2-3 Posebni Tehnicki Uslovi Za Tunele

Bosna i Hercegovina
DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo
Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Knjiga II: GRAENJE
Dio 3: POSEBNI TEHNIKI USLOVI ZA TUNELE
Sarajevo/Banja Luka
2005
Smjernice za graenje puteva
Posebni tehniki uslovi za tunele
SADRAJ
SADRAJ ...................................................................................................... 1 2.3.1 UREENJE GRADILITA ...................................................................... 3 2.3.1.1 OPTE .......................................................................................... 3 2.3.1.2 SPISAK RADOVA ............................................................................ 3 2.3.1.3 MJERENJE i PLAANJE.................................................................... 3 2.3.2 ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA ...................................................... 4 2.3.2.1 OPTE .......................................................................................... 4 2.3.2.2 IROKI ISKOP ............................................................................... 4 2.3.2.3 ZATRPAVANJE ............................................................................... 5 2.3.2.4 PREVOZ ISKOPANOG MATERIJALA .................................................. 5 2.3.3 POTPORNE KONSTRUKCIJE I ZATITA KOSINA..................................... 7 2.3.3.1 OPTI ZAHTJEVI............................................................................ 7 2.3.3.2 BUENI IPOVI.............................................................................. 8 2.3.3.3 SIDRENE GREDE............................................................................ 8 2.3.3.4 MLAZNI BETON ............................................................................. 8 2.3.3.5 SIDRA........................................................................................... 8 2.3.3.6 KABELSKA SIDRA........................................................................... 8 2.3.3.7 mjerenja ......................................................................................11 2.3.3.8 PLAANJE ....................................................................................11 2.3.4 PODZEMNI ISKOP ..............................................................................13 2.3.4.1 OPTE .........................................................................................13 2.3.4.2 IZVOENJE ..................................................................................14 2.3.4.3 MJERENJA ZA ISKOP .....................................................................18 2.3.4.4 PLAANJE ....................................................................................19 2.3.5 KONTROLA PROFILA I DOZVOLJENA ODSTUPANJA ..............................28 2.3.5.1 KONTROLA PROFILA .....................................................................28 2.3.5.2 DOZVOLJENA GRAEVINSKA ODSTUPANJA ....................................29 2.3.6 KLASIFIKACIJA STIJENA.....................................................................31 2.3.6.1 OPTE .........................................................................................31 2.3.6.2 PRIMJENA i POSTUPCI ..................................................................31 2.3.6.3 OPTI SISTEM KLASIFIKACIJE .......................................................32 2.3.6.4 KLASE STIJENSKIH MASA ..............................................................32 2.3.7 OSIGURANJE TUNELA ........................................................................39 2.3.7.1 OPTI ZAHTJEVI...........................................................................39 2.3.7.2 MLAZNI BETON ............................................................................40 2.3.7.3 ARMATURA ..................................................................................47 2.3.7.4 ELINI LUKOVI...........................................................................48 2.3.7.5 PODUPIRANJE ELINIM KOPLJIMA...............................................50 2.3.7.6 ELINE PLATICE (TALPE) ............................................................51 2.3.7.7 SIDRA..........................................................................................51 2.3.7.8 LSC (ELIJE ZA KONTROLU NAPONA U OBLOZI) .............................55 2.3.7.9 CIJEVNI TIT (CIJEVNI KROV/KIOBRAN, PIPE ROOF) ....................57
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - dio 3 strana 1 od 135
2.3.7.10 SIDRENE IPKE ............................................................................58 2.3.7.11 KABELSKA SIDRA..........................................................................61 2.3.7.12 SIDRENE GREDE...........................................................................63 2.3.7.13 MJERENJE ....................................................................................63 2.3.7.14 PLAANJE ....................................................................................65 2.3.8 HIDROIZOLACIJA I TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA........68 2.3.8.1 HIDROIZOLACIJA i ZATITNI FILC .................................................68 2.3.8.2 TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA................................72 2.3.8.3 MJERENJE ....................................................................................73 2.3.8.4 PLAANJE ....................................................................................74 2.3.9 BETONIRANJE I ARMATURA ...............................................................76 2.3.9.1 opte ...........................................................................................76 2.3.9.2 MATERIJAL ..................................................................................77 2.3.9.3 BETONIRANJE ..............................................................................79 2.3.9.4 armiranje .....................................................................................82 2.3.9.5 OBEZBJEENJE KVALITETA ...........................................................82 2.3.9.6 MJERENJE ....................................................................................82 2.3.9.7 PLAANJE ....................................................................................83 2.3.10 GEOTEHNIKA MJERENJA I GEOLOKO KARTIRANJE ...........................87 2.3.10.1 OPTE .........................................................................................87 2.3.10.2 MATERIJALI .................................................................................88 2.3.10.3 IZVOENJE ..................................................................................89 2.3.10.4 MJERENJE ....................................................................................92 2.3.10.5 PLAANJE ....................................................................................92 2.3.11 PREDBUENJE I UVRIVANJE ...........................................................94 2.3.11.1 PREDBUENJE ..............................................................................94 2.3.11.2 UVRIVANJE ............................................................................94 2.3.11.3 MATERIJAL ..................................................................................95 2.3.11.4 IZVOENJE ..................................................................................95 2.3.11.5 OBEZBJEENJE KVALITETA ...........................................................96 2.3.11.6 MJERENJE ....................................................................................96 2.3.11.7 PLAANJE ....................................................................................96 2.3.12 UZEMLJENJE U TUNELU .....................................................................98 2.3.12.1 OPTE .........................................................................................98 2.3.12.2 MATERIJALI .................................................................................98 2.3.12.3 IZVOENJE ..................................................................................98 2.3.12.4 MJERENJE ....................................................................................98 2.3.12.5 PLAANJE ....................................................................................98 2.3.13 IZVOENJE ELEKTRO-STROJNE OPREME ............................................99 2.3.13.1 TehnikI USLOVI ..........................................................................99 2.3.13.2 ISPITIVANJA I MJERENJA ............................................................ 104 2.3.13.3 KOLOVANJE KADROVA .............................................................. 108 2.3.13.4 DOKUMENTACIJA ....................................................................... 108 2.3.13.5 Rezervni dIJELOVI I ODRAVANJE ............................................... 114 2.3.14 SPISAK RADOVA.............................................................................. 115
strana 2 od 135 knjiga II - dio 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04
2.3.1
UREENJE GRADILITA
2.3.1.1 OPTE
Ureenje gradilita. ienje gradilita (ukljuujui uklanjanje) treba izvesti u skladu sa odredbama OPTIH TEHNIKIH USLOVA. a) IZVOA je obavezan da organizuje ureenje gradilita tako da njegovi privremeni objekti, postrojenja, oprema, itd. ne ometaju izvoenje zavrnih radova na autoputu i drugim objektima. b) IZVOA je obavezan da ukloni sve privremene objekte koji su postavljeni u cilju izvoenja radova, te da biotehniki obnovi podruja koja je potrebno vratiti u prvobitno stanje.
2.3.1.2 SPISAK RADOVA

a) IZVOA moe samo informativno da koristi nacrte ureenja gradilita, koji su sastavni dio projekta. IZVOA moe organizovati ureenje gradilita prema svojoj vlastitoj tehnologiji. IZVOA je obavezan da za primjenu svoje tehnologije, na svoj troak, obezbijedi gradilite koje e biti koriteno u toku izgradnje. IZVOA je takoe obavezan da organizuje pristupne puteve kao i prevoz materijala na gradilite. b) IZVOA treba da dobije sve neophodne dozvole koje se odnose na izgradnju, kao to su na primjer saglasnost elektro distribucije za snabdijevanje gradilita elektrinom energijom, saglasnost za prikljuenje na postojei sistem vodosnabdijevanja, sanitarna saglasnost koja je neophodna za odvoenje tehnoloke (zagaene) vode iz tunelskog iskopa, kao i ostale neophodne saglasnosti koje se odnose na izvoenje radova. IZVOA mora jedininim cijenama da obuhvati sve trokove privremenih objekata. c) Ovim odjeljkom su predviene odredbe za sluaj da su graevinski radovi prekinuti zbog djelovanja vie sile ili prema odluci NADZORA. IZVOA je odgovoran za bezbjednost na gradilitu za vrijeme prekida u izvoenju radova.
2.3.1.3 MJERENJE I PLAANJE

Mjerenje radova koji su navedeni u ovoj Svesci izvodi se na sljedei nain: o Radovi na ureenju gradilita se nee mjeriti posebno. Svi trokovi cjelokupnog izvoenja radova na izgradnji tunela, kao i za itav period izgradnje treba da budu obuhvaeni jedininom cijenom. Iskolavanje osovine, zatita i kontrolna mjerenja u toku izvoenja radova mjere se u metrima dunim. Jedinina cijena obuhvata radnu snagu, potrebnu opremu i materijale u toku izvoenja radova. Uklanjanje bunja, drvea, grana i panjeva starih i novo-oborenih stabala mjeri se na osnovu stvarno izvedenih radova, u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. Jedinina cijena za odreene stavke treba da obuhvati cjelokupan postupak izvoenja radova u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA,. Obim ostalih radova na uklanjanu odreujemo na osnovu stvarno izvedenih radova i koliina u odgovarajuoj jedinici mjere, a sve u skladu sa POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
knjiga II - dio 3
strana 3 od 135
2.3.2
ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA
Priloeni crtei: Crte 2.1 Plan mjerenja i plaanja dionica na kojoj se gradnja tunela izvodi pokrivenim usjekom (cut & cover)
2.3.2.1 OPTE
a) U ovom odjeljku navedeni su zahtjevi koji se odnose na raiavanje gradilita, ruenje, otvoreni iskop i zatrpavanje. b) Zemljani radovi i radovi na izradi temelja izvode se u skladu sa POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA, ukoliko ovim odjeljkom nije predvieno drugaije. c) Zahtjevi koji se odnose na podzemni iskop obuhvaeni su odjeljkom 2.3.4.
2.3.2.2 IROKI ISKOP
2.3.2.2.1. OPTE
Iskop uopte, ukljuujui skidanje sloja humusa, iroki iskop, iskop temelja i graevinskih jama, treba izvesti u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim odjeljkom nije predvieno drugaije.
2.3.2.2.2. MATERIJALI
Sve vrste tla i stijena za izvoenje graevinskih radova treba da budu klasifikovane u skladu sa posebnim odredbama gore navedenih POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.2.2.3. IZVOENJE
Radovi na iskopu moraju biti izvedeni na nain kojim se obezbjeuje odgovarajui kvalitet i usklaenost sa specifikacijama i odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.2.2.4. MJERENJA 2.3.2.2.4.1 Skidanje sloja humusa

Skidanje sloja humusa se mjeri u kubnim metrima za stvarne koliine izmjerene na gradilitu.
2.3.2.2.4.2 iroki iskop

iroki iskop, koji se izvodi na dionicama gdje se izgradnja tunela vri otvorenim putem i na usjecima za portal, mjeri se u kubnim metrima za razliite vrste tla i stijene, u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.2.2.4.3 Iskop temelja

Iskop temelja se mjeri u kubnim metrima za svaku klasu materijala, u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.2.2.4.4 Iskop graevinskih jama

Iskop graevinskih jama se mjeri u kubnim metrima (m3), za razliite vrste tla i stijena kao i za razliite dubine, u skladu sa POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA (vidjeti takoe Crte 2.1).
2.3.2.2.5. PLAANJE
a) Plaanje za iskop e se vriti po jedininim cijenama po kubnom metru (m3) za svaku klasu materijala. Navedene jedinine cijene treba da obuhvataju prevoz do privremene ili trajne deponije ili do nasipa na putu, na udaljenosti od 300 m od privremenih portala. b) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za iskop, utovar i prevoz na udaljenosti od 300 m od privremenih portala, kao i istovar.
strana 4 od 135
knjiga II - dio 3
c) Jedinine cijene za iskop usjeka portala treba takoe da obuhvataju pripremu i izradu odgovarajue radne povrine predusjeka kao i zatitnog jarka na vrhu i u noici kosine. Plato treba biti pokriven slojem ljunka odgovarajueg kvaliteta, debljine 100 cm. Upotrebljeni materijal mora biti odobren od strane NADZORA.
2.3.2.3 ZATRPAVANJE
2.3.2.3.1. OPTE
Zatrpavanje treba izvesti u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
Materijali koji e se upotrebljavati za zatrpavanje moraju biti u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.2.3.3. IZVOENJE
a) Radovi na zatrpavanju moraju se izvoditi u skladu sa odgovarajuim poglavljima gore navedenih POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, Odjeljak 2.4. b) Zatrpavanje u sluaju izvoenja tunela pokrivenim usjekom mora biti izvoeno sistematino, simetrinim polaganjem sloj po sloj. Razlika u visini zatrpavanja sa obe strane tunelske obloge ne smije prelaziti 1 m.
2.3.2.3.4. MJERENJA
Zatrpavanje se mjeri u kubnim metrima za razliite vrste tla i stijena kao i za razliite dubine (u skladu sa Crteom 2.1).
2.3.2.3.5. PLAANJE
Plaanje za zatrpavanje e se vriti prema jedininim cijenama po kubnom metru, odvojeno za razliite vrste materijala. Jedinina cijena obuhvata utovar odgovarajueg materijala, prevoz na gradilite, istovar i zbijanje.
2.3.2.4 PREVOZ ISKOPANOG MATERIJALA
2.3.2.4.1. OPTE
a) Materijal iz iskopa koji je pogodan za izradu nasipa treba prevesti do lokacije nasipa, prema projektantskim specifikacijama koliina. b) Materijal koji nije pogodan za izradu nasipa treba prevesti na deponiju, prema projektantskim specifikacijama koliina.
2.3.2.4.2. MJERENJE
a) Prevoz materijala iz iskopa od gradilita do lokacije nasipa ili deponije mora biti obuhvaen jedininom cijenom za iskop. b) Smetnje nastale zbog problema koordinacije sa ostalim gradilitima (npr. saobraaj) treba da budu ukljuene u trokove iskopa, te stoga IZVOA nema pravo da zahtijeva dodatna plaanja po toj osnovi.
2.3.2.4.3. PLAANJE
Prevoz materijala iz iskopa od privremene deponije u podruju portala (300m) do nasipa ili deponije, koji se mjeri od tunelskog portala, mora biti obuhvaen jedininom cijenom i nee biti posebno plaen. Utovar, istovar i ocjeivanje materijala na privremenim deponijama treba da bude obuhvaeno jedininom cijenom za iskop.
knjiga II - dio 3
strana 5 od 135
Crte 2.1 Plan mjerenja i plaanja dionica na kojoj se gradnja tunela izvodi pokrivenim usjekom (cut & cover)
strana 6 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.3
POTPORNE KONSTRUKCIJE I ZATITA KOSINA
2.3.3.1 OPTI ZAHTJEVI

a) U ovom odjeljku navedeni su zahtjevi koji se odnose na potporne konstrukcije i zatitu kosina, koji su neophodni u cilju postizanja trajne stabilnosti kosina portalnih konstrukcija i tunela koji se izvode pokrivenim usjekom.
2.3.3.1.1. NAIN IZVOENJA

a) Uopte, potporne konstrukcije se sastoje od sidrenih zidova sa buenim ipovima, sidrenih betonskih greda, konstrukcija od mlaznog betonai sidara. b) Iskopi za buene ipove se izvode buenjem pomou zatitnih cijevi. Za betoniranje ipova primjenjuje se kontraktorski metod (vidjeti Poglavlje 2.3.3.2.3 - Izvoenje).
2.3.3.1.2. DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE

a) Prije poetka izvoenja bilo kakvih radova koji su obuhvaeni ovom specifikacijom, IZVOA je obavezan NADZORU na odobrenje da dostavi izjavu o nainu izvoenja radova. Izjava o nainu izvoenja radova treba da sadri sveobuhvatan program ispitivanja materijala i kontrolu kvaliteta, koji obuhvata sve elemente projektovanih potpornih konstrukcija. b) Takoe moraju biti dostavljeni certifikati proizvoaa o usklaenosti, kojima se potvruje da upotrebljeni materijali ispunjavaju zahtjeve postavljene u specifikacijama. c) Nain postavljanja svakog potpornog elementa, ukljuujui opis, specifikaciju i literature proizvoaa o nainu buenja, sidrenja, itd. mora biti dostavljen NADZORU. d) Sva navedena dokumentacija mora NADZORU biti pravovremeno dostavljena, tj. u odreenom vremenskom periodu prije poetka izvoenja radova ili odreenog datuma oko kojeg su se obe strane dogovorile.
2.3.3.1.3. DOZVOLJENA ODSTUPANJA U IZVOENJU

Dozvoljena odstupanja u izvoenju moraju biti u skladu sa odredbama navedenim u B 4440 Veliki bueni ipovi. U skladu sa gore navedenim standardna dozvoljena odstupanja u izvoenju su: a) maksimalno odstupanje od stvarne sredinje take i projektovanog sredita buenog ipa na vrhu ipova ne smije prei e = 0,05 d, gdje je "d" prenik buenog ipa b) maksimalno odstupanje stvarnog nagiba od projektovanog ne smije prei 1 %
2.3.3.1.4. ZAPISNICI
a) IZVOA je obavezan da pripremi i redovno vodi detaljne zapisnike u koje e unositi sve pojedinosti vezane za svaki izvedeni bueni ip, kao i njegovo ponaanje u toku izvoenja radova. Navedeni zapisnik stalno mora biti dostupan NADZORU. Zapisnici treba da obuhvataju kontrolu kvaliteta i lokaciju izvoenja buenog ipa, odstupanja od projektovanog potpornog sistema, rezultate ispitivanja u skladu sa vaeim standardima "POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. b) Svi zapisnici moraju biti dostavljeni NADZORU na odobrenje.
2.3.3.1.5. OPREMA I NABAVKA MATERIJALA

a) Mainska postrojenja i oprema za izvoenje potpornih zidova i zatite kosina mora biti odgovarajua za izvoenje navedenih radova, s obzirom na nain rada i vaee propise koji se odnose na bezbjednost na radu. Takoe, mora biti odgovarajueg kapaciteta kako bi omoguila ispunjavanje zahtjeva proizvodnje s obzirom na plan izgradnje. b) Opremu je potrebno na ispravan nain odravati, te izvriti nabavku rezervnih dijelova, kako bi se omoguila trenutna raspoloivost opreme potrebne za izvoenje potpornih konstrukcija.
knjiga II - dio 3
strana 7 od 135
2.3.3.2 BUENI IPOVI
2.3.3.2.1. OPTE
Radovi se moraju izvoditi u skladu sa POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA - Odjeljak ipovi i otvoreni kesoni".
a) Specifikacije za cement beton i armaturu u skladu sa Poglavljem 2.3.9 - Betoniranje i armatura. b) Zbog velike dubine nekih buenih ipova, prilikom betoniranja mogue je dodati aditive za usporavanje vezivanja betona, uz saglasnost NADZORA.
2.3.3.2.3. IZVOENJE
a) IZVOA je zaduen za izvoenje svih radova koji se odnose na izradu temelja za ipove, u skladu sa relevantnim odredbama "POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA " b) Nakon zavretka radova na iskopu, dno buotine treba oistiti, a armaturni ko ispravno postaviti. c) Betoniranje mora biti izvedeno u skladu sa zahtjevima kontraktorske metode. Cijevi za beton koje doseu do dna buotine treba u toku izvoenja betoniranja povlaiti polako i neprekidno. Kraj cijevi treba da ostane u betonu za vrijeme njegovog sipanja. Betoniranje svakog ipa mora biti izvedeno bez prekida.
2.3.3.2.4. ISPITIVANJE
U skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.3.3 SIDRENE GREDE
2.3.3.3.1. OPTE
Za specifikaciju radova na betoniranju i armature vidjeti Poglavlje 2.3.9 BETONIRANJE I ARMATURA.
2.3.3.4 MLAZNI BETON

Za specifikacije mlaznog betona vidjeti Odjeljak 2.3.7 OSIGURANJE TUNELA.
2.3.3.5 SIDRA
Za specifikaciju sidara vidjeti Odjeljak 2.3.7 OSIGURANJE TUNELA.
2.3.3.6 KABELSKA SIDRA
2.3.3.6.1. OPTE
a) Ovaj dio Odjeljka 2.3.3 odnosi se na nabavku i postavljanje prednapregnutih kabelskih sidara, koji su neophodni i koji se upotrebljavaju kao dodatno osiguranje zida sa buenim ipovima na dijelu irokog iskopa. b) Svi radovi treba da budu izvedeni u skladu sa sljedeim standardima: - SIA 191 (1996) - BAS
2.3.3.6.2. MATERIJALI 2.3.3.6.2.1 Opte

