg radijusa kretanja (more, rijeke, jezera) i zbog relativno vee potronje nautikih turista.8 U Hrvatskoj je podruje nautikog turizma, ponude i potranje, regulirano zakonima i pravilnicima. Zakon o turistikoj djelatnosti (Narodne novine 1996) definira nautiki turizam kao plovidbu i boravak turista nautiara na plovnim objektima i boravak u lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije (lanak 52) i upravo ta definicija nautikog turizma, ini se najbolje odrava ono to se pod pojmom nautiki turizam u nas najee podrazumijeva.9

2.2. Razvoj nautikog turizma

Razvojem turizma poslije sredine 19. stoljea, poinje i razvoj novih oblika turizma. Tako i nautiki turizam poprima nove karakteristike, glavna karakteristika je da nautiki turizam postaje dostupan svim segmentima drutva i prestaje biti privilegija samo bogatih. U hrvatskoj se poeci razvoja nautikog turizma biljee tek 60-ih godina 20. stoljea, te dugo vremena nije bio praen odgovarajuom politikom drutva.10

2.2.1. Razvoj nautikog turizma u svijetu

U vrijeme velikih otkria teite pomorstva preselilo se u Portugal, gdje je sredinom stoljea osnovana prva pomorska kola i opservatorij, a u to se vrijeme tiskaju i prirunici z a plovidbu. Veslaka natjecanja zabiljeena su u Engleskoj, gdje se odravaju na Temzi jo od 1715.g., a tradicija njihova odravanja nastavila se do dananjih dana.11 U Nizozemskoj u 16. stoljeu su odravane brojne regate, te odatle dolazi naziv yacht k oji se odnosi na manji brod za plovidbu i krstarenje radi zabave. Jahting se razvio u 17. i 18. st. na rijekama i jezerima Velike Britanije, u mjestu Cowes je 1815. godine osnovan Yacht Club. Nautiki turizam dobiva veliki znaaj u organiziranim putovanjima Thomasa Cooka, te se kao posljedica masovnog nautikog turizma razvijaju i kruna krstarenja, oceanska krstarenja, razni oblici kruzinga, artera i dr.
8

Prema istraivanjima Instituta za turizam TOMAS Nautika 2007, prosjena potronja nautiara u Hrvatskoj iznosila je oko 100 eura 9 Mikai, V., Horak, S., Marui, Z., Krei, D., Hrvatski turizam, Zagreb, 2006. godine, str. 41 10 Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 196 11 Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 197

14

Tablica 2: Tipologija zemalja koje razvijaju nautiki turizam ZEMLJE KOJE RAZVIJAJU NAUTIKI TURIZAM Zemlje u kojima se nautiki turizam razvio na vlastitoj floti, koja ini preteni dio svih plovila SAD Velika Britanija vedska Norveka Francuska Italija Hrvatska panjolska Grka Turska Zemlje koje razvijaju nautiki turizam preteno na stranim plovilima za razonodu Zemlje koje nemaju uvjeta za razvoj nautikog turizma, ali ine veliki utjecajna razvoj u zemljama druge skupine Njemaka Austrija vicarska Ostale zapadnoeuropske zemlje

Izvor: Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 198 Nautiki turizam se u navedenim dravama masovno razvio i po broju uesnika i po brojnosti plovila. Zemlje Europske Unije (Italija, Slovenija, Grka, panjolska i dr.) posjeduju uvjete za razvoj nautikog turizma te na taj nain konkuriraju Hrvatskoj.

15

Tablica 3: Nautiki kapaciteti najsnanijih svjetskih zemalja u 2004. g. Zemlja Njemaka Finska Nizozemska vedska Danska Velika Britanija Italija Norveka panjolska Grka Portugal SAD Novi Zeland Kanada Japan Australija Broj luka i pristanita 2.000 1.700 1.200 1.000 500 355 343 300 173 140 30 10.320 1.500 1.500 567 190 80.000 80.000 250.000 200.000 56.000 206.000 90.500 100.000 30.000 8.400 5.200 2.024.397 200.000 250.000 69.000 23.000 Broj vezova

Izvor: asopis More, oujak 2004., str. 37. Usporeujui Hrvatsku (koja ima 15.407 vezova) s europskim zemljama u tablici mogli bi rei da Hrvatska ima prednost u nautikim kapacitetima.

2.2.2. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj

Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio gotovo jedno stoljee kasnije (19.st.) nego u svijetu (17. i 18.st.). Ono to je vanije je da se njegov razvoj u ostalom dijelu Svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19. st. to ne moemo rei za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moemo pratiti u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi bum tek oekuje.

16

Razvedenost hrvatske obale (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) je uz veliki broj otoka jedan od glavnih aduta za razvoj nautikog turizma. Uz razvedenost obale i atraktivnosti otonoga prostora Hrvatska se istie obiljejima reljefa. Naa obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu ar. Odmah iza obale uzdiu se planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova. Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale zanimljivo je i vano sagledati kako su kapaciteti za prihvat plovila rasporeeni du hrvatske obale? Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%. Ipak, ponajvie zbog Nacionalnog Parka Kornati, najatraktivniji je ibenski akvatorij (grafikon 1.). Po posjeenosti slijedi istarsko (gdje je openito vea posjeenost turista) i zadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga). Grafikon 1: Promet nautiara u Hrvatskoj po regijama 2001. godine

Izvor: www.geografija.hr/clanci/print-verzija/387/nauticki-turizam-jedan-od-najperspektivnijihoblika-hrvatskog-turizma.htm U ukupnom turistikom prometu Hrvatske nautiki turizam ini tek 7% od ukupnih dolazaka ili 2% ukupnih noenja 2001. godine. Ipak, biljei dinamine stope rasta. U zadnjih 5 godina turistiki promet nautiara je udvostruen a prosjene godinje stope rasta iznosile su oko 15%. Zanimljiv je i podatak da su 2001.g. nautiari inili 76,4% stalnih gostiju u Hrvatskoj. Usprkos svim iznesenim injenicama moe se konstatirati da se nautiki turizam u Hrvatskoj jo uvijek nije u potpunosti afirmirao. Veina nautiara koji dolaze u Hrvatsku dolaze iz razvijenih drava Europe, dok domai gosti ine samo 1/10 nautiara (grafikon 2.). Razlog ovakvog nesrazmjera izmeu broja domaih
17

i stranih nautiara moemo potraiti u injenici da ovaj oblik turizma zahtijeva turiste neto vee platene moi, da Hrvati jo nisu otkrili ari nautikog turizma a moda ponajvie injenica da openito u svim oblicima turizma u Hrvatskoj, Hrvati ine vrlo mali postotak. Ukupan broj nautikih turista u stvarnosti je neto vei budui da dosta gostiju sidri na divlje pa neki nisu ni evidentirani. Grafikon 2: Broj noenja nautikih turista u Hrvatskoj

Izvor: www.geografija.hr/clanci/print-verzija/387/nauticki-turizam-jedan-od-najperspektivnijihoblika-hrvatskog-turizma.htm Tendencija nautiara je da krstare obalom i otocima (njih 71%) dok njih manji dio (25%) borave u matinoj luci odakle odlaze na izlete. Oni koji su u arteru sveukupno manje troe ali dnevno po osobi vie (zbog najma broda) od onih koji imaju svoj brod. Ip ak, oni sa svojim brodom ostaju due jer ne moraju platiti najam. Nautiari kratko borave na jednom mjestu (u tome je Hrvatska vrlo atraktivna nudi pregrt prekrasnih mjesta za posjetiti), dan po dan i pol dok ukupni boravak iznosi dva do tri tjedna. Naravno, jo due ostaju oni izvan artera. Kod nautikog turizma manje je naglaena sezonalnost od stacioniranog (maritimno-odmorinog) to da je mogunost produene sezone. Produena sezone je neto za ime tei hrvatski turizam a nautiki turizam to omoguava. Meutim, izgleda da se to jo nije prepoznalo budui da dosta marina radi samo u sezoni. Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzanoj slikovitosti i ekolokoj ouvanosti to su vana obiljeja za razvoj i budunost nautikog turizma ali nije dovoljno! Kvaliteta ponude hrvatskih marina ne moe se usporediti s ponudom marina u ostalim europskim zemljama. Neki od pokazatelja kvalitete nautikih luka su postojanje fitnes centara, saune,
18

kole ronjenja, jedrenja, jahanja i zabavnih sadraja. Potencijalni gosti to trae, a hrvatske marine imaju eventualno jedno od navedenog. Neke hrvatske marine su jo na stepenici zadovoljavanja osnovne infrastrukture poput zadovoljavajuih sanitarija ili restorana. Zbog relativno velike fizike udaljenosti i dosadanjeg neadekvatnog kvalitetnog stanja hrvatskih prometnica Hrvatska nije toliko pristupana osim srednjoeuropskim i zapadnoeuropskim nautiarima koji dolaze cestom. Za razvoj nautikog turizma iznimno je vaan i zrani promet. Uz razvijenu mreu zranih luka u receptivnom podruju vlasnici plovila mogu brzo i udobno stii do receptivnog podruja. Ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i dovoljno kvalificirane radne snage mogue je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama tokom cijele godine to lokalnoj ekonomiji donosi bitne financijske efekte. Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje i repozicioniranje. Marine konstantno trae nova ulaganja a mi to malo tee pratimo. Izlaz se vidi u restrukturiranju ve postojeih luka koje bi nadogradnjom postale marine. Na taj nain bi se izbjeglo betoniranje prirodnih povrina (jer bi se marina razvijala na ve postojeoj infrastrukturi koja bi bila osnova). Sljedei prijedlog je izgradnja privatnih marina to bi si mogli priutiti samo bogatiji poduzetnici ali tako bi se podignula kvaliteta same marine.

