Professional Documents
Culture Documents
Motori SUS
Motori SUS
Predmet:
MOTORI SUS
Br.indeksa I-265/09
k.god. 2012/2013
Datum
Pregledao:
Sadraj:
1. Uvod..1 2. Sistem razvoda radne materije .2
2.1Broj ventila po cilindru 3 2.2Poloaj i broj bregastih vratila ...3 2.3Elementi pogona bregastog vratila .3 2.4Bregasto vratilo (profil brijega) ...4 2.5Ventilski sklop ........4
7. Literatura...10
1. Uvod
Da bi motor mogao pravilno i, sto je najvaznije, bezbedno da radi potrebni su mu podsistemi raznih vrsta koji bi to sve omogucavali.Veliki je broj podsistema jednog modernog agregata, ali se uvek mogu izdvojiti oni najvazniji. U pomone sisteme i ureaje spadaju :
- sistem razvoda radne materije - sistem napajanja motora gorivom - sistem paljenja - sistem podmazivanja - sistem hlaenja - sistem za startovanje - sistem za proiavanje goriva,zraka i ulja itd.
U ovom tekstu ce biti vise reci o sistemu koji omogucava paljenje smese u cilindru, zatim ce blize biti objasnjen rad bregaste osovine i njen uticaj na performanse i druge parametre agregata.Na kraju, analiziracemo i sistem za hladjenje motora.
Konstrukcija komponenata zavisi od vie faktora: Poloaja ventila (u boku ili glavi) Rasporeda ventila (u redu ili pod uglom) Broja ventila po cilindru (2,3,4,5) Broja I poloaja breg.vratila,smjetenih u bloku ili glavi motora) Vrste pogona bregastog vratila (to opet dosta zavisi od njegovog poloaja)
Rasspored ventila moze biti: Stojei ventili u bloku motora (a) Visei ventili u glavi motora (a,b,c) Visei ventili u V rasporedu (d,e)
Konveksni brijeg (sa ispupenim bokom) -koristi se sa ravnim podizaem (a) ili zasebnim podizaem velikog radijusa (b) Tangencijalni brijeg (c) osnovni krug I radijus vrha su spojeni pravom linijom(tangentom)moze se koristiti samo u sprezi sa podizaem sa tokiem.Rijetko se koristi jer proizvodi znatnu buku pri radu,mada daje dobar protoni presjek. Konkavni brijeg (sa udubljenim bokom)-koristi se u sprezi sa podizaem sa tokiem (d)
stvori potrebnu energiju unutar motora, paljenjem smese vazduha i goriva.Sastoji se iz indukcionog kalema (bombine), prekidaa paljenja (sa kontaktima ili bez kontakata), kondenzatora razvodnika i sveica. Ovaj sistem ustanovljen je jo krajem prolog veka i u principu se nije menjao do dananjih dana.
Vozila sa benzinskim, takozvanim OTO motorima, postoje dva sistema paljenja: baterijski i magnetni.Baterijski sistem paljenja koristi se gotovo kod svih putnikih automobila serijske proizvodnje, a magnetni samo u specijalnim sluajevima, kada se zahteva vea sigurnost paljenja (najee kod sportskih vozila i motocikala).Baterijski sistem paljenja koristi elektrinu energiju iz akumulatorske baterije, po kojoj je i nazvan.
visokog napona.Kondenzator koji je povezan s prekidaem spreava nastajanje tetnih iskri izmeu platinskih kontakata prekidaa. Iza strucnog naziva indukcioni kalem,krije se u stvari neka vrsta transformatora.Poznato je da automobilski akumulatori isporucuju jednosmjernu struju napona 12V.Ali,to nije dovoljno da bi varnica preskocila razmak izmedju elektroda svjecica.Zato je potrebno poveati napon struje.Za to se brine indukcioni kalem koji izgleda kao metalna cilindrina kutija I u sebi ima dva namotaja ice obmotana oko metalnog jezgra.Struja niskog napona koja dolazi na primarni namojtaj moe stvoriti magnetno polje oko metalnog jezgra.To magnetno polje izaziva visoki napon u sekundarnom namotaju koji se sastoji od 15-30 hiljada navoja ice.Tako se pocetnih 12V transformie u nekoliko desetina hiljada V potrebnih da bi svjecica proradila.