Sidra ne smiju sadravati materijale koji su inkompatibilni jedan sa drugim ili sa okolinom.
2.3.3.6.2.2 ice za prednaprezanje

a) Prednapregnuti elik treba da se sastoji od prednapregnutih elinih ica, u skladu sa NORM B 4258. Udaljenost izmeu pojedinih ica mora biti dovoljno velika, kako bi se izvelo savreno
ugraivanje u cement ili malter ili u trajno plastini materijal za zatitu od korozije. ice treba da budu izraene od elika visoke vlane vrstosti. b) Mehanika svojstva i tehnike karakteristike treba da budu u skladu sa kodom NORM B 4258, kako slijedi: - eline ice sa sedam ica u sastavu, slabo oputanje ST 1570/1770 - Nominalna povrina elika 100 mm2
2.3.3.6.2.3 Cementni malter za zalivanje

a) POSEBNI TEHNIKI USLOVI Zalivanje i injektiranje b) Cementni malter za zalivanje treba da se sastoji od Portland cementa, vode i aditiva, ukoliko je potrebno. Cement ne smije da sadri (po teini) vie od 0.02% hlorida ili 0.10 % sulfida. Aditivi ne smiju ugroziti svojstva ica ili cementnog maltera za zalivanje. Odnos voda/cement treba da bude to je mogue nii. Navedeni odnos ne smije niti u jednom sluaju prei 0.45. Vie od 0.5 procenata od ukupne zapremine mjeavine cementnog maltera za zalivanje ne smije iscuriti 3 sata nakon mijeanja ili maksimalno 1 %, pri izvoenju mjerenja na 20 C u pokrivenom staklenom ili metalnom cilindru iji prenik iznosi 100 mm, te pri debljini cementnog maltera za zalivanje od oko 100 mm. c) Prilikom prednaprezanja tlana vrstoa cementnog maltera za zalivanje treba da iznosi najmanje 20 N/mm.
2.3.3.6.2.4 Zatitne cijevi

a) Slobodna duina ica za prednaprezanje mora biti obloena glatkom HDPE cijevi. HDPE cijevi mora biti homogena i bez upljina. Upotreba regenerisanih materijala nije dozvoljena. Debljina stijenke cijevi treba da iznosi najmanje 3 mm. b) Vezna duina ice za prednaprezanje mora biti obloena talasastom cijevi ija minimalna debljina zida iznosi 1 mm.
2.3.3.6.2.5 Sidrene glave

vrstoa sidrenih glava mora biti najmanje jednaka jaini ica za prednaprezanje.
2.3.3.6.3. ZAHTJEVI SISTEMA 2.3.3.6.3.1 Zatita od korozije

a) Zatita od korozije sistema sidra treba biti izvedena u skladu sa SIA 191 (1996). b) To obuhvata sve dijelove kao to su sidrena glava, paker, slobodna duina sidra i vezna duina sidra, te zavretak sidra. c) U naelu, vezna duina je od korozije zatiena pomou cementne suspenzije i jedne talasaste HDPE cijevi. Zalivanje cementnom suspenzijom se izvodi prije ili poslije postavljanja sidra, u zavisnosti od naina izvoenja. d) Vezna duina se odreuje na osnovu ispitivanja prikladnosti.
2.3.3.6.3.2 Sistem planiranja sidara

a) Sistem treba biti projektovan tako da obezbjeuje graninu nosivost ne manju od s x Pw (Pw..... radno optereenje). Faktor bezbjednosti u skladu sa SIA 191 (1996) odreuje se kako slijedi: o o o o od pucanja ice za prednaprezanje od rastegljivosti ice za prednaprezanje od ogranienog optereenja oputanja od pucanja cementnog maltera za zalivanje
knjiga II - dio 3
strana 9 od 135
b) Sidro mora biti projektovano tako da je omoguen monitoring optereenja (npr. pomou hidraulikih elemenata optereenja ili slino) c) Napregnutost sidara mora biti projektovano tako da omogui poputanje optereenja u sluaju da je radno optereenje znatno premaeno usljed pomjeranja terena.
2.3.3.6.4. SIDRENJE 2.3.3.6.4.1 Buenje

a) Duina sidra treba da bude tolika, da je buenje mogue izvesti pomou standardnih povrinskih buaih garnitura. Prenik buotina za sidra treba da iznosi 130 mm, u zavisnosti od kvaliteta stijena, te je predstavljen na crteima. b) Ukoliko postoji velika vjerovatnoa od obruavanja terena, strane buotina treba poduprijeti odgovarajuim oblonim cijevima. c) Prije postavljanja sidra buotinu je potrebno dobro isprati. d) Geolog Izvoaa je za svaku buotinu obavezan da vodi zapisnik o buenju, koji treba da sadri sve relevantne podatke, kao to su: nain buenja, dubina buotine, sredstvo za ispiranje, povrat isplake, brzina buenja, vrsta stijene koja se bui, itd. Zapisnici moraju stalno biti na raspolaganju NADZORU.
2.3.3.6.4.2 Tlani test sa vodom

a) Tlani test sa vodom treba izvoditi u odreenim buotinama, samo u stijenama koje nisu osjetljive na vodu. Prve tri buotine u svakom tipinom geolokom presjeku treba da budu ispitane na 4 bara. Na osnovu podataka dobijenih ovim ispitivanjima NADZOR donosi odluku da li je potrebno nastaviti sa tlanim testovima ili je ista ispitivanja mogue izostaviti za naredna sidra na svakoj od lokacija. Na svakoj 15-toj buotini potrebno je izvesti rutinsko ispitivanje. b) Ukoliko gubitak vode premauje 5 litara po minuti u periodu od 5 minuta na vezni duini sidra, pri pritisku od 3 do 4 bara na ispitnom dijelu, potrebno je izvriti ponovno uvrivanje, buenje i testiranje buotine. c) IZVOA je obavezan da vodi zapisnik o tlanim testovima sa vodom, te da ga dostavi NADZORU.
2.3.3.6.4.3 Ugradnja sidara

a) Sidro je potrebno postaviti im je mogue, ali ipak najvie u roku od 12 asova od zavretka buenja. b) U toku postavljanja sa sidrom je potrebno paljivo postupati. Sidro treba postaviti pomou injekcione cijevi i ventilacione cijevi. c) Sidro treba postaviti u sredite buotine pomou centralizera, dok podlona ploa treba biti postavljena okomito na osovinu buotine. U cilju postizanja postavljanja podlone ploe okomito na osovinu buotine moe biti potrebno izvesti zasjecanje depova u stijeni.
2.3.3.6.4.4 Uvrivanje
a) Postupak uvrivanja treba izvesti tako da u podruju uvrivanja nema vazdunih ili vodenih depova. b) Uvrivanje treba izvesti polako i stabilno, te sa uvrivanjem nastaviti sve dok cementna mjeavina za uvrivanje, istog sastava i vrstoe kao kada je smijeana, ne pone da izlazi iz otvora ventilacione cijevi, u trajanju od najmanje 1 minut. c) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi zapisnik u kojem se navode svi detalji koji se odnose na postupak uvrivanja svakog sidra. d) Uvrivanje slobodne duine sidra treba izvriti nakon prednaprezanja sidra.
strana 10 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.3.6.5. POSTUPCI ISPITIVANJA SIDARA

Postupci ispitivanja sidra treba da budu u skladu sa standardom SIA 191 (1996), kao i POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA.
2.3.3.6.5.1 Ispitivanje prikladnosti

Ispitivanja prikladnosti se izvode na sidrima koji su izvedeni pod istim uslovima kao i radna sidra. Ova ispitivanja nagovjetavaju rezultate, koje je mogue dobiti naknadno ispitivanjem radnih sidara, tj. izvoenjem rutinskog ispitivanja u svrhu prijema. Znatne i znaajne promjene uslova za radna sidra, npr. geoloki uslovi, zahtijevaju izvoenje ispitivanja prikladnosti.
2.3.3.6.5.2 Testi optereenja

a) U toku testova optereenja svako sidro e biti napregnut do relevantnog probnog optereenja. Ukoliko se radi o kohezivnom tlu takoe je potrebno utvrditi vrijednosti, kod kojih se pojavljuje klizanje. b) Program ispitivanja: Ciklini postupak koji podrazumijeva optereenje a zatim rastereenje treba izvesti tako da se optereenje od poetnog poveava u svakom sljedeem koraku za sljedeu stepenicu optereenja, sve dok se ne dostigne utvreno maksimalno optereenje. Sa svakim poveanjem optereenja potrebno je posmatrati pomjeranje ica na glavi sidra u odnosu na fiksnu taku u okolini, pri stalnom optereenju u skladu sa utvrenim rasporedom.
2.3.3.7 MJERENJA
2.3.3.7.1. BUENI IPOVI

a) Iskopi za buene ipove, kao i buenje sjeenjem, mjeri se u metrima dunim za stvarno izbuenu dubinu. b) Beton za buene ipove potpornih konstrukcija mjeri se u metrima kubnim. c) Armatura ipova se mjeri prema teini za stvarno izvedene koliine (t), kako je predstavljeno na crteima.
2.3.3.7.2. SIDRENA GREDA

a) Beton se mjeri u kubnim metrima u skladu sa Odjeljkom 2.3.9.6. Oplata za izradu betonskih greda nije obuhvaena jedininom cijenom za beton. b) Armatura za betonske grede se mjeri prema teini za stvarno izvedene koliine (t), kako je predstavljeno na crteima.
2.3.3.7.3. MLAZNI BETON

Obloga od mlaznog betona, koja se izvodi na potpornoj konstrukciji, mjeri se u metrima kvadratnim za projekovanu teoretsku debljinu.
2.3.3.7.4. KABELSKA SIDRA

Kabelska sidra se mjere po komadu za razliite duine, vrste i projektovana stvarna optereenja. Postavljanje i nabavka materijala, kao to su sidrene ploe, pjeani jastuci, navrtke i spojnice, treba biti obuhvaeno jedininom cijenom.
2.3.3.8 PLAANJE
2.3.3.8.1. BUENI IPOVI

a) Jedinine cijene za razliite stavke koje se odnose na buene ipove treba da obuhvataju radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova, ukljuujui kontrolu kvaliteta i ispitivanja. b) Postavljanje i ienje radne platforme za buenje ipova mora biti obuhvaeno jedininom cijenom za metar duni buenog ipa.
2.3.3.8.2. SIDRENE GREDE

a) Jedinine cijene za razliite stavke koje se odnose na sidrene grede treba da obuhvataju radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova. b) U skladu sa Odjeljkom 2.3.9 Oplata i skela neophodna za izvoenje sidrenih greda treba biti obuhvaena jedininom cijenom za beton.

Jedinina cijena za mlazni beton treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova, ukljuujui kontrolu kvaliteta i ispitivanja.
2.3.3.8.4. SIDRA
Jedinina cijena za sidra treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova, ukljuujui kontrolu kvaliteta i ispitivanja.

a) Jedinine cijene za razliite stavke koje se odnose na sidra treba da obuhvataju radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova, ukljuujui spajanje, uvrivanje slobodne duine sidra, prednaprezanje, kontrolu kvaliteta i ispitivanje. Buenje i uvrivanje vezne duine plaa se posebno. b) Jedinina cijena za sidra ija se duina razlikuje od navedene izraunavae se linearnom interpolacijom ili ekstrapolacijom. c) Buenje sidara plaa se prema jedininim cijenama po dunom metru, uzimajui u obzir ukupnu duinu buotine. d) Jedinina cijena takoe treba da obuhvata postavljanje sidara pod nagibom.
strana 12 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.4
Sl. 4.1 Sl. 4.2 Sl 4.3 Sl. 4.4 Sl. 4.5 Sl. 4.6 Sl. 4.7
PODZEMNI ISKOP
Definiranje deformacionih i graevinskih tolerancija Prekoprofilski iskop zbog nepovoljnih geolokih uslova Linije za mjerenje i plaenje Linije za mjerenje i plaenje za karakteristian popreni presjek bez podnonog svoda Linije za mjerenje i plaenje za karakteristian popreni presjek sa podnonim svodom Linije za mjerenje i plaenje za karakteristian popreni presjek sa niama Linije za mjerenje i plaenje za karakteristian popreni presjek sa poprenim veznim hodnikom za pjeake
Priloene slike:
2.3.4.1 OPTE
2.3.4.1.1. OPIS
Ovaj odjeljak se odnosi na izvoenje svih radova na podzemnom iskopu u bilo kojoj vrsti stijene. Iskop je mogue izvesti buenjem i miniranjem, primjenom konturnog miniranja ili tehnika glatkog miniranja ili mainskom opremom (npr. rovokopa ili tunelski bager). IZVOA je odgovoran za izbor naina izvoenja iskopa kao i za izbor potrebne opreme. IZVOA je obavezan da se pridrava svih potupaka koji su detaljno predstavljeni na crteima i opisani u specifikacijama, kao i pod naslovom dostavljanje dokumentacije, koja je traena u skladu sa poglavljem 2.3.4.1.2 ove specifikacije ili drugih postupaka prema dogovoru sa PROJEKTANTOM i uz saglasnost NADZORA. IZVOA je obavezan da radove na iskopu i izradi osiguranja izvodi tako da ispuni zahtjeve odreene utvrene klase osiguranja kao i da smanji slabljenje stijenske mase oko iskopa, da ogranii prekoprofilski iskop, te da sprijei oteenja prethodno postavljene poetne obloge. Redoslijed izvoenja iskopa, kao i dalja podjela iskopnog profila treba da budu u skladu sa crteima iz tendera, specifikacijama i detaljnim crteima iz projekta koje je pripremio IZVOA.
2.3.4.1.2. DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE

a) Prije poetka podzemnog iskopa, IZVOA je obavezan da NADZORU na odobrenje dostavi detaljne crtee i/ili opise predloenih naina i redoslijeda izvoenja iskopa, ukljuujui neophodno odvodnjavanje gradilita, bezbjednosne mjere i rezultate programa ispitivanja, koji su pripremljeni u skladu sa lokalnim zakonom. b) IZVOA je obavezan da NADZORU u okviru opteg rasporeda izvoenja radova na tunelu dostavi redoslijed razliitih podzemnih iskopa u tunelu. c) Na osnovu sistema klasifikacije stijena, u skladu sa Odjeljkom 2.3.6, IZVOA je obavezan da NADZORU na odobrenje dostavi detaljan raspored radnih ciklusa za iskop i izradu osiguranja u svakoj klasi stijene, kao i za svaku vrstu profila iskopa. d) NADZORU mora biti dostavljen nain izvoenja iskopa u svakoj vrsti tla ili stijene, ukljuujui opis, specifikaciju i uputstva proizvoaa o izvoenju buenja, uklanjanju otpada i prevozu, opremi. e) Radovi na miniranju moraju biti izvedeni u skladu sa lokalnim propisima koji se odnose na mjere opreza kao i na bezbjednosne mjere za rukovanje eksplozivom. f) Pojedinosti koje se odnose na predloeni projekat miniranja moraju biti dostavljene NADZORU za svaki popreni presjek ili podijeljeni popreni presjek, te moraju da sadre sljedee podatke: o o obrazac buenja, prenike buotina, razmak, dubinu i nagib. vrstu, jainu i masu i broj patrona u punjenju svake buotine, za svaki vremenski interval kao i za sjelokupni izboj.
knjiga II - dio 3
strana 13 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele o o
raspodjelu punjenja po buotinama i punjenje svake buotine. vrsta, redoslijed i broj detonatora, ema detonatora; emu povezivanja detonatora, veliinu i vrstu izolacionih vodova i provodnika; vrstu i kapacitet izvora paljenja; vrsta kondenzatorske maine za paljenje. zbijanje gline u buotine poslije postavljanje eksploziva i pokrivanje podruja miniranja (epljenje buotina). pismeni dokazi o kvalifikovanosti osoblja koje e direktno biti odgovorno za nadzor nad punjenjem i paljenjem u toku serije miniranja.
o o
g) Materijal iz iskopa tunela koji je pogodan za izradu nasipa na autoputu treba upotrijebiti za izvoenje stalnih objekata na autoputevima, ukoliko NADZOR ne odredi drugaije. Prije odlaganja materijala, IZVOA je obavezan NADZORU na odobrenje da dostavi prikaz podruja deponije. Na navedenom prikazu potrebno je predstaviti sve znaajne podatke koji se odnose na metod rada, stabilnost, odredbe koje se odnose na bezbjednost, privremena i trajna ureenja odvodnjavanja, kao i zavrno vanjsko ureenje. h) Navedena dokumentacija NADZORU mora biti dostavljena u odreenom vremenskom periodu prije poetka izvoenja radova, ili na odreeni datum oko kojeg su se obe strane dogovorile.
2.3.4.2 IZVOENJE
2.3.4.2.1. OPREMA
a) Mainska oprema koja se upotrebljava za izvoenje radova na podzemnom iskopu kao i za prevoz treba da bude prikladna za izvoenje navedenih radova, s obzirom na nain rada i vaee propise koji se odnose na bezbjednost na radu. Takoe, mora biti u skladu sa zahtjevima dinamikog plana izvoenja radova, uz saglasnost NADZORA. b) Podzemna mainska postrojenja i oprema treba da budu na elektrino napajanje, na pogon komprimiranim vazduhom ili dizel motorom. Dizel motori treba da posjeduju filtere za obradu izduvnih gasova. Prilikom izvoenja podzemnih radova nije dozvoljena upotreba benzina ili parafina. c) Buenje stijena sa ispiranjem vodom nije dozvoljeno kod stijenskih formacija koje su osjetljive na vodu, ukoliko to ne zahtijevaju uslovi terena, te uz odobrenje NADZORA.
2.3.4.2.2. OSVJETLJENJE I NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM U TOKU IZGRADNJE

a) IZVOA je odgovoran za obezbjeenje i odravanje u ispravnom stanju svih instalacija napajanja, koje su pod naponom. U vezi s tim obavezan je da preduzme sve neophodne mjere opreza u cilju obezbjeenja sigurnosti svih osoba na gradilitu. NADZOR moe da zahtijeva iskljuenje ili zamjenu dijelova koje smatra opasnim. b) IZVOA je obavezan da na lokaciji svakog potkopa postavi rezervni dizel ili naftni generator koji bi mogao da pokree cjelokupan sistem osvjetljenja, kao i pumpe koje u bilo koje vrijeme mogu da zatrebaju za ispumpavanje procjednih voda. c) IZVOA je obavezan da postavi i odrava minimalno osvjetljenje od 100 Watt-i na duini tunela od 10 m ili vii nivo rasvjete, u zavisnosti od potreba.
2.3.4.2.3. VENTILACIJA U TOKU IZVOENJA RADOVA

a) Ventilacija u toku izvoenja radova predstavlja odgovornost IZVOAA. Ventilacioni sistem mora biti projektovan i njime se mora rukovati u skladu sa lokalnim propisima (Propis o mjerama bezbjednosti pri izvoenju radova u tunelima, potkopima ili na podzemnim trasama). b) Ventilacioni sistem mora biti projektovan tako da odgovara duini tunela, primjenjenom nainu iskopa i broju radnika koji rade unutar tunela. Otrovni gasovi, dim i estice praine, ije se postojanje utvruje na osnovu mjerenja koja se izvode na gradilitu, ne smiju prei dozvoljene koncentracije.
strana 14 od 135
knjiga II - dio 3
c) Kod tunela u kojima postoji mogunost pojave eksplozivnih gasova (npr. metan gas) ventilacioni sistem treba biti projektovan i istim treba rukovati tako da se postie odgovarajue razrijeenje opasnih gasova (CO2, CO, NO, NO2). Mjerenja koncentracije opasnih gasova treba izvesti pomou pokretnih i fiksnih mjernih ureaja. d) Uglavnom, ventilacioni sistem treba biti projektovan tako da u podruje ela iskopa ubacuje svje vazduh. Udaljenost kraja ventilacione cijevi od ela iskopa ne smije biti vea od 30 m. Pogonska snaga ventilatora mora biti dovoljna da razrijedi koncentraciju eksplozivnih gasova do vrijednosti manje od 0.5 %, te da istovremeno obezbijedi brzinu protoka vazduha od najmanje 0.5 m/sec. e) U tunelima u kojima postoji mogunost pojave eksplozivnih gasova dozvoljen je rad samo dobro obuenom osoblju. Puenje u tunelu je strogo zabranjeno. Navedenu zabranu je istaknuti pomou vidljivih znakova na ulazima u tunel.
2.3.4.2.4. ODREIVANJE PROFILA ISKOPA

a) Profil iskopa, kako je predstavljen na crteima (karakteristian popreni presjek tunela) odnosi se na teoretski profil iskopa, koji je definisan kao T-linija (vidjeti Crte 4.1). b) U zavisnosti od kvaliteta stijene, potrebno je izvriti odgovarajue poveanje teoretskog profila iskopa, kako bi se obezbijedilo dovoljno prostora za radijalne deformacije i dozvoljena graevinska odstupanja. c) Linija iskopa, koja je definisana kao D-linija (vidjeti Crte 4.1) za kompenzaciju radijalnih deformacija "a" za razliite vrste stijenske mase omoguava dozvoljene deformacije tD. Vrijednosti predstavljene na crteima ili u tenderskoj dokumentaciji za oekivane deformacije "a" mogu biti prilagoene tako da odgovaraju stvarnim deformacijama, na osnovu iskustava steenih tokom izvoenja iskopa. Navedena prilagoavanja treba da izvri PROJEKTANT, a odobri NADZOR. d) D-linija predstavlja minimalan presjek koji je potrebno iskopati. Uglavnom, stijena u toku iskopa ne smije da prodre unutar navedene linije, izuzev lokalno, gdje je, za ivice i uglove zdrave stijene koja prodire unutar navedene linije dozvoljeno odstupanje za dvije treine od poetne debljine mlaznog betona. e) IZVOA je obavezan da uini odgovarajue napore kako bi odrao profil koji je definisan Dlinijom, i to izvoenjem kontrola buenja i promjenom raznih elemenata glatkog miniranja ili konturnog miniranja. f) U cilju odravanja profila iskopa, koji je definisan D-linijom, IZVOA mora da uzme u obzir graevinske tolerancije (tc) kada se radi o iskopu i izvoenju podgrade. Dozvoljena konstrukcijska odstupanja (tc) takoe treba da obuhvate netanosti geodetskog snimanja. Vidjeti takoe Crte 4.1.
2.3.4.2.5. PREKOPROFILSKI ISKOP

a) Prekoprofilski iskopa predstavlja prostor koji se stvara uruavanjem tla/stijene iza teoretskog profila iskopa, ukljuujui dozvoljene deformacije i dozvoljena graevinska odstupanja. Pojavu prekoprofilskog iskopa moe da prouzrokuje neodgovarajua radna snaga i nemarne tehnike rada (prekoprofilski iskop koji je bilo mogue izbjei) i/ili razlozi na koje IZVOA nema uticaja (neizbjean prekoprofilski iskop). b) Neizbjean prekoprofilski iskop prouzrokuju dva izvora: o o prirodni prekoproflski iskop koji nije mogue izbjei paljivim izvoenjem radova i primjenom odgovarajuih tehnika izvoenja radova. prekoprofilski iskop koji je prouzrokovan preovladavajuim ekstremno nepovoljnim i/ili nepredvidivim geolokim uslovima.
Prosjean redoslijed veliina takozvanog "neizbjenog prekoprofilskog iskopa" odreen je za sve vrste stijenske mase, predstavljen na crteima ili u tenderskoj dokumentaciji i definisan kao vrijednost "b" (vidjeti Crte 4.1).
knjiga II - dio 3
strana 15 od 135
c) Prekoprofilski iskop (vidjeti Crte 4.2.) mogu prouzrokovati izuzetno nepovoljni i/ili nepredvidivi geoloki uslovi. Pri pojavi neizbjenog prekoprofilskog iskopa podrazumijeva se da je IZVOA radove izveo sa velikom panjom i primjenujui najbolja mogua rjeenja, ali da nije mogao sprijeiti pojavu prekoprofilskog iskopa zbog preovladavajuih nepovoljnih geolokih uslova. d) U sluaju pojave prekoprofilskog iskopa, potrebno je odmah postaviti osiguranje kako bi se izvrila stabilizacija tla/stijene. O tome je potrebno obavijestiti PROJEKTANTA i/ili NADZOR. O potrebi za sanacionim radovima raspravljaju i dogovaraju se IZVOA i PROJEKTANT ili NADZOR. IZVOA je obavezan da pripremi detaljan projekat sanacionih radova koji mora biti odobren od strane NADZORA. Sanacione radove je potrebno izvesti prije daljeg napredovanja iskopa, ukoliko NADZOR ne odredi ili odobri drugaije. e) Ukoliko je utvreno da su prekoprofilski iskop prouzrokovali fiziki uslovi, koji su izvan kontrole IZVOAA, te da prekoprofilski iskop nije nastao usljed neispravnih metoda izvoenja radova ili nemara, nastalu upljinu treba izmjeriti na licu mjesta. Potrebno je utvrditi koliine materijala koje su potrebne za zavretak projektovane sanacije. Navedene koliine odobrava NADZOR, te ih ovjerava za plaanje.
2.3.4.2.6. ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA ISKOP

a) Buenje i miniranje treba izvesti tako da se obezbijedi pucanje stijene du eljenih linija. b) Prenik i udaljenost minskih buotina treba da budu prilagoeni stvarnom stanju stijene na terenu. IZVOA je obavezan da, kako radovi napreduju, razvije i stalno usavrava tehnike miniranja, u cilju postizanja najbolje mogue povrine iskopa nakon miniranja. c) Iskop stijene treba vriti primjenom modernih metoda miniranja. Kontrolisane metode miniranja, kao to su "glatko miniranje" ili konturno miniranje treba koristiti kako bi se ograniila pojava prekoprofilskog iskopa i kako bi se sprijeilo drobljenje povrine stijena. d) Iskop nia, izuzev nia za parkiranje, u bonim zidovima tunela i pprenih prolaza za pjeake treba izvesti nakon postavljanja primarne pograde u glavnom tunelu. Mlazni beton i rebrastu armaturu u bonim zidovima tunela treba paljivo sjei du profila nie ili poprenog prolaza za pjeake, a iskop treba izvesti tako da ne doe do bilo kakvog oteenja preoste podgrade tunela. e) Iskop nia za parkiranje treba izvesti proirivanjem karakteristinog poprenog presjeka glavnog tunela u toku probijanja tunela, sa nagibom od 40. Iskop treba izvriti u skladu sa odredbama navedenim u ovom odjeljku. Zavrni presjek se postie ponovnim oblikovanjem proirenja dionice na poetku nie za parkiranje. f) Iskop u vrstama stijenske mase sa poveanom osjetljivou na vodu (bubrenje stijene) treba izvesti veoma paljivo, kako bi se izbjegla bilo kakva oteenja do kojih bi moglo doi zbog bubrenja stijene. U ovim podrujima potrebno je odgovarajuom tehnikom izvoenja radova izbjei kontakt izmeu stijenske mase i vode.
2.3.4.2.7. BEZBJEDNOSNE MJERE OPREZA