2.3. Kategorije plovnih objekata nautikog turizma

Nautiki turizam razvija se na pojedinim uim ili irim podrujima, u kojima prevladavaju odreeni motivi elementi i stilovi po kojima se svojevrsni tip nautikog turizma i stvara. Sa stajalita organizacije plovidbe razlikujemo ove podvrste nautikog turizma: Individualni Grupni masovni Nautiki turizam u konvojima

19

Temeljna ralamba nautikog turistikog prometa moe se izvriti prema vodenim povrinama na kojima se promet odnosi: Pomorski Jezerski Rijeni promet Prisutnost i koritenje plovnih prometnih sredstava, bilo u vodama drave porijekla sredstva (domaim vodama) ili izvan nacionalnih vodenih granica (inozemnim vodama), za vrijeme plovidbe ili stacioniranja, izaziva odreene ekonomske, pravne, organizacione i druge posljedice. Obzirom da je plovilo sredstvo bez kojeg nema nautikog turizma potrebno je precizirati koje plovne jedinice sudjeluju u nautikom turistikom prometu. Plovni objekti nautikog turizma razvrstavaju se, prema vrsti usluga koje se na njima pruaju, u sljedee vrste: Plovni objekt za krstarenje Plovni objekt za iznajmljivanje bez usluge smjetaja (dnevni charter) Plovni objekt za iznajmljivanje s uslugom smjetaja (arter)12 Plovni objekti nautikog turizma, obzirom na opremljenost, klasificiraju se: prve kategorije plovni objekt sa pet zvjezdica druge kategorije plovni objekt sa etiri zvjezdice tree kategorije plovni objekt s tri zvjezdice Navedena klasifikacija i kategorizacija plovnih objekata nautikog turizma tiu se kvalitete smjetaja putnika i turista, to znai da se kategorizacija odnosi na plovila etvrte i pete grupe, odnosno na plovila jednodnevna i viednevna krstarenja. Osim komfora plovilo mora zadovoljavati i druge plovidbene karakteristike, to se plovidbeni ili tehniki aspekt plovila nautikog turizma definira drugim standardima i zakonima vezanim za izradu, registraciju i nain koritenja plovila. Svako plovilo moe biti plovilo nautikog turizma

12

Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautikog turizma uredniki proien teks, Narodne novine, broj 69/2008 i 83/2009

20

uz uvjet da ne slui u neke gospodarske svrhe kao npr. pomorske dizalice, pjeskari, vodonoe, teretni brodovi itd., te da je ureeno za prijem i boravak turista na plovilu. Brodovi prema kategorizaciji mogu biti: deplasmanci, poludeplasmanci, gliseri, jedrilice i vietrupci. Deplasmanci su brodovi koji svojom formom sijeku more i razmiu ga preko svojih bokova. Pri tome stvaraju veliki pramani i krmeni val uslijed opstrujavanja vode preko svojih bokova. Maksimalna brzina deplasmanske forme je =1.34 korijen iz duljine vodene linije(vrijednost u stopama),a to je ujedno i brzina vala. Da bi takva forma ila bre od gore navedene trebala bi se kretati brze od vlastitog pramanog vala to je gotovo nemogue zbog ogromnog porasta otpora sa porastom brzine. Ova formula daje samo pribline vrijednosti za tipine deplasmanske forme i esti je sluaj da se stvarna brzina broda i brzina broda dobivena ovom formulom ne poklapaju. Brodovi deplasmanske forme su veinom stabilni,teki,spori i sigurni (dobro podnose teko more). este deplasmanske forme na Jadranu su: pasare , gajete, gucevi, leuti, jedrilice, ribarski brodovi, tankeri itd.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Istranka/istranka.html Proizvodnja: Kvarnerplastika ( ne postoji vie pa su proizvodnju preuzeli mali privatnici) Duina: 499 cm irina: 200 cm Teina: oko 400 kg Nosivost: 6 osoba
21

Poludeplasmanci su mjeavina glisera i deplasmanaca jer u pravom smislu rijei poludeplasman kao reim plovidbe postoji samo kao grba na krivulji otpora brodske forme u fazi izglisiravanja. Naime, poludeplasmanci kakve mi poznajemo su brodovi vanjskog izgleda deplasmanca i gliserskog dna. U veini sluajeva takvi brodovi imaju modificirano deplasmansko dno s kolibicom. Modifikacije nisu nita drugo nego ravnanje podvodnih rebara da se dobije gliserska ploha,obino se dodaje i jedan pregib (eng. CHINE) da se izbjegne penjanje vode po bokovima i zalijevanje palube. U zadnje vrijeme su jako popularni i brojka na Jadranu im raste iz dana u dan. Ideja je da se zadre maritimne karakteristike deplasmana i poveaju brzine glisiranjem. Istina je negdje u sredini. Zadravi relativno veliku masu takvi brodovi teko mogu izglisirati pa rade u reimu gdje brod izglisava a to podruje je velika nepoznanica pa se pri projektiranju mora voditi jako puno rauna jer nema konkretnih formula za proraun nego se sve svodi na iskustvo. Za neku pristojnu brzinu troi se velika snaga. Razlog tome je velika masa, neefikasno dno, kobilica ( dodatni otpor no bez nje nema upravljivosti). Od modela do modela sve te karakteristike variraju i to u velikom rasponu. Kod ovakvih formi S/L odnos se kree izmeu 2 i 3.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Reful490Open/reful490open.html Proizvodnja: -2004. g Duina: -490 cm irina: -195 cm Teina: -197 kg Nosivost: -5 osoba

22

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/AdriaVektor/adriaVektor.html Proizvodnja: SAS- Vektor d.d. Zadar Duina: 1080 cm irina: 360 cm Teina: oko 5500 kg Gliseri su brodovi koji postiu izrazito velike brzine. Dok ne glisiraju voze u reimu deplasmana zatim izglisiravaju i glisiraju na principu hidrodinaminog uzgona. Glisiranje poinje kada se koeficijent S/L (brzina u vorovima podijeljena sa korijenom duljine vodene linije izraene u stopama) izjednai sa 3.5. za vrijeme glisiranja nalaze se nagnuti na krmu, tj. pod krmenim trimom koji je idealan oko 4 stupnja jer se su za taj trim otpor trenja i otpor valova najmanji. Gliseri se projektiraju prirodnim krmenim trimom tako da se uzduno teite masa pomie na krmu a razlog tome je postojanje napadnog kuta radi efikasnijeg glisiranja. Veina glisera teko postie idealan trim pa se na krmu dodaju takozvani flapsovi koji korigiraju trim i naravno stvaraju dodatni otpor. Gliseri su za vrijeme glisiranje jako su osjetljivi na razmjetaj masa tj. raspored sjedenja posade i to je jako vidljivo na potronji goriva,a najvie se primijeti na gliserima do 30 stopa. Trim ( pod utjecajem rasporeda masa) je takoer bitna stvar za vonju u tekom moru. Ako se vozi direktno u valove onda brod mora biti to ravniji, znai da se koncentriraju mase vie prema pramcu ( naravno biti e zalijevanja no vonja je ugodna). Ako se vozi niz valove radi se suprotno to znai da se masa koncentrira prema krmi. Za loe uvjete znai visoke valove potreban je brod koji je prije svega teak i ima takozvani oblik trupa Deep -V to znai da mu je kut izmeu dna broda i horizontale od 21 do 24 stupnja. Posljedica toga je velika brzina u tekom moru i relativno ugodna vonja okomito za valove no potronja goriva je
23

velika jer ne postoji ravna ploha za glisiranje pa je za vee brzine potreban vei motor. to se teine tie istina je da laki brodovi bre plove no to jako ovisi o uvjetima mora i krcanja. Za teko more koriste se teko brodovi zbog velike inercije koja ide u korist ugodnoj vonji. Ako se gliser koristi zbog brzine ide se na Deep-V sa jakim motorima tekom i dugakom vodenom linijom sa 3 spray raila. Posljedica je bri brod u velikom rasponu vremenskih prilika no zbog male irine stabilnost je zakinuta pa se to kompenzira sa niskim teitem masa. Kod male irine vodene linije moe se desiti da se gliser namjeta na jedan bok dok glisira (chine waking) to je nepoeljno. Gliserske forme esto se nazivaju Monohedronske zato jer su im krmena rebra paralelna,a na uzdunom presjeku u nacrtu linija uzdunice su takoer paralelne. Takve forme su se pokazale kao najefikasnijekada je glisiranje u pitanju.

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/H50f/h50f.html Proizvodnja: - RIS Zagreb (sada ih radi AD plastika nekada pod imenom h50 a nekada kako M420) Duina: - 420 cm irina: - 180 cm Teina: - 130 + kg (+ zato jer u ovih 130 nije ukljuena konzola, sjedalo i drugi dodaci) Nosivost: - 6 osoba

24

Jedrilice su plovila pogonjena vjetrom. Najjednostavnija podjela bi bila na jedrilice namijenjene regatavanju i one namjene krstarenju. Filozofija projektiranja i upotrebe takva dva tipa jedrilica jako se razlikuje. Regatne jedrilice su projektirane za postizanje to veih brzina u odreenim uvjetima jedrenja. Da bi se postizale velike brzine takve jedrilice su lagane, sa to manjom oplakanom povrinom, sa velikim jedrima i visokim jarbolima. Obino su niskog profila na vodenoj liniji sa malim kabinama te velikog gaza sa kobilicama koje zavravaju sa bulbom tj. strujnim tijelom maloga otpora u koji se smjeta olovo da bi se ukupno teite jedrilice spustilo to vie i time poveala sposobnost noenja velikih jedara. Trenutna tendencija u projektiranju regatnih jedrilica je proirivanje i ravnanje krmenih rebara ispod vodne linije sve sa ciljem dobivanja potencijala za glisiranje pri jakom vjetru kod jedrenja niz valove. Iskustvo nam govori da je za glisiranje jedrilice potrebno 12 kvadrata jedrilja po svakoj toni istisnine jedrilice, no kako je to samo okvirni podatak ne smije ga se uzimati ozbiljno. Glisiranje jedrilice u pravom smislu rijei rijetko se dogaa i kada govorimo o glisiranju jedrilice misli se na brzine vee od brzine vala koji stvara brodska forma tj. S/L odnos izmeu 2 i 3.5. Mane regatnih jedrilica su to to su skupe, krhke, nekomforne, neugodne za dulji boravak na moru, komplicirane za jedrenje i jako osjetljive na poveanje mase. Jedrilice za krstarenje su sve ono to regatne nisu i suprotno. Ideja krstaa je da se boravak na moru uini to ugodniji. Krstai su teki i zbog toga velike inercije to se u loim vremenskim uvjetima manifestira u relativno malim pramanim i krmenim akceleracijama, a to rezultira ugodnom plovidbom. Glavne karakteristike krstaa su lagano upravljanje, lagano koritenje palubne opreme te opreme za sidrenje i privezivanje, veliki prostori u unutranjosti broda su jako puno pretinaca i ormara, relativno mali gaz za lagano manevriranje u plitkim uvalama i lukama, veliki tankovi goriva i pitke vode te snani motori. Mane takvih brodova su visoke cijene odravanja, veliki broj brodskih sistema podlonih kvarovima, mala brzina te relativno skromne performanse jedrenja.

25

Izvor: http://www.inet.hr/~antuivan/OpisPlovila/Asoli/asoli.html Duina: - 550 cm irina: - 220 cm Nosivost: - 4 osobe

26

Vietrupci su poznatiji kao katamarani i trimarani tj. brodovi sa vie trupova. Progonjeni su jedrima i motorom te se ovisno o pogonu jako razlikuju. Katamarani su brodovi sa dva identina trupa. Trimarani imaju tri trupa od kojih je centralni najvei dok su boni identini jedan drugome. Ideja vietrupaca je postizanje velike poetne stabilnosti poveavanjem razmaka trupova a da pritom ne doe do dodatnog poveanja mase. Tako razmaknuti trupovi mogu biti izuzetno uski i svojim kretanjem stvaraju izrazito malen otpor valova pa je glavnina otpora direktno vezan na oplakanu povrinu trupova tj. na otpor trena. Kod takvih trupova ne vrijedi formula za maksimalnu brzinu vala koja se koristi kod deplasmanskih formi. Ono to esto zbunjuje je mogunost postizanja izuzetno velikih brzina kako u deplasmanu tako i pri glisiranju no treba napomenuti da katamaran koji glisira ima drugaija rebra od onoga koji plovi u deplasmanskom modu. Vietrupci su u zadnje vrijeme sve popularniji zbog mogunosti postizanja velikih brzina sa malom potronjom, velikih radnih povrina te maloga gaza. Izvor tekst: http://www.inet.hr/~antuivan/visetrupci.html

Izvor slike: http://www.naucat.com/katalog/hr/katamarani-trimarani/dragonfly-32-/ Mane vietrupaca su osjetljivost na strane krcanja tj. raspored masa, velike akceleracije u stanjima tekog mora, potreba za instalacijom dva motora, kompleksna konstrukcija te visoka cijena kotanja i odravanja.