Postoje razne vrste svecica zavisno od vrednosti temperature koja se dostize u motoru. Jaci motori lako dostizu visoke temperature unutar motora i njima trebaju svjecice koje nemaju veliki kontakt izolatora sa elektrodom i samim tim se ne zagrijavaju previse. Bobinas je neraunajui akumulator koji obezbjeuje i provodi struju do same svjeice.Bobina se sastoji od dva kalema zice primarnog i sekundarnog. Sekundarni je namotan oko primarnog i sadrzi stotinu puta vise namotaja zice. Unutar razvodne kape se nalazi rotor koji se okrece u smeru kazaljke na casovniku. Njegovo kretanje omogucava rotiranje bregaste osovine, tako da sada lako mozemo locirati razvodnu kapu ona se nadovezuje na kraj bregaste osovine, koja se nalazi iznad glave motora. Rotor je povezan sa bobinom i preko nje on dobija struju. Sa svake strane razvodne kape je postavljen konektor, koji je povezan sa kablom koji dalje vodi do svecice.
Postoje dva sistema hladjenja putem tecnosti i putem vazduha. Sistem hlaenja putem tenosti se sastoji iz velikog broja cevi i kanala, kroz koje prolazi tecnost i koje se nalaze na najkriticnijim mjestima motora. Tenost ulazi u kanale unutar motora, cirkulise i prikuplja tako toplotu koju kasnije sprovodi do hladnjaka, gde se tecnost hladi.Sve pocinje od pumpe za vodu (odnosno za tecnost). To je klasicna, jednostavna centrifugalna pumpa, koja je kaisem povezana sa ostalim rotirajucim elementima motorai tako rotira. Kai obezbjeuje rad pumpe samo kada motor radi.Ona obezbjedjuje cirkulaciju tecnosti kroz cjevi i kanale u motoru i nalazi se pri samom ulasku istih u blok motora. U tom bloku se nalaze brojni kanali kuda tecnost cirkulise, a posebni kanali prolaze i kroz samu glavu motora, iznad cilindara. Posebno je kriticna oblast oko izduvnih ventila, koja je cijela obavijena tenou.Kada se cirkulacija kroz motor obavi, tecnost dolazi do sledeceg elementa ovog sistema, a to je termostat. On je glavni faktor koji omogucava motoru njegovu konstantnu radnu temperaturu.Termostat u sebi sadri jedan ventil, koji se otvara i zatvara. Kada je motor hladan, termostat e biti zatvoren i tako nee dozvoliti tenosti da ode do hladnjaka i tako sprovede citav proces hladjenja, jer je potrebno da motor prvo dostigne svoju radnu temperaturu. Kada motor to i ucini, termostat otvara svoj ventil i pusta vodu dalje ka hladnjaku i tako odrzava konstantnom radnu temperaturu u motoru. Kada tecnost prodje kroz termostat, ona ulazi u hladnjak, koji vrsi tzv. razmenu toplote. U hladnjak je uperen (uglavnom) elektricni ventilator, koji doprinosi cirkulaciji hladnog vazduha kroz sace hladnjaka, hladei tako tenost koja tuda istovremeno prolazi. Obicno se, sa obe strane hladnjaka, nalaze mali rezervoari za tecnost, u kojima se nalazi i dio sistema za hladjenje transmisije (menjaca). To je mali hladnjak koji tecnoscu, koja se nalazi u rezervoaru, hladi ulje koje transmisija koristi.Jedna od bitnih stavki celokupnog sistema za hladjenje je i sama tecnost koja se u njemu koristi. Ta tecnost mora da bude specificna zbog vise stvari ona treba da ima sto viu taku kljuanja i sto niu tacku smrzavanja i takodje treba da sto bolje prikuplja i prenosi toplotu iz motora ka hladnjaku.Najcesce se, kao ta tenost, koristi mjeavina vode i etilen glikola, koji je poznatiji kao antifriz. Voda odlicno zadrzava toplotu u sebi, a antifriz ima nisku taku smrzavanja, odnosno visoku taku kljuanja. Antifriz ne smrzava cak do -40 stepeni Celzijusevih, a kljuca tek oko 120.
Sam sistem za hladjenje moe jos dodatno da povisi taku kljuanja, s obzirom na pritisak unutar sistema od oko 15 psi. Pri dodatnom poveanju temperature, pritisak u sistemu se poveava, voda se iri, ali u sistemu postoje dodatni rezervoari u koje se voda puta ako specijalan ventil to poveanje temperature i registruje. Ovim principom, sistem dozvoljava jo dodatnih 25 stepena Celzijuseva poveanja take kljuanja tenosti. Ono sto se jo mora spomenuti jeste sistem grijanja kabine, koji je bukvalno paralelan sistemu za hladjenje. Grijanje se vri tako sto se koristi tenost sistema za hladjenje koja jos nije stigla do hladnjaka, tenost koja je prola kroz motor i samim tim nosi odreenu koliinu toplote. Tenost se specijalnim cjvima dovodi do malog radijatora koji se nalazi iza same komandne table u automobilu. Efikasnost grijanja kabine se poveava prisustvom malog ventilatora iza samog radijatora, iji se rad kontrolise prekidaem iz kabine. Tenost u radijatoru se dobija iz kanala koji se nalazi u glavi motora, a ona naputa radijator kroz cjev koja tenost vodi ponovo do pumpe za vodu, tako da sistem za grejanje radi nezavisno od toga da li je termostat otvoren ili ne.