a) Pre nego sto radnici zapocnu radove u zoni u kojoj nije postavljena zastita od obrusavanja, mora da se kavanjem izvrsi provera otkopanih povrsina, radi utvrdjivanja i eventualnog uklanjanja labilnih komada. Smatra se da su nosivi elementi dovoljni za ukupnu stabilnost tunela, meutim, IZVOA je obavezan da izvede postavljanje lokalnih sidara koja su neophodna za spreavanje slabljenja stijenskih blokova u neposrednom podruju potkopa. IZVOA je obavezan da izvodi periodine preglede bonih zidova tunela i podruja krova, kako bi utvrdio mogue pukotine ili znakove nestabilnosti podgrade tunela. Procjenu pukotina treba izvriti u saradnji sa PROJEKTANTOM, uz primjenu rezultata dobijenih geotehnikim mjerenjima. b) Izvoenje miniranja je dozvoljeno samo nakon to su preduzete sve potrebne mjere opreza, u cilju zatite osoblja, radova i imovine. c) Operacije buenja, miniranja, iskopa i nanoenja mlaznog betona treba sprovesti primjenom metoda i opreme kojima je mogue kontrolisati pojavu praine, dima, pare, gasova, magle i izmaglice.
2.3.4.2.8. NEPREKIDNO IZVOENJE RADOVA

a) U cilju postizanja bezbjednosti i sigurnosti radova, iskope tunela potrebno je neprekidno izvoditi tokom dana i noi, izuzev ukoliko NADZOR ne odredi drugaije. Ukoliko stanje radova to dozvoljava, prekidi su dozvoljeni vikendima i praznicima, uz uslov da se gradilite ostavi u bezbjednom stanju. b) Prekidi u izvoenju radova nisu dozvoljeni sve dok se ne zavre svi nosivi elementi iz grupe osiguranja na odreenim lokacijama. c) Pored navedenog, povrina iskopnog ela mora biti zatvorena mlaznim betonom (minimalna debljina 3 do 5 cm) izuzev u sluaju stabilne stijenske mase (koja je odreena kao stijenska masa tip A1 i A2).
2.3.4.2.9. ODVODNJAVANJE U TOKU IZVOENJA RADOVA 2.3.4.2.9.1 Obim

a) IZVOA je obavezan da izvri nabavku, postavljanje, rukovanje, te odravanje dovoljnog broja pumpi i cijevne mree, u cilju kontrole i uklanjanja vode iz bilo kojeg podzemnog dijela u kojem se izvode radovi. Pojava stajaih voda nije dozvoljena. b) Kapacitet postavljenih pumpi na svakoj radnoj povrini treba da iznosi najmanje jedan i po puta vie od standardne zapremine ulazne vode plus zapremina vode za ispiranje, koju koristi buaa garnitura. c) IZVOA je obavezan da uskladiti ili da odmah na raspolaganje stavi rezervne pumpe, koje moraju biti u ispravnom stanju i istog kapaciteta kao pumpe postavljene u tunelima. d) IZVOA je obavezan da obezbijedi rezervoare za taloenje ili druge naprave za dekontaminaciju, u skladu sa zahtjevom NADZORA, prije isputanja vode u okolinu. e) IZVOA je obavezan da ukloni sav nakupljeni mulj, blato ili drugi otpad iz podzemnog dijela u kojem se izvode radovi, u skladu sa zahtjevom NADZORA. f) IZVOA je obavezan da proizvede, odrava i rukuje napravama i postrojenjima za preradu i preiavanje kontaminirane vode, koja se u toku izgradnje isputa na tunelskim portalima. Navedene naprave i postrojenja treba da obuhvataju 2 talonika, separator ulja, postrojenje za neutralizaciju, kao i neophodne kontrolne stanice. Postrojenje za neutralizaciju treba da bude projektovano i istim treba rukovati tako da se pH-vrijednost preiene vode odrava izmeu 6.5 i 8.5, prije isputanja.
2.3.4.2.9.2 Materijali i izvoenje

a) Uzduno odvodnjavanje: Odvodnjavanje tunela u toku izgradnje potrebno je izvriti pomou kanala (lijebova) koji se nalaze na dnu odreene iskopne faze. Kanali treba da budu obraeni mlaznim betonom. U podrujima sa velikim dotokom vode moe biti neophodno postavljanje djelimino perforiranih ili prorezanih tvrdih PVC cijevi, prenika od 150 mm do 250 mm, u zavisnosti od koliine vode koju je potrebno preusmjeriti. b) IZVOA je obavezan da veliku panju posveti prikupljanju i odvodnjavanju procjednih voda i voda potrebnih za izgradnju u stijenskim masama koje su osjetljive na vodu. c) U sluaju niskopa, potrebno je obezbijediti ahtove za skupljanje vode na jednakim razmacima iz kojih e se vriti ispumpavanje vode iz tunela pomou elinih ili PVC cijevi. d) Radijalno odvodnjavanje: U sluaju koncentrisanog dotoka vode, u tlu/stijeni ili u mlaznom betonu potrebno je izvesti drenane buotine/otvore. U navedene buotine potrebno je postaviti perforirane eline ili tvrde PVC cijevi, prenika 1,5 do 2 ina. Razmak izmeu cijevi i otvora buotine treba biti zaliven brzovezujuim malterom. Brzovezujui malter je materijal koji se vezuje i stvrdnjava za nekoliko minuta i koji se upotrebljava za privremeno uvrivanje i ispunjivanje. Posebna svojstva nisu potrebna. Otvor cijevi treba da bude povezan sa crijevom za odvoenje u privremeni uzduni sistem za odvodnjavanje, ahtove ili uzdune kanale na dnu odreene iskopne faze.
knjiga II - dio 3
strana 17 od 135
e) Kruna drenaa pomou polu opni (po mogunosti talasaste, meke PVC cijevi) koje se za stijenu vezuju pomou brzovezujueg maltera ili mlaznog betona i usmjeravaju u ahtove ili uzdune kanale na dnu odgovarajue iskopne faze. f) Ukoliko se u oblozi od mlaznog betona kasnije pojave vlana podruja, potrebno ih je izbuiti i obraditi kako je gore opisano.
g) U tunelima, koji su izgraeni u propusnom tlu ili veoma ispucaloj stijeni, potrebno je sistematino postaviti prstenaste drenane kanale, prenika najmanje 4 cm, kako bi se izbjeglo stvaranje hidrostatikog pritiska iza obloge od mlaznog betona, u skladu sa odobrenjem NADZORA. h) IZVOA je obavezan da postavljene otvorene komore stalno odrava u istom stanju, kao i da odrava sistem odvodnjavanja, tako da sva voda koja se javlja u toku perioda izgradnje bude na odgovarajui nain kontrolisana.
2.3.4.2.10. ISTRANE BUOTINE - PREDBUENJE

a) Istrane buotine treba izvesti u skladu sa odredbama Odjeljka 2.3.11.
2.3.4.2.11. SAOBRAAJ NA GRADILITU ZAVRNI NIVO ISKOPA

a) Zavrni nivo iskopa (niveleta posteljice) kod kolovoznih konstrukcija treba biti zatien od habanja ili slabljenja svojstava stijena usljed odvijanja saobraaja na gradilitu, zatrpavanjem stijenskim materijalom koji je dobijen iskopom u tunelu ili slino, do minimalne debljine od 0.5 metara. b) IZVOA je obavezan da sprijei skupljanje vode, a odvijanje saobraaja na podruju gdje se skuplja voda nije dozvoljeno. c) Oteeni materijal mora biti uklonjen i zamijenjen prije poetka izvoenja radova na kolovoznoj konstrukciji, u skladu sa uputstvima NADZORA. d) Materijal za zatrpavanje, koji se upotrebljava za zatitu kolnika, se ne smije ukloniti sve do poetka zavrnih radova na konstrukciji kolnika.
2.3.4.2.12. SAOBRAAJ NA GRADILITU NA PODNONOM SVODU

Odvijanje saobraaja na gradilitu nije dozvoljeno na nezatienim konstrukcijama podnonog svoda, privremenim ili konanim, betonskim ili od mlaznog betona. Navedene konstrukcije moraju biti zatiene od oteenja zatrpavanjem odgovarajuim materijalom iz iskopa iz tunela ili slino, minimalne debljine 0.5 metara. Materijal za zatrpavanje ne smije da sadri oblutke iji je prenik vei od 150 mm.
2.3.4.3 MJERENJA ZA ISKOP

Radovi navedeni u ovom Odjeljku mjere se kako slijedi: a) Iskop tunela i nia za parkiranje u svim vrstama stijenske mase mjeri se u kubnim metrima (na licu mjesta) du "Linije 2" (koja je jednaka D-Liniji), kako je predstavljeno na Crteima 4.3, 4.4 i 4.5. Duina svakog koraka se izraunava du sredinje linije tunela. Mjerenje se izvodi podjelom poprenog profila iskopa, kako je predstavljeno na crteima. Ukoliko je za kalotu neophodan privremeni podnoni svod, u skladu s tim je potrebno smanjiti mjerenja za iskop stepenice. b) Iskopi poprenih prolaza za pjeake u svim vrstama stijenske mase mjere se u kubnim metrima du "Linije 2" (koja je jednaka D-Liniji), kako je predstavljeno na Crteu 4.3 i Crteu 4.7. c) Iskop nia se mjeri za obraun u kubnim metrima du "Linije 2", u skladu sa Crteom 4.6. d) Uveanje profila iskopa u cilju obezbjeenja dozvoljenih graevinskih odstupanja (tc) i neizbjenog vika iskopa ("b") unutar O-Linije ne mjeri se za plaanje (vidjeti Crte 4.2). e) Prekoprofilski iskop iza (izvan) O-Linije, koji je nastao usljed nepovoljnih geolokih uslova, mjeri se na licu mjesta u stvarnim koliinama, ukoliko zapremina vika iskopa prelazi 2 kubna metra. Prekoprofilski iskop koji je manji od 2 m3 nee biti mjeren za obraun.
Smjernice za graenje puteva f)
Dodatni iskop koji je potreban za proirenje poprenog presjeka ispod cijevnog tita nee biti izmjeren i obraunat kao posebna stavka.
g) Dodatni iskop koji je potreban za privremenu temeljnu stopu mjeri se u metrima dunim temeljne stope. h) Dodatni radovi i metrijal koji su neophodni usljed nemarnog izvoenja radova u vrstama stijenske mase koje su veoma osjetljive (bubrenje stijene) nee biti mjerene za plaanje. i) Za niskope, privremena kontrola vode za koliine do 5l/sec, ukljuujui odgovarajuu odvodnju, preusmjeravanje i odlaganje voda u toku izvoenja iskopa predstavlja odgovornost IZVOAA i nee biti mjerena za obraun. Privremena kontrola voda za koliine koje prelaze 5 l/sec mjeri se posebno i iskazuje u neophodnim satima rada pumpe. Voda koja se upotrebljava za buenje, ispiranje, injektiranje ili izvoenje drugih radova nee biti mjerena za plaanje. Za tunele koji napreduju uzbrdo, privremena kontrola svih procjednih voda, ukljuujui odvodnjavanje, preusmjeravanje i odlaganje vode u toku izvoenja iskopa predstavlja odgovornost IZVOAA i nee biti mjerena za obraun.
j)
k) Ometanje izvoenja iskopa u niskopima usljed pojave procjednih voda u koliini koja prelazi 10 l/sec. mjeri se za plaanje. Mjerenjem se ne obuhvata voda koja se upotrebljava za buenje ispiranje, injektiranje ili izvoenje drugih radova. Za obraun se mjeri samo dotok vode do udaljenosti od 20 m od povrine svakog iskopa. l) Ventilacija u toku izvoenja radova predstavlja odgovornost IZVOAA i nee se mjeriti za obraun.
m) Prvobitni stijenski osiguranje, ukljuujui mlazni beton, armaturnu mreu, eline lukove, sidra, zalivanje povrine i podgraivanje mjeri se posebno (vidjeti Odjeljak 2.3.7 ove Specifikacije). n) Prevoz materijala iz iskopa od tunelskog portala ili privremene deponije pored tunelskog portala do trajne deponije ili nasipa mora biti obuhvaen jedininom cijenom iskopa. o) Smetnje nastale zbog problema koordinacije sa ostalim gradilitima (npr. saobraaj) treba da budu ukljuene u jedininu cijenu za iskop, te stoga IZVOA nema pravo da zahtijeva dodatna plaanja po toj osnovi. p) Prekidi u izvoenju iskopa, do kojih je dolo zbog obimnog dotoka vode, velikog prekoprofilskog iskopa - odrona ili drugih nepredvienih okolnosti, a koji traju do 6 asova, nee biti mjereni za obraun. q) Prekidi u izvoenju iskopa, do kojih je dolo zbog velike koncentracije eksplozivnih gasova (npr. metan gas), a koji traju do 2 asa nee biti mjereni za obraun.
2.3.4.4 PLAANJE
a) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje iskopa u okviru navedenih granica, uklanjanje privremene podgrade (npr. privremeni podnoni svod od mlaznog betona, sidra), neophodne izmjene opreme za izvoenje iskopa, uklanjanje i odlaganje iskopanog materijala sa povrine iskopa na tunelski portal ili na privremenu deponiju koja se nalazi na udaljenosti od 300 m od odreenog tunelskog portala ili na trajnu deponiju, zatim privremenu kontrolu voda u ulaznim potkopima, ometanje pri izvoenju iskopa zbog pojave procjednih voda do 10 l/sec, ometanje zbog izvoenja geotehnikih mjerenja i izrade geolokih karata, ometanja zbog postavljanja noseih elemenata, ventilaciju i osvjetljenje u toku izvoenja radova, razvijanje i prilagoavanje obrazaca miniranja, kao i sve mogue dodatne mjere, ometanja i probleme navedene u prethodnom poglavlju 2.34.3. o o Podzemni iskop razliitih vrsta stijenske mase plaa se prema jedininoj cijeni po metru kubnom Ometanja izvoenja iskopa zbog pojave procjednih voda preko 10 l/sec plaaju se prema jedininoj cijeni po metru kubnom iskopanog materijala pri prekomjernom dotoku vode.
knjiga II - dio 3
strana 19 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele o
Privremena kontrola procjednih voda preko 5 l/sec u vertikalnim potkopima plaa se prema jedininoj cijeni po satu rada pumpe. Jedinina cijena za privremenu kontrolu procjednih voda treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijal (npr. cijevi, ahtovi) neophodne za izvoenje radova. Prekidi u izvoenju iskopa, do koji je dolo zbog obimnog dotoka vode, prekomjernog prekoprofilskog iskopa ili drugih nepredvienih okolnosti, a koji traju due od 6 asova plaaju se prema jedininoj cijeni po satu trajanja prekida. Plaanje e se izvriti samo ukoliko minere, pomono osoblje i opremu angaovanu na jednom potkopu nije bilo mogue premjestiti na drugi potkop. Prekidi u izvoenju iskopa, do koji je dolo zbog nedozvoljeno visoke koncentracije gasova, a koji traju due od 2 asa bie plaeni prema jedininoj cijeni po satu trajanja prekida. Plaanje e se izvriti samo ukoliko minere, pomono osoblje i opremu angaovanu na jednom potkopu nije bilo mogue premjestiti na drugi potkop.
b) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za monitoring i razrjeivanje koncentracije gasova u toku probijanja tunela. c) Ponuena jedinina cijena za iskop treba treba da bude nezavisna od naina koji se zaista primjenjuje za izvoenje podzemnog iskopa (metod buenja ili miniranja ili mainskim putem). d) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata utovar, prevoz i istovar materijala. U jedininu cijenu za iskop treba da bude ukljuen utovar i istovar materijala na privremenim deponijama pri odravanju sistema za odvoenje voda. e) Jedinina cijena za iskop se takoe primjenjuje i za lokalno proirenje poprenog presjeka na privremenim portalima koje je neophodno za poveanje debljine obloge dijela tunela koji se izvodi otvorenom metodom (pokriveni usjek). f) Radna snaga, oprema i materijali koji su neophodni za ienje i preradu kontaminirane vode iz tunela prije njenog isputanja treba da budu obuhvaeni jedininom cijenom za iskop i nee biti dodatno plaeni.
g) Zavrni nivo iskopa (niveleta posteljice) za izvoenje kolovozne konstrukcije treba biti obuhvaen jedininom cijenom za iskop i nee biti dodatno plaen. h) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata ometanja u izvoenju iskopa zbog sinhrone pripreme geoloko geotehnike dokumentacije. i) Jedinina cijena za iskop treba da obuhvata radove na zatrpavanju (npr. zatita podnonog svoda 0,5 m)
strana 20 od 135
knjiga II - dio 3
Crte 4.1 Definicije deformacione i graevinske tolerancije
knjiga II - dio 3
strana 21 od 135
Crte 4.2 Prekoprofilski iskop zbog nepovoljnih geolokih uslova
strana 22 od 135
knjiga II - dio 3
Crte 4.3 Linije za mjerenje i plaanje
knjiga II - dio 3
strana 23 od 135
Crte 4.4 Linije za mjerenje i plaanje za karakteristian popreni presjek bez podnonog svoda
strana 24 od 135
knjiga II - dio 3
Crte 4.5 Linije za mjerenje i plaanje za karakteristian popreni presjek sa podnonim svodom
knjiga II - dio 3
strana 25 od 135
Crte 4.6 Linije za mjerenje i plaanje za karakteristian popreni presjek sa niama
strana 26 od 135
knjiga II - dio 3
Crte 4.7 Linije za mjerenje i plaanje za karakteristian popreni presjek sa poprenim veznim hodnikom za pjeake
2.3.5
KONTROLA PROFILA I DOZVOLJENA ODSTUPANJA
2.3.5.1 KONTROLA PROFILA
2.3.5.1.1. OBIM
IZVOA je obavezan da izvri veoma paljivu i sistematinu provjeru konanog slobodnog profila osnovne obloge tunela, u cilju odreivanja prostora za projektovanu nominalnu debljinu unutranje betonske obloge.
2.3.5.1.2. NAIN KONTROLE PROFILA ZA UNUTRANJU BETONSKU OBLOGU

a) U skladu sa odredbama, lijevanje zavrne betonske obloge se izvodi primjenom eline oplate postavljene na inu koja se pomjera na temeljnim gredama. b) IZVOA je u potpunosti odgovoran za tanost iskolavanja i izvoenje uzdunih temelja i montau ina na svaku stranu tunela, po kojima e se pomerati oplatna sekcija. c) IZVOA je odgovoran da obezbijedi minimalan slobodan profil za zavrnu oblogu, kako je predstavljeno na crteima. U cilju obezbjeenja odstupanja od teoretskog profila, IZVOA je obavezan da obezbijedi pokretnu profilsku skelu opremljenu ablonom za obiljeevanje, koja slui za odreivanje minimalnog profila koji je potreban za nominalnu debljinu zavrne betonske obloge. Profilska skela mora biti projektovana tako da moe da se kree inom ili da se koristi za pomijeranje tunelske oplate. Takoe, navedena profilska skela treba da obezbijedi pristup za obiljeavanje podruja poetne obloge koja prodiru u podruje minimalnog slobodnog profila. Profilska skela moe takoe biti projektovana kao radna platforma za ponovno oblikovanje poetne obloge, ukoliko je to neophodno, kao i za izvoenje pripremnih povrinskih radova, koji su predstavljeni ovom specifikacijom. d) IZVOA je obavezan da NADZORU na saglasnost dostavi sve detalje koji se odnose na projekat profilske skele sa ablonom. Po izdavanju saglasnosti, NADZOR e izdati uputstva koja se odnose na sistematsko provjeravanje geometrije ablona u toku izvoenja profilisanja. e) IZVOA, uz saglasnost NADZORA, moe da koristi modernu geodetsku tehniku i procese za obradu podataka u cilju utvrivanja zavrnog slobodnog profila.
2.3.5.1.3. IZVOENJE
a) Provjera zavrnog slobodnog profila ne smije da pone prije nego to se geotehnikim mjerenjima utvrdi da je stopa radijalnog pomaka u bilo kojoj taki oboda tunela manja od 4 mm mjeseno. b) Po zavretku radova na izradi podgrade, poslije pripreme povrine to je opisano u ovoj specifikaciji, te poslije deformacije, u skladu sa stavkom (a) ovog lana, zavrni slobodni profil za unutranju oblogu treba biti prilagoen minimalnoj debljini unutranje obloge, kako je predstavljeno na crteima. c) Kontrolu profila treba izvoditi neprekidno primjenom pokretne portalne dizalice koja je opremljena ablonom ili na najmanje svaka 2,0 m primjenom modernih geodetskih tehnika. d) Svaka odstupanja od teoretskog slobodnog profila za unutranju oblogu treba ispraviti, dodatnim prskanjem mlaznog betona ili veom debljinom unutranje obloge betona, ukoliko se radi o prevelikom slobodnom profilu, ili preoblikovanjem dijelova podgrade tunela koji prodiru u slobodni profil. IZVOA je odgovoran za izvoenje ovih radova bez prava na dodatno plaanje. e) IZVOA NADZORU treba da podnese prijedlog za izvoenje sanacionih radova. f) Bez saglasnosti NADZORA nije dozvoljeno izvriti bilo kakvo preoblikovanje podgrade tunela. g) Geotehnika mjerenja prije, u toku i poslije primjene odgovarajuih mjera treba izvriti u skladu sa relevantnim projektnim specifikacijama. Mjerne take, kao to su konvergentni klinovi i/ili ekstenzometri treba zadrati ili je zamjenu potrebno izvesti mnogo ispred iskopa u cilju uspostavljanja "transfer - nula - oitavanje". Zamjene ne plaa se posebno.
h) Nije dozvoljeno premjetanje i naputanje stanica za izvoenje geotehnikih mjerenja, bez saglasnosti NADZORA.
a) Za svaku fazu sanacionih mjera potrebno je voditi dnevnik. b) Zavrni slobodni profil treba biti snimljen u intervalima u uzdunom smjeru i takama du oboda tunela. Snimanje se moe izvesti sa vozilom za snimanje profila i ugraenim pipaima (kontaktna metoda). Oblik svjetlog profila tunela u podunom smjeru i odgovarajui zapisnik treba uraditi na svakih 5 metara. Kao alternativa za snimanje svijetlog profila moe se upotrijebiti bilo koja nekontaktna metoda snimanja profila (runo npr. potpuno automatizirana stanica, odnosno automatizirani rofilator. U ovom sluaju zapisnik o obliku svijetlog profila treba izraditi u podunom smjeru na svaka 2 metra. Kontrola svijetlog profila izvodi se u skladu s preporukama PROJEKTANTA, a na prijedlog IZVOAA uz prethodno odobrenje ININJERA. c) Zavrnu provjeru slobodnog profila po zavretku ponovnog profilisanja i pripreme povrine, treba izvriti u prisustvu NADZORA.
2.3.5.2 DOZVOLJENA GRAEVINSKA ODSTUPANJA
2.3.5.2.1. DOZVOLJENA ODSTUPANJA ZA PRIMARNU PODGRADU

a) Smanjenje teoretske debljine unutranje betonske obloge nije dozvoljeno, ukoliko to ne odobri NADZOR. U cilju postizanja ovog zahtjeva, elementi podgrade, kao to su mlazni beton, sidrene glave, elini lukovi, itd. ne smiju prodirati u teoretsku unutranju betonsku oblogu, kako je predstavljeno na crteima. b) U podruju podnonog svoda i temelja, u teoretsku liniju iskopa ne smiju prodirati dijelovi stijena.
2.3.5.2.2. DOZVOLJENA ODSTUPANJA OD NIVOA ISKOPA PODNONOG SVODA

a) Ukoliko se tunel izvodi bez betonskog lunog podnonog svoda, IZVOA treba da iskopa donju kotu podnonog svoda sa tanou +0 do -100 mm u odnosu na teoretsku liniju iskopa podnonog svoda. b) Ukoliko poslije ienja mulja, rastresitog materijala, itd. donja kota iskopa iznosi preko 100 mm ispod projektovane teoretske linije iskopa, IZVOA je obavezan da izvri zatrpavanje navedenih povrina do projektovanog, teoretskog nivoa materijalom iz donjeg noseeg sloja ili u skladu sa uputstvima i odobrenjima NADZORA. c) Ukoliko se tunel izvodi sa betonskim lunim podnonim svodom ili podnonim svodom od mlaznog betona, nije dozvoljeno smanjenje projektovane, teoretske debljine betonske konstrukcije. Prekoprofilski iskop mora biti nadoknaen upotrebom betona ili mlaznog betona u konstrukciji luka podnonog svoda. Unutranja povrina betonskog lunog podnonog svoda moe da odstupa najvie +/- 50 mm od teoretskog poprenog presjeka.
2.3.5.2.3. DOZVOLJENA ODSTUPANJA UNUTRANJE BETONSKE OBLOGE 2.3.5.2.3.1 Dozvoljena geodetska odstupanja
Osovina tunela kod izvedenog poprenog presjeka moe u tlocrtu da odstupa od izraunate osovine puta (trase puta) najvie 30. Dozvoljeno visinsko odstupanje je ogranieno na 10 mm.
2.3.5.2.3.2 Dozvoljena odstupanja oplate