27

3. PRIRODNI I EKOLOKI ASPEKTI RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMA

Bogatstvo reljefnog oblika uvala i otoka jedan je od privlanih elemenata nautiko-turistike navigacije i boravka. Reljef obale je vaan prirodan faktor razvoja nautikog turizma

3.1. Reljef i klimatski elementi

Otoni arhipelazi, iako brojni u Mediteranu, nevjerojatno su rasporeeni, te predstavljaju najpogodnije prostore za nautiko-turistiku izgradnju. Brojnost otoka ini plovidbu u takvom prostornom akvatoriju izazvanom, iziskuje vie strunog nautikog znanja, hrabrosti, vjetine i potie elju za ponovnim povratkom, osim toga razvedenost i prirodne ljepote obale omoguuju krstarenja i pruaju dobra prirodna zaklonita.

Hrvatska obala, jedina od najrazvedenijih obala Mediterana, sa svojim bezbrojnim uvalama, plaama, zaljevima, luicama, te mnogobrojnim marinama predstavlja raj za nautiare. Prirodna raznolikost hrvatske obale omoguuje odmor i boravak i boravak u raznolikim okruenju. Pred hrvatskom obalom je 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena. Stalno je naseljenih ezdesetak otoka. Prosjena temperatura mora zimi je 5C, a ljeti 22 do 27 C. na otocima prevladava mediteranski tip klime s toplim i suhim ljetima, te blagim i umjereno kiovitim zimama, srednja godinja temperatura zraka iznad Jadrana iznosi 17 C. a s prosjenih oko 2 600 sunanih sati godinje, Jadran i otoci u njemu spadaju meu najvedrije i najsunanije dijelove Europe. Hrvatska obala prua idealne uvjete za organizaciju svih vrsta sportova na vodi- motonautika, skijanje na vodi, glisiranje, veslanje itd. isto more ljepota i razvedenost Jadranske obale te prirodne ljepote kojima Hrvatska obiluje, predstavljaju najvrjedniji dio i polaznu toku razvoja nautikog turizma. Klima je jedan od najznaajnijih prirodnih uvjeta za razvoj turizama. O klimatskim elementima ovise uvjeti plovidbe, boravak i rekreacijske aktivnosti.

Sredozemlje pripada mediteranskom tipu klime s manjim oscilacijama na pojedinim podrujima uvjetovanim geografskim poloajem, razlikom i utjecajem ciklonalnih i
28

anticiklonalnih prilika. Odlike mediteranske klime su blage zime, posebno tiha, topla i suha ljeta. Vjetrovi su bitna klimatska karakteristika, brzina vjetra je znaajan element klime i faktor razvoja nautikog turizma. Vjetrovi na Jadranu su esti i javljaju se iz svih smjerova. Najznaajniji vjetrovi na Jadranu su bura, jugo i zapadnjak. Na klimatsku sliku jadranskog prostora utjee injenica da se Jadransko more duboko uvuklo u kopno, pa je stoga podlono brzim vremenskim promjenama koje dolaze se anticiklonalnog Alpskog ili ciklonalnog Genovekog podruja. Ti pri poremeaju uestaliji su na sjevernom nego na junom Jadranu.13

3.2. Ekoloki aspekt nautikog turizma

U konkurentnom nadmetanju na tritu danas ima sve veu vanost kvaliteta okolia, njegova atraktivnosti i ouvanost, odnosno ekoloka vrijednost turistikog proizvoda. Turizam u pravilu nije veliki oneiiva okolia tamo gdje je izvedena odgovarajua tehnika komunalna infrastruktura. Naalost je jo veliki broj turistikih mjesta na obali i otocima s nerijeenim komunalijama, odnosno izravnim isputanjem otpadnih voda bez prethodnog proiavanja u more, neadekvatnim odlaganjem otpada i dr. S jedne strane razvoj turizma bitno ovisi o kvaliteti okolia kao znaajan resurs, dok je s druge strane masovni turizam svojim djelovanjem naruio okoli. Jadransko more ne pripada morima jaeg oneienja iako ima nekoliko oneienih podruja. Ta podruja su Rijeki i Bakarski zaljev, zona Zadra, ibenska, Splita s Katelanskim zaljevom, te zona ua Neretve, a sve je to posljedica urbanizacije i prljave industrije. Izravni ekoloki uinci turizma na prirodni okoli su poveano oneienje zraka, mora, voda i tla, gomilanje otpada, poveana buka i vibracija motora, umski poari i ope naruavanje ekosustava. Oneienje mora, voda i tla nastaje radi gomilanja otpada, koji se esto baca u more i rijeke, na javne povrine u naseljima i uz ceste, te na neureena odlagalita.14

13 14

Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma , Split, 2002. g., str. 44 Ibidem, str. 135

29

Da bi se mogla definirati politika zatite okolia potrebno je utvrditi objektivno stanje okolia, naroito izvore, veliinu i efekte zagaivanja zraka, vode, mora i tla, te stupanj ugroenosti prirodnih izvora. Osnovni ciljevi ekoloke politike su ouvanje i zatita mora, voda, uma, zraka i zemljita, kao osnovnih prirodnih resursa to se koristi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, turizma i rekreacije, kulturne batine i sl.15 Projekt zatite okolia mora i priobalja je Europska Plava zastava za plae i marine, koja se godinama provodi u Europi. U projekt je danas ukljuen velik broj drava. Plava zastava simbolizira ouvan, siguran i ugodan okoli namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji. Nositi Plavu zastavu za plau i marinu znai vrhunsku turistiku promidbu, koja se temelji na visokoj kakvoi usluge, istoi mora i obale te opremljenosti i ureenosti plaa i marina. Za provoenje projekta Plava zastava u svakoj je europskoj dravi zaduena samo jedna institucija ili udruga, koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterija o lanstvu u FEEE-i.16 Sveukupno djelovanje za sprjeavanje oneienja i devastaciju mora nee postii znaajnije rezultate bez ekoloke kulture turista. Svi su ljudi, zapravo, okolitarci, ali su esto nemarni ili ne poznaju dovoljno bit problema. No, neophodno je uspostaviti neoneiujue drutvo u prvih 20 godina naeg stoljea jer, u protivnom, ljudskoj vrsti u globalnim smislu prijete velike opasnosti od oneienja. Zato treba osnovati banku podataka i neprekidno obavljati motrenje i kontrolirati stanje mora i priobalja. Takvim prostorima treba smisleno gospodariti, tj. Ni obalu ni more ne smije se koristiti bez odrivog smisleno planiranja razvoja. Jer, sve to se radi u nekom podruju mora, utjee na stanje u drugim dijelovima mora zbog povezanosti ekosustava.17

15

Pomorski zbornik 43 (2005)1, 219-237, Graan, D., Radni, R. A., Ekoloki aspekti razvoja nautikog turizma europskog Mediterana, Opatija, 2006. g., str. 231 16 Ibidem, str. 233 17 Pomorski zbronik 38 (2000)1, 373-382, Koljati, V., Rijeka, 2011, str. 378

30

4. OBLICI NAUTIKO TURISTIKOG PROMETA

U praktinom smislu nautiki turizam se odvija kroz niz gospodarskih djelatnosti, a u teoretskom i pojmovnom smislu nautiki turizam ima svoja tri osnovna pojavna oblika:18 Luke nautikog turizma poslovanja podrazumijeva skupinu poslova vezanih za smjetaj plovila i nautiara i pruanje niza usluga plovilima i nautiarima arter/artering poslovanje vezano uz iznajmljivanje plovila nautiarima Kruzing organizirano poslovanje kao kruno putovanje plovilom kruzing kompanije ili nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom. Nautiki turizam se moe prikazati kao model kao to prikazuje shema. Shema 2: Osnovni oblici nautikog turizma u Hrvatskoj NAUTIKI TURIZAM

LUKE NAUTIKOG TURIZMA

ARTER

KRUZING

SIDRITE

JAHTE NA JEDRA

LUKE ZA PRIHVAT KRUZERA

ODLAGALITE PLOVNIH OBJEKATA

MOTORNE JAHTE

KRUZERI

SUHA MARINA

VELIKI SVJETSKI KRUZERI

MARINA

HRVATSKI OLD KRUZERI

Izvor: Graan, D.: Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 2011., str. 218.
18

Lukovi, T., Nautiki turizam definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, 2007., str. 704

31

4.1. arter
Brojnost i obiljeja jadranskih otoka, njihov meusobni poloaj, mala udaljenost od kopna, razvedenost obale te ukupnost eko-sustava ine to podruje doista jedinstvenim i pogodnim za nautiki turizam te arter, kao njegov sastavni dio.19 Svi spomenuti imbenici su temelj razvoja nautikog turizma, pa tako i arter djelatnosti.

4.1.1. Pojam arter djelatnosti

arter djelatnost je najmlaa grupa imbenika ponude nautikog turizma. arter djelatnost obuhvaa sljedee usluge: iznajmljivanje veza u lukama za smjetaj plovnih objekata, iznajmljivanje plovnih objekata, iznajmljivanje plovnih objekata sa posadom ili bez posade, s pruanjem usluge ili bez usluge, radi odmora, rekreacije, krstarenja, prihvat, uvanje i odravanje plovnih objekata na vezu u moru i suhom vezu, usluge opskrbe vodom, gorivom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom, ureenje i pripremanje objekata, davanje informacija o vremenskoj prognozi, i slino.20 Plovila namijenjena nautikom turizmu nalaze komercijalnu namjenu iznajmljivanjem nautikim turistima u razliitim aranmanima. Za ovu djelatnost uobiajen je naziv nautiki turistiki arter ili plovila koja se koriste za arter. 21 Uslugu iznajmljivanja plovila mogu obavljati fizike i pravne osobe ukoliko ishode rjeenje da su ispunjeni minimalni tehniki uvjeti o pruanju turistikih usluga iznajmljivanja plovila.22 Prvi brodovi za krstarenje su se pojavili u Azurnoj obali 1955. Godine. Zaetnice arter djelatnosti u Hrvatskoj su sljedee tvrtke ACI, SAS, Coning, AYC, Moorings, Hetz el yachting, Ecker yacht. U poetku su se preteito iznajmljivali motorni brodovi, no danas u arter ulaze sve vrste plovila od jedrilice za krstarenje ili regatu, preko katamrana do motornih brodova, jahti i megajahti.

19

Graan, D., Radni, R.A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 218 20 Zakon o pruanju usluga u turizmu, Narodne novine 68/07, l.45, str.1
21 22

Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma , Split, 2002. Godina, str. 77 Pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljavati plovni objekt, te fizika ili pravna osoba koja obavlja djelatnost

iznajmljivanja plovila, NN 41/05, 62/09.

