KOMPRESORI

5. TURBOKOMPRESORI 5.1. OSNOVNE KONSTRUKCIJSKE ZNAAJKE Turbokompresori spadaju u strojeve na strujanje. Osnovni sklop turbokompresora ini kolo rotora koje se razmjerno velikom brzinom vrti na vratilu na koje je nasaen i pripadni stator koji miruje. Energetsko stanje pare radne tvari mijenja se tako to se pri strujanju pare u kanalima izmeu lopatica rotora poveava njena kinetika energija uslijed djelovanja centrifugalne sile i potencijalna energija (energija tlaka). Ulaskom pare iz rotora u difuzor koji ine lopatice statora, kinetika se energija pare pretvara u potencijalnu, te tlak poraste na konanu vrijednost p2 . Karakteristine krivulje stapnih i turbokompresora se znaajno razlikuju. Dok kod stapnih kompresora dobava ostaje priblino konstantna kod prmjene kompresijskog omjera, kod turbokompresora ona znatno ovisi o kompresijskom omjeru.

Tlak p

a - stapni kompresor b - aksijalni turbokompresor c - radijalni turbokompresor

Dobava

& V

Slika 5.1. Karakteristine krivulje stapnog kompresora i aksijalnog radijalnog turbokompresora Plin ili para struje u kolo rotora paralelno s osi stroja nekom brzinom c0 . Skrene li kolo struju plina ili pare tako da na izlazu ima okomit smjer obzirom na vratilo rotora govori se o radijalnom turbokompresoru. Ukoliko nakon naputanja kola rotora struja zadrava smjer paralelno s osi stroja onda se govori o aksijalnom turbokompresoru.

87

KOMPRESORI

Slika 5.2. Stupanj radijalnog turbokompresora

Slika 5.3. Izgled trostupanjskog radijalnog turbokompresora

88

KOMPRESORI

Slika 5.4. Stupanj aksijalnog turbokompresora

Slika 5.5. Izgled viestupanjskog aksijalnog turbokompresora 89

KOMPRESORI

5.2. TEORETSKE OSNOVE RADA TURBOKOMPRESORA Za razumijevanje naela djelovanja strojeva na strujanje kao osnova slue tri osnovna stavka hidromehanike: Bernoullijeva jednadba, jednadba kontinuiteta i impulsni stavak. 5.2.1. BERNOULLIJEVA JEDNADBA Bernoullijeva jednadba za kompresibilno strujanje bez gubitaka glasi
c2 2 + v d P + gh = konst 2 p1 gdje je c postignuta brzina struje, p1 totalni tlak na poetku a p2 statiki tlak na kraju promatranja, g ubrzanje sile tee i h geodetska razlika u visini. Pri promatranju strujanja kroz turbokompresor lan gh se moe zanemariti.
p

5.2.2. JEDNADBA KONTINUITETA

Jednadba kontinuiteta glasi
& =V & = Ac = konst M

5.2.3. IMPULSNI STAVAK

Impulsni stavak kazuje da je potrebni zakretni moment za odravanje rotacije kola turbokompresora jednak razlici momenta impulsa (veliine gibanja). Pri raunanju impulsa treba uzeti samo obodne komponente ulazne i izlazne brzine c1u i c2u , jer se samo one odupiru zakretanju kola.

Slika 5.6. Trokuti brzina za radijalni (lijevo) i aksijalni desno) turbokompresor

90

KOMPRESORI

& na ulazu u kolo rotora iznosi Moment impulsa protone mase M

&c r I M1 = M 1u 1
& na izlazu iz kola rotora iznosi Moment impulsa protone mase M

&c r , IM2 = M 2u 2
Potrebni zakretni moment kola je tada

& (c r c r ) . I M = I M 2 I M1 = M 2u 2 1u 1
Uvrtenjem izraza za kutnu brzinu

u1 u 2 = r1 r2

u prethodnu jednadbu dobiva se nakon sreivanja izraz za snagu potrebnu za pogon turbokompresora

& (u c u c ) P = IM = M 2 2u 1 1u
5.2.4. GLAVNE JEDNADBE STROJEVA NA STRUJANJE IDEALNO KOLO
& [kg/s] na visinu H potrebno je Da bi se savladala gravitacijska sila za podizanje mase od M utroiti snagu
P = IM ,

pa vrijedi & gH IM = M iz ega slijedi

H=

IM . &g M

Ako se gornji izraz primijeni na kolo turbokompresora, onda se uz koritenje & (u c u c ) moe pisati izraza I M = M 2 2u 1 1u