Dozvoljena odstupanja oplate, ukljuujui odstupanja koja se odnose na proizvodnju oplate, nepravilnosti prilikom njenog postavljanja i deformacije oplate u toku betoniranja, ne smiju prei 60 mm u radijalnom smjeru.
knjiga II - dio 3
strana 29 od 135
2.3.5.2.3.3 Uticaj krivina:

S obzirom da su tunelske oplate ravne, zakrivljeni tunel je zapravo poligonog oblika. Stoga e doi do odstupanja od teoretskog oblika, sa maksimumom u sreditu betonskog bloka. Navedeno dozvoljeno odstupanje zavisi od duine bloka L, irine anvelope slobodnog profila B i radijusa R trase tunela. Neophodno "dozvoljeno odstupanje krivine C" mogue je izraunati primjenom sljedee formule:
2 2 B B L C = R + R + 2 2 2
[u mm]
2.3.5.2.3.4 Ukupno dozvoljeno odstupanje unutranje obloge

a) Ukupno dozvoljeno odstupanje betonske unutranje obloge mogue je izraunati zbrajanjem "dozvoljenog geodetskog odstupanja", "dozvoljenog odstupanja oplate" "utjecaja krivina". b) Odstupanje unutranje povrine betonske obloge od teoretskog poprenog presjeka ne smije da prelazi 100 mm (u radijalnom smjeru) prema unutranjoj strani. Na poklopcu staze za pjeake dozvoljeno odstupanje unutranje povrine je ogranieno na 50 mm prema unutranjoj strani, kako bi se zadrale minimalne dimenzije kabelskog kanala. c) U svakom sluaju, kao i za svako navedeno dozvoljeno odstupanje, potrebno je zadrati navedenu teoretsku debljinu unutranje betonske obloge, kao i odreeni slobodni profil puta i staze za pjeake.
2.3.5.2.3.5 Ostala dozvoljena odstupanja

a) Nie i sline konstrukcije treba izvesti sa dozvoljenim odstupanjem od 50 mm u odnosu na projektovanu lokaciju. Dozvoljena odstupanja njihove veliine ograniena su na 10 mm. b) Prefabrikovane elemente i kabelske kanale treba postaviti sa dozvoljenim odstupanjem od 10 mm, u odnosu na teoretski poloaj.
strana 30 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.6
KLASIFIKACIJA STIJENA
2.3.6.1 OPTE
a) U ovom odjeljku predstavljen je opis i klasifikacija vrsta stijenske mase, koje su relevantne za podzemne iskope, s obzirom na geotehnike karakteristike stijena na koje se nailazi prilikom izvoenja iskopa kao i s obzirom na njihovo ponaanje pod uticajem izgradnje tunela. Uglavnom, klasifikacija vrsta stijenske mase je izvedena u skladu sa novim austrijskim standardom NORM B2203 (izdanje 1994-10). b) Definisane vrste stijenske mase odraavaju ne samo ponaanje okolnog terena poslije iskopa, ve se takoe odnose na oekivane deformacije, zahtjeve za podjelom poprenih presjeka iskopa, moguu duinu kampada, podzemne vode, i zahtjeve za postavljanjem podgrade stijene. c) Standardne vrste podgrade i opseg moguih duina koraka iskopa za svaku vrstu stijenske mase predstavljene su na tenderskim crteima. Sloeno, nehomogeno stanje terena esto zahtijeva prilagoavanje podgrade tunela u toku probijanja tunela. Stijensko osiguranje koje je predstavljeno na crteima za odreenu vrstu stijenske mase smatra se "tipinim" za tu klasu. Broj sidara moe biti promijenjen, a smjer sidara prilagoen preovladavajuem ablonu diskontinuiteta. Debljina mlaznog betona i slojevi armaturne mree mogu biti poveani ili smanjeni. Razmak izmeu lukova ili reetkastih nosaa treba biti prilagoen odreenoj duini koraka iskopa. Svaka izmjena standardnog nosivog sistema koja podrazumijeva prilagoavanje promjenljivim uslovima terena mora biti odobrena od strane NADZORA.
2.3.6.2 PRIMJENA I POSTUPCI

a) Vrste stijenskih masa se odreuju na osnovu izgleda stijene na povrini iskopa tunela prije poetka izvoenja iskopnih radova. b) Rezultate dobijene geotehnikim mjerenjima pod slinim uslovima stijena treba uzeti u obzir prilikom predvianja deformacija kao i prilikom izvoenja klasifikacije vrsta stijenske mase. c) U zavisnosti od veliine itavog iskopa i stanja terena, podjela iskopa moe biti neophodna i moe uticati na klasifikaciju i procjenu. d) U sluaju podjele presjeka tunela na kalotu, stepenicu i podnoni svod klasifikacija se izvodi na osnovu stanja stijene prilikom iskopa kalote. Ukoliko se iskop izvodi sa bonim galerijama, svaki iskop se smatra posebnim, te se u skladu s tim i izvodi klasifikacija. e) Za iskop i osiguranje nia i nia za parkiranje, primjenjuje se klasifikacija za tunelske korake iskopa u prethodno iskopani tunelski cijevi. f) Ponaanje stijene na povrini iskopa tunela zavisi od vremena, tj. jaina i kvalitet stijenske mase opadaju u slobodnom rasponu, ukoliko u odreenom vremenu nije postavljen odgovarajui osiguranje. U skladu sa tim, maksimalna duina iskopnog koraka, koju je mogue iskopati i za koju je u odreenom vremenu mogue postaviti osiguranje, zavisi od kvaliteta stijene, te je istu stoga potrebno uzeti u obzir prilikom odreivanja vrsta stijenske mase. Takoe u obzir je potrebno uzeti osnovno stanje napona, kvalitet i strukturu stijenskih formacija, diskontinuitete, postojee tektonske konstrukcije, stanje podzemnih voda kao i uticaj vode i vazduha na novo-izloene povrine stijena.
g) Klasifikaciju stijena na povrini svakog iskopnog koraka treba zajedno da odrede po jedan ovlateni predstavnik NADZORA i IZVOAA. Inspekcijski tim treba da odredi klasu stijenske mase, moguu duinu iskopnog koraka i promjene standardnog osiguranja, ukoliko je to potrebno. h) Ukoliko inspekcijski tim ne moe da se usaglasi oko odluke, donoenje te se prenosi na GEOTEHNIKO VIJEE, koje je sastavljeno od ovlatenog predstavnika PROJEKTANTA i jednog ili vie nazavisnih STRUNJAKA. Nezavisnog STRUNJAKA/STRUNJAKE imenuje KLIJENT prije poetka izvoenja iskopa. Sve do donoenja odluke izvoenje iskopa se nastavlja, u skladu sa odlukama NADZORA.
Posebni tehniki uslovi za tunele i) j)
Klasifikacija se izvodi u pismenom obliku na zajedniki dogovorenim obrascima. Zapisnik o klasifikaciji predstavlja skup svih klasifikacionih obrazaca, koji moraju biti dostupni zbog potrebe za konsultovanjem gdje god je u toku izvoenje iskopa.
k) Prije poetka bilo kojeg ciklusa operacija INTERNI NADZOR IZVOAA obavezan je da pregleda zapisnike o klasifikaciji stijena i da obezbijedi izvoenje radova u skladu sa klasom podupianja koja je dogovorena. l) Bez obzira na dunosti inspekcijskog tima sam IZVOA je odgovoran za bezbjednost radova u toku izgradnje.
2.3.6.3 OPTI SISTEM KLASIFIKACIJE

U sljedeoj Tabeli predstavljene su klase stijenske mase koje se primjenjuju za klasifikaciju podzemnog iskopa. Uopteno, opis klasa stijenske mase je u skladu sa Poglavljem 1.4.2 austrijskog standarda NORM B 2203, izdanje: oktobar 1994. KLASA STIJENSKE MASE A1 A2 B1 B2 B3 C1 C2 C3 C4 C5 KRATAK OPIS stabilna blago lomljiva obruljiva vrlo obruljiva rastresita, slabo koherentna lomljiva izaziva pritiske jako izaziva pritiske meke ili tene bubrenje stijenske mase
Za projektovanje standardnih mjera koje se odnose na podgrade, odreene su i dodatne etiri pomone klase. Navedene klase su: KLASA STIJENSKE MASE PC LOC CA SWG KRATAK OPIS klasa portala klasa nezbijenog povrinskog materijala betonski luk iskop sa bonim galerijama
2.3.6.4 KLASE STIJENSKIH MASA

U sljedeim poglavljima opisano je ponaenje klasa stijenskih masa i navedena su opta pravila za izvoenje iskopa, te su navedeni i vremenski periodi. IZVOA je obavezan da slijedi pravila navedena u tehnikom izvjetaju, u kojem su detaljno opisane klase stijenskih masa koje su primjenljive za ovaj projekat. Standardi sistemi osiguranja za svaku klasu stijenske mase predstavljeni su na relevantnim crteima.
2.3.6.4.1. STIJENSKA MASA TIP A1 2.3.6.4.1.1 Ponaanje stijenske mase

Stijenska masa koja se naziva "vrsta" predstavlja stijensku masu koja je elastina i koja obezbjeuje povoljne geotehnike graevinske uslove. Deformacije su neznatne i brzo se smanjuju. Ne postoji tendencija pojave prekoprofilskog iskopa poslije kavanja dijelova stijena nakon iskopa. Stijenska masa je trajno stabilna bez podgrade.
2.3.6.4.1.2 Iskop
Teoretski, iskop je mogue izvesti u cjelom presjeku. U stvarnosti, u sluaju velikih profila iskopa potrebno je odravati podjelu na kalotu i stepenicu. Za izvoenje iskopa neophodno je buenje i miniranje. Glatko miniranje i praktini graevinski aspekti ograniavaju duinu svakog iskopnog koraka.
strana 32 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.6.4.1.3 Vrijeme i postupak podgraivanja

Nije potrebno sistematskog podgraivanje. Mogu biti neophodni samo lokalni nosei elementi.
2.3.6.4.2. STIJENSKA MASA TIP A2 2.3.6.4.2.1 Ponaanje stijenske mase

Ova stijenska masa se naziva "blago lomljiva" elastina stijenska masa. Deformacije su neznatne i brzo se smanjuju. U kruni tunela i gornjim dijelovima stepenice postoji blaga tendencija ka prekoprofilskom iskopu, kojeg prouzrokuju nepovoljne diskontinuitete i teina malih blokova.
2.3.6.4.2.2 Iskop
Teoretski, iskop je mogue izvesti u cjelom presjeku. U stvarnosti, u sluaju velikih profila iskopa potrebno podjeliti u kalotu i stepenicu. Za izvoenje iskopa neophodno je buenje i miniranje. Zahtjevi koji se odnose na glatko miniranje, ograniavanje vika iskopa i praktine aspekte izgradnje ograniavaju duinu iskopnog koraka u opsegu od 2.5 do 3.5 metra u kaloti i do 4.0 metra u stepenici.

Osiguranje je neophodno za krunu tunela i gornji dio bokova. Sidra je potrebno postaviti najkasnije jedan korak napredovanja iza radnog ela, izuzev u podrujima u kojima postoji tendencija ka prekoprofilskom iskopu, gdje je osiguranje potrebno postaviti odmah. Smjer postavljanja sidara treba odrediti u skladu sa orijentacijom diskontinuiteta.
2.3.6.4.3. STIJENSKA MASA TIP B1 2.3.6.4.3.1 Ponaanje stijenske mase

Ova stijenska masa se naziva "obruljiva". Okolna stijenska masa je elastina. Deformacije su male i brzo se smanjuju. Slaba vrstoa stijenske mase i ogranieno vrijeme izdrljivosti, koje se odnosi na preovladavajui obrazac diskontinuiteta prouzrokuju prekoprofilski iskop i slabljenje slojeva stijene u kruni tunela i bokovima, ukoliko se pravovremeno ne izvede podgrada.
2.3.6.4.3.2 Iskop
Popreni presjek iskopa treba podijeliti na kalotu i stepenicu. Duina iskopnog koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Za iskop moe se upotrebiti buenje i miniranje, no pogodna je upotreba rovokopaa.

Neophodna je upotreba sistematske podgrade. U veini sluajeva sidra su ograniena samo na kalotu. Postavljanje osiguranja se izvodi najkasnije jedan korak iza radnog ela. Postavljanje podgrade u ugroenim podrujima treba izvriti odmah. Podgraivanje moe biti potrebno na odreenim mjestima, u cilju obezbjeenja uslova odgovarajue stabilnosti za izgradnju.

Ova stijenska masa se naziva "vrlo obruljiva". Za ovu klasu stijenske mase karakteristina su velika podruja neelastinih zona, koja se proteu duboku u okolnu stijensku masu. Pravovremenim postavljanjem tunelske podgradea, omoguie se zaustavljanje daljeg stvaranja deformacija, a postojee se nee poveavati. Ukoliko se osiguranje postavi sa zakanjenjem ili ukoliko se radi o
knjiga II - dio 3
strana 33 od 135
nedovoljnoj koliini podgradnih elemenata, slaba vrstoa stijenske mase e dovesti do slabljenja i optereenja primarne podgrade. Vrijeme stabilnosti i raspon bez podgrade su veoma kratki. Postoji velika mogunost pojave dubokih i iznenadnih odvala u kruni, bokovima i iskopnom elu.
2.3.6.4.4.2 Iskop
Podjela na gornju kalotu i stepenicu je nuna. Duina iskopnog koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi glatkim miniranjem; iskop stijenske mase slabije vrstoe mogue je izvesti pomou rovokopaa. Iskop podnonog svoda i postavljanje betonskog luka podnonog svoda mogu biti neophodni.
2.3.6.4.4.3 Postupak i vrijeme podgraivanja

Kruna tunela i bokovi zahtijevaju sistematsko osiguranje koje treba postaviti poslije svakog koraka.. Sistematsko podgraivanje moe biti potrebno na veim podrujima. Postavljanje na licu mjesta livenog podnonog svoda moe biti potrebno u skladu sa geotehnikim mjerenjima, s tim da isti ne smije biti postavljen vie od 200 metara iza radnog ela kalote.

Ova stijenska masa ima malu vrednost kohezije. Bez prijedhodnih mjera podupiranja kao to su ugraena cijevna koplja iskop nije stabilan. U zavisnosti od veliine poprenog presjeka tunela, slaba kohezija moe da zahtijeva odreen broj podjela profila iskopa, kao i potpornog tijela kalote. Prije poetka iskopa moe biti neophodno poboljanje stanja terena, npr. injektiranjem.
2.3.6.4.5.2 Iskop
Neophodna je podjela poprenog presjeka iskopa, u skladu sa relevantnim crteima, kako bi se izbjegli problemi stabilnosti radnog ela. Pored navedenog, potrebno je potporno tijelo iskopnog ela kalote. Takoe moe biti potrebno i postavljanje privremenog podnonog svoda iz mlaznog betona. Duina iskopnih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi rovokopaem ili runo.

Postavljanje podgrade, uz izuzetak unutranjeg sloja armaturne mree, je neophodno prije daljeg nastavka izvoenja radova na radnom elu kalote i stepenice. Na veem dijelu sekcije krune potrebno je postavljanje podgrade ili talpi. Neophodna je ugradnja mlaznog betona istovremeno sa izvoenjem iskopa na podijeljenim sekcijama. Takoe, neophodna moe biti i upotreba privremenog podnonog svoda kalote. Zatvaranje podgrade sa privremenim podnonim svodom moe biti potrebno, u razmacima od 5 do 10 metara iza radnog ela kalote. U skladu sa geotehnikim zahtjevima, zatvaranje kampada na zavrnom podnonom svodu je neophodno izvriti najmanje na 40 metara iza iskopa stepenice. Zbog velike blizine iskopu stepenice, neophodno je prvo postaviti podnoni svod iz mlaznog betona.
2.3.6.4.6. 2.3.6.4.6.1
KATEGORIJA STIJENE C1 Osobine stijenske mase
Kod veine brdskih masiva, tvrdih i krtih stijena u toku stiskanja se akumulira elastina energija. Sa iznenadnim oslobaanjem te energije dolazi do udarnog ruenja koju prati ispadanje kamenih dijelova masiva. Ovi dijelovi imaju otre rubove, dok se pojava javlja samo u manjim dubinama.
strana 34 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.6.4.6.2
Iskop
Prema potrebi primjenjuju se mjere za smanjenje opasnosti od ovih udara.
2.3.6.4.7. STIJENSKA MASA TIP C2 2.3.6.4.7.1 Ponaanje stijenske mase

Ova stijenska masa je okarakterisana kao stijenska masa koja "izaziva pritiske". Tip C2 stijenske mase karakterie kohezivna stijenska masa ije se plastine zone proteu duboko u okolnu stijensku masu i krtu stijenu, usljed nedostatka mehanizama kao to su izvijanje, smicanje i prelamanje strukture. Takoe moe da se pojavi i stezanje. Stijenska masa pokazuje umjereno stezanje, koje zavisi od vremena, deformacije se sporo izravnavaju.
2.3.6.4.7.2 Iskop
POtrebna je podjela iskopnog profila na kalotu i stepenicu. Neophodan je i iskop podnonog svoda. Duina iskopnih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi glatkim miniranjem ili pomou rovokopaa. Ugradnja kontaktnog mlaznog betona moe biti potrebna odmah poslije kavanja.

Osiguranje tunela se postavlja sistematski, prije i poslije svakog napredovanja radnog ela. Ugradnja potprnih koplja moe biti neophodno na itavoj kruni. U skladu sa geotehnikim mjerenjima postavljanje podnonog svoda je neophodno najvie na udaljenosti od 150 metara iza radnog ela kalote.

Ova stijenska masa je okarakterisana kao stijenska masa koja "jako izaziva pritiske ". Stijensku Masu tip C3 karakterie pojava i razvoj dubokih zona rasjeda i brzo i znatno pomijeranje stijenske mase u otvoreni prostor, koje se veoma sporo smanjuje. esto moe doi do pojave preoptereenja elemenata podgrade.
2.3.6.4.8.2 Iskop
Iskopni presjek mora biti podjeljen u kalotu, stepenicu i talni svod. U veini sluajeva neophodno je osiguranje za radno elo kalote. Duina iskopnih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi glatkim miniranjem, pomou rovokopaa ili bagera. Ugradnja kontaktnog mlaznog betona moe biti potrebna odmah poslije kavanja. Na svim izloenim povrinama neophodno je uinkovita podgrada. Veliina deformacija moe da zahtijeva posebne mjere kao to su deformacioni otvori u oblogu mlaznog betona i/ili primjena elemenata podgrade, kao to su elije za kontrolu napona. Postavljeni elementi podgrade treba da zadre troosovinsko stanje napona stijenske mase. Ukoliko skraenje duine iskopnog koraka, poveanje duine potpornih koplja i veliko potporno tijelo kalote nisu dovoljni, dalja podjela radnog ela moe biti potrebna. Mogue rjeenje moe da predstavlja iskop polovine ili etvrtine kalote ili bonih galerija. Takoe, mogua je podjela stepenice. U sluaju prekomjernog vertikalnog pomjeranja cjelokupne sekcije iskopa, primjena mjera kao to su proirenje temeljne stope kalote sidrenje i uvrvanje zone temelja, kao i poveanje broja sidara za obezbeenje iskopnog ela moe biti neophodno. U sluaju iskopa podnonog svoda bez podnonog svoda iz mlaznog betona potrebno je izvriti uzdunu podjelu maksimalne duine kampade od 12.0 metara. U sluaju iskopa podnonog svoda bez podnonog svoda iz mlaznog betona i bez uzdune podjele, maksimalnu duinu kampade potrebno je smanjiti na 6.0 metara.
knjiga II - dio 3
strana 35 od 135

Osiguranje tunela se postavlja sistematski, prije i poslije svakog napredovanja radnog ela kalote i stepenice. Podgraivanje potpornih koplja moe biti potrebno na itavoj sekciji krova. Takoe, moe biti neophodno osiguranje radnog ela tunela sa armaturnim mreama i armiranim mlaznim betonom. Ukoliko je stijenska masa sklona stezanju, u oblogu mlaznog betona potrebno je postaviti deformacione otvore i deformacione elije. Podijeljeni popreni presjeci mogu biti neophodni. Zatvaranje kampade podnonog svoda moe biti neophodno, na 30 metara iza radnog ela kalote.
2.3.6.4.9. KATEGORIJA STIJENE C4 2.3.6.4.9.1 Osobine stijenske mase

Stijena ima malu koheziju i napone na smicanje. Meka plastina konsistencija stijene vodi do pojave teenja i kod malih i kratkotrajno iskopanih i nezatienih (nepoduprtih) povrina.

Ova vrsta stijenske mase opisana je kao stijena sklona bubrenju. Stijenska masa tip C5 je opisana kao stijenska masa sa mineralima gline, koji imaju karakteristike bubrenja. To znai da, u zavisnosti od nivoa promjene, dodavanjem vode dolazi do poveanja zapremine stijenske mase, te tako nastaje pritisak bubrenja.
2.3.6.4.10.2 Iskop
Popreni presjek mora biti podijeljen na iskop kalote, stepenice i podnonog svoda. U veini sluajeva neophodno je osiguranje za radnog ela kalote. Duina iskonih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi glatkim miniranjem, pomou rovokopaa ili bagera. Postavljanje podgrade stijenske masu je neophodno na itavoj povrini iskopa, ukljuujui podnoni svod, u cilju preuzimanja sila bubrenja stijenske mase i ograniavanja razvoja pukotina. Osiguranje stijenske mase se sastoji od sidara, elinih lukova, armaturne mree i mlaznog betonaa na svim izloenim povrinama. U cilju preuzimanja sila bubrenja potrebno je pravovremeno zatvaranje podgrade u kaloti privremenim podnonim svodom, kao i u podnonom svodu. Neophodno moe biti osiguranje stijenske mase na radnom elu kalote, kao i primjena mjera probojne podgrade potporna koplja. Maksimalna udaljenost izmeu radnog ela kalote i podnonog svoda kalote je ograniena na 6.0 m, sa maksimalnom duinom iskopa privremenog podnonog svoda od 2.0 m. Zatvaranje kampade treba izvriti najvie 10 m iza radnog ela iskopa stepenice, s tim da maksimalna duina iskopa iznosi 5.0 m.

Osiguranje tunela se postavlja sistematski, prije i poslije svakog napredovanja radnog ela gornje kalote i stepenice. Podgraivanje potpornih koplja moe biti neophodno na itavoj sekciji krova. Podijeljeni popreni presjeci mogu biti neophodni. Privremeno zatvaranje kalote sa privremenim podnonm svodom je neophodno.
2.3.6.4.11. KLASA PORTALA 2.3.6.4.11.1 Ponaanje stijenske mase

Ponaanje stijenske mase na tunelskim portalima, na koju utiu vremenske prilike i sila smicanja, moe se smatrati "obruljivim do veoma obruljivim". Zbog plitkog nadsloja, oekivane deformacije su male i brzo se smanjuju. Pravovremenim postavljanjem podgrade tunela onemoguava se dalje stvaranje i razvoj deformacija.
strana 36 od 135
knjiga II - dio 3
Ukoliko se osiguranje postavi sa zakanjenjem ili ukoliko je postavljen nedovoljan broj elemenata podgrade, deformacije tunela mogu da prouzrokuju pomjeranje i nestabilnosti usjeka na portalima.
2.3.6.4.11.2 Iskop
Podjela na kalotu i stepenicu predstavlja imperativ. Duina iskopnih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi glatkim miniranjem ili mainskim putem (pomou rovokopaa ili bagera). Neophodno je izvoenje iskopa podnonog svoda i izvoenje luka podnonog svoda od mlaznog betona.