32

Postupak formiranja arter flote je sloen proces, koji se sastoji od kupovanja broda u vlasnitvu kompanije, najam brodova od privatnih lica i gospodarskih subjekata, ili zajednikog poslovanja s drugim arter kompanijama. U razdoblju od 1996.-1999. Godine najvee arter flote su bile u vlasnitvu banaka. Veliki interes ulagaa za nautiki turizam tih se godina manifestirao u investiranju leasinga. Male arter kompanije nisu bile u stanju podmirivati svoje obveze prema bankama. Otri leasing, uvjeti banka i nepodmirivanje obveza pretvorili su banke gotovo preko noi u vlasnike arter flote. Tijekom godina, stanje na tritu potranje se postupno stabiliziralo i plovila su prela ponovno u vlasnitvo arter kompanija, dok su banke za svoje potrebe zadrale poneko plovilo.23 Ponuda plovila se odnosi na: U Sredozemlju najbrojnija plovila za iznajmljivanje u Grkoj nautikoj ponudi, te u novije vrijeme i Turska razvija nautiki arter. U francuskoj se iznajmljivanjem plovila bave manje kompanije. U francuskom dijelu Mediterana flota za iznajmljivanje broji cca. 47000 plovnih jedinica, u Italiji cca. 3700, a u Grkoj oko 2500 plovnih jedinica za iznajmljivanje od ega se 15000 daje u najam kao bare boats (plovilo bez posade), 600 plovi u flotama i 400 plovila duih od 15 metara iznajmljuju sa posadom . Europska flota nautikih plovila veliine deset do petnaest metara, koja se iznajmljuju na Mediteranu broji oko 10 000 jedinica. Plovila tog tipa iznajmljuju se prosjeno 20 do 30 tjedana. Profitabilnost plovila u arteru ovisi o cijeni plovila nakon tri ili etiri godine iznajmljivanja prosjena profit se kree oko dvadeset posto. Iznajmljivanje plovila za nautiki turizam sa ili bez skipera, ili Iznajmljivanje grupe plovila, flotile, koja krstari (krui) od luke do luke pod zapovjednitvom profesionalnog kapetana.

23

Lukovi, T., Graeti, Z., Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana , Split, 2007. godine, str. 122

33

Nude se nekoliko tipova artera: Dnevni arter (day charter)-funkcionira u turistikom podruju kao dopuna hotelskom smjetaju Lokalni arteri su plovila koja imaju svoju luku sa privezom na podruju njihovog krunog putovanja, koji obino obuhvaa prostor od stotinjak milja. To su u najveem broju stariji motorni brodovi, dobro odravani, sa zavidnom rentabilnou i vjernom klijentelom. Tjedni arter jedrilica i motornih brodova obino duine 7 do 15 metara, koji je i najzastupljeniji Meunarodni arteri-za razliku od prethodnih arter plovila, ukljuuju luksuznija i novija plovila sa privilegiranim podrujima aktivnosti. Plovila su opremljen kao luksuzni hoteli, a minimalne cijene najma su od 1 do 20 tisua eura za pojedine prestine brodove na tjedan dana. Na Mediteranu funkcionira izmeu 550 i 600 velikih arter brodova od kojih je 250 meunarodne kategorije (175 motornih jahti i 75 jedrenjaka). Razvoj potranje za arter uslugama pokazuje rast britanske tvrtke Moorings, koja biljei godinje 14 do 15 tisua tjednih najmova brodova. Procjene ukupnog trita artera usluga pokazuju da se 55% trita odnosi na SAD i Kanadu, 14% na Njemaku, 12% Francuska, 5% vicarska, 4% Velika Britanija.

4.1.2. arter djelatnosti u Hrvatskoj

Trenutano u Hrvatskoj imamo oko tisuu tvrtki koji se bave arter-iznajmljivanjem plovila i pruanjem smjetaja na plovilima. One variraju u velikom rasponu raspoloivih plovila, od tvrtke koja posjeduje ili upravlja jednim plovilom do onih koje posjeduju ili upravljaju sa nekoliko desetaka plovila. Velika veina tih plovila u ponudi u hrvatski arter tvrtki spadaju u klasu manjih brodova i jedrilica cca 12 metara duine. to se tie propisa kojim se djelatnost iznajmljivanja plovila arter smije obavljati, jedna od najvanijih je da se plovila koja se iznajmljuju u Republici Hrvatskoj moraju drati pod hrvatskom zastavom. Tvrtka mora ishoditi koncesijsko odobrenje za obavljane te djelatnosti za
34

svaki objekt/plovilo posebno. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je i poseban online program e-Crew koji omoguava pravnim i fizikim osobama koje se bave iznajmljivanjem jahti i brodica da obavezno prijave popise posade i putnika samostalno putem Interneta, neovisno o tome gdje se nalaze, i neovisno o radnom vremenu lukih kapetanija. Osim ovih kratkih naputaka postoji jo i velik broj Pravilnika i regulacija kojih se pruatelji usluga najma plovila moraju pridravati. Posebna kategorija nautikog turizma u kojoj lei mnogo neiskoritenog potencijala je luksuzni arter. Radi se o iznajmljivanju luksuznih plovila, bilo to velikih motornih jahti, velikih jedrilica ili vie trupskih brodova na oba pogona, ije cijene doseu vrtoglavo visoke iznose za prosjene obitelji i ljude eljne kvalitetnog odmora. Prilikom bookinga plovila u nekim sluajevima znaju sudjelovati i do tri agencije odjednom. Plovila se bookiraju tako da klijent preko svoga agenta zatrai odreeno plovilo koje eli iznajmiti na odreeni period, na odreenoj destinaciji i za odreeni broj ljudi koji e krstariti. Tada njegov agent zapoinje potragu kontaktirajui ostale agente koji su aktivni u tome podruju te se pronalazi plovilo adekvatnih karakteristika i tada zapoinju pregovori oko uvjeta najma plovila i svih ostalih detalja kojih moe biti jako puno ali i ne mora ovisno o broju specifinosti elja pojedinog klijenta. Grafikon 3: Plaanje najma plovila (plovilo se najee unajmljuje preko arter kompanije, a plovilo se plaa u Hrvatskoj)
Preko turistike agencije 19%

Na neki drugi nain 9%

Preko arter kompanija 72%

Izvor: Institut za turizam, Tomas nautika 2007., Zagreb

35

Grafikon 4: Plaanje najma plovila

U nekoj drugoj zemlji 40%

U Hrvatskoj 60%

Izvor: Institut za turizam, Tomas nautika 2007., Zagreb Tijekom cijelog krstarenja logistiki a i kroz posadu unajmljenog plovila prati se svaki detalj da bi klijent na kraju siao s plovila zadovoljan i impresioniran. Najbolja reklama je upravo ta gdje zadovoljni klijent prenosi svojim poznanicima iz tog bogatog kruga ljudi svoje dojmove o podruju krstarenja, unajmljenom plovilu i njegovoj posadi te cjelokupnoj ponudi u svim lukama stajanja tijekom krstarenja i dobivenim uslugama u njima te za vrijeme plovidbe. Najvei nedostaci luksuznog artera u Hrvatskoj je neadekvatno osposobljeno osoblje, slaba ponuda luksuznih usluga i proizvoda kao to su dostupnost privatnih aviona, helikoptera, luksuznih automobila te ugodan prijevoz njima po naim loim obalnim i u ljetnim mjesecima prometom zaguenim cestama. Takoer pristajanja velikih mega jahti su upitna budui da su nae marine graene pred puno godina i tada su bile namijenjene manjim brodovima. Unutar marina loi su i osnovni infrastrukturni elementi kao npr. Opskrba strujom i vodom, servisi pranja, kemijskog ienja i glaanja odjee, nedostatak luksuznih boutique-a i trgovina, vrhunskih restorana, barova, kockarnica i nonih klubova, raznolikosti i matovitosti u gastronomskoj ponudi itd. Gore navedeni preduvjeti moraju se ispuniti a najbizarnije elje gostiju moraju postati ostvarive i brzo dostupne.

36

Uz postojee prirodne ljepote, razvedenu obalu i mnogobrojne bajne otoke, blagu i ugodnu klimu te uglavnom mirno more bez opasnosti od uragana i ekstremnih prirodnih pojava kao u drugim konkurentnim podrujima koja privlae luksuzne arter jahte, Hrvatska se nautika industrija u kratkom roku moe razviti u dostupnu i primamljivu destinaciju luksuznog artera, ali uz kvalitetnu implementaciju pametno planiranih i ciljanih investicije te uz obavezno obrazovanje osoblja koji e raditi na svim servisima u ovome osjetljivom i profinjenom ali i potencijalno vrlo profitabilnom segmentu nautikog turizma. Vrsta artera koja je najprisutnija u Hrvatskoj je Bara boat arter kod kojeg iznajmitelj jahte ili jedrilice sam upravlja plovilom kao voditelj brodice. Osim najma plovila sa skiperom ili bez, arter tvrtke nude i sljedee usluge: kola jedrenja, kola skipera (jedrenje i motorni brodovi) tijekom itave godine sa vrhunskim instruktorima i predavaima, koji e korisnika kole osposobiti za voditelja plovila uz odgovarajui licencu, cjelogodinje uvanje i brigu o brodu te servis i konzervaciju motora, potpunu uslugu za gosta smjetaj, transfer, catering, ribolov, ronjenje, najam dodatne opreme itd,. mogunost dnevnog, vikend najma ili one way artera, nie cijene u predsezoni i postsezoni, popuste za vietjedni najam ili rani booking te sajamski popust, organizaciju jedriliarskih regata i flotila, tradicionalnu gostoljubivost i profesionalnost djelatnika koji se slue s nekoliko stranih jezika ,te stoje gostima na raspolaganju.24 Organizacija arter tvrtke ovisi o njihovoj veliini i sadraju njihove usluge. Neke arter tvrtke nude iskljuivo svoju flotu direktnim gostima ili agencijama, dok druge u ulozi agencije uz ponudu svoje flote nude i plovila drugih arter tvrtki. Mnoge arter tvrtke u svojoj strukturi pored agencije za iznajmljivanje plovila imaju i zastupstvo odreenog proizvoaa novih ili polovnih plovila ili se bave pretprodajom polovnih prolila. Uspjeh arter tvrtke uvelike ovisi o stupanju modernizacije, istroenosti i razne sposobnosti, znai, to su plovilanovija i bolje
24

HGK Sektor za turizam, Udruenje pruatelja usluga smjetaja na plovilima, www.hgk.hr (04 lipnja 2010.)