H teor =

1 (u 2 c2u u1c1u ) g
91

KOMPRESORI

ili uz c1u = 0 , tj. za 1 = 90 o za radijalni ulaz u kolo

H teor = 1 u2c2u g
u = u1 = u 2

Za aksijalno prostrujavana kola, gdje za jednu strujnicu vrijedi c2u c1u = w1u w2u , proizlazi H teor = 1 u (w1u w2u ) g

Gornje tri jednadbe za H teor ine tzv. I glavnu jednadbu strojeva na strujanje. Iz trokuta brzina na slici 5.5 lijevo (radijalni turbokompresor) pomou kosinusovog pouka proizlazi 1 u1c1u = u1c1 cos1 = c12 + u12 w12 2 i 1 2 2 2 u 2 c 2u = u 2 c 2 cos 2 = c 2 + u2 w2 2

Kad se to uvrsti u I glavnu jednadbu strojeva na strujanje dobiva se tzv. II glavna jednadba strojeva na strujanje Za radijalno kolo ona je H teor = 1 2 2 2 c2 c12 + u 2 u12 + w12 w2 , 2g

[(

) (

) (

)]

Za aksijalno kolo (slika 5.5 desno) vrijedi uz u = u1 = u 2 H teor = 1 2 2 c2 c12 + w12 w2 2g

[(

) (

)]

1 2 c2 c12 je mjera porasta kinetike energije plina kada mu 2 se brzina povea od ulazne c1 na izlaznu c2 . Taj se iznos kinetike energije tek u difuzorskim kanalima statora pretvara u potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka prema Bernoullijevoj jednadbi. Prvi pribrojnik na desnoj strani, Drugi pribrojnik na desnoj strani, centrifugalne sile na esticu plina. 1 2 u 2 u12 2

direktni je porast tlaka zbog djelovanja

92

KOMPRESORI

Posljednji pribrojnik na desnoj strani,

1 2 2 w1 w2 je smanjenje kinetike energije plina u 2 kolu koje prema Bernoullijevoj jednadbi ve u njemu pretvara tu kinetiku energiju u potencijalnu energiju i uzrokuje porast tlaka.

5.2.5. STVARNO KOLO

Za idealno kolo turbokompresora pretpostavljeno je strujanje bez trenja s paralelnim strujnicama, te da se sva privedena energija kolu iskoristi za komprimiranje plina. Stvarno kolo ima konani broj lopatica i strujnice u njegovim kanalima nisu paralelne. Strujanje plina kroz kanale rotora i statora odvija se uz pojavu unutranjeg trenja pa je raspoloiva energija za komprimiranje plina time umanjena. Konano, plinska struja naputa stvarni stator s nekom izlaznom brzinom c3 , to uzrokuje izlazni gubitak. Utjecaj konanog broja lopatica iskazuje se kroz otklon mlaza uslijed razlike tlakova na izlazu koji je manji od izlaznog kuta lopatice 2 , iz kola, pa struja plina naputa rotor pod kutom 2 pa se zbog toga mijenja izlazni trokut brzina, a time se i obodna komponenta c2u mijenja u c 2 u . Time se smanjuje mogunost prijenosa energije na plin u kolu pa prva glavna jednadba radijalnog turbokompresora sada postaje

H teor =

1 u . u 2 c2 g

Slika 5.7. Utjecaj konanog broja lopatica Za odnos H teor H teor moe se u literaturi pronai izraz

H teor c2 = u = H teor c2u

1 , sin 2 1+ 2 z (1 r1 r2 )

gdje je z broj lopatica a r1 i r2 ulazni i izlazni radijusi brida lopatice.

&Utjecaji konanog broja lopatica, unutranjeg trenja i izlaznog gubitka prikazani su u p,V & prikazana je visina dizanja H dijagramu na slici 5.8. Za neku projektiranu dobavu V teor tokom 1. Uzevi u obzir otklon mlaza, rotoru se moe predati samo energija odreena sa

93

KOMPRESORI

H teor , toka 2. Ako se od toga odbije i energija koja se troi na savladavanje gubitaka trenja u kolu, gubitaka trenja i vrtloenja u rasporu i trenja u statoru, te u eventualno pridodanom prekretnom kanalu, dobiva se toka 3 koja odreuje efektivnu visinu dizanja H e , dakle ona energija koja je preostala raspoloiva za komprimiranje plina.
Stupanj iskoristivosti energije je tada =

He H teor

Prema slici 5.6. moe se izraziti c2u kao dio u 2 , tj.

c 2u = u 2 ,
a ovisi samo o konstrukciji kola i konstantne je vrijednosti

tan 2 tan 2 + tan 2

Izraz za iznos energije koja se efektivno troi na komprimiranje plina glasi

H e = H teor = H teor =

1 1 1 2 2 u 2 c2u = u 2 = u2 g g g

Produkt naziva se faktorom visine tlaka .