Krov tunela i boni zidovi zahtijevaju sistematsko postavljanje podgrade, koji se postavlja na radnom elu i prije svake sljedee faze. Podgraivanje potpornih koplja je neophodno. Postavljanje luka podnonog svoda treba izvriti to je blie mogue i to je prije mogue, iza iskopa stepenice, ali najvie 30 metara iza radnog ela gornje kalote. Stabilnost tunela i kosina treba stalno posmatrati izvoenjem geotehnikih mjerenja.
2.3.6.4.12. KLASA NEZBIJENOG POVRINSKOG MATERIJALA (LOC) 2.3.6.4.12.1 Ponaanje stijenske mase
Posebna vrsta stijenske mase (osiguranje) definisana je za sekcije tunela sa plitkim stijenskim pokrivaem i/ili za sekcije koje se proteu ispod kua. Klasa nezbijenog povrinskog materijala projektovana je sa krutom podgradom, u cilju smanjenja slijeganja i deformacija. Krutom podgradom i brzim zatvaranjem podgrade izbjegava se pojava da osnovna obloga mora da podnosi sile smicanja koje se javljaju iznad tunela i razvijaju na povrini i itavom sloju nezbijenog povrinskog materijala.
2.3.6.4.12.2 Iskop
Popreni presjek treba podijeliti na iskop kalote, stepenice i podnonog svoda. Neophodna moe biti podjela poprenog presjeka kolote i potpornog tijela kalote, kako bi se izbjegli problemi koji se odnose na stabilnost radnog ela. Neophodno je osiguranje radnog ela iskopa mlaznim betonom. Postavljanje privremenog podnonog svoda od mlaznog betona predstavlja imperative u cilju postizanja ranijeg zatvaranja podgrade. Duina kampada je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Iskop se izvodi pomou mainske opreme (pomou rovokopaa, bagera ili drobilice). Ukoliko je neophodno, rastresitost stijenske mase treba postii lokalnim izvoenjem glatkog miniranja.

U cilju postizanja stabilnosti radnog ela iskopa i u cilju smanjenja slijeganja, u kruni tunela je potrebno postaviti 15 metara dugaak cijevni tit, kako je predstavljeno na relevantnim crteima. Iskop kalote mora biti obustavljen najmanje 4 metra prije zavretka cijevnog tita, u cilju obezbjeenja 4 metra preklapanja sa sljedeim titom. Za krov i bone zidove neophodno je sistematsko osiguranje od armaturne mree, podgraivanjem (na bonom zidu) i od mlaznog betona. Postavljanje sidara predvieno je na bonim zidovima. Luk podnonog svoda (podnoni svod od mlaznog betona) treba izvesti najvie 40 m iza radnog ela kalote.
2.3.6.4.13. ISKOP ISPOD BETONSKOG LUKA (CA) 2.3.6.4.13.1 Opte

Na sekcijama na kojima je stijenski pokriva izuzetno tanak (manje od 10 m) betonski luk iznad tunela treba biti izliven u irokom iskopu prije iskopa tunela.
knjiga II - dio 3
strana 37 od 135
2.3.6.4.13.2 Iskop
Stabilnost krova tunela je ve postignuta armirano-betonskim lukom, koji je potrebno izvesti u irokom iskopu prije iskopa tunela. Podjela na kalotu, stepenicu i podnoni svod predstavlja imperativ. Duina iskopnih koraka je predstavljena u tehnikom izvjetaju i na priloenim crteima. Neophodno je izvoenje iskopa podnonog svoda najvie 100 m iza radnog ela kalote. Iskop se izvodi pomou bagera ili rovokopaa.

Boni zidovi tunela zahtijevaju sistematino postavljanje podgrade od armaturne mree, mlaznog betona i sidara, koji se postavljaju u odreenom koraku, prije daljeg napredovanja.
2.3.6.4.14. 2.3.6.4.14.1
ISKOP SA BONIM GALERIJAMA (SWG) Ponaanje stijenske mase
Kada se radi o sluaju iskopa tunela u mekim stijenama (npr. u unutranjosti ili blizu glavnih prelomnih zona) i malim visinama pokrivaa i ispod naseljenih podruja, moe se promijeniti metoda iskopa tako da napredovanje ide u bonim galerijama ispred iskopa kalotnog dijela profila. Iskop bonih galerija (boni rovovi) omoguavaju napredovanje sa jako malim i smanjenim pomjeranjima povrine tla koja nastaju kao poslijedica radova na iskopu tunela sa ime se sprijeava pojavljivanje oteenja (prslina) na postojeim objektima.
2.3.6.4.14.2
Iskop
Popreni presjek treba podijeliti na dvije bone galerije, glavnu kalotu, stepenicu iskopa (izmeu galerije) i donji podni svod. Korak iskopa u bonim galerijama ne smije prelaziti duinu 1,0 m u kaloti, 2,0 m u stepenici i 2,0 m u donjem podnom svodu. Za donji podni svod izmeu bonih galerija, korak je ogranien na 4,0 m. Openito gledano, iskop se mora izvoditi s odgovarajuom strojnom opremom bez veih ostupanja u odnosu na teoretski iskop.
2.3.6.4.14.3
Tok i vrijeme ugraivanja potpornih mjera
U podunom smjeru meusobni razmak, izmeu iskopanih ela bonih galerija, mora biti minimalno 20 m. Ukupna vanjska obloga mora se zavriti maksimalno 20 m iza iskopa glavne kalote. Za strop i bokove zahtijeva se simetrino podupiranje sa elinim lukovima, mreama i brizganim (torkret betonom). Sidra se predviaju samo na bokovima. Ugrauju se u bonim galerijama pomou spajanja kraih segmenata.
strana 38 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7
OSIGURANJE TUNELA
Priloeni crtei: Crte 7.1 Granulometrijski sastav agregata Priloene Tabele: Tabela 7.1 Ispitivanja prikladnosti mlaznog betona Tabela 7.2 Kontrola kvaliteta mlaznog betona
2.3.7.1 OPTI ZAHTJEVI

U ovom odjeljku opisani su zahtjevi koji se odnose na poetno osiguranje tunela koje obuhvata one elemente tunelske obloge koji su neophodni za uspostavljanje trajne stabilnosti iskopanih tunela.
2.3.7.1.1. NAIN IZGRADNJE

IZVOA je obavezan da razumije i prepoznaje tehnike i projektne koncepte nove austrijske tunelske metode (NATM) za minirane tunele, te treba da razumije funkciju i znaaj svake komponente tunelske podgrade.
2.3.7.1.2. DOKUMENTACIJA KOJU JE POTREBNO DOSTAVITI

a) Prije poetka izvoenja radova koji su obuhvaeni ovom Specifikacijom, IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi na odobrenje sveobuhvatan program ispitivanja materijala i kontrole kvaliteta, koji obuhvata sve elemente podgrade tunela. b) Takoe, potrebno je dostaviti certifikate proizvoaa o usklaenosti, kojima se potvruje da upotrebljeni materijeli ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije. c) Nain postavljanja svake vrste elementa podgrade, ukljuujui opis, specifikaciju i uputstva proizvoaa za buenje, sidrenje ... mora biti dostavljen NADZORU. d) Sva navedena dokumentacija mora NADZORU biti pravovremeno dostavljena, tj. u odreenom vremenskom periodu prije poetka izvoenja radova ili odreenog datuma oko kojeg su se obe strane dogovorile.
2.3.7.1.3. IZVOENJE RADOVA NA PODGRAIVANJU TUNELA

a) Vrsta i koliina osiguranja tunela koje je potrebno postaviti odmah po zavretku izvoenja iskopa, direktno se odnose na utvrenu klasu stijena. Standardno poetno osiguranje koje je vezano sa utvreni sistem klasifikacije stijena predstavljen je na crteima. Meutim, kao posljedica izmjena predvienih karakteristika stijena, moe, u toku izgradnje, da se javi potreba za promjenama i prilagoavanjima standardnih sistema osiguranja za svaku vrstu klasu stijenske mase, kako je predstavljeno na crteima, i u prema dogovoru ovlatenog predstavnika NADZORA i IZVOAA ili u skladu sa uputstvima GEOTEHNIKOG VIJEA (u skladu sa Odjeljkom 2.3.6.2). b) IZVOA je obavezan da izvede postavljanje ili primjenu nosivih elemenata na nain i redoslijedom kojim bi se sprijeilo raspadanje i slabljenje stijenske mase, ispred i oko iskopanog tunela.
2.3.7.1.4. DOZVOLJENA GRAEVINSKA ODSTUPANJA

Vidjeti Odjeljak 2.3.5 ove specifikacije.
a) IZVOA je obavezan da pripremi i svakodnevno vodi sveobuhvatne zapisnike, koji sadre sve pojedinosti o izvoenju podgrade tunela i njihovom ponaanju u toku izvoenja radova. Navedeni zapisnici moraju stalno biti dostupni NADZORU. Zapisnici treba da sadre vrstu, koliinu i lokaciju postavljenih osiguranja, slobodni profil nakon postavljanja osiguranja, odstupanja od standardnih sistema osiguranja, zapaanja prekomjernih deformacija, pucanje
mlaznog betona, itd. O zapaenim prekomjernim deformacijama i pucanju mlaznog betona potrebno je odmah obavijestiti NADZOR. b) IZVOA je obavezan da vodi zapisnik o stacionai svakog profila, te da ga aurira u skladu sa napredovanjem radova. Ovaj zapisnik mora uvijek biti na raspolaganju i potrebno ga je uvati na pogodnom mjestu u blizini relevantnog profila. Obrasci svih navedenih zapisnika moraju unaprijed biti dogovoreni sa NADZOROM. c) Svi navedeni zapisnici moraju se svakodnevno dostavljati NADZORU, koji ih odobrava. Forma zapisnika mora unaprijed biti dogovorena sa NADZOROM.
2.3.7.1.6. OPREMA I NABAVKA MATERIJALA

a) Mainska postrojenja i oprema za izvoenje podzemnih osiguranja mora biti odgovarajua za izvoenje navedenih radova, s obzirom na nain rada i vaee propise koji se odnose na bezbjednost na radu. Takoe, mora biti odgovarajueg kapaciteta kako bi omoguila ispunjavanje zahtjeva proizvodnje s obzirom na program izgradnje. b) Opremu je potrebno na ispravan nain odravati, te izvriti nabavku rezervnih dijelova, kako bi se omoguila trenutna raspoloivost opreme potrebne za postavljanje osiguranja, gdjegod se izvode radovi na podzemnom iskopu. c) U svako doba potrebno je obezbijediti neometanu nabavku materijala za sve radne povrine na kojima je neophodno postavljanje osiguranja. Potrebno je imati na umu da se u sluaju izvoenja iskopa u stijenskoj masi loeg kvaliteta ovaj preduslov uglavnom odnosi na pitanja bezbjednosti tunelske konstrukcije. d) IZVOA je obavezan da za svaki tunelski iskop obezbijedi neophodan materijal i opremu za brzo i efikasno reagovanje u hitnim sluajevima, kao to je neoekivana nestabilnost stijenske mase, ogroman dotok vode itd, u kojima nije mogue upotrebiti redovne postupke postavljanja tunelskog osiguranja. e) IZVOA je obavezan da na gradilitu dri ili da odmah ima na raspolaganju zalihe elemenata osiguranja za dvije sedmice, koje su potrebne u skladu sa klasom stijenskih masa, te koji su predstavljeni na crteima i predvieni programom rada.
2.3.7.2 MLAZNI BETON
2.3.7.2.1. OPTE
a) Svi radovi koji se odnose na nanoenje mlaznog betona treba da se izvode u skladu sa aktualnim izdanjem austrijskih "Smjernica za mlazni beton"; izdalo Austrijsko udruenje za beton, ukoliko nije drugaije odreeno u ovom Odjeljku. b) U cilju ubrzanja vezivanja i razvijanja vrstoe (vidjeti takoe zahtjeve koji se odnose na "mladi" mlazni beton) treba upotrebljavati nealkalne aditive za ubrzavanje vezivanja ili posebna "cementna veziva" (bez aditiva za ubrzanje vezivanja). Upotreba alkalnih mjeavina za ubrzavanje vezivanja nije dozvoljena. c) Ukoliko se primjenjuje nealkalni aditiv za ubrzavanje vezivanja, koliina alkalija (Na2Oekvivalent) ne smije prelaziti 1 vol. %. Smanjenje tlane vrstoe mlaznog betona koji sadri nealkalni aditiv za ubrzavanje vezivanja u poreenju sa osnovnim mlaznim betonom (bez aditiva za ubrzavanje vezivanja), pri starosti od 7 i 28 dana, ne smije prelaziti 10 %, bez obzira na stvarnu vrstou. d) Dozvoljen je samo mokri postupak pripreme mlaznog betona. Ali u svakom sluaju, na gradilitu mora biti postavljeno i postrojenje za suvi postupak pripreme mlaznog betona, za sluaj mogueg kvara postrojenja za mokri postupak pripreme mjeavine, uz saglasnost NADZORA.
2.3.7.2.2. MATERIJALI 2.3.7.2.2.1 Cement

a) Cement koji se upotrebljava za pripremu mlaznog betona mora biti u skladu sa BAS standardom.
b) Cement koji se upotrebljava sa aditivom za ubrzavanje vezivanja "bez alkalija" mora biti Portland Cement PC 450, te mora da ispunjava sljedee zahtjeve koji se odnose na vrstou na pritisak, u skladu sa austrijskim Standardom NORM B3327-1: starost na dan ispitivanja: 1 dan starost na dan ispitivanja: 28 dana min. tlana vrstoa: 9 N/mm2 (5% loma) min. Tlana vrstoa: 40 N/mm2 (5% loma)
c) Posebno "cementno-vezivo" treba da ispunjava sljedee zahtjeve: specifina povrina: Na2O ekvivalent: 4500 cm2 /g 300 cm2 /g < 10%
2.3.7.2.2.2 Agregati
a) Agregati treba da budu isti, ilavi, trajni, odgovarajue granulisani i ne smiju da sadre opasne koliine praine, mulja, gline ili drugih organskih neistoa. b) Krupni agregati ne smiju da sadre velike koliine dugakih komada kamena. c) Koliina sitnih estica veliine zrna ispod 0.1 mm ne smije prelaziti 2% od ukupne mjeavine. d) Maksimalna veliina agregata ne smije prelaziti 11 mm. e) Granulometrijski sastav treba da bude izmeu linija A i C, najpovoljnije je pored linije B, kako je predstavljeno na Crteu 7.1. f) Nije dozvoljena upotreba smrznutog agregata. Minimalna temperatura agregata treba da iznosi plus 5 C.
g) Za vrijeme kinih i hladnih perioda agregat je potrebno uskladititi u natkrivenom prostoru, najmanje 48 asova prije upotrebe, u cilju smanjenja sadraja vode.
Brojevi u tabeli se odnose na prolazak u procentima teine. Crte 7.1.: Granulometrijski sastav agregata
2.3.7.2.2.3 Ubrzivai vezivanja

a) Nealkalni ubrzivai vezivanja treba da budu kompatibilni sa upotrebljenim cementom. Dozvoljena je upotreba tenih ili mjeavina u prahu. Kompatibilnost se ispituje u laboratoriji i na terenu, u cilju postizanja traenih svojstava vezanja i vremenski razvoj vrstoe, u skladu sa Poglavljem 2.3.7.2.6 ove specifikacije.
b) Doza koja se upotrebljava se odreuje na osnovu ispitivanja prikladnosti koja se izvode u skladu sa zahtjevima Poglavlja 2.3.7.2.6 ove specifikacije. Svaka dopuna navedene doze ne smije prelaziti 1% sadraja cementa po teini projektovane mjeavine. Dozu je mogue smanjiti, ukoliko se prskanje izvodi nadolje ili horizontalno. Dodavanje mjeavine za ubrzavanje vezivanja potrebno je izvriti pomou automatske naprave. Stvarnu dozu je potrebno odrediti na osnovu laboratorijskih ispitivanja.
2.3.7.2.2.4 Aditivi
a) Uz saglasnost NADZORA mogue je dodati aditive za poboljanje karakteristika, ugradivosti, itd. b) Aditivi predvieni za upotrebu treba da budu ukljueni u ispitivanja koja su opisana u Poglavlju 2.3.7.2.6 ovih specifikacija.
2.3.7.2.3. PROJEKAT MJEAVINE

Mjeavinu za mlazni beton treba biti projektovana na osnovu laboratorijskih ispitivanja i na osnovu ispitivanja na terenu, kako je opisano, u cilju ispunjavanja zahtjeva koji se odnose na razvoj vrstoe i konanu vrstou. U razmatranje je potrebno uzeti sljedee faktore: o o o o o vrsta i sadraj cementa mjeavine za ubrzavanje vezivanja odnos vode i cementa vezivanje i razvoj vrstoe temperatura mjeavine
2.3.7.2.3.1 Sadraj cementa

Za suvi postupak pripreme mlaznog betona koliina cementa ne smije biti manja od 350 kg/m suve mjeavine. Sadraj cementa mora biti projektovan tako da ispunjava zahtjeve koji se odnose na vrstou mlaznog betona koji se primjenjuje na terenu. Za mokri postupak pripreme mlaznog betona minimalan sadraj cementa mora biti u skladu sa standardnom mjeavinom betona MB 25.
2.3.7.2.3.2 Odnos cementa i vode

a) Suvi postupak: Sadraj vode mora kontrolisati osoba koja rukuje mlaznicom, s ciljem usklaivanja sa stanjem povrine na koju se mlazni beton nanosi kao i sa lokacijom na kojoj se nanoenje izvodi. Naznaka da je odnos vode i cementa odgovarajui je blago sjajni izgled mlaznog betona odmah po nanoenju. b) Mokri postupak: Potrebno je izvesti ispitivanja na terenu u cilju odreivanja i uspostavljanja odgovarajueg odnosa vode i cementa.
2.3.7.2.3.3 Vezivanje i razvoj vrstoe

a) Mjeavine za ubrzavanje vezivanja ili posebna cementna veziva treba upotrebljavati u cilju ispunjavanja zahtjeva za vezanje i razvoj vrstoe mlaznog betona koji se na licu mjesta nanosi. b) U cilju utvrivanja odgovarajue doze mjeavine za ubrzavanje vezivanja potrebno je izvriti ispitivanja prikladnosti. c) Tlana vrstoa mlaznog betona koji se nanosi na licu mjesta (mjerena na tunelskoj oblozi ili probnim panelima u tunelu) treba progresivno da se razvija do konane vrstoe, u skladu sa minimalnim zahtjevima koji su navedeni dalje u tekstu. Ispitivanja jednoosne tlane vrstoe treba izvriti u skladu sa odredbama koje su navedene u Poglavlju 2.3.7.2.6.
d) Razvoj vrstoe, usljed ispitivanja prikladnosti, mora premaiti navedenu vrstou mjerenu na licu mjesta za faktor 1/0.85 (=1.18) e) vrstoa mlaznog betona starosti 28 dana treba da iznosi najmanje 25 N/mm. Razvoj vrstoe mlaznog betona treba da ispunjava sljedee zahtjeve: o o o o o 0.1 0.2 MPa nakon 2 minute (ne vie od 0.2 MPa) 0.2 0.5 MPa nakon 6 minuta oko 1.0 MPa nakon 1 asa oko 2.0 MPa nakon 2 asa 2.0 5.0 MPa nakon 6 asova
Kod tunela koji se nalaze ispod objekata ili niskog nadsloja (vrsta stijenske mase SCC), razvoj vrstoe mladog mlaznog betona treba da dosegne 12 N/mm nakon 24 asa.
2.3.7.2.4. DOZIRANJE, MIJEANJE I PREVOZ

Automjealice koje se koriste za prevoz mlaznog betona u tunel moraju biti opremljeni atestiranim filterima za izduvne gasove.
2.3.7.2.4.1 Suvi postupak pripreme mlaznog betona primjenom nealkalnih mjeavina za ubrzanje vezivanja
a) Potrebno je izvriti doziranje cementa i agregata u odreenim i projektovanim omjerima. Mjerenje je potrebno izvriti prema teini. U toku doziranja, svi agregati treba da budu isueni ili dovoljno ocjeeni tako da se dobije stabilan sadraj vlage, koji nee prei 7 %. b) Mijeanje cementa i agregata treba izvriti mainskim putem pomou mjealice. Upotreba mlaznog betona se ne preporuuje ukoliko njegovo nanoenje nije mogue izvriti u periodu od 90 minuta od trenutka mijeanja. Vremenski razmak treba da bude to je mogue krai, naroito za vrijeme godinjih doba sa visokim temperaturama vazduha i velikom koliinom vlanosti. c) Period mijeanja ne smije biti krai od 3 minute. d) Potrebno je uvesti sistem dostavnica, kako bi bilo mogue zabiljeiti datum, vrijeme mijeanja, broj projekta mjeavine, koliinu, mjesto isporuke, vrijeme isporuke i zavretak ugradnje. Dostavnice moraju stajati na raspolaganju NADZORU koji ih odobrava. e) Kod izvoenja suvog postupka, suvoj mjeavini se dodaje tena mjeavina za ubrzanje vezivanja ili mjeavina u prahu. Ukoliko se radi o mjeavini u prahu za ubrzanje vezivanja, potrebno je odmjeriti odreenu koliinu a zatim je dodati neposredno prije ulaska suve mjeavine, putem naprave dispenzera, u mainu za pripremu mlaznog betona. Tena mjeavina za ubrzavanje vezivanja se dovodi posebnom pumpom za doziranje i dodaje se suvoj mjeavini na ili neposredno pored mlaznice. Pumpu za doziranje i crijeva mlaznice neophodno je stalno odravati u ispravnom stanju. f) U hladnim vremenskim periodima potrebno je odravati svojstva vezivanja mlaznog betona, i to zagrijavanjem vode ili agregata ili oboje, u zavisnosti od temperature. Primjenjuju se relevantni standardi.
g) U toplim vremenskim periodima, sadraj vode u agregatima za suvi postupak pripreme mlaznog betona potrebno je odravati iznad 4%, kako bi se izbjegao gubitak cementa na rotoru maine za pripremu mlaznog betona.
2.3.7.2.4.2 Mokri postupak pripreme mlaznog betona primjenom nealkalnih mjeavina za ubrzanje vezivanja
a) Takoe vidjeti odjeljak - Rad sa cement betonom- POSEBNI TEHNIKI USLOVI. b) Za mokri postupak pripreme mlaznog betona primjenjuju se samo tene vrste mjeavina za ubrzanje vezivanja; navedene mjeavine se dodaju na ili pored mlaznice. Isporuka sa pumpe
aditiva za ubrzanje vezivanja mora biti kontrolisana i mora biti proporcionalna isporuci na pumpi za beton. Mlaznica mora biti takva da omoguava pripremu homogene mjeavine aditiva za ubrzanje vezivanja sa mokrom mjeavinom.
2.3.7.2.4.3 Posebno cementno vezivo