37

opremljenija s modernom opremom u bazi arter tvrtka e imati vie uspjeha od onih arter tvrtki i koje imaju zastarjela plovila. Danas arter predstavlja unosnu djelatnost pri emu se pretpostavlja da povrat uloenog kapitala iznosi 3 do 5 godina. Preduvjet za profitabilnost je prosjena popunjenost od 16 20 tjedana po plovilu, to je u sluaju Hrvatske vrlo teko izvedivo. S tim da plovilo nakon 5 godina intenziteta u arter djelatnost treba iskljuiti iz flote jer plovilu cijena najma pada a zahtjeva jednak ili povean angaman odravanja. Nautiki turizam spada u grupu elitnog turizma. Pojam elitnog turizma uz sebe vee i poveanu potronju. No potronja ne zavisi samo od kupovne moi nautiara ve i od trita, odnosno od irine i kvalitete ponude i od vrste turizma. U anketi TOMAS 2004, istraivanje potronje emitivnih trita Europe na hrvatskom nautikom turistikom tritu, ukazalo je na sljedee rezultate, koje prikazujemo u tabeli (Tablica 4). Tablica 4: Prosjena dnevna potronja nautiara u Hrvatskoj 2004. g.
Prosjena dnevna potronja nautiara u eurima Srednja vrijednost Ukupno Organizacija plovidbe Individualna arter Zemlja porijekla Njemaka Austrija Italija Slovenija Hrvatska Velika Britanija Maarska eka Poljska Francuska Nizozemska 64,31 71,80 81,03 66,58 47.27 91,42 77,78 59,91 77,60 91,94 91,87 55,44 139,49 71,76

Izvor: TOMAS 2004, Lukovi, T., Greti, Z.: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi hrvatske i europskog dijela Mediterana.
38

Potronja nautiara s 71,76 eura dnevno, ako uzmemo u obzir i broj dana boravka nautiara dolazimo do prosjene potronje od 1281 eura po nautiaru. Francuzi, Nizozemci i Englezi su najbolji potroai s preko 20% potronje iznad prosjeka. Prosjena potronja u Hrvatskoj 2004 godine je iznosila oko 30 eura dnevno, s toga Hrvati su najloiji potroai, to je i razumljivo. Po vrsti nautikog turizma arterai troe 1,5 puta vie od nautiara u individualnoj plovidbi. Uzroci tome su razliita struktura trokova. U Hrvatskoj postoji Grupacija iznajmitelja plovila Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja okuplja sve artere tvrtke trgovaka drutva registrirana u Hrvatskoj za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila. arter tvrtke u svojoj ponudi imaju jedrilice, motorne brodove, kamatare te manje brodice i glisere. U hrvatskom arteru oko 75% plovila su jedrilice, a ostalo motorne jahte i druge brodice. arter tvrtka moe imati plovila iskljuivo pod hrvatskom zastavom. arter tvrtke pruaju nautiara ponudu svojih usluga u svojim arter bazama u gotovo svim marinama i privezitima na podruju hrvatskog Jadranskog mora. Udruenje pruatelja usluga smjetaja na plovilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori zajedno nastupa na nautikim sajmovima na inozemnom turistikom tritu te ima 12 nautikih informatora educiranih od strane Hrvatske turistike zajednice.25 Ranijim hrvatskim propisima bilo je doputeno da na jahti i brodici boravi tko hoe i koliko hoe, a od poetka 2005. godine u primjeni je novi pomorski propis, koji je usmjeren na smanjivanje iskorjenjivanje crnog artera na Jadranu, propisivanjem posjedovanja vinjete za strane brodice i jahte. Tada se po prvi put regulirao nain zakonskog nautikog artera na Jadranu, koji siju obavljati samo tvrtke registrirane u Hrvatskoj za tu djelatnost. Svi ostali za ukrcavanje i vonju gostiju na svojim plovilima trebali su ispuniti potrebne formulare, najaviti goste i kazati kada e se i koliko zadrati na njihovim brodovima. Vlasnici stranih rekreacijskih plovila (jahta i brodica) moraju kupiti vinjetu za plovilo, ako ele nesmetano ploviti u naem moru. Pod krinkom stalno novih roaka i prijatelja na brodu suse tako izmjenjivali gosti koji su tu uslugu iznajmljivanja broda plaali izravno vlasniku, a da nigdje nisu bili prijavljeni niti je i jedna pristojba za njih plaena dravi. O tome najbolje govori podatak da je u najboljoj nautikoj sezoni 2004. godine koja je oborila sve rekorde u duini

25

Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 224

39

trajanja i brojnosti nautiara, posebice onih na arter plovilima, u dravni proraun slubeno ulo tek 55 milijuna kuna od nautikog turizma. Zakonom su predviene kazne za fizike osobe obrtnike i to od 3 000 do 700 000 kn, a prekraj pravne osobe od 3 000 do 900 000 kuna, koji se zateknu u crnom arteru.26

4.2. Kruzing
Kruzing je vrsta biznisa nautikog turizma, koji se organizira kao kruno putovanje plovilom kruzing kompanije ili za svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom. 27 Kruzing u nautikom turizmu veoma je razvijen u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta, dok se u Hrvatskoj razvija zadnjih godina posebna vrsta kruzinga Old Cruiser a radi se o viednevnom ili izletnikom krstarenju na motornim jedrenjacima-trabakulima. Poslovanje kruzinga odvija se kroz: poslovanje plovilima za krstarenje, kruzerima, poslovanje specijaliziranih kruz luka.28

Razvoj trita usluga krstarenja moe se pratiti na osnovu vie izvora i podruja gdje se statistiki zahvaaju pojedini trini elementi, a to su: broj putnika na kruim putovanjima koje registriraju brodske kompanije koje u svojoj floti raspolau brodovima na kruna putovanja, broj brodskih kompanija koje se u svom poslovanju orijentiraju na kruna putovanja broj registriranih brodova i njihove karakteristike, namijenjenih krunim putovanjima, te dinamika izgradnje novih brodova, broj agenata, putnikih agencija koje su specijalizirane za ponudu krunim putovanjima, odnosno podaci o prometu u lukama koje su u programu krstarenja.29

26 27

ovo, P., Mrela, A., Barievi, H., Crni arter u Republici Hrvatskoj, Rijeka, 2010. godine, str. 152 Lukovi, T., Greti, Z., Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana , Split, 2007., str. 122 28 Ibidem 29 Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma , Split, 2002. godine, str. 80

40

4.2.1. Kruzing turizam u svijetu

U europskoj potranji za kruzing turizmom prevladava V. Britanija, dok su Hrvatsku obalu 2006. godine najvie posjeivali turisti iz Italije (28%), SAD-a (23%), panjolske (18%), Francuske (8%) te Njemake (4%), to su ujedno i najznaajnije emitivne zemlje kruzing turizma Hrvatske. Prosjena dnevna potronja gostiju na krunim putovanjima je 39 eura, dok visina potronje ovisi o duljini boravka gostiju. Snaga Hrvatske na tritu turizma jest injenica da je Hrvatska potpisnica gotovo svih najznaajnijih meunarodnih konvencija, a u skladu s tim usklauje svoje pravne propise na meunarodnoj razini.30 Tablica 5: Ukupna svjetska potranja turista za kruzing putovanjima i dob putnika u 1995., 2000. i 2006. Godina 1995. 2000. 2006. Broj zainteresiranih putnika (mil.) 5,67 9,61 16,00 Dob turista na kruzeru 65 55 45

Izvor: Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 223 Broj zainteresiranih putnika raste, putovanja su cjenovno prihvatljiva, te takoer dolazi i do jake konkurencije na kruzing tritu. Kruzing, kao jedna od tri osnovne vrste nautikog turizma, razvio se u jedan od vodeih svjetskih korporativnih biznisa. Kao rezultat na svjetskom tritu specijaliziranih kruzera. Posebno se istiu povezanost i meusobna uvjetovanost kruzera i luka za njihov prihvat. Dinamini razvoj kruzinga vezao je uza sebe velika kapitalna ulaganja i razvoje flote sa zadaom da zadovolji turista, te osigura profit korporacijama.
30

Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 226

41

U borbi za mega svjetsko trite, dogaaju se i mega strateke organizacijske promjene izmeu velikih korporacija. Dolazi do spajanja velikih korporacija u korporacijske grupacije, te je rangiranje kruzing korporacija izgubilo smisao. Tri vodee svjetske grupacije kruzera su: Carnival Corporation Miami/ Florida Royal Caribbean Cruises Miami/ Florida Star Cruises Group Ove tri multi-kontinentalne korporacije vladaju tritem kruzing ponude putem deset kruz korporacija okupljenima u njima.

4.2.2. Kruzing turizam u Hrvatskoj

U poetku razvoj kruzing turizma u Hrvatskoj su odreivale brodarske inozemne tvrtke. Nakon utvrivanja vizije i misije razvoja kruzing turizma hrvatska aktivnost u daljnjem upravljanju se poveala. Misija razvoja hrvatskoj kruzing turizma je poveanja blagostanja stanovnitva u kruzing destinacijama te Hrvatskoj u cjelini. Zbog atraktivnosti Hrvatska kao destinacija postaje sastavni dio itinerera krunih putovanja. Kruzing turizam se nalazi u fazi uzleta i oekuje se i rast potranje. Sljedeim grafikonom se prikazuje struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u 2006. g.

42

Grafikon 5: Struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u 2006. g.

Korula 4% Split 6% Ostalo 8%

Dubrovnik 82%

Izvor: Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 232 Vidljivo je kako u Hrvatskoj najvei udio ima grad Dubrovnik po broju posjetitelja, slijede ga Split i Korula te ostatak manje luke po Jadranu. Trite ponude kruzinga se temelji na internetskom komunikacijskom mediju. Ta karakteristika ponudu kruzinga ini elastinijom u odnosu na luke nautikog turizma. Ponuda kruzing, u usporedbi sa svim vrstama turistike ponude sredstvo priroda, ine nedjeljiv spoj, oblikovan u kruz rutu. Hrvatska je postala prepoznatljiva po nautikoj ponudi Old kruzer. Rije je o viednevnim ili izletnikim krstarenjima na tipinim hrvatskim jedrenjacima tzv. trabakulima. Brodovi su vrlo kvalitetno opremljeni i prilagoeni viednevnom boravku turista. Razvoj old kruzera potaknuo je malo obiteljsko poduzetnitvo du jadranske obale. Male obiteljske kruzerske tvrtke usto
43

razvijaju i flotu brzih plovila srednjeg kapaciteta za prijevoz turista na dobro opremljene plae uzdu obale i na otocima.31 Kruzing turizam donosi niz koristi destinacijama pa je dobrodoao u svim destinacijama u Sredozemlju, kojima je turizam znaajan dio gospodarskih aktivnosti.

4.3. Luke nautikog turizma

Luka nautikog turizma je luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom koritenju pravnih ili fizikih osoba. Luka je mjesto gdje se stjeu morski prometni putovi s kopnenim i unutranjim vodenim putovima, radi ukrcaja ili iskrcaja, sa broda ili na brod, robu i putnike. Nautika turistika luka je dio iroke ponude koja ini osnovu razvoja nautikog turizma. Luke predstavljaju vana sredita prometa i trgovine pa se shodno njihovim ekonomskim funkcijama i razliito definiraju. Luka predstavlja prirodno ili umjetno zatien morski, rijeni, kanalski ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon od valova, struja, morskih mijena i leda; zatitu od djelovanja neprijateljskih napadaja; gdje mogu krcati gorivo, vodu i branu; izvriti popravke na brodskom trupu, strojevima i ureajima ili izvriti ienje svih dijelova; gdje mogu sigurno i brzo iskrcati, ukrcati i prekrcati teret i putnike i gdje se mogu odmoriti od posade.32

4.3.1. Podjela i kategorizacija luka nautikog turizma

Pojam nautike turistike luke obuhvaa: turistike luke razliitog tipa, namjene i veliine, vezove uz obalu, sidrita, privremena sklonita, zimovalita, skladita, radionice za plovne objekte-flotu, brodogradilita (brodomarine), servisne radionice, parkiralita, istezalita, dizalice

31

Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 234 32 Lukovi, T., Greti, Z., Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana , Split, 2007., str. 64

44

trgovinsko-opskrbna infrastruktura i sadraj u lukama namijenjeni nautikom turizmu (prometne kapacitete, objekte za dokolicu, port, i razonodu, stanice za opskrbu, razni pratei objekti i dr.).