5. Sistem podmazivanja
Motorno ulje mora smanjiti trenje i troenje klipova, leaja i drugih pokretnih dijelova motora. Pokraj toga ima i ove zadatke: poboljava brtvljenje protiv pritiska izgorjelih plinova; pomae hlaenju motora, jer u kuitu koljenastog vratila i koritu za ulje predaje toplinu zraku, spreava koroziju; ispire dio tetnih ostataka izgaranja. Potrebna koliina motornog ulja dri se u koritu za ulje (karteru) na donjoj strani kuita motora. Odatle ga izvlai pumpa kroz sito i potiskuje prema leajevima koljenastog vratila. Pumpa za ulje kapaciteta je oko 10 litara ulja u minuti, pri emu tlak ulja podeava posebni pretlani oduka. Od glavnih leaja koljenastog vratila ulje tee kroz provrte klipnjae ka leajima.
Rotorska pumpa ima unutra ozubljeni uplji kota (vanjski rotor) u kojem je ekscentrino ugraen zupanik (Unutranji rotora). Oba rotora se okreu u zajednikom kuitu iu meuprostorima izmeu zubaca prenose ulje iz korita motora usisano u Kanle za podmazivanje. Kad je motor Svje, ulje je ukus tako da ga visoki tlak moe potisnuti u uske provrte za ulje. Da se pri tome ne bi pokvarila pumpa, pretlani ventil se otvara pri previsokom tlaku i isputa dio ulja natrag u korito za ulje.
potronju goriva. Zato uloke proistaa zraka treba povremeno - obino nakon 10.000 prijeenih kilometara - zamijeniti ili oprati.U isto vrijem je proista zraka i priguiva zvuka. Utiava jake umove koje stvara zrak u prolazu kroz rasplinja.Kod veine motora je na kuite proistaa zraka prikljuena cijev odzranika s kuita koljenastog vratila. U kuitu koljenastog vratila se naime stvaraju uljne pare. Da ne bi oneiavale okolicu, odzranik je gumenom cijevi prikljuen na procista zraka, a odatle se pare vraaju u motor. Kod nekih motora odzranik nije na kuitu koljenastog vratila nego na poklopcu glave motora.
Veina proistaa zraka u svom kuitu ima zaklopku koja se moe prebaciti sa zimskog na ljetni rad, ili se ak cijelo kuite proistaa okrene tako da zimi motor usisava topliji zrak iz okolice ispunih cijevi. To olakava putanje u rad hladnog motora i spreava zaleivanje rasplinjaa. Budui da je topliji zrak rjei, ponekad zbog prelaenja na zimski rad malo opadne snaga motora.
Najbolji proistai zraka u svom kuitu imaju ugraen termostatski ureaj koji automatski osigurava najpogodniju temperaturu usisanog zraka.Proista zraka s uljnom kupkom se upotrebljava prije svega u vozilima namijenjenim zemljama gdje u zraku ima mnogo praine. Zrak koji dolazi kroz dno proistaa, iz uljne kupke odnosi kapljice ulja koje sve vrijeme vlae uloak od sitastog pletiva (dole). Masni uloak zadrava prainu, a kapljice ulja koje puze natrag odnose je u uljnu kupku na dnu kuita proistaa, u talonik.
mokri proista Najjednostavniji proista zraka je takozvani mokri proista s ulokom od grubog kovinskog pletiva, koji prije ugraivanja treba nauljiti. I ovdje ulje zadrava prainu na pletivu. Proista koji se s vremenom zaepi i koji treba oprati i ponovno nauljiti, praktiki ima neogranien vijek trajanja. Mokri proistai se izrauju u razliitim oblicima, ponekad i kao proistai priguivai, koji su djelomino kombinirani s priguivaem zvuka nalik na one priguivae na ispunoj cijevi, da bi i umovi nastali usisavanjem ostali u snoljivim granicama.
8. Koristena literatura :