U osnovi, postoje dvije mogunosti za nanoenje mlaznog betona sa posebnim cementnim vezivom: o o primjenom suvih agregata sa sadrajem vode manjim od 0.8 % agregati mogu biti pomijeani sa cementnim vezivom neposredno prije nanoenja. primjenom mokrih agregata sa sadrajem vode manjim od 4 % agregate i cementno vezivo je potrebno pomijeati neposredno prije nanoenja.
2.3.7.2.5. NANOENJE MLAZNOG BETONA

a) Povrine stijena ili povrine na koje je prethodno nanesen mlazni beton, a na koje e se mlazni beton ponovo nanositi moraju biti dobro oiene od rastresitog materijala, kamenja i drugih neistoa. ienje je potrebno izvriti primjenom kompresovanog vazduha ili mlazom vode, ukoliko stijena nije osjetljiva na vodu. b) Optimalna udaljenost izmeu mlaznice i povrine za nanoenje treba da iznosi od 1.0 do 1.3 metra. Mlaznica treba biti postavljena okomito na povrinu na koju se nanosi mlazni beton. Najmanje dvije mlaznice je potrebno upotrijebiti za normalno napredovanje iskopa tunela. c) Maksimalna debljina mlaznog betona koji se odjednom nanosi ne smije biti vea od 15 cm. Ukoliko je potrebno poveati debljinu, sljedei sloj/slojeve ne treba nanositi sve dok prethodno naneseni sloj ne razvije dovoljnu vrstou kako bi mogao izdrati sljedee slojeve. Nanoenje dodatnih slojeva treba zavriti u roku od tri dana. d) eline lukove, krovne zatege, armaturne mree i ostalu armaturu treba postaviti u mlazni beton, kako je predstavljeno na crteima. Armaturne mree i armaturne ipke moraju biti sa stijenske strane prekrivene minimalno slojem 2 cm mlaznog betona ili kako je prikazano na crteima. e) Ukoliko se upotrebljava vie od jednog sloja armature, drugi sloj ne smije biti pozicioniran prije nego to je prvi sloj postavljen i poprskan mlaznim betonom. f) Ukoliko se mlazni beton nanosi na zdravu stijenu treba da slijedi povrinu stijene uz zaokruivanje zasjeka i uglova. Na dijelovima zdrave stijene debljina mlaznog betona moe biti smanjenja na dvije treine predviene debljine. To se primjenjuje samo za klasu osiguranja A2 i B1.
g) Otpadni mlazni beton treba ukloniti odmah po zavretku nanoenja. Otpadni mlazni beton treba ukloniti naroito na horizontalnim spojevima mlaznog betona zbog prekida u slijedu izvoenja radova kao i na svim spojevima, ukoliko je neophodno pomou pneumatskih ekia, prije sljedeeg nanoenja. h) Otpadni mlazni beton ne smije ni pod kojim uslovima biti ponovo upotrebljen. Otpadni beton treba redovno istiti sa konstrukcije. i) j) Njegovanje: potrebno, gdje je neophodno. Mjere za postizanje ukupne debljine mlaznog betona utvrditi IZVOA, a odobrava NADZOR. Navedene mjere mogu da obuhvataju vizuelne znakove koji se postavljaju prije nanoenja mlaznog betona ili rupe koje se bue po zavretku nanoenja mlaznog betona. Nanos mlaznog betona finije granulacije treba primjenjivati u cilju pripreme povrine i zatite hidroizolacione membrane, u skladu sa Odjeljkom 2.3.8. l) Kako bi se izbjeglo prekomjerno optereenje obloge od mlaznog betona, naroito u stiljivoj stijenskoj masi, deformacione otvore je potrebno postaviti u oblogu od mlaznog betona. irina otvora uglavnom iznosi 20 do 40 cm, s tim da moraju radijalno biti obloeni. Stvarni poloaj otvora zavisi od geotehnikih uslova.
knjiga II - dio 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04
k) Priprema povrine za nanoenje hidroizolacione membrane
strana 44 od 135
2.3.7.2.6. ISPITIVANJE MLAZNOG BETONA

a) Testove ispitivanja prikladnosti i kontrole kvaliteta mlaznog betona treba izvesti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni beton Poglavlje 12", ukoliko u ovom Odjeljku nije navedeno drugaije. b) Vrsta i broj ispitivanja prikladnosti za projekat mjeavine navedeni su u Tabeli 7.1. c) Vrsta, broj i uestalost ispitivanja neophodnih za kontrolu kvaliteta u toku izgradnje navedeni su u Tabeli 7.2

a) Kompatibilnost mjeavina za ubrzanje vezivanja i cementa treba laboratorijski ispitati provjerom vremena potrebnog za vezivanje, kao i podatka da li se dodavanjem aditiva za ubrzanje vezivanja uzrokuje prekomjerno smanjenje dugotrajne tlane vrstoe mlaznog betona. b) Ispitivanja na terenu treba izvriti kako bi se utvrdilo vezivanje i razvoj vrstoe, te kako bi se utvrdila odgovarajua doza aditiva za ubrzanje vezivanja mlaznog betona. c) Za svaku vrstu aditiva za ubrzanje vezivanja, koja je prethodnim laboratorijskim ispitivanjima utvrena kao prikladna, na probne panele potrebno je nanijeti probnu mjeavinu (3 Nos. 500x500x200 mm po probnoj mjeavini). Navedenu mjeavinu potrebno je njegovati u skladu sa uslovima na gradilitu, te je istu potrebno ispitati. Kako je opisano, najmanje tri razliite doze svake vrste aditiva za ubrzanje vezivanja treba ispitati. Opseg doza aditiva za ubrzanje vezivanja treba da se kree od 2% do 7% teine cementa. d) Temperatura okoline za ispitivanje treba da bude u skladu sa stvarnim uslovima u tunelu.
2.3.7.2.6.2 Ispitivanje svjeeg mlaznog betona (poetna klasa vrstoe)

e) Proktorov opit (Mjerni opseg od 0 do 1.2 MPa) Razvoj vrstoe do 1.2 N/mm mogue je odrediti pomou penetrometra, uz upotrebu klipa prenika 3 mm, s tim da dubina penetracije treba da iznosi oko 15 mm. Ispitivanje je potrebno izvriti u skladu sa "Smjernicama za mlazni beton. f) 7.2.6.3.2 Metod pobijanja zavrtanja a) Mjerni opseg 1 do 8 MPa Zavrtnji se upucavaju u beton, te se odreuje dubina penetracije. Debljina penetracije je parametar koji se primjenjuje za odreivanje tlane vrstoe. Za pobijanje zavrtanja u beton upotrebljava se HILTI DX 450 L builica sa bijelim umetcima. Ispitivanje je potrebno izvriti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni beton. b) Mjerni opseg 3 do 16 MPa Zavrtnji se upucavaju u beton, te se odreuje dubina penetracije. Zatim se zavrtnji uklanjaju, te se izvodi mjerenje sile izvlaenja. Odnos sile izvlaenja i dubine penetracije predstavlja parametar koji se upotrebljava za odreivanje tlane vrstoe. Za pobijanje zavrtanja u beton upotrebljava se HILTI DX 450 L builica sa zelenim umetcima. Sila izvlaenja se odreuje pomou ureaja za izvlaenje (npr. HILTI Tester 4). Ispitivanje je potrebno izvriti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni beton. c) Mjerni opseg 16 do 56 MPa HILTI zavrtnji, vrsta M6-8-52 D12 (ukupne duine 60 mm) upucavaju se u beton, te se odreuje dubina penetracije. Zatim se zavrtnji uklanjaju, te se izvodi mjerenje sile izvlaenja. Odnos sile izvlaenja i dubine penetracije predstavlja parametar koji se upotrebljava za odreivanje vrstoe na pritisak. Builica HILTI DX 450 L, postavljena u poloaj 2, sa utim umetcima se upotrebljava za upucavanje zavrtanja u beton. Sila izvlaenja se odreuje pomou ureaja za izvlaenje (npr. HILTI ili ETIRIP). Ispitivanje je potrebno izvriti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni beton.
knjiga II - dio 3
strana 45 od 135
2.3.7.2.6.3 Ispitivanje mlaznog betona

Razvoj tlane vrstoe se ispituje lomljenjem cilindrinih uzoraka mlaznog betona, starosti 7 i 28 dana. Priprema uzoraka se vri buenjem jezgra iz probnih panela, koje je potrebno njegovati u uslovima koji su slini uslovima u tunelu. Prenik uzorka treba da iznosi 100 mm i treba da bude sjeen u visini od 100 mm. Buenje jezgra treba izvriti najranije 48 asova nakon prskanja. Od ivica ispitnog panela potrebno je odravati minimalnu udaljenost od 100 mm. Za svaku starosnu dob mlaznog betona koja je odreena za procjenu tlane vrstoe treba ispitati pet jezgra. Prosjena vrijednost pet rezultata dobijenih ispitivanjem treba da bude u skladu sa navedenim zahtjevima koji se odnose na vrstou. Propusnost mlaznog betona se ispituje u skladu sa austrijskim standardom NORM B 3303. Dubina prodiranja vode ne smije prelaziti 35 mm. Ispituju se tri uzorka jezgra, prenika 200 mm i visine 120 mm, pri starosti od 28 dana.
2.3.7.2.7. KONTROLA KVALITETA

U cilju obezbjeenja zahtijevanog kvaliteta mlaznog betona u toku izgradnje, potrebno je ispitati granulaciju agregata, cement, aditive (npr. elektro filtarski pepeo), aditive za ubrzanje vezivanja, razvoj vrstoe "mladog" mlaznog betona i vrstoa mlaznog betona pri starosti od 7 i 28 dana, kako je predstavljeno u Tabeli 7.2.
2.3.7.2.7.1 Neispunjivanje zahtjeva za tlanom vrstoom

U ovom lanu navedene su radnje koje je potrebno preduzeti ukoliko nisu ispunjeni zahtjevi koji se odnose na vrstou, u skladu sa lanom 2.3.7.2.3.3 ove specifikacije. a) neuspjeh testa izvlaenja starosti 24 asa ili ispitivanja jezgara starosti 3 dana: o o o o o o obavijestiti NADZOR hitno ispitivanje obloge tunela u podruju za koje postoji sumnja hitno ispitivanje elemenata koji su upotrebljeni u izradi, prevozu i nanoenju tmlaznog betona neprekidan nadzor izvriti pripreme za izvoenje daljih ispitivanja u trajanju od tri dana to je prije mogue uzeti nove probne panele, te sprovesti ispitivanje penetrometrom, ispitivanje izvlaenjem i ispitivanje vrstoe na pritisak uzoraka jezgra, kako je gore navedeno obavijestiti NADZOR i PROJEKTANTA uspostaviti mjernu dionicu nadzor u skladu sa specifikacijama (Odjeljak 2.3.10 ovih Specifikacija) ukoliko rezultati nadzora ukazuju na nestabilnost odreene dionice, potrebno je postaviti dodatne podgraivanje stijena ukoliko je tumaenje mjerenja deformacije takvo da dodatno podgraivanje nije potrebno, naredna ispitivanja treba izvriti pri starosti od 28 dana. obavijestiti NADZOR i PROJEKTANTA uzeti jezgra iz tunelske obloge odrediti sumnjivo podruje izvesti ispitivanje jezgara i ukoliko bude neuspjeno: pripremiti prijedlog za ojaanjem odreenog podruja u saradnji sa PROJEKTANTOM
b) neuspjeh ispitivanja jezgara starosti 7 dana : o o o o o
c) neuspjeh ispitivanja jezgara starosti 28 dana : o o o o o
strana 46 od 135
Smjernice za graenje puteva o
dostaviti NADZORU na odobrenje prijedloge prije poetka sanacionih radova.
Ukoliko zahtijevana vrstoa mlaznog betona od 28 dana nije postignuta, NADZOR moe zahtijevati poveanje teoretske debljine mlaznog betona ds za vrijednost d1, koja se izraunava primjenom sljedee formule: o o o o o d1 = ((F/M) - 1) * ds F zahtijevana vrstoa mlaznog betona od 28 dana u N/mm M mjerena stvarna vrstoa obloge od mlaznog betona u N/mm d1 dodatna debljina mlaznog betona koju je potrebno nanijeti u cm ds teoretska debljina obloge od mlaznog betona u cm
U nekim sluajevima NADZOR moe zahtijevati da se izvri skidanje neodgovarajueg mlaznog betona, te da se podgrada stijene ponovno izvede, u skladu sa odreenom klasom stijenske mase. Potrebno je naglasiti da NADZOR moe zahtijevati preduzimanje dodatnih mjera za postizanje vrstoe, u bilo koje vrijeme, nakon neuspjeha ispitivanja jezgra starosti 3 dana. IZVOA je odgovoran za neuspjehe gore opisanih ispitivanja tlane vrstoe. Potrebno ojaavanje ili postavljanje armature u izvedenu podgradu stijena zbog neuspjelih kontrolnih ispitivanja kvaliteta nee se mjeriti za obraun i plaanje.
2.3.7.3 ARMATURA
2.3.7.3.1. ARMATURNA MREA 2.3.7.3.1.1 Materijal

a) Armaturna mrea mora biti u skladu sa odredbama Odjeljka POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko u ovom Odjeljku nije odreeno drugaije. b) Armaturna mrea treba da bude izraena od elika kvaliteta MAG 500/560. c) Upotrebljava se mrea 150 x 150 mm ili 100 x 100 mm, 5 - 6mm prenika, u zavisnosti od odobrenja NADZORA.
2.3.7.3.1.2 Postavljanje
a) Armaturnu mreu treba postaviti tako da slijedi, to je vie mogue, nepravilnosti povrine iskopa ili prethodno postavljenih slojeva mlaznog betona. Armaturne mree treba vrsto da budu postavljene u cilju spreavanja pojave vibracija i promjene poloaja u toku nanoenja mlaznog betona. Armaturnu mreu treba postaviti u najveoj moguoj duini. Preklapanje armaturnih mrea, koje se postavljaju u oblogu od mlaznog betona, treba da iznosi minimalno dva polja (okca) u pravcu obima i jedno polje (okce) u pravcu duine iskopa. b) Armaturnu mreu treba postaviti tako da obezbijedi prekrivenost sa slojem betona minimalne debljine 3,0 cm.
2.3.7.3.2. ARMATURNE IPKE

Za izradu osiguranja tunela neophodne su armaturne ipke, kao dodatna armature u podrujima sa jaim naponima, kao to su portali, spojevi tunela sa poprenim prolazima za pjeake u zavisnosti od uslova terena i kako je predstavljeno na crteima iz projekta.
2.3.7.3.2.1 Materijal
a) Armaturne ipke treba da budu u skladu sa odredbama Odjeljka POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko u ovom Odjeljku nije drugaije odreeno. b) Armaturne ipke moraju biti izraene od elika RA 400/500.
knjiga II - dio 3
strana 47 od 135
a) Armaturne ipke moraju biti dobro postavljene u prethodno naneseni sloj mlaznog betona ili armaturnu mreu. b) Preklope treba izvesti u skladu sa relevantnim crteima.
2.3.7.4 ELINI LUKOVI
2.3.7.4.1. OPTE
a) Ovaj dio Odjeljka 2.3.7 odnosi se na nabavku i postavljanje elinih lukova, koji su neophodni i koji se upotrebljavaju kao osiguranje podzemnih iskopa. elini lukovi moraju biti efikasni kao osnovno osiguranje odmah poslije izvoenja iskopa, a naknadno treba poslue kao armaturni elemenat betonske obloge. b) elini lukovi moraju biti proizvedeni tako da ispunjavaju geometrijske zahtjeve koji se odnose geometeriju iskopa u svakoj klasi stijenske mase, ukljuujui relevatna odstupanja.
2.3.7.4.1.1 Dokumentacija koju je potrebno dostaviti

a) U skladu sa Poglavljem 2.3.7.1.2. ove specifikacije. b) Radioniki crtei. Prije poetka izvoenja radova potrebno je dostaviti sljedee: o o o o Potpuni radni detalji elinih lukova postupke postavljanja i situaciju detalji o spojevima, povezivanju lukova, podmetaima, geometriji, itd. certifikati o usklaenosti materijala.
2.3.7.4.2. VRSTE ELINIH LUKOVA 2.3.7.4.2.1 Lukovi H - profila

Lukovi H profila treba da se sastoje od HEB ili GI toplo valjanih profila prema dimenzijama koje su predstavljene na crteima podgrade tunela.
2.3.7.4.2.2 Lukovi TH profila i lukovi E - profila

a) TH - profili i E profile koji proizlaze iz rudarstva su toplo valjani profili, iji je popreni presjek u obliku zvona. Povezivanje sekcija lukova se izvodi preklapanjem profila koji se uklapaju jedan u drugi i koji su povezani stegama. Ovakva vrsta povezanosti dozvoljava vee deformacije usljed trenja na spojevima stega. b) TH-profile i E-profile treba primjenjivati ukoliko su uslovi terena takvi da je mogue oekivati vee deformacije.
2.3.7.4.2.3 Reetkasti nosai

a) Reetkasti nosai su trodimenzionalni, laki elini ramovi proizvedeni od okruglih elinih ipki, u skladu sa zahtijevanom geometrijom iskopa tunela. b) Ukoliko se proizvodnja vri na gradilitu, IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi detaljan opis izvoenja radova.
a) Toplo valjani profili (H, TH i E profili) treba da se sastoje od konstruktivnog elika minimalne vrstoe na rastezanje 240 N/mm. b) Reetkasti nosai treba da budu proizvedeni od armaturnih ipki minimalne vrstoe na rastezanje 400 N/mm.
strana 48 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7.4.4. PROIZVODNJA ELINIH LUKOVA 2.3.7.4.4.1 Geometrija

elini lukovi treba da budu proizvedeni tako da ispunjavaju geometrijske zahtjeve svake od klasa osiguranja koje zahtijevaju njihovu upotrebu, u skladu sa crteima iz projekta.
2.3.7.4.5. ZAVARIVANJE
a) Primjenjuje se runo elektrino luno zavarivanje. Proizvoa je obavezan da obezbijedi da kapacitet postrojenja za zavarivanje i pomone opreme bude odgovarajui za izvoenje postupka zavarivanja, kao i za odravanje postrojenja za zavarivanje i pomone opreme u ispravnom stanju. b) Upotrebljavaju se oplatene elektrode u skladu sa njemakim standardom DIN 1913. Izbor elektroda se vri s obzirom na odreenu primjenu (poloaj zavarivanja, projekat spoja). Elektrode treba drati u njihovim orginalnim kutijama, na suvom, po mogunosti u prostoriji koja se zagrijava, koja je zatiena od vremenskih uticaja i koja je u skladu sa proizvoaevom specifikacijom. c) Povrine koje se zavaruju moraju biti suve. Povrine koje se vare, kao i okolne povrine moraju biti iste, na njima ne smije biti vlage, ulja, boje ili drugih supstanci koje mogu uticazi na kvalitet vara. Poslije svake serije zavarivanja metala potrebno je ukloniti zguru, prije izvoenja sljedee serije zavarivanja. Za svaki pojedinani sluaj potrebno je odrediti najpovoljniji poloaj za zavarivanje. d) Za sjeenje elinih profila primjenjuje se runo autogeno sjeenje. Pilanje je takoe dozvoljeno. e) Dalje pripreme povrina spoja i spojnih povrina treba izvriti bruenjem. f) Dijelove koje je potrebno zavariti treba postaviti tako da su spojevi lako vidljivi i lako dostupni variocu.
g) U cilju izvoenja vizuelnog pregleda potrebno je iz svih varova ukloniti zguru. h) Nadzor nad zavarivanjem treba da izvodi odgovarajue obuena osoba, koja treba da ima odreeno iskustvo u proizvodnji. Nadzor nad zavarivanjem odgovoran je za sljedee dunosti: o o o o i) j) angaovanje varioca ili kvalifikovanih radnika i nadzor nad njihovim radom. izbor, upotrebu i skladitenje odgovarajuih metala za zavarivanje i pomonog materijala. izbor i upotrebu odgovarajueg aparata za varenje, postrojenja za varenje i pribora. vizuelne provjere i provjere dimenzija zavara, kako je opisano pod takom (l).
Varioci su obavezni da poloe prijemni ispit. Prije poetka procesa zavarivanja, svaki varioc je obavezan da u uslovima redovnog postupka proizvodnje izvede tri probna zavarivanja. Pregled navedenih spojeva izvodi NADZOR.
k) Rutinski pregled zavarenih spojeva izvodi NADZOR pregledom na licu mjesta najmanje 10 procenata zavarenih spojeva. l) Ispitivanje za prihvaanje vara i rutinsku inspekciju treba izvriti u skladu sa kriterijumima navedenim u tabeli. Vidljivi nedostaci koji premauju granice predstavljene u tabeli moraju biti otklonjeni i zamijenjeni na odgovarajui nain. varovi neodgovarajue veliine zasjek vidljive pore 0.1 "a" dozvoljeno (10 %) dozvoljeni do odreene granice neto,10% po povrini
vidljivi ostaci zgure

Utvori i krateri nedostatak spoja
dozvoljeni do odreene granice, ali ne neprekidno

dozvoljena manja ulegnua dozvoljen, ali ne na velikim povrinama i
knjiga II - dio 3 strana 49 od 135
Smjernice za graenje puteva neprekidno dozvoljene su pojedine manje lokalne pukotine boni odnos < 1:0.6
pukotine prekomjerna asimetrinost varova
2.3.7.4.6. POSTAVLJANJE
a) eline lukove je potrebno postaviti u skladu sa kotama predstavljenim na crteima. Tane kote iskopa odreuje IZVOA, u skladu sa svojom opremom i nainom izvoenja radova, naravno uz saglasnost NADZORA. b) Drveni pragovi od tvrdog drveta i klinovi se upotrebljavaju za postavljanje elinih lukova na odreene kote. Za povezivanje luka sa susjednim lukom, te za njegovo vrsto postavljanje na mjesto upotrebljavaju se vezni elementi. c) elini lukovi moraju biti okrueni mlaznim betonom, kako bi se ostvarila veza izmeu stijene i elinog luka preko vrste ispune od mlaznog betona, u sloju debljine najmanje 20 mm. d) eline lukove treba postaviti uspravno na osovinu tunela. e) Spojevi lukova moraju biti takvi da je mogue odrati statiku efikasnost poprenog presjeka. f) U sluaju TH - profila, otvor treba biti okrenut prema tunelu, kako bi se omoguio prenos optereenja i izbjegla pojava upljina iza elinog profila. Kontakt izmeu terena i elika treba ostvariti u skladu sa gore navedenom takom (c).
2.3.7.5 PODUPIRANJE ELINIM KOPLJIMA

Potporna koplja predstavljaju elemenat probojne podgrade, koji je neophodan za izvoenje radova na iskopu. Potporna koplja se primjenjuju i za stijenske mase i za tla, kod kojih postoji tendencija pojave vika iskopa, obruavanja ili odronjavanja materijala po zavretku iskopa. Potporna koplja je mogue izvesti lokalno ili sistematino, u zavisnosti od okolnosti, a u vezi sa bezbjednou na radu i spreavanjem nadprofilnog iskopa, to je povezano sa postavljanjem elinih lukova. Duina elinih cijevi ili ipki treba da bude najmanje 1 m dua od predviene duine iskopnog koraka.
2.3.7.5.1. KOPLJA - INJEKTIRANE CIJEVI 2.3.7.5.1.1 Materijal

Injektirane cijevi za osiguranje iskopa su samo-buee cijevi. Cijev se sastoji od neprekidnog hladno valjanog navoja ipke za buenje. Upotrebljavaju se eline cijevi minimalnog vanjskog prenika 32 mm i sa otvorom za buenje iji prenik iznosi 20 mm, minimalne klase elika St 37-3U (ENV 1993 S 235 J0). Uvrivanje cijevi na udaljenosti od 25 cm treba izvesti od vrha cijevi do 1 m prije zavretka cijevi. Malter za zalivanje treba biti u skladu sa Poglavljem 2.3.7.7.4.1 ovih specifikacija.
2.3.7.5.1.2 Instalacija
a) Podgraivanje treba izvesti u skladu sa crteima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. b) Zalivanje cijevi se izvodi kroz mlaznicu, odmah po zavretku buenja. c) Podgrada treba da ima odgovarajue osiguranje od elinih lukova i mlaznog betona koji se postavlja iznad elinih lukova. Stoga, prskanje praznine izmeu luka i stijene u podruju koplja treba izvesti po zavretku postavljanja koplja. d) Razmak izmeu uzastopnih cijevi za podupiranje ili ipki oko krune profila iskopa mora biti u skladu sa razmakom koji je predstavljen na crteima, ali mora biti prilagoen preovladavajuim geolokim uslovima radnog ela tunela.
strana 50 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7.5.2. KOPLJA IZ BR IPOVA 2.3.7.5.2.1 Materijal

