Procjena opasnosti iz podruja za tite na radu II Procjena opasnosti iz podruja za tite na radu - drugi dio Djelatnosti u kojima poslodavci

imaju obvezu izrade procjene opasnosti Obvezu izrade procjene opasnosti imaju poslodavci u djelatnosti industrije, grad iteljstva, poljoprivrede, ribarstva, umarstva, prometa i zdravstva te poslodavci u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogunost nasta nka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi m ogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Obvezu izrade procjene opasnosti imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i rad ionicama praktine nastave. Nain izrade procjene opasnosti kod poslodavaca ovisno o broju zaposlenika Poslodavac koji zapo ljava manje od 20 zaposlenika procjenu obavlja sam bez obzira da li ispunjava uvjete, ali je du an izraenu procjenu dati na provjeru ovla tenoj us tanovi. Kod poslodavca koji zapo ljava vi e od 20 zaposlenika pri izradi procjene opasnosti sudjeluje povjerenik zaposlenika za za titu na radu, kod zaposlenika s vi e od 50 za poslenika sudjeluje odbor za za titu na radu, a prije usvajanja procjene o njoj ra spravlja zaposleniko vijee, (l. 18 Pravilnika o izradi procjene opasnosti). Sadr aji koji se obrauju procjenom opasnosti: opi podaci, podaci o postojeem stanju, analiza i procjena prikupljenih podatak, plan mjera za smanjivanje razine opasnosti, prilozi (tekstualni i grafiki). Sadr aji koji se obrauju u poglavlju opih podataka: Opi podaci sadr e podatke o poslodavcu te objektu namijenjenom za rad s naznakom lo kacije, voditelju i lanovima radne skupine, vanjskim strunjacima, ovla tenicima, str unjacima za za titu na radu i povjerenicima zaposlenika za za titu na radu koji su su djelovali u radu na izradi procjene, nainu na koji je u izradi procjene sudjelova o odbor za za titu na radu te da li je o procjeni opasnosti i kada raspravljalo za posleniko vijee te nadnevak zavr etka rada na procjeni

Sadr aji koji se obrauju u poglavlju podaci o postojeem stanju Podaci o postojeem stanju obuhvaaju: ope podatke o poslodavcu, poetak rada poslodavca, djelatnost koju obavlja, ukupan broj zaposlenika.

Opis glavnih tehnolo kih procesa po lokacijama ukljuujui unutarnji transport, pogone odr avanja i postupke pri odr avanju s naznakom opasnosti po sigurnost i zdravlje z

aposlenika koji proistjeu iz procesa i nazivom radnih mjesta koja se u dotinom dij elu procesa nalaze: popis opasnih radnih tvari za svako radno mjesto, naziv, broj zaposlenika od toga ena i mlade i ispod 18 godina i invalida, da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, da li se sta osiguranja rauna s uveanim trajanjem, raspored radnog vremena, izlo enost opasnostima po radnim mjestima koju je potrebno utvrditi naroito glede m ehanikih opasnosti, padova i ru enja, elektrine struje, kemijskih tvari, biolo kih tva ri, po ara i eksplozije, vruih ili hladnih tvari, buke, pra ine, vibracijaa, zraenja, mikroklime, rasvjete, fizikih napora, nefiziolo kog polo aja tijela, psihofiziolo kih n apora i dr. podaci za razdoblje za zadnjih pet godina, za svaku godinu, broj smrtnih, skupnih i te kih ozljeda, broj ozljeda na 1000 zaposlenika, broj sluajeva profesionalnih bolesti, broj sluajeva profesionalnih bolesti na 10 000 zaposlenika, broj poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, broj ozljeda na 1000 zaposlenika u odnosu na stanje u djelatnosti, broj sluajeva profesionalnih bolesti na 10 000 zaposlenika u odnosu na stanje u d jelatnosti.

Sadr aji koji se obrauju u poglavlju analiza i procjena prikupljenih podataka Analiza i procjena prikupljenih podataka obuhvaa: usklaenost sa zahtjevima kojima moraju udovoljavati sredstva rada kada su u upora bi, analizu primjene posebnih pravila za tite na radu s te i tem na provedbi radnih postup aka, analizu svih smrtnih, skupnih i te kih ozljeda na radu glede izvora, uzroka, naina, vrste i dr., usporedba broja ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na dotinu djelatnost, analizu svih sluajeva profesionalnih bolesti, analizu svih sluajeva poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljed ice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik da doe do ozljede na radu, sluaja profesionalne bolesti odnosno poremeaja u procesu rada koristei odgovarajue metode metode analize rizika.

Glavni prilozi uz procjenu: popis poslova za koje je potrebno provesti osposobljavanje za rad na siguran nain , popis poslova s posebnim uvjetima rada, popis opasnih kemijskih tvari s naznakom MDK i KDK, popis strojeva i ureaja s poveanim opasnostima, popis radnih prostorija i radnih prostora za koje postoji obveza ispitivanja rad nog okoli a, popis poslova na kojima se moraju upotrebljavati osobna za titna sredstva s naznak om sredstva.

Struna skupina za izradu procjene, broj izvr itelja, struna sprema, radno iskustvo i drugi uvjeti: poslodavac iz redova zaposlenika imenuje radnu skupinu za izradu procjene opasno sti, radnu skupinu ine najmanje tri strunjaka tehnikog usmjerenja, od kojih najmanje dva moraju imati visoku strunu spremu razliitog profila.

Metode za utvrivanje preostalog rizika kod izrade procjene opasnosti Za izradu procjene opasnosti primjenjuju se hrvatske metode, ili u njihovom nedo statku, u svijetu prihvaene metode kao to su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKO.

Glavne karakteristike i nain uporabe SME metode: Metoda SME preporuljiva je za mala i srednja poduzea, aktivnosti se odnose na izbj egavanje opasnosti, va postupak prema opasnostima, aktivnostima prema mjestu nas tanka opasnosti, razvoj tehnologije, prilagodbu rada ovjeku, osposobljavanje zapo slenika, organizaciju preno enja ovla tenja, aktivnosti zaposlenika u za titi na radu.

Glavne karakteristike i nain uporabe AUVA metode Postoje dva osnovna pristupa: varijanta koja se temelji na radnom mjestu te se ispituje odreeno radno mjesto na temelju postavljenog zahtjeva, varijanta koja se zasniva na odreenim opasnostima, ispituje se pojedina radna mje sta na temelju odreenih vrsta opasnosti. Za suvislu provedbu procjene radnih mjes ta potrebno je utvrditi strukturu, tijekove odvijanja i jasno utvrene zadae i podj elu nadle nosti. One se u pravilu odreuju na temelju dotine pogonske strukture i hij erarhije, kao i ve prema utvrenim internim tijekovima organizacije.