Slika 5.8. Visine dizanja i gubici

94

KOMPRESORI

Na osovinu turbokompresora treba privoditi energiju H tot koja mora biti dovoljna da namiri onaj iznos energije koji se moe predati kolu rotora H teor , a zatim i iznos za pokrivanje vanjskih gubitaka stroja (gubici trenja na vanjskim povrinama diska kola, u labirintnim brtvenicama i u glavnim leajevima). nanesu li se iznosi ovih gubitaka iznad H teor dobiva se toka 5, H tot . Efektivni je stupanj djelovanja turbokompresora odnos one energije koja slui za iskljuivo komprimiranje plina H e i energije koja se mora utroiti na spojci turbokompresora H tot , H dakle e = e . H tot Snaga potrebna za komprimiranje je ustvari

& gH = M & u2 . P=M 2 e

Kompresija je politropska a izraz za potrebnu snagu pri politropskoj kompresiji glasi
n 1 n 1 n n p p n n 2 2 & & P=M RT1 1 = M n 1 m T1 p 1 , p n 1 1 1

gdje je = 8314 [J/kmol K] opa plinska konstanta, a m [kg/kmol] molekularna masa plina. Izjednaenjem slijedi izraz koji daje jednoznanu vezu utroene snage i efektivne visine dizanja
n 1 n p n 2 2 & & M u 2 = M T1 1 . p n 1 m 1

Sreivanjem gornjeg izraza moe se dobiti vrijednost za postizivi kompresijski omjer

n 1 p2 n 1 m 2 p = 1 + n T u 2 . 1 1 e n

Iz ovog se izraza vidi da je uz konstantnu brzinu vrtnje kompresijski omjer to vei to je vea molekularna masa plina i to je vei faktor visine tlaka koji uzima u obzir sve okolnosti strujanja u stvarnom kompresoru. Takoer se vidi da kompresijski omjer raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje kola.

95

KOMPRESORI

5.2.6. VIEKRATNA KOMPRESIJA

Poveanjem obodne brzine raste i kompresijski omjer s njenim kvadratom. Ogranienja koja se postavljaju na poveanje obodne brzine su povezana s vrstoom materijala kola i potrebom da na kritinim mjestima strujanja Machova znaajka strujanja koja se izraunava kao w Ma = wz gdje je w z = gRT1 brzina zvuka, ne premai vrijednost Ma = 0,8 0,85 . Za ulaz u rotor vrijedi
1 1 p 2 Ma = 0,815 1 , 1 p 1

a za izlaz iz rotora
1 1 p 2 1 1 p 1 . Ma = 0,92 1 p2 1 + 1 p 1

Ukoliko Machova znaajka strujanja ili obodna brzina u 2 za traeni kompresijski omjer prijeu dozvoljene vrijednost (za u 2 to je 200 300 ms-1) mora se prijei na viekratnu kompresiju, pri emu se kompresijski omjer u pojedinom stupnju izraunava iz izraza n 1 p2 n 1 m 2 1 u N = + 2 , p n T1 1 e gdje je N broj stupnjeva kompresije.
n

96

KOMPRESORI

5.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA 5.3.1. RADNE KARAKTERISTIKE RADIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Teoretska visina dizanja za radijalni kompresor je

2 & & u2 u w2 u 2 1 V V u = 2 . = = u 2 c2 u u 1 2 2 g g tan 2 g D2b2 tan 2 g u 2 D2 b2 tan 2

H teor =

Ovdje je D2 vanjski promjer kola a b2 irina kanala na izlazu (obodu kola). Vidi se da H teor ovisi o izlaznom kutu lopatice 2 . Taj kut moe biti manji, jednak ili vei od 90o, pa govorimo o unatrag zakrivljenim lopaticama, radijalnim lopaticama i unaprijed zakrivljenim lopaticama.