Luke se mogu podijeliti i na: primarne (tu spadaju luke tipa marina i luke tipa brodomarina), sekundarne (male luke i luice, yachting klubovi i klubovi za portove na vodi), ostale nautiko-turistike luke (sidrita, pristanita, zimovnici, manje uvale, radionice itd.). Funkcije turistikih luka moemo podijeliti na dvije skupine: ekonomske i drutvene funkcije.

Ekonomske funkcije su: prometna (pomorski promet, cestovni promet), trgovina na malo (roba iroke potronje, luksuzne potronje i specijalizirane potronje), razne druge komercijalne aktivnosti (prodaja, zastupstvo, najam plovnih jedinica itd.), servisno (usluna) proizvodna (popravci i odravanje plovnih jedinica, gradnja novih objekata), hotelsko ugostiteljska, receptivna i informativna (prihvat turista, priveza plovnih jedinica, zimovanje plovnih jedinica), ostale tercijarne uslune funkcije.

Drutvene funkcije su: pasivna i aktivna dokolica, rekreacija, odmor, zabava i port,

45

zdravstvena funkcija i lijeenje, razni oblici ugoaja i rekreacije.33

Luke se jo dijele na luke otvorene za javni promet i kule posebne namjene. Luke otvorene za javni promet su morske luke koje, pod jednakim uvjetima, moe upotrebljavati svaka fizika i pravna osoba sukladno njihovoj namjeni i u granicama raspoloivih kapaciteta. Mogu biti otvorene za meunarodni promet i luke otvorene za domai promet. Luko im se podruje utvruje u skladu s prostornim planom, a njima upravlja luka uprava.

Luke posebne namjene su morske luke koje su u posebnoj upotrebi ili gospodarskom koritenju pravnih ili fizikih osoba (luka nautikog turizma, industrijska luka, brodogradilina luka, ribarska luka i dr,) ili dravnog tijela (vojna luka). Prema djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene razlikujemo: vojne luke, luke nautikog turizma, industrijske luke, brodogradiline luke, sportske luke, ribarske luke i druge luke sline namjene. Luke nautikog turizma u Hrvatskoj razvrstavaju se u slijedee vrste: sidrite privezite suha marina marina34

Sidrite se smatra dio vodenog prostora opremljen plutaama za privez plovila u uvali zatienoj od nevremena. Privezite je dio vodenog prostora i dio obale ureen za pristajanje plovila i opremljen priveznim sustavom. Suha marina je dio obale odnosno kopna posebno ograen i ureen za pruanje usluga ostave i uvanja plovnih objekata, te pruanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni prostor ili iz vodenog prostora.
33

Graan, D., Randi, R. A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str. 23 7 34 Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Split, 2002., godine, str 174

46

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgraen i ureen za pruanje usluga veza i uvanja plovnih objekata, te smjetaja turista-nautiara u plovnom objektima odnosno u smjetajnim objektima marine. Shema 3: Podjela luka nautikog turizma, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, usporedno do 2008. g.
PODIJELA LUKA NAUTIKOG TURIZMA

Sukladno Pravilniku iz 199.

Sukladno Pravilniku iz 2008.

Sidrita

Sidrita

Privezita

Odlagalite plovnih objekata

Suha marina

Suha marina

Marina (kategorije)

Marina (sidra)

Izvor: Graan,D., Radni, R.A., Uran, M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2011., str.241.

47

Luka koja ne ispunjava ope i posebne minimalne tehnike uvjete propisane za odreenu vrstu luka, ne moe poslovati pod nazivom takve vrste luka u nautikom turizmu. Pod opim uvjetima se smatraju higijensko sanitarni uvjeti, rjeenje odlaganja smea, otpadnih tvari i voda, otpadnih ulja na sanitarno-tehniki i higijenski nain prije odvoenja s lokacije. Posebni minimalni tehniki uvjeti primjenjuju se na pojedine vrste: sidrite mora imati plutae za privez, jedan interventan privez privezite mora imati prikljuak elektrine struje od 220 V na svakih 20 vezova, prikljuak za higijenski ispravnu vodu na svakih 20 vezova, trgovinu ivenim namirnicama ne dalje od 500 m, jednu zahodsku grupu na svakih 50 vezova marine se razvrstavaju u tri kategorije koje se oznaavaju odgovarajuim brojem zvjezdica. Hrvatska obala podijeljena je prema nadlenostima na 8 lukih kapetanija sa sjeditem u najveoj luci podruja i 63 ispostave u lukama koje pripadaju podruju luke kapetanije. Tablica 6: Luke i uvale pogodne za nautiare obuhvaene Nautikim turistikim vodiem Hrvatske Broj luka, uvala 1 33 76 14 87 53 65 3 59 390 Pula Rijeka Senj Zadar ibenik Split Ploe Dubrovnik Podruja Luka kapetanija 2 3 16 41 12 36 22 39 3 35 204 4 10 9 0 8 11 14 0 5 57 5 23 67 14 79 42 51 3 54 333 Naseljenost Marina Sidrite Vezovi u moru 6 2846 2490 0 1830 3056 2617 0 1010 13849 Mjesta na kopnu 7 730 1040 0 1080 1140 680 0 240 4910 Granini prijelaz 8 5 0 1 1 2 4 2 4 19

Opskrba

9 24 56 12 68 37 51 3 42 293

Izvor: Nautiki vodi Jadrana, hrvatska obala, Leksikografski zavod Zagreb 2000.

48

Nautika turistika luka promatrana kao poduzee, postavljat e ciljeve koji su primjereni uvjetima u kojima posluje i preferencijama vlasnika: Luka je sloen sustav koji ukljuuje niz tehnikih, pomorskih, ugostiteljskih, posrednikih i administrativnih djelatnosti. Stoga se u svim tim podrujima postavljaju ciljevi koje treba dostii u poslovnom procesu.35

4.3.2. Marina kao luka nautikog turizma

Marina je tip turistike luke, talijanskog je podrijetla, a oznaava malu luku za prihvat rekreacijskih plovila. Marina je specijalizirana luka ili suvremeno ureen i od valova zatien akvatorij za potrebe nautikog turizma i rekreaciju. Marina se definira i kao luka koja prua usluge veza i uvanja plovnih objekata, u njoj se mogu i pruati usluge odravanja i servisiranja koje obavljaju poduzetnici tih djelatnosti i servisi smjeteni u samoj marini i izvan nje. Marina trenutano predstavlja krajnji domet nautiko turistike ponude u svijetu. Prema stupnju opremljenosti mogu se podijeliti na: standardne s osnovnom udobnou, luksuzne s visokim stupnjem udobnosti i rekreacije mogunost koritenja sportskorekreacijskih i zabavnih sadraja. Prema tipovima gradnje dijele se na: ameriki tip jednostavna izgradnja, funkcionalni razmjetaj, atlantski tip slabije opremljen, manji kapacitet, mediteranski tip manje kopnene povrine, vrsta gradnja infrastrukturnih objekata. S obzirom na poloaj akvatorija, dijele se na: otvoreni , polu -uvueni, uvueni i potpuno uvueni. Prema vlasnitvu: privatna, komunalna i javna. S obzirom na lokaciju podijeljene su na: morske, jezerske, rijene i kanalske marine. Marine kao najznaajnije komercijalne luke za nautiki turizam dijeli se u tri kategorije:36 Prva kategorija marina s pet zvjezdica, Druga kategorija marina sa etiri zvjezdice, Trea kategorija marina sa tri zvjezdice.
35 36

Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma , Split, 2002. g., str. 252 Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, NN 142/99, l. 9., toka 2.

49

Opim minimalnim uvjetima definirana je najnia doputena razina prostornih, ekolokih, graevinskih, funkcionalnih, eksploatacijskih, sigurnosnih,sanitarnih i komunalnih elemenata, kao minimalno prihvatljivih preduvjeta za ukljuivanje nekog objekta u kompleksni sustav nautike ponude. Svaka kategorija marina podrazumijeva adekvatnu razinu posebnih minimalnih tehnikih uvjeta i usluga koji su navedeni u Pravilniku. Uz ope minimalne uvjete, marine moraju zadovoljavati i dodatne, posebne minimalne uvjete. To su elementi kategorizacije koji se odnose na ureenje i opremu, kvantitativne i kvalitativne osobine i usluge. Tablica 7: Elementi kategorizacije luka nautikog turizma OPI MINIMALNI UVJETI
Lokacija i stupanj izgraenosti Zatita okolia Sigurnost plovila i ljudi Opskrba vodom Odvod Uklanjanje otpadnih tvari Sanitarna opremljenost ** izgraeni vezovi ** protupoarna zatita ** rasvjeta ** luka rasvjeta

UREENJE I OPREMA
Lokacija Pristup i prometna povezanost Kopneni prostor Usluge prehrane i pia Trgovine Servisi i oprema Ostali objekti Usluge smjetaja Vodoopskrba Elektroopskrba Higijena i istoa Pogodnost za goste Prostori za osoblje *prostor na kopnu za odlaganje min. 50% plovila * Yacht club

USLUGE
Usluge u marinama Prijem i uvarska sluba Odravanje prostora Zatita gostiju Servisne i ugostiteljske usluge i usluge trgovine Znanje stranih jezika * izgled osoblja * iznajmljivanje jahti Pogodnosti za goste sanitarnih i ostalih

Izvor: Lukovi, T., Greti, Z.,: Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, 2007. g., str. 77

50

Marine kontinuirano rade na obogaivanju i podizanju nivoa usluge, te se prilagoavaju suvremenim potrebama i eljama nautikih gostiju. Marine prema poziciji u odnosu na slikoviti prikaz. Slika 1. Marina Novigrad - uvuena

Slika 2. Marina Kremik potpuno uvuena

51

Slika 3. Marina Vrsar polu-uvuena

Slika 4. Marina Punat - otvorena

52

Marina Punat je smjetena na najveem jadranskom otoku Krku, na 45' 01,3'N, 14'37.6'E, a za nautiare iz srednje Europe ima vie prednosti: povezanost otoka Krka mostom s obalom potpuno zatien poloaj u Puntarskoj uvali nije daleko od omiljenog izletita Kornati blizina meunarodne zrane luke Rijeka puntarska uvala s otoiem Koljunom i njegovim samostanom spada u vrh hrvatske kulture. Brodovi koji stacioniraju u marini Punat registrirani su u sljedeim dravama: Austrija (40,73%), Njemaka (33,02), Hrvatska (6,90%), Slovenija (6,55%), Italija (12,80%), te Francuska, Belgija, Nizozemska , vicarska, eka, Slovaka, Maarska, Skandinavske zemlje i ostalo. Prosjena duljina brodova koji posjeuju Marinu je izmeu 10 i 11 metara, a od toga je 60% motornih i 40% jedrilica.37

Broj stalnih gostiju se rijetko mijenja, vezovi se u pravilu koriste dugi niz godina. Stalnim gostima Marina odobrava popust na cijenu veza, koji moe biti i do 18% za 35 godina neprekinutog boravka u marini. Uz stalno usidrene brodove, u marinu godinje doe oko 300 brodova u tranzitu. Marina Punat je primjer pionira u razvoju nautikog turizma u Hrvatskoj. Dosegla je razinu moderne i profitabilne tvrtke koja prua kompletnu uslugu i konkurencija je mediteranskim marinama.