Koplja iz BR su eline ipke, minimalne klase elika St 37-3U (ENV1993 S 235 J0) i minimalnog prenika 26 mm. Koplja se postavljaju u malter u skladu sa poglavljem 2.3.7.7.2.5.
a) Podgraivanje treba izvesti u skladu sa crteima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. b) U zabuene rupe potrebno je postaviti malter, od dna do vrha. c) Postavljanje koplja se vri u zabuene rupe od povrine pobijanja prema neiskopanom terenu. d) Podgrada treba da ima odgovarajui osiguranje od elinih lukova i mlaznog betona koji se postavlja iznad elinih lukova. Stoga, prskanje praznine izmeu luka i stijene u podruju koplja treba izvesti po zavretku postavljanja koplja. e) Razmak izmeu uzastopnih cijevi za podupiranje ili ipki oko krune profila iskopa mora biti u skladu sa razmakom koji je predstavljen na crteima, ali mora biti prilagoen preovladavajuim geolokim uslovima radnog ela tunela.
2.3.7.6 ELINE PLATICE (TALPE)

Talpe treba upotrebljavati uglavnom na slabom terenu, nekohezivnom, u cilju spreavanja obruavanja materijala u toku i neposredno nakon iskopa. Upotreba talpi zahtijeva postavljanje elinih lukova.
a) Upotrebljavaju se eline platice debljine od 4 do 6 mm. b) Duina se odreuje u skladu sa duinom iskopa i zahtjevima koji se odnose na osiguranje iza radnog ela. c) Duina eline platice iznosi od 1.5 do 2.0 m. d) irina lima treba da iznosi izmeu 180 mm i 225 mm
2.3.7.6.2. POSTAVLJANJE
a) Postavljanje platica se izvodi u skladu sa duinama predstavljenim na crteima. Platice treba pobiti u teren ispred iskopa odreene kampade do dubine koja prelazi minimalnu duinu od 0.8 metara iza radnog ela. b) upljine i otvore iza platica treba ispuniti mlaznim betonom ili masom za injektiranje od cement maltera.
2.3.7.7 SIDRA
2.3.7.7.1. OPTE
a) Ovdje navedene odredbe primjenjuju se za sva sidra koja su postavljena lokalno ili sistemsko na krunu, bone zidove i podnoni svod tunela. Sidra predstavljaju dio primarne podgrade, ija je svrha da aktiviraju spregnutost okolne stijene i mlaznog betona, doprinosei na taj nain nosivosti primarne tunelske obloge. Sidra koja su povremeno potrebna kao osiguranje radnog ela tunela takoe su obuhvaena ovim odredbama. b) Postavljanje sidara treba izvriti prema duinama i rasporedu za postavljanje sidara, koji su predstavljeni na crteima za svaki relevantni standardni sistem osiguranja, ukoliko predstavnici IZVOAA i NADZORA ne odrede drugaije prema klasifikaciji postojee stijenske mase.
2.3.7.7.1.1 Definicije
a) SN-sidra se izrauju od rebraste armature. Cementnim malterom se vezuju za okolnu stijenu. Prije postavljanja sidra vri se zalivanje buotine cementnim malterom. Skraenica SN oznaava rudnik "Store Norfors" gdje su ova sidra prvi put primjenjena.
b) PG - sidra (naknadno zalivena cementnim malterom ili injekciona sidra) izraena su od rebraste armature sa crijevom za utiskivanje mase za injektiranje. Zalivanje cementnim malterom se vri kroz crijevo nakon postavljanja sidra. c) IBO-sidra (injekciona samobuea sidra) predstavljaju kombinovan sistem sidra i ipke za buenje. Za vrijeme buenja, sidro se upotrebljava kao ipka za buenje fiksiranim dlijetom. ipka i dlijeto ostaju u buotini kao sidro, a u otvor se zatim kroz crijevo utiskuje masa za injektiranje. Ukoliko doe do uruavanja buotine, ovakav sistem omoguava postavljanje tapnih sidara. d) Swellex sidra (trenjem fiksirana tapna sidra) su mainskim putem oblikovane eline cijevi. Pod dejstvom visokog pritiska vode koja se pri ugraivanju upumpava, deformisano oblik cijevi ekspandira i nalijee na neravne zidove du buotine.
2.3.7.7.2. MATERIJALI 2.3.7.7.2.1 SN-sidra i PG-sidra

a) Minimalni prenik sidara iznosi 28 mm za vrstu elika RA 400/500. b) Kritino optereenje se takoe odnosi na maticu, sidrenu plou i spojnicu, ukoliko postoji. c) Sidra treba da budu izraena od rebraste armature (rebrasta ipka). elina rebra na elinoj ipki treba da imaju odreenu rebrastu povrinu (fR), u skladu sa DIN 488 Dio 3, izmeu 0,02 i 0,03. Najee se primjenjuju prenici od 24 mm, a gore navedeni uslovi odnose se na udaljenost rebara od oko 25 mm do 50 mm, u zavisnosti od visine i nagiba rebra. Uzduna rebra treba izbjegavati. Sidra odobrava NADZOR. d) Na jedan kraj ipke treba postaviti odgovarajuu navrtku na koju se postavlja sidrena ploa i navrtanj za fiksiranje. e) Za sve vrste sidara treba upotrebljavati sidrene ploe, veliine 150 x 150 mm i debljine 8 mm, ukoliko PROJEKTANT ne odredi drugaije a NADZOR se saglasi sa tim, zbog potreba koje se odnose na osiguranje. Oblik sidra treba da omoguava ujednaeno nalijeganje, ak i ukoliko sidro nije postavljeno potpuno uspravno na donju povrinu. f) Podloke i navrtke treba da omoguavaju bezbjedan prenos sidrene sile na sidrenu plou.
2.3.7.7.2.2 IBO-sidra (samobuea sidra)

a) IBO-sidra treba da imaju minimalno kritino optereenje od 250 kN. b) Kritino optereenje se takoe odnosi na maticu, sidrenu plou i spojnicu. c) eline ipke treba da imaju talasastu povrinu.
2.3.7.7.2.3 Swellex i Super Swellex sidra

a) Super Swellex sidra za sistematske rasporede sidara treba da imaju minimalno kritino optereenje od 200 kN. b) Za lokalno sidrenje i za sidrenje u fazama izgradnje, mogue je upotrebljavati sidra sa kritinim optereenjem od 110 kN ("Standard" Swellex). c) Sidrene ploe se upotrebljavaju za prenos sidrene sile preko glave sidra na mlazni beton, elini luk ili povrinu stijene. d) Za ubrizgavanje vode u sidra upotrebljava se oprema koja je preporuena od strane proizvoaa sidara.
2.3.7.7.2.4 Spojnice za sidra

Spojnice treba da budu izraene od istog materijala kao sidra ili ak od materijala boljeg kvaliteta. Prenik spojnice treba da omogui zalivanje itave duine sidra od najdublje take buotine.
strana 52 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7.7.2.5 Zalivanje cementnim malterom

a) Injekcioni cement malter treba da se sastoji od pijeska, cementa i vode ili istog cementa i vode. b) Upotrebljava se obini Portland cement. c) Pijesak koji se upotrebljava za zalivanje mora biti isti, mineralni pijesak, ujednaenog kvaliteta i mora da potie iz odobrenog izvora. Ovaj materijal mora biti odobren od strane NADZORA. d) Voda mora biti ista bez primjesa ulja, kiseline, alkalija, organskih i drugih tetnih supstanci. e) Mogua je primjena aditiva za poboljanje ugradljivosti. f) Injekciona smjesa od cementnog maltera mora biti izmijeana mainskim putem u cilju stvaranja ujednaene konzistencije.
g) Ekspanzivni aditivi predstavljaju imperativ.
2.3.7.7.3. IZVOENJE 2.3.7.7.3.1 SN-Sidra

a) Buotine za sva sidra treba izbuiti do dubina koje zahtijevaju duine sidara, koja su odreena kao osiguranje odgovarajuih vrsta stijenske mase. Prenici buotina treba da obezbjeuju najbolju ugradivost prilikom zalivanja, spajanja i postavljanja. Minimalni prenik buotina treba da bude za 10 mm vei od prenika postavljenih sidara/spojnica. b) Buotine treba oistiti od taloga buenja, mulja i otpadaka. Postavljanje sidara treba da uslijedi nakon buenja i pripreme buotine u roku od 3 sata. c) Prije postavljanja sidra, itavu buotinu je potrebno ispuniti cementnim malterom. Ispunjavanje se izvodi tako to se crijevo za utiskivanje injekcione mase uvlai do kraja dubine buotine, a zatim se izvlai istovremeno sa utiskivanjem maltera. d) Mlaznicu treba drati u cementnom malteru dok se vri izvlaenje cijevi, tako da se za vrijeme ispunjavanja otvora vri istiskivanje vazduha. Sidro se zatim postavlja u buotinu. e) Navrtanj zalivenog sidra treba stegnuti najkasnije 2 radna koraka iza radnog ela ili 12 asova nakon postavljanja, kako bi se na sidreni ploi postigla sila od oko 20 kN. Navedena sila se dostie kalibrisanim moment kljuem. f) U sluaju ogranienog radnog prostora i/ili dugih sidara, dozvoljeno je sastavljanje. Broj sastavljenih dijelova treba biti minimalan. Meutim, nosivost spojenih sidara ne smije biti manja od nosivosti standardnog integralnog sidra. Posebnu panju je potrebno obratiti na postupak zalivanja cementnim malterom, kako bi se postiglo potpuno nalijeganje sidra zalivanjem cementnim malterom.
2.3.7.7.3.2 PG sidra
a) U sluaju primjene spojenih sidara ili dijelimino obruenih buotina, zalivanje cementnim malterom je mogue izvriti nakon postavljanja sidra. Zalivanje buotine se zatim izvodi pomou posebnog prikljuka, kojim se izvodi zalivanje buotine u toku utiskivanja cementnog maltera. Vazduh iz otvora se izvodi pomou cijevi, koja se postavlja na ugraeno sidro, itavom duinom. Zatim se izvodi pumpanje cementnog maltera, tako da je mogue vidjeti kako se otvor ispunjava. Otvor je pun kada cementni malter pone da izlazi na kraju cijevi. b) Isto kao Poglavlje 2.3.7.7.3.1, izuzev paragrafa (c).
2.3.7.7.3.3 IBO- sidra

a) IBO-sidra se primjenjuju kada su uslovi terena takvi da nije mogue izvriti efikasno postavljanje ostalih vrsta tapnih sidara. b) IBO-sidra se postavljaju buenjem ipke u tlo, s tim da se ubuena ipka ne izvlai.
knjiga II - dio 3
strana 53 od 135
c) IBO-sidra se zalivaju pomou crijeva za utiskivanje injekcione mase, i to odmah po zavretku buenja. d) IZVOA, u skladu sa odreenim uslovima terena i uz saglasnost NADZORA odreuje mjeavinu cementnog maltera, kao i pritisak i koliinu istog.
2.3.7.7.3.4 Swellex sidra

a) Buotine za postavljanje sidara treba izbuiti do potrebne dubine. Buotine je potrebno oistiti od taloga buenja, mulja i ostale prljavtine. b) Postavljanje sidara treba izvriti najkasnije dva sata nakon buenja buotine. c) Postavljanje sidara i ubrizgavanje vode treba izvriti u skladu sa preporukama proizvoaa. Ubrizgavanje vode treba izvriti pomou posebne pumpe za ubrizgavanje vode. Po zavretku ubrzigavanja sidra je potrebno isuiti.
2.3.7.7.4. ISPITIVANJE 2.3.7.7.4.1 Cementni malter

a) Prije izvoenja testova prihvatljivosti sidara, potrebno je sprovesti ispitivanja raspoloivog cementa i pijeska, kako bi se utvrdio odgovarajui projekat mjeavine, u cilju postizanja potrebne vrstoe i odgovarajue ugradljivosti, u odnosu na opremu koja se upotrebljava za zalivanje. b) U cilju poboljanja ugradljivosti dozvoljena je upotreba aditiva. Uticaj aditiva na razvoj vrstoe treba utvrditi na osnovu ispitivanja, koja su opisana ovim lanom. c) Ispitivanje cementnog maltera treba izvriti pomou kocki 5x5x5 cm. Njegovanje kocki se izvodi u vodi. d) Za svako ispitivanje tlane vrstoe potrebno je pripremiti pet kocki. Rezultanta vrstoe predstavlja prosjek koji je utvren na osnovu tri preostale vrijednosti, poslije eliminisanja najvie i najnie vrijednosti. e) Uzorke kocki je, u toku izgradnje, potrebno uzimati sedmino. Uzorci se uzimaju na mlaznici crijeva za zalivanje i to na svakom petom postavljenom sidru. f) Zahtijevana vrstoa na pritisak cementnog maltera o o o o Poslije 24 asa Poslije 28 dana w/c = 0.25 0.30 w/c = 0.50 0.60 8 N/mm2 20 N/mm2 isti cement mjeavina cementa i pijeska (0-5 mm)
2.3.7.7.4.2 Ispitivanje sidara izvlaenjem

Ispitivanje sile izvlaenja se izvodi na osnovu ISRM Dok.2, Dio 1 "Predloene metode ispitivanja sidara". a) Dokazivanje upotrebljivosti Prije poetka ispitivanja NADZOR treba da odobri detaljan program ispitivanja, koji je utvren na osnovu gore navedenog dokumenta. Odstupanja od ISRM predloenog metoda mora odobriti NADZOR. Izvjetaj o ispitivanju treba objaviti odmah po zavretku ispitivanja. Izvjetaj treba dostaviti NADZORU. Informacije za svaku vrstu sidra treba da obuhvataju o vrstu sidra, opremu za ispitivanje, lokaciju i zapisnike o postavljanju
strana 54 od 135
Smjernice za graenje puteva o o o
primjenjena probna optereenja i zapisnike o deformacijama procjenu rezultata dobijenih ispitivanjem, u skladu sa dokumentom ISRM tumaenje i predloene aktivnosti u sluaju neuspjelog ispitivanja sile izvlaenja
Dokazivanje upotrebljivosti treba sprovesti za sve vrste sidara koje su predviene za upotrebu na ovom projektu, i to prije poetka izgradnje tunela, kako bi se dokazao uticaj i kapacitet sidara na terenu. Ispitivanja treba izvriti u uslovima koji su geoloki slini terenu sa kojim e se IZVOA susresti prilikom iskopa tunela. NADZOR odreuje lokaciju sidara ije e se ispitivanje vriti. Potrebno je izvriti ispitivanje najmanje pet sidara od svake vrste. U zavisnosti od postupka ispitivanja i rezultata dobijenih ispitivanjem, NADZOR moe zahtijevati dalje ispitivanje sidara. Potrebno je obezbijediti odgovarajuu opremu za ispitivanje, u skladu sa gore navedenim ISRM dokumentom. Navedena oprema slui za registrovanje istezanja sidra, pomjeranje sidra i sila zatezanja. Maksimalno optereenje koje se primjenjuje iznosi 250 kN ili ukoliko je drugaije odobreno. b) Ispitivanje u toku iskopa tunela NADZOR treba da izabere sidra za ispitivanje njihove proizvodnje. Od svake vrste sidara NADZOR treba da izabere pet komada od prvih 100 koji su ugraeni u tunel. Od preostalih sidara potrebno je na svakih 200 komada izabrati pet koja e se upotrijebiti u svrhu ispitivanja. Sila koja e se primjenjivati u toku ispitivanja treba da iznosi najmanje 80% od kritinog optereenja sidra. Sidra sa negativnim rezultatima ispitivanja ili iupana sidra treba zamijeniti. U sluaju negativnih rezultata ispitivanja, NADZOR moe da zahtijeva ispitivanje ostalih sidara koja se nalaze u blizini neodgovarajueg. Ostalo isto kao u Poglavlju 2.3.7.7.4.2 (a) ovih specifikacija.
2.3.7.7.4.3 Zapisnici o postavljanju

IZVOA je obavezan da vodi zapisnike o detaljima postavljanja sidara u toku iskopa tunela, kao to je konzistencija cementnog maltera, dubina buenja, duina i vrsta sidara, odstupanja od teoretskog poloaja, vrsta i vrijeme zalivanja cementnim malterom, vrijeme zatezanja, posebna osmatranja, itd. IZVOA je obavezan da navedene zapisnike vodi za svaku seriju postavljana sidara, a osoblje NADZORA treba da potpie iste. Kopije zapisnika dostavljaju se NADZORU.
2.3.7.8 LSC (ELIJE ZA KONTROLU NAPONA U OBLOZI)
2.3.7.8.1. OPTE
Da bi izdrala velike deformacije koje se javljaju u toku iskopa tunela u stijenama sa nepovoljnim karakteristikama, tunelska obloga se dijeli na segmente pomou uzdunih razmaka. U cilju boljeg iskoritenja nosivosti obloge, u deformacione otvore se u krunom smjeru postavljaju stiljivi elementi izraeni od mekog elika. elije za kontrolu napona u oblozi se upotrebljavaju za postizanje kontrolisane duktilnosti tunelske obloge. Sa ogranienjem razvoja normalnih napona sprjeeno je preoptereivanje betonskog obloga i time osigurana nosea kapaciteta podgrade.
2.3.7.8.2. SISTEM
elije za kontrolu napona u oblozi, koje se postavljaju izmeu dvije pritisne ploe postavljene bono na njihovim krajevima, sastoje se od viestrukih elinih cijevi koncentrino postavljenih. U cilju ograniavanja izvijanja prema unutra i prema napolju, cijev optereenja se koaksijalno postavlja izmeu dvije nosee cijevi koje su krae od cijevi optereenja. Kako bi se izveo poetni razvoj optereenja potrebno je predvidjeti posebne odredbe (slabljenje na krajevima cijevi
knjiga II - dio 3
strana 55 od 135
optereenja). Minimalno skraenje dlp u cilju dosezanja projektovanog optereenja Fp iznosi 60 mm. Varijacije stvarnog optereenja od projektovanog (tolF) ne smiju prelaziti +/- 15% od projektovanog optereenja Fp .
800 700 Fp 600 500 F(kN) 400 300 200 100 0 0 50 100 150 200
tolF
dlp
dl(mm)
Crte 1. Linija optereenja elija za kontrolu napona u oblozi. Iscrtana linija predstavlja liniju projektovanog optereenja, puna linija predstavlja liniju stvarnog optereenja; Fp projektovano optereenje; dlp skraenje do projektovanog optereenja; tolF dozvoljeno odstupanje stvarnog optereenja od projektovanog optereenja Kako bi se optimalno iskoristila nosivost obloge, a naroito obloge od mlaznog betona, neophodna je primjena vie faznog sistema. Vie fazni sistem je jedinica koja se sastoji iz najmanje dvije elije za kontrolu napona u oblozi koje su iste visine (L1) i jedne ili vie kraih jedinica (L2), koje se aktiviraju usljed odreenih deformacija. U ovom sluaju nosivost elemenata jedinice se postepeno poveava.
Crte 2. Grupa od 4 poputajuih elementa; dva elementa iz ove grupe su kraa za kasnije aktiviranje Izvodi se grupisanje pojedinanih elemenata. Mogue su razliite kombinacije vrsta elija za kontrolu napona u oblozi kao i duine elemenata, kako bi se izvelo njihovo optimalno prilagoavanje pomjeranjima i razvoju svojstava mlaznog betona.
strana 56 od 135
knjiga II - dio 3
U zavisnosti od neophodnosti projekta, mogue je upotrebljavati sljedee kombinacije vrsta elija za kontrolu napona u oblozi ili kombinacije istih: 1*Fp (kN) tolF (%) dlp min (mm) LSC A-I 200 +/- 15 LSC A-II 550 +/- 15 LSC A-III 750 +/- 15 LSC B-I 900 +/- 15 LSC B-III 1600 +/- 15 45 45 40 45 55
Duina poputajuih elemenata mora biti projektovana u skladu sa zahtjevima projekta. Uobiajene duine iznose od 400 do 450 mm.
2.3.7.8.3. IZVEDBA
Svaka elija za kontrolu napona u oblozi sastoji se od kombinacije nekoliko elija za kontrolu napona u oblozi sa gornjom i donjom ploom. Postavljanje se vri prije nanoenja mlaznog betona. Elementi su privreni za eline lukove pomou odgovarajuih ureaja za privravanje (kuke ili slino). Posebnu panju je potrebno posvetiti odgovarajuem postavljanju elemenata na oblogu. Montaa, prevoz i postavljanje ne smiju uticati na funkcionalnost obloge. Vidjeti osiguranje mlaznog betona: Prije nanoenja mlaznog betona elemente na strani tunela je potrebno prekriti daskama ili slino, kako bi se sprijeilo prodiranje mlaznog betona u podruje djelovanja elija za kontrolu napona u oblozi. Poslije nanoenja mlaznog betona i obezbjeenja da funkcionalnost susjednih elemenata ne bude ugroena nastavkom izvoenja radova, pokriva od dasaka je mogue ukloniti.
2.3.7.9 CIJEVNI TIT (CIJEVNI KROV/KIOBRAN, PIPE ROOF)

Cijevni tit, koji se sastoji od elinih cijevi, postavlja se u sluaju vrlo niskog stijenskog nadsloja (od 2 do 3 prenika tunela) u cilju smanjenja slijeganja a poveanja brzine iskopa i stabilnosti iskopnog ela. Cijevni tit se uglavnom primjenjuje u sluaju tla i vrlo slabe stijenske mase (raspadnute stijene ili potpuno troene). U sluaju rastresitog terena ili tla, eline cijevi se mogu upotrebljavati kao manchette cijevi za injektiranje terena izmeu i oko cijevi pod pritiskom.
2.3.7.9.1. MATERIJAL
a) Upotrebljavaju se perforirane eline cijevi, minimalne klase elika St 37-3U (u skladu sa DIN 2448) (ENV 1993 S 235 J0) sa minimalnim vanjskim prenikom 114 mm. b) Debljina stijenke ne smije biti manja od 6 mm. c) eline cijevi se uglavnom postavljaju u duini od 15 m. Preklapanje treba da bude 4 5 m. d) Cementni malter treba da bude u skladu sa poglavljem 2.3.7.7.4.1 ove specifikacije. Odnos vode i cementa mora biti prilagoen zahtjevima okolnih stijena. Podruje prstena i zapremina cijevi moraju biti zaliveni od najdubljeg podruja buotine injekcionom masom niskog pritiska (max. 10 bara). e) Cijevi moraju imati parove otvora za injektiranje postavljenih jedan naspram drugog, na minimalnoj udaljenosti od 1m. Otvori za injektiranje treba da budu pomjereni za 90 stepeni.
2.3.7.9.2. IZVEDBA
a) Cijevni krov treba biti postavljen u skladu sa crteima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. Buenje treba izvesti sa tanou od 1%.
knjiga II - dio 3
strana 57 od 135
b) eline cijevi se postavljaju u buotine, od povrine iskopa prema neiskopanom terenu. U sluaju nestabilnih buotina, mogu se kod buenja upotrebljavati zatitne eline cijevi. c) Razmak izmeu elinih cijevi u kruni profla iskopa mora biti u skladu sa razmakom koji je predstavljen na crteima, ali mora biti prilagoen preovladavajuim geolokim uslovima radnog ela tunela. d) Poslije buenja eline cijevi je potrebno oistiti kompresovanim vazduhom, a prije zalivanja pod niskom pritiskom.
2.3.7.10
SIDRENE IPKE
2.3.7.10.1. OPTE
a) Ovaj dio specifikacija primjenjuje se za nabavku i postavljanje prednapregnutih sidrenih ipki, koje su potrebne i koje se upotrebljavaju kao dodatno osiguranje kaverna. b) Radovi moraju biti izvedeni u skladu sa sljedeim standardima: - SIA 191 (1996) - BAS
2.3.7.10.2. MATERIJALI 2.3.7.10.2.1 Opte