Slika 5.9. Karakteristini oblici lopatica radijalnih kompresora i pripadni trokuti brzina
& - dijagramima. Temeljem gornjeg izraza moe se iscrtati pravce za H teor u H , V

Za projektirani nominalni protok Vn nalazi se na ranije opisani nain H teor , pri emu je uzet u obzir gubitak zbog otklona mlaza. Odbiju li se jo unutranji gubici i izlazni gubitak, dobiva se toka 3, koja za Vn odreuje H e . Toka 3 je nominalna radna toka kompresora za brzinu & V & javljaju se jo i dodatni gubici sudara (jer su smjerovi vrtnje n . Za svaki drugi protok V
n

brzina takvi da struja ne ulazi tangencijalno na lopatice rotora i statora) pa je umanjena preostala raspoloiva energija za komprimiranje plina. Odbiju li se ovi gubici (3'-4' i 3''-4'') & V & toke stvarne radne karakteristike H = f V & . Dobivene dobivaju se i za protoke V n e & >V & predstavlja karakteristike imaju maksimume (toke K). Desna strana karakteristike V

( )

& <V & praktiki neostvarivi, nestabilni dio. njen radni ili stabilni dio, dok je lijeva strana V n

Kolo a 2 < 90 o odabire se kada se tijekom rada kompresora oekuju i vee promjene protoka, a da se pritom konani tlak p 2 samo malo mijenja, uz dobar stupanj iskoristivosti energije. Rashladni se kompresori izgrauju s ovakvim kolima. Odabire se kut 2 = 40 60 o. 97

KOMPRESORI

Kolo b 2 = 90 o odabire se kada je u odreenom podruju promjene protoka potreban praktiki nepromjenjiv kompresijski omjer x . Kolo c 2 > 90 o odabire se kada elimo postii to vei kompresijski omjer x , bez obzira na nagle promjene kompresijskog omjera pri promjenjivom protoku.

Slika 5.10. Radne karakteristike radijalnih turbokompresora razliitih izlaznih kutova lopatica rotora 2
5.3.2. RADNE KARAKTERISTIKE AKSIJALNIH TURBOKOMPRESORA

Slino kao i za radijalne kompresore moe se dobiti radna karakteristika aksijalnih kompresora. Karakteristika je puno strmija, to znai da mala promjena protoka uzrokuje znatnu promjenu kompresijskog omjera.

Slika 5.11. Radna karakteristika aksijalnih turbokompresora 98

KOMPRESORI

5.3.3. RADNE KARAKTERISTIKE TURBOKOMPRESORA I BRZINA VRTNJE

Ako se promijeni brzina vrtnje od n na n x mijenja se visina dizanja, pa se zbog 1 2 H e = u2 moe za konstantan pisati g

H ex = H e

2 2 ux nx , = H e u2 n2

tj. visina dizanja raste proporcionalno kvadratu brzine vrtnje. Za radijalni kompresor protok se moe izraunati kao

V x = D2 b2 (1 ) tan 2 u 2 x ,
dok je za aksijalni turbokompresor protok

Vx =

(D

d 2 )(1 ) tan 2 u x ,

Protok u oba sluaja ovisi o obodnoj brzini u x .

& =V Moe se zakljuiti da je V x

n ux =V x . n u

Promjenom brzine vrtnje mijenja se i snaga, a kako je snaga proporcionalna produktu protoka i visine dizanja, to je Px = P
3 3 nx ux = P n3 u3

Poznavanje ovih odnosa, moe se iz poznatog toka nominalne radne karakteristike i toka potrebne snage brzinu vrtnje za koju je kompresor graen, odrediti nova radna karakteristika a promijenjenu brzinu vrtnje i tok nove karakteristike potrebne snage.
5.4. REGULACIJA DOBAVE TURBOKOMPRESORA

Regulacija dobave turbokompresora moe se provesti promjenom brzine vrtnje. eli li se odrati konstantan dobavni tlak p2 uz promjenu protoka, prilagoava se brzina vrtnje tako da nova radna karakteristika bude takva da zadovoljava eljeni protok pri konstantnom tlaku p 2 = konst .

99

KOMPRESORI

Slika 5.12. Regulacija dobave turbokompresora promjenom brzine vrtnje Regulaciju dobave turbokompresora mogue je provesti i priguivanjem pare na usisu kompresora, ali to je neekonomian nain, pa se rjee primjenjuje.

100