37

Duli, A., Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Split , 2002. g., str. 323

53

5. RAZVOJ NAUTIKOG TURIZMA HRVATKSE NA MODELU ACI CLUBA

Sustav Adriatic Croatia International Club-a (ACI CLUB) je uvelike pridonio razvoju nautikog turizma Hrvatske. Njihov pothvat, izgradnja marina, je privukao i postigao sve vei interes i prisutnost nautiara koji su sa svojim plovilima posjeivali hrvatsku obalu.

5.1. ACI CLUB opis poduzea i poslovne odrednice

Adriatic Croatia International Club je osnovan 1. srpnja 1983. godine. Inicijatori projekta, osnivai ACI-a uspjeli su stvoriti lanac marina du hrvatskog dijela Jadrana s visokokvalitetnom i standardiziranom ponudom. Uz velike priobalne gradove, mala otoka naselja ili pak u oazama netaknute prirode, otvarale su se marine, koje su ih oplemenile i sauvale. Danas je u sustavu ACI-a 21 marina. Od najsjevernije marina u Umagu do najjunije marina pokraj Dubrovnika. Najljepe more, sigurna plovidba, visoki sigurnosni standardi i usluga ACI marinama, poticaj su nautiarima da Jadranom plove tijekom cijele godine. Uz razigrane ljetne mjesece, u marinama je osobno veselo vikendima i u vrijeme blagdana, kada usred zime oive gradovi, a brojni ljubitelji mora, plovidbe uitka u prirodi pune baterije kako bi spremnije odgovorili na napore svakodnevice. Marine ACI-a nude siguran vez te sve potrebne servisne usluge visoke kvalitete. Moderne i besprijekorne usluge namijenjene posadama. Marine su i pravi gastronomski centri s vrhunskom ponudom jela mediteranske i internacionalne kuhinje te kvalitetnih vina. ACI club je i vrhunski organizator najveih svjetskih jedriliarskih natjecanja. Poput ACI Match Race Cupa na kojem ve 21 godinu sudjeluju najbolji svjetski skiperi i njihove posade. ACI svojom brigom za ouvanje okolia u znatnom broju marina s ponosom istiu Europsku plavu zastavu priznanje za sigurnost i istou mora. Slogan ACI cluba je: ploviti sigurno, bezbrino, u potpunosti se predati uivanju u kontaktu s nedirnutom prirodom, poistovjetiti se s galebom, upijati miris mora i borovine, sluati govor vjetra, opustit se

54

na alu puste uvale, moe se jedino uz pouzdana i vjerna partnera, uz sustav koji nam nenametljivo ali s puno opravdanoga samopouzdanja prua cjelosnu podrku.38 ACI club je uvijek bio lider hrvatskog nautikog turizma. ACI je izrast ao u prepoznatljivi brend ne samo Jadrana ve i Mediterana. Sredinje vrijednosti koje se proimaju cijelim sustavom ACI marina su iznad svega izvrsna usluga, ekoloka osvijetenost, vrhunski standardi svih segmenata poslovanja te kontinuirani rad na poboljanju usluga i kreiranju novih usluga prema potrebama trita. Opi cilj Aci cluba je trajno udovoljavanje potrebama klijenata, zaposlenika i menadmenta kako bi i dalje bili prvi izbor klijenata zbog naih konkurentskih prednosti. Posebni ciljevi su: na usluzi klijentima svakog trenutka razumijevanja potreba klijenata odgovornost prema iroj drutvenoj zajednici, zaposlenicima i okoliu tenja ka stalnom napredovanju i obrazovanju naih zaposlenika razvoj ljudskog potencijala i intelektualnog kapitala izraena svijest o znaaju svakog pojedinca za organizaciju unapreenja modernog sustava marina evaluacija, analiza te razvoj i poboljanje procedure organizacije unapreenja, razvoj i svih sustava upravljanja Principi poslovanja ACI cluba su potenje, zakonitost rada i poslovanja, profesionalnost, strunost, odgovornost objektivnost i neovisnost u radu, povjerljivost i tajnost u poslovanju te zatita podataka, izbjegavanje sukoba interesa, transparentnost, odnosi sa dioniarima koji se temelje na transparentnom izvjeivanju i otvorenoj komunikaciji.

5.2. Financijski pokazatelji ACI club

Poslovni prihodi poinju se intenzivnije ostvarivati od Uskrsa, koji se 2011. godine obiljeava krajem travnja kada i slubeno zapoinje nautika sezona, pa do konca listopada. Istovremeno se u ovom razdoblju ostvaruju najvea ulaganja s ciljem oplemenjivanja sustava i pripreme sezone kako bi marine doekale goste spremne zadovoljiti njihove potrebe.
38

www.aci-club.hr

55

injenice koje su bitne za sagledavanje ostvarenja rezultata poslovanja u prvih est mjeseci 2011. godine su jo uvijek prisutna recesija nastala u ranijim razdobljima, zbog koje u Drutvu nisu za 2011. godinu poveavane cijene te kasno obiljeavanje Uskrsa, koncem travnja i me i zapoinje nautika sezona. Drutvo je u prvih est mjeseci 2011. godine ostvarilo pozitivan bruto financijski rezultat poslovanja u iznosu od 10.808,772 kune, to je za 3,5 milijuna kuna vie od prethodne godine i za 8,1 milijun kuna vie od planirane dobiti Drutva. Na dan 30.6.2011. godine na stalnom vezu u ACI marinama bilo je 3.550 brodica, to je za 2% manje od ostvarenja prole godine i plana za 2011. godinu. Financijski pokazatelji usluge stalnog veza, koji su u poslovnim prihodima prvih est mjeseci 2011. godine sudjeluju s 60%, porasli su za 5% u odnosu na ostvarenje prethodne godine i za 4% su vii od plana. Fiziki pokazatelji usluge dnevnog veza izraeni u brod danima biljee poveanje od 3% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine i plan. Recesija koja je zapoela u prethodnim razdobljima najvie se reflektirala na smanjenje tranzita kod plovila do 8 m duljine, gdje je evidentiran njihov pad prisutnosti kako u ACI sustavu tako i openito, u drugim konkurentnim marinama. S druge strane, sve je ea pojava sidrenja plovila u divljim valama te na sidritima i privezitima lukih uprava u blizina marina, to za marine predstavlja apsolutnu nelojalnu konkurenciju. Obzirom da su ovogodinji uskrnji blagdani bili u drugoj polovici travnja, odnosno tri tjedna kasnije nego u protekloj godini, odgoen je i poetak nautike sezone, kada se organiziraju tradicionalne uskrnje regate i zapoinje tranzitni promet po marinama. Uee prihoda dnevnog veza u poslovnim prihodima za prvih est mjeseci 2011.godine iznosi 14%, a financijski efekti usluge dnevnog veza za prvih est mjeseci, prati porast fizikog prometa i biljei poveanje za 6% u odnosu na ostvarene prihode istog razdoblje prethodne godine i plan. Mjeseni vez je kategorija usluge koja tijekom cijele godine ne prelazi uee od 4% ukupnih poslovnih prihoda, a odobrava se u skladu s mogunostima pojedine marine, radi to bolje popunjenosti kapaciteta ili pak u prijelaznim razdobljima prije sklapanja ugovora o stalnom vezu.Prihod mjesenog veza u izvjetajnom periodu povean je za 4% u odnosu na ostvarenje istog razdoblja prole godine i za 1% je povean u odnosu na planirane prihode. Prihod zakupa
56

povean je za 860 tisua kuna u odnosu na prvih est mjeseci prethodne godine, kada zbog rekonstrukcije poslovne zgrade u marini Split, gdje prostori u najveem dijelu predvieni za davanje u zakup, vei dio godine nisu bili u potpunosti u funkciji. Prihodi temeljem ostalih usluga nautiarima poveani su za 23%. Poslovni prihodi za prvih est mjeseci 2011.godine ostvareni su u iznosu od 46.237.577 kuna i za 4,5 milijuna kuna ili za 6% su vii od istog razdoblja prethodne godine. Kako Drutvo ostvaruje 65% poslovnih prihoda na stranom tritu, fluktuacija teaja ima znaajan utjecaj na ostvarenje prihoda. Rast teaja tijekom prvih est mjeseci, utjecao je na poveanje ostvarenih prihoda u odnosu na isti period prethodne godine u ukupnom iznosu od 802 tisue kuna. Poetni novani saldo tijeka novca iznosio je 14.088.405 kuna dok zavrni saldo iznosi 30.419.443 kune, iz ega proizlazi da je tijekom prvih est mjeseci 2011.godine dolo do neto poveanja novca i novanih ekvivalenata u iznosu od 16.331.038 kuna.39

39

www.aci-club.hr

57

6. ZAKLJUAK
Turizam predstavlja jednu od najznaajnijih gospodarskih djelatnosti. Turistika ponuda je sve vie orijentirana svakom turistu kao individui. Potranja je sve zahtjevnija, a ponuda je sve tee prati radi svoje neelastinosti. Radi otre konkurencije meu turistikim zemljama dolazi do unaprjeivanja i oplemenjivanja ponuda.

Europa, sa svojim raznovrsnim prirodnim ljepotama i u ugodnom klimom, bogatim kulturnim naslijeem te dobrom prometnom povezanou, u svjetskim je razmjerima bila i ostala najatraktivnije receptivno turistiko, a tako i nautiko odredite. Na podruju Mediterana razvila se specifina mediteranska kultura, ivotni stil, temperatura i sve ono to ga ini posebnim i jedinstvenim. na tom putu razvoja turizma na Mediteranu, zadnjih se desetljea razvija nautiki turizam, kao selektivna turistika vrsta s izraenom pomorskom komponentom. Ostvarujui razvoj s visokim stopama rasta, nautiki se turizam, na europskom dijelu Mediterana, razvio kao snaan i prepoznatljiv dio ukupne turistike ponude. Oblikovanje ponude nautikog turizma utjee na razvoj svekolike ponude na odreenom lokalitetu. U jednom dijelu Mediterana ponuda nautikog turizma tek je dio ukupne turistike ponude velikih korporacija, a u drugom, veem dijelu Mediterana, predstavlja okosnicu ukupnog razvoja. Nautiki turizam se razvija po visokim stopama rasta bez obzira na kojem dijelu Mediterana ga analiziramo. Nautiki turizam jadranskog dijela Italije, Hrvatski i Grke razvija se kao turistiki fenomen koji se sve bolje stapa s okruenjem, istovremeno producirajui visoke stope razvoja. Njegov razvoj je snaan i poprima ulogu pokretaa svekolikog razvoja, koji se oko marina iri u koncentrinim krugovima, podupirui opi razvoj i respektirajui prirodu na kojoj razvija svoju ponudu.

58

Ovaj rad bi trebao ukazati u kojem se pravcu i na kakav nain razvoj hrvatskog nautikog turizma treba odvijati. Nautika i nautiki turizam u Hrvatskoj je razvijen, ponajprijemnogo marina. Cjelokupni sadraj predstavlja raj za nautiare. Prirodni resursi za razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj znatno su vie kategorije od razine usluga koje u toj vrsti turizma pruamo. Hrvatska mora ostvariti zaokret u buduem turistikom razvitku, mora razviti vlastiti turistiki proizvod s naglaskom na kvalitetu. Zato se svakako treba uzeti u obzir potrebe i mogunosti unaprjeenja proizvoda, ne samo kroz poveanje vezova ve i itav niz postojeih usluga. Zadnjih par godina Hrvatska je prepoznatljiva na karti i postaje sve popularnija u nautikom turizmu. Nautiki turizam je u sve veem zamahu a prati ga i sve vei broj istraivanja, koje stvaraju daljnje pretpostavke razvoja nautikog turizma i kao turistikog fenomena i kao gospodarske djelatnosti, ali i kao multidisciplinarne znanstvene discipline. Hrvatska je pomorska zemlja s dugom povijeu i tradicijom u pomorstvu i turizmu te treba ouvati sve prirodne ljepote kao to je Jadransko more koje i jest glavni motiv dolaska nautiara i turista.

59

PRILOG
1. Ponuda artera- najam i prodaja plovnih objekata arter ili artering je poslovanje s plovilima, odnosno brodovima, u smisli njihova iznajmljivanja nautiarima. arter ponuda je izrazito elastinija od ponude marina. Trite ponude artera odrava kontakt s nautiarom od trenutka odluke nautiara za najmom plovila, preko preuzimanja plovila, sve do povratka nautiara i plovila. arter kompanija ima, gotovo, neprekidan kontakt s nautiarom, tijekom njegove plovidbe, sve do trenutka povrata i naplate usluge. Stoga je najvaniji dio artera, komunikacija.40

arter se u svom razvoju i povezuje s proizvodnjom brodova, a dobar je primjer njemaka arter i brodograevna kompanija Bavaria Yacht GmbH, jedna od najveih u Europi. Ona ima jedan od najjaih posrednikih sustava, te svoje brodove, bez obzira radi li se o arteru, prodaji plovnih plovila ili nekoj drugoj usluzi, licencira i plasira na najviem nivou usluge. Na hrvatskoj obali Jadrana, uz Mooring i Bavaria Charter, vodee arter kompanije su: Pitter Yachting, 130 brodova (brodovi locirani na 5 lokacija), Adriatic Charter, 112 brodova (brodovi locirani na 2 lokacije Sukoan i Katela), Jonathan Yachting, 106 brodova (brodovi locirani na 5 lokacija), Elan Yachting, 104 broda (brodovi locirani na 4 lokacije), Euromarine Charter, 78 brodova (brodovi locirani na 4 lokacije).

Jedna od najznaajnijih i dobro organiziranih Hrvatskih arter kompanija je Euromarine Zagreb, koja je prola vrlo dinamian razvojni put od 3 plovila, koja je vlasnik jedva izvukao za vrijeme ratnog razaranja u Dubrovniku, do dananje flote od 85 plovila. S tim je plovilima, tijekom rata, organizirao arter u Palma de Mallorci, a danas na podruju Mediterana posluje s 85 plovila srednje veliine, marke Jeanneau. Euromarine Zagreb tako je postala jedna od veih arter tvrtki.

40

Lukovi, T., Greti, Z., Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Split, 2007, str. 166

60

Slijedi nekoliko ponuda Euromarine Zagreb ( www.euromarine.com.hr )

SUN ODYSSEY 33i A *1 1YB YANMAR 21 KS (3YM20) Cijena (osnovna tvornika): 71.500,00

61

CAP CAMARAT 5.5 WA A *1 1A0 Cijena (osnovna tvornika): 10.740,00

62

PRESTIGE 450 A *1 1WDH 2 VOLVO D6 IPS500 (2 370 KS) sa Joystickom Cijena (osnovna tvornika): 409.900,00

63

2. Ponuda turistike agencije (primjer najma luksuzne jahte):

Fairline Squadron 58 Izvor: http://orvas-yachting.com/hr/anu/orvas-yachting/luxary-yachts/fairline-squadron-58/

64

ENTERTAINMENT: Sony LCD TV/DVD in saloon and twin guest cabin, Sony Hi-Fi surround sound system linked to fly and cockpit

TENDER & SPORTWATER TOYS: Maestral 310, Outboarder 10 hp, wakeboard,snorkeling equipment, donut

EQUIPMENT: Air conditioning, Generator 12 KW, Ice maker, hydraulic gangway with RC, Water maker 80L7h, dishwasher, underwater transom lights, teak deck, curtesy lightning in cockpit and fly, big seating area on fly convertible in to sunbatrhing area, Suntent, BBQ Podaci o luksuznoj jahti: Gradnja: Fairline UK Year of Build: 2006 Model: Squadron 58 Beam: 4.85 Draft: 1.39 Duina broda: 17.91m Godina proizvodnje: 2006 Motori: 2 x 800 hp - MAN Brzina krstarenja: 32 knot Broj kabina za goste: Master double bed cabin, VIP double bed cabin, Twin bed cabin Broj gostiju: GUESTS CRUISING: up to 8 GUESTS SLEEPING: up to 6 Broj posade: Captain & Hostess Cjenik: Od 01.01. 22.06. i od 24.08. - 31.12. iznosi 14000 po tjednu Od 22.06. 24.08. iznosi 17000 po tjednu

65

LITERATURA
1) KNJIGE: 1. Apolonio, A.: Nautiki turizam na Jadranu, Meuopinski odbor turistikih drutava junog Jadrana, Dubrovnik, 1969. 2. Blaevi, B., Turizam u gospodarskom sustavu, FMTU, Rijeka, 2007. 3. Cicvari, A.: Ekonomika turizma, Zagreb, Samobor, 1990. 4. ovo, P., Mrela, A., Barievi, H., ''Crni arter'' u Republici Hrvatskoj, Pomorstvo, Rijeka, 2010. 5. Duli, A.: Nautiki turizam: upravljanje nautikom lukom, Ekokom, Split, 2002. 6. Duli, A.: Trini aspekti razvoja nautikog turizma, Institut za pomorsku, turistiku i obalnu privredu, Split, 1973. 7. Graan, D., Radni R.A., Uran M., Strateka usmjerenja nautikog turizma u Europskoj Uniji, Sveuilite u Rijeci, FMTU, Opatija, 2011. 8. Ivoevi, D., Nautiki turizam Hrvatske, Novigrad (istarski), vlast. nakl., 1995. 9. Joki, B., Turizam u sociokulturolokoj perspektivi, Mikrorad, Zagreb, 1997. 10. Knezevi, I., First European Yacht Tourism Cobgress, Rogoznica, Split, 2002. 11. Laa, B., Marine, luke i luice u funkciji nautiko-turistike ponude na prostoru zadarske rivijere, Turizam, 1996. 12. Lukovi, T., Graeti, Z., Nautiko turistiko trite u teoriji i praksi Hrvatske i europskog dijela Mediterana, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007. 13. Lukovi, T., Nautiki turizam europskog dijela Mediterana, Hrvatska paneuropska unija, Split, 2002. 14. Lukovi, T., Nautiki turizam definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, 2007. 15. Mikai, V., Horak, S., Marui, Z., Krei, D., Hrvatski turizam, Znanstvena edicija instituta za turizam, Zagreb, 2006. 16. amanovi, J., Nautiki turizam i management marina, Visoka pomorska kola, Split, 2002. 17. Vukovi, B., Povijest hrvatskog turizma, Prometej, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005. 18. abica, T., Suvremeni nautiki turizam kao imbenik kvantitativnog i kvalitativnog razvoja turistike ponude hrvatskog Jadrana, Ekonomska misao i praksa: asopis Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik, 1995.

66

19. 2)LANCI 1. Budman, M.: Neki aspekt nautikog turizma u Hrvatskoj i svijetu, Nae more, znanstveni asopis za more i pomorstvo, 1996. 2. Dominis, .: Crni arter u hrvatskom nautikom turizmu, Nae more, Dubrovnik, 2002. 3. Graan, D., Uran, M.: Istraivanje potreba i zadovoljstvo nautiara u ACI marinama, hrvatskog turizma, Pomorski Zbornik, 2004. 4. Graan, D.: Kvantitativna i kvalitativna obiljeja nautikog turizma u strategiji razvitka hrvatskog turizma, Pomorski zbornik, 2004. 5. Kovaevi, M.: Razvoj nautikih luka u funkciji odrivog razvoja nautikog turizma, Pomorski zbornik, 2004. 6. Uur, M..: Rad u nautikom turizmu, Zbornik Pravog fakulteta, Sveuilite u Rijeci, 1999. 7. Winkler, Z.: Meunarodni okrugli stol Priobalje i podmorje Jadrana realna ansa za hrvatski turizam, Zbornik izlaganja, Rijeka, 1994. 8. Weber, S.: Stavovi i potronja nautiara u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2002. 9. Tomas Nautika 2001. 10. Tomas Nautika 2007. 3) OSTALI IZVORI: 1. http://www.navis-yacht-charter.com/index.php 2. http://hrcak.srce.hr/index.php 3. http://unwto.org/en 4. http://www.dzs.hr/hrv/publication/2004/4-4-6_1h2004.htm 5. http://www.mint.hr/UserDocsImages/1999-2158.htm 6. http://www.iztzg.hr 7. http://www.htz.hr 8. http://www.zakon.pravos.hr 9. http://sh.wikipedia.org/wiki/Turizam 10. http://www.bozoskoko.com/novosti/medijske-objave/novi-trendovi-u-turizmu/ 11. http://www.hgk.hr 12. http://www.aci-club.hr 13. http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2007_TOMAS-Nautika_2007.pdf 14. http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Tomas/2004_TOMAS-NAUTIKA_HR.pdf 15. http://www.inet.hr/~antuivan/index.htm

67

POPIS TABLICA

Tablica 1: Trendovi u suvremenom turizmu ................................................................................................. 9 Tablica 2: Tipologija zemalja koje razvijaju nautiki turizam.................................................................... 15 Tablica 3: Nautiki kapaciteti najsnanijih svjetskih zemalja u 2004. g. ................................................... 16 Tablica 4: Prosjena dnevna potronja nautiara u Hrvatskoj 2004. g. ...................................................... 38 Tablica 5: Ukupna svjetska potranja turista za kruzing putovanjima i dob putinika u 1995., 2000. i 2006. .................................................................................................................................................................... 41 Tablica 6: Luke i uvale pogodne za nautiare obuhvaene Nautikim turistikim vodiem Hrvatske ...... 48 Tablica 7: Elementi kategorizacije luka nautikog turizma ........................................................................ 50

POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Promet nautiara u Hrvatskoj po regijama 2001. godine ........................................................ 17 Grafikon 2: Broj noenja nautikih turista u Hrvatskoj .............................................................................. 18 Grafikon 3: Plaanje najma plovila (plovilo se najee unajmljuje preko arter kompanije, a plovilo se plaa u Hrvatskoj) ....................................................................................................................................... 35 Grafikon 4: Plaanje najma plovila............................................................................................................. 36 Grafikon 5: Struktura kruzing prometa Hrvatske po broju posjetitelja u 2006. g. ...................................... 43

68

POPIS SHEMA
Shema 1: Temeljne karakteristike nautikog turizma ................................................................................. 13 Shema 2: Osnovni oblici nautikog turizma u Hrvatskoj ........................................................................... 31 Shema 3: Podjela luka nautikog turizma, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, usporedno do 2008. g. .................................................................................................. 47

POPIS SLIKA
Slika 1. Marina Novigrad - uvuena ........................................................................................................... 51 Slika 2. Marina Kremik potpuno uvuena ............................................................................................... 51 Slika 3. Marina Vrsar polu-uvuena ........................................................................................................ 52 Slika 4. Marina Punat - otvorena ................................................................................................................ 52

69