Sidra ne smiju da sadre materijale koju nisu meusobno kompatibilni, te koji nisu kompatibilni sa okolinom.
2.3.7.10.2.2 Prednapregnute ipke

a) Prednaprepregnuta sidra se sastoji od prednapregnutih elinih ipki, u skladu sa NORM B 4258. Razmak izmeu ipke i plastine cijevi mora biti dovoljno velik za savreno postavljanje u cement ili malter ili u trajno plastini materijal za zatitu od korozije. ipke moraju biti izraene od velike vlane vrstoe elika. b) Mehanika svojstva i tehnike karakteristike moraju biti u skladu sa: o o eline ipke St 835/1030 MPa dvostruka zatita od korozije
2.3.7.10.2.3 Masa za injektiranje

a) BAS Zalivanje i injektiranje
strana 58 od 135
knjiga II - dio 3
b) Masa za injektiranje se sastoji od Portland cementa, vode i aditiva, ukoliko je potrebno. Cement (prema teini) ne smije da sadri vie od 0.02% hlorida ili 0.10 % sulfida. Aditivi ne smiju da otete svojstva ipki ili mase za injektiranje. Odnos vode i cementa mora biti to je mogue nii. Nikako ne smije prelaziti 0,45. Masa za injektiranje ne smije da iscuri preko 0,5 procenata od zapremine, u roku od 3 sata nakon pripreme ili maksimalno 1 % pri mjerenju na 20 C u zatvorenom staklenom ili metalnom cilindru prenika 100 mm, pri debljini mase za injektiranje od oko 100 mm. c) Prilikom prednaprezanja tlana vrstoa mase za injektiranje treba da iznosi najmanje 20 N/mm.

a) Slobodna duina ipki treba biti obloena glatkom HDPE-cijevi. HDPE cijev treba biti homogena i bez upljina. Nije dozvoljena upotreba recikliranog materijala. Debljina stijenke cijevi treba da iznosi najmanje 3 mm. b) Vezna duina ipki treba biti obloena talasastom cijevi, minimalne debljine zida 1 mm.
2.3.7.10.2.5 Glava sidra

vrstoa glave sidra treba najmanje da bude jednaka vrstoi ipki.

a) Zatitu sistema sidra od korozije treba izvesti u skladu sa SIA 191 (1996). b) Zatita od korozije obuhvata sve dijelove kao to su: glava sidra, paker, slobodna duina sidra i vezna duina ipke, te zavretak (peta) sidra. c) Vezna duina je u naelu zatiena cementnom suspenzijom i talasastom HDPE cijevi. Injektiranje cementne suspenzije se izvodi prije ili nakon postavljanja sidra, u zavisnosti od naina izvoenja. d) Vezna duina se odreuje na osnovu ispitivanja prikladnosti.
2.3.7.10.3.2 Komponente sistema

a) Sistem treba biti projektovan tako da obezbjeuje graninu nosivost ne manju od s x Pw (Pw.....radno optereenje). Faktor bezbjednosti u skladu sa SIA 191 (1996) odreuje se kako slijedi: od pucanja ice za prednaprezanje od rastegljivosti ice za prednaprezanje od ogranienog optereenja oputanja od pucanja mase za injektiranje
b) Sidro mora biti projektovan tako da je omoguen monitoring optereenja (npr. pomou hidraulikih elemenata optereenja ili slino) c) Napregnutost sidara mora biti projektovana tako da omogui oslobaanje optereenja u sluaju da je radno optereenje znatno poraslo usljed pomjeranja terena.
2.3.7.10.4. SIDRANJE 2.3.7.10.4.1 Buenje

a) Duina sidra treba da bude tolika da je buotine mogue izvesti pomou standardnih povrinskih buaih garnitura. Prenik buotina za sidra treba da iznosi 80 mm, u zavisnosti od kvaliteta stijena, te je predstavljen na crteima. b) Ukoliko postoji vjerovatnoa od uruavanja buotine, stijene buotina treba poduprijeti odgovarajuim oblonim cijevima.
Posebni tehniki uslovi za tunele c) Prije postavljanja sidra buotinu je potrebno dobro isprati.
d) Geolog Izvoaa je za svaku buotinu obavezan da vodi zapisnik o buenju, koji treba da sadri sve relevantne podatke, kao to su: nain buenja, dubina buotine, sredstvo za ispiranje, povrat isplake, brzina buenja, vrsta stijene koja se bui, itd. Zapisnici moraju stalno biti na raspolaganju NADZORU.
2.3.7.10.4.2 Tlani test

a) Tlani test treba izvoditi u odreenim buotinama, samo u stijenama koje nisu osjetljive na vodu. Prve tri buotine u svakom tipinom geolokom presjeku treba da budu ispitane na 4 bara. Na osnovu podataka dobijenih ovim ispitivanjima NADZOR donosi odluku da li je potrebno nastaviti sa tlanim testovima ili je ista ispitivanja mogue izostaviti za naredna sidra na svakoj od lokacija. Na svakoj 15-toj buotini potrebno je izvesti rutinsko ispitivanje. b) Ukoliko gubitak vode premauje 5 litara po minuti u periodu od 5 minuta na veznoj duini sidra, pri tlaku od 3 do 4 bara na ispitnom dijelu, najprije je potrebno injektiranje. Zatim se ponovo izvede buenje i tlani test buotine. c) IZVOA je obavezan da vodi zapisnik o tlanim testovima, te da ga dostavi NADZORU.
2.3.7.10.4.3 Ugradnja sidra

a) Sidro je potrebno ugraditi im je mogue, ali ipak najvie u roku od 12 asova od zavretka buenja. b) U toku ugradnje sa sidrom je potrebno paljivo postupati. Sidro treba ugraditi pomou injekcione ventilacione cijevi. c) Sidro treba opostaviti u sredite buotine pomou odstojnika, dok podlona ploa treba biti postavljena okomito na osovinu buotine. U cilju postizanja postavljanja podlone ploe okomito na osovinu buotine moe biti potrebno izvesti zasjecanje depova u stijeni.
2.3.7.10.4.4 Uvrivanje
a) Postupak injektovanja treba izvesti tako da u podruju injektovanja nema vazdunih ili vodenih depova. b) Injektovanje treba izvesti polako i stabilno, te sa injektovanjem nastaviti sve dok masa za injektiranje, istog sastava i vrstoe kao kada je smijeana, ne pone da izlazi iz otvora ventilacione cijevi, u trajanju od najmanje 1 minut. c) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi zapisnik u kojem se navode svi detalji koji se odnose na postupak injektovanja svakog sidra. d) Injektovanje slobodne duine sidra treba izvriti nakon prednaprezanja sidra.
2.3.7.10.5. POSTUPCI ISPITIVANJA SIDRA

Postupci ispitivanja sidara treba da budu u skladu sa standardima SIA 191 (1996) kao i BAS.

2.3.7.10.5.2 Ispitivanje u svrhu prijema sidara

a) U toku ispitivanja koja se izvode u svrhu prijema sidara svako sidro e biti optereeno do relevantnog probnog optereenja. Ukoliko se radi o kohezivnom tlu takoe je potrebno utvrditi vrijednosti klizanja. b) Program ispitivanja:
strana 60 od 135
knjiga II - dio 3
Ciklini postupak koji podrazumijeva optereenje a zatim rastereenje treba izvesti tako da se optereenje od poetnog poveava u svakom sljedeem krugu za sljedeu stepenicu optereenja, sve dok se ne dostigne utvreno maksimalno optereenje. Sa svakim poveanjem optereenja potrebno je posmatrati pomjeranje ica na glavi sidra u odnosu na fiksnu taku u okolini, pri stalnom optereenju u skladu sa utvrenim rasporedom.
2.3.7.11 KABELSKA SIDRA
2.3.7.11.1. OPTE
a) Ovaj dio specifikacija primjenjuje se za nabavku i postavljanje prednapregnutih kabelskih sidara, koji su potrebni i koji se upotrebljavaju kao dodatno osiguranje buenim ipovima u irokom iskopu. b) Radovi moraju biti izvedeni u skladu sa sljedeim standardima: - SIA 191 (1996) - BAS
2.3.7.11.2. MATERIJALI 2.3.7.11.2.1 Opte

Sidra ne smiju da sadre materijale koju nisu meusobno kompatibilni, te koji nisu kompatibilni sa okolinom.
2.3.7.11.2.2 Prednapregnute ice

a) Prednaprepregnuti kablovi se sastoje od prednapregnutih elinih ica, u skladu sa NORM B 4258. Razmak izmeu pojedinih ica mora biti dovoljno velik za savreno postavljanje u cement ili malter ili u trajno plastini materijal za zatitu od korozije. ice moraju biti izraene od elika visoke vlane vrstoe. b) Mehanika svojstva i tehnike karakteristike moraju biti u skladu sa kodom NORM B 4258, kako slijedi: o o eline ice sa sedam ica u sastavu, slabo poputanje ST 1570/1770 nominalna povrina elika 100 mm2
2.3.7.11.2.3 Injektiranje
a) BAS Zalivanje i injektiranje b) Masa za injektiranje se sastoji od Portland cementa, vode i aditiva, ukoliko je potrebno. Cement (prema teini) ne smije da sadri vie od 0.02% hlorida ili 0.10 % sulfida. Aditivi ne smiju da otete svojstva ipki ili mase za injektiranje. Odnos vode i cementa mora biti to je mogue nii. Nikako ne smije prelaziti 0.45. Masa za injektiranje ne smije da iscuri preko 0.5 procenata od zapremine, u roku od 3 sata nakon pripreme ili maksimalno 1 % pri mjerenju na 20 C u zatvorenom staklenom ili metalnom cilindru prenika 100 mm, pri debljini mase za injektiranje od oko 100 mm. c) Prilikom prednaprezanja tlana vrstoa mase za injektiranje treba da iznosi najmanje 20 N/mm.

a) Slobodna duina ipki treba biti obloena glatkom HDPE-cijevi. HDPE cijev treba biti homogena i bez upljina. Nije dozvoljena upotreba recikliranog materijala. Debljina stijenke cijevi treba da iznosi najmanje 3 mm. b) Vezna duina sidra treba biti obloena talasastom cijevi, minimalne debljine stijenke 1 mm
2.3.7.11.2.5 Glava sidra

vrstoa glave sidra treba najmanje da bude jednaka vrstoi ica.
knjiga II - dio 3
strana 61 od 135

a) Zatitu sistema sidara od korozije treba izvesti u skladu sa SIA 191 (1996). b) Zatita od korozije obuhvata sve dijelove kao to su: glava, sidro, paker, slobodna duina sidra, vezna duina sidra, te zavretak sidra. c) Vezna duina je u naelu zatiena cementnom suspenzijom i talasastom HDPE cijevi. Injektiranje cementne suspenzije se izvodi prije ili nakon postavljanja sidra u zavisnosti od naina izvoenja. d) Vezna duina se odreuje na osnovu ispitivanja prikladnosti.
2.3.7.11.3.2 Komponente sistema

a) Sistem treba biti projektovan tako da obezbjeuje graninu nosivost ne manju od s x Pw (Pw.....stvarno optereenje). Faktor bezbjednosti u skladu sa SIA 191 (1996) odreuje se kako slijedi: -od pucanja ice za prednaprezanje -od rastegljivosti ice za prednaprezanje -od ogranienog optereenja oputanja -od pucanja mase za injektiranje b) Sidro mora biti projektovano tako da je omoguen monitoring optereenja (npr. pomou hidraulikih elemenata optereenja ili slino). c) Napregnutost sidra mora biti projektovana tako da omogui oslobaanje optereenja u sluaju da je radno optereenje znatno poraslo usljed pomjeranja terena.
2.3.7.11.4. Sidranje 2.3.7.11.4.1 Buenje

a) Duina sidra treba da bude tolika da je buenje buotina mogue izvesti pomou standardnih povrinskih buaih garnitura. Prenik buotina za sidra treba da iznosi 130 mm, u zavisnosti od kvaliteta stijena, te je predstavljen na crteima. b) Ukoliko postoji velika vjerovatnoa od uruavanja buotina, stijene buotina treba poduprijeti odgovarajuim oblonim cijevima. c) Prije ugradnje sidra buotinu je potrebno dobro isprati. d) Geolog Izvoaa je za svaku buotinu obavezan da vodi zapisnik o buenju, koji treba da sadri sve relevantne podatke, kao to su: nain buenja, dubina buotine, sredstvo za ispiranje, povrat isplake, brzina buenja, vrsta stijene koja se bui, itd. Zapisnici moraju stalno biti na raspolaganju NADZORU.
2.3.7.11.4.2 Tlani test

a) Tlane teste treba izvoditi u odreenim buotinama, samo u stijenama koje nisu osjetljive na vodu. Prve tri buotine u svakom tipinom geolokom presjeku treba da budu ispitane na 4 bara. Na osnovu podataka dobijenih ovim ispitivanjima NADZOR donosi odluku da li je potrebno nastaviti sa tlanim testovima ili je ista ispitivanja mogue izostaviti za naredne sidra na svakoj od lokacija. Na svakoj 15-toj buotini potrebno je izvesti rutinsko ispitivanje. b) Ukoliko gubitak vode premauje 5 litara po minuti u periodu od 5 minuta na veznoj duini sidra, tlaku od 3 do 4 bara na ispitnom dijelu, najprije je potrebno injektiranje. Zatim se ponovo izvede buenje i tlani test buotine. c) IZVOA je obavezan da vodi zapisnik o tlanim testovima, te da ga dostavi NADZORU.
strana 62 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7.11.4.3 Ugradnja sidara

a) Sidro je potrebno ugraditi im je mogue, ali ipak najvie u roku od 12 asova od zavretka buenja. b) U toku ugradnje sa sidrom je potrebno paljivo postupati. Sidro treba postaviti pomou injekcione i ventilacione cijevi. c) Sidro treba opostaviti u sredite buotine pomou odstojnika, dok podlona ploa treba biti postavljena okomito na osovinu buotine. U cilju postizanja postavljanja podlone ploe okomito na osovinu buotine moe biti potrebno izvesti zasjecanje depova u stijeni.
2.3.7.11.4.4 Injektiranje
a) Postupak injektiranja treba izvesti tako da u podruju injektiranjaa nema vazdunih ili vodenih depova. b) Injektiraje treba izvesti polako i stabilno, te sa zalivanjem nastaviti sve dok masa za injektiranje, istog sastava i vrstoe kao kada je smijeana, ne pone da izlazi iz otvora ventilacione cijevi, u trajanju od najmanje 1 minut. c) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi zapisnik u kojem se navode svi detalji koji se odnose na postupak injektiranja svakog sidra. d) Injektiranje slobodne duine sidra treba izvriti nakon prednaprezanja sidra.
2.3.7.11.5. POSTUPCI ISPITIVANJA SIDRA

Postupci ispitivanja sidara treba da budu u skladu sa standardima SIA 191 (1996) i BAS.

2.3.7.11.5.2 Ispitivanje u svrhu prijema sidara

a) U toku ispitivanja koja se izvode u svrhu prijema sidara svako sidro e biti napregnuto do relevantnog probnog optereenja. Ukoliko se radi o kohezivnom tlu takoe je potrebno utvrditi vrijednosti klizanja. b) Program ispitivanja: Ciklini postupak koji podrazumijeva optereenje a zatim rastereenje treba izvesti tako da se optereenje od poetnog poveava u svakom sljedeem krugu za sljedeu stepenicu optereenja, sve dok se ne dostigne utvreno maksimalno optereenje. Sa svakim poveanjem optereenja potrebno je posmatrati pomjeranje ica na glavi sidra u odnosu na fiksnu taku u okolini, pri stalnom optereenju u skladu sa utvrenim rasporedom.
2.3.7.12 SIDRENE GREDE
2.3.7.12.1. OPTE
Za specifikaciju betonskih i armirakih radova vidjeti Odjeljak 2.3.9 BETONIRANJE I ARMIRANJE.
2.3.7.13 MJERENJE

a) Obloga od mlaznog betona koja se postavlja u tunelima, parkiralitima, poprenim prolazima za pjeake i niama mjeri se za svaku nominalnu debljinu u metrima kvadratnim du "Linije 2 (u skladu sa Crteom 4.3). Duina tunela mjeri se du sredinje linije. b) Dodatne koliine mlaznog betona koje su potrebne za ponovno ispunjavanje upljina izmeu cijevnih titova nee biti mjerene za plaanje.
c) Dodatne koliine mlaznog betona koje su potrebne zbog proirenja poprenog presjeka ispod cijevnog tita nee biti posebno mjerene za plaanje. d) Dodatne koliine mlaznog betona koje su potrebne za privremene temeljne stope mjere se po metru dunom temeljne stope. e) Deformacioni otvori se mjere u metrima dunim.
2.3.7.13.2. ARMATURNA MREA

a) Zavarena iana vlakna koja se postavljaju u tunelima, parkiralitima, stazama za pjeake i niama mjere se po teini du "Linije 2" (u skladu sa Crteom 4.3). Duina tunela mjeri se du sredinje linije. Ne vri se mjerenje preklapanja, vika materijala, dodatnog materijala koji je neophodan za izvoenje privremenih temeljnih stopa i pomonog materijala za privravanje. b) Dodatne koliine armature koje su neophodne zbog proirenja poprenog presjeka ispod cijevnog tita nee biti mjerene za plaanje, te stoga treba da budu ukljuene u odgovarajue jedinine cijene.

Armaturne ipke koje se upotrebljavaju kao osiguranje tunela mjere se prema teini.
2.3.7.13.4. ELINI LUKOVI

elini lukovi za osiguranje tunela mjere se prema teini du "Linije 2" (u skladu sa Crteom 4.3). Dodatni materijal, kao to su odstojnici izmeu lukova, eline ploe na spojevima, zavrtnji za povezivanje, itd. nee biti mjereni za plaanje.
2.3.7.13.5. POTPORNA KOPLJA

Cijevi ili ipke probojne podgrade se mjere po komadu za razliite duine. Buenje se ne mjeri posebno.
2.3.7.13.5.1 Injektirane cijevi

Jedinina cijena treba da obuhvata buenje, injektiranje mase do upotrebe vrstog cementa od 10 kg po m.
2.3.7.13.5.2 Koplja iz BR ipova

Jedinina cijena treba da obuhvata buenje, izradu vrha ipke i malter.
2.3.7.13.6. ELINE PLATICE

Mjerenje elinih talpi se vri prema teini.
2.3.7.13.7. SIDRA
Sidra se mjere "po komadu" za razliite vrste i duine. Buenje, injektiranje i upumpavanje vode (Swellex) ne mjeri se posebno. Dodatni materijal, kao to su sidrene ploe, navrtnji, podloke i spojnice ne mjeri se za obraun.
2.3.7.13.8. LSC (ELIJE ZA KONTROLU NAPONA U OBLOZI)

LSC (elije za kontrolu napona u oblozi) mjere se po komadu za razliite vrste. Ne izvodi se mjerenje prenosnih ploa za obraun. Deformacioni otvori su kao posebna stavka predvieni Predmjerom radova, te se njihovo mjerenje izvodi po duini.
2.3.7.13.9. CIJEVNI TIT

a) eline cijevi se mjere po komadu. Buenje i ijektiranje pod niskim pritiskom ne mjeri se posebno. b) Upotreba dodatnog materijala, kao to su armaturne mree, mlazni beton i hidroizolaciona membrana, prouzrokovana proirenjem sekcija cijevnog krova, nee biti mjerena i obraunata kao posebna stavka.
strana 64 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.7.13.10. SIDRENE IPKE

Sidrene ipke se mjere po komadu za razliite duine, vrste i projektovana radna optereenja. Nabavka i ugradnja materijala, kao to su sidrene ploe, spojnice i navrtnji treba biti ukljuena u jedininu cijenu.

Kabelska sidra se mjere po komadu za razliite duine, vrste i projektovana radna optereenja. Nabavka i ugradnja materijala, kao to su sidrene ploe, spojnice i matice treba biti ukljuena u jedininu cijenu.
2.3.7.13.12. SIDRENA GREDA

a) Mjerenje betona se izvodi u kubnim metrima, u skladu sa Odjeljkom 2.3.9.6. Oplata za izgradnju betonskih greda nije obuhvaena jedininom cijenom za beton. b) Armatura za betonske grede se mjeri po teini za stvarno postavljene koliine (t), u skladu sa crteima.
2.3.7.14 PLAANJE
2.3.7.14.1. OPTE
a) Jedinina cijena za razliite obraunske stavke treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale potrebne za zavretak radova, ukljuujui osiguranje radnog ela, ispitivanje i kontrolu kvaliteta. b) Plaanje za postavljanje dodatnih elemenata podgrade, na udaljenosti veoj od 50 m iza pojedinanog ela iskopa, izvodi se kao za posebnu obraunsku stavku, s tim da to ne obuhvata poprene prolaze za pjeake i nie.
2.3.7.14.2. POTPORNA KOPLJA

Cijevi ili BR ipke probojne podgrade se mjere po komadu za razliite duine. Buenje se ne mjeri posebno.
2.3.7.14.2.1 Injektirane cijevi za podgraivanje

Jedinina cijena treba da obuhvata buenje, injektiranje mase do upotrebe vrstog cementa od 10 kg po m.
2.3.7.14.2.2 Koplja iz BR ipova

Jedinina cijena treba da obuhvata buenje, izradu vrha ipke i malter.
2.3.7.14.3. SIDRA
a) Jedinina cijena za razliite obraunske stavke treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale potrebne za zavretak radova, ukljuujui spajanje, zalivanje slobodne duine sidra, prednaprezanje, kontrolu kvaliteta i ispitivanje. Buenje i uvrivanje sidrene duine obraunava se posebno. b) Jedinina cijena za sidra ije se duine razlikuju od odreenih izraunava se na osnovu linearne interpolacije ili ekstrapolacije. c) Buenje sidara se plaa prema jedininoj cijeni po metru dunom, uzimajui u obzir ukupnu duinu buotine. d) Jedinina cijena treba takoe da obuhvata postavljanje sidara pod nagibom.
2.3.7.14.4. SIDRENE GREDE

a) Jedinine cijene za razliite obraunske stavke treba da obuhvataju radnu snagu, opremu i materijal neophodne za izvoenje radova. b) U skladu sa Odjeljkom 2.3.9 Oplata i skela koje su neophodne za izvoenje sidrenih greda treba da budu obuhvaene jedininom cijenom za beton.
2.3.7.14.5. CIJEVNI TIT

c) Mjerenje elinih cijevi se izvodi po komadu. Buenje i injektiranje pod niskim pritiskom ne mjeri se posebno. d) Upotreba dodatnog materijala, kao to su armaturne mree, mlazni beton i hidroizolaciona membrana, prouzrokovana proirenjem sekcija cijevnog tita, nee biti mjerena i obraunata kao posebna stavka.
Ispitivanje prikladnosti-upotrebljivosti mlaznog betona

predmet testa mladi mlazni beton mlazni beton karakteristike poetne vrstoe mladog betona vrstoa na pritisak testna metoda penetracijska igla Kaindl-Meyco jezgra uzoraka promjer 100 mm, visina 100 mm, iz svakog panela 5 jezgri 3 jezgre uzoraka promjera 200 mm, visine 120 mm 2kg uzorci testni paneli
Tab 7.1
starost uzoraka 5', 15', 30', 1h, 3h, 6h, 9h, 24h 7d, 28d
permeabilnost
NORM B3303 maks. proboj vode 35 mm specifina povrina (Blaine), Vicatova igla, NORM B3310
28d
cement
specifina povrina, poetak vezivanja, kraj vezanja, norma potrebe za vodom, vrstoa na pritisak 1d, 28d granulacijska kriva sadraj vlage
agregati
NORM B3304 NORM B3304 ovlateni laboratorij Smjernice za mlazni beton pog. 2; t.1.2 Smjernice za mlazni beton pog. 2; t.1.2
10kg 10kg 2l 800 cm3 >45sec<180sec
aditivi za ubrzivanje vezanja (u prahu ili tekui)
sadraj alkalija poetak vezivanja
pad vrstoe na pritisak Napomene:
Uzorci u obliku prizme 4x4x416 cm iz cementnog maltera
7d
1) zahtjevi i specifikacije za ispitivanje prikladnosti prskanog mlaznog betona vae za upotrebu u tunelima i na kosinama 2) ispitivanja prikladnosti moraju biti izvedena u ovlatenom laboratoriju
Testovi kvaliteta mlaznog betona

predmet testa karakteristike testna metoda lokacija testiranja uzoraka obloga iz mlaznog betona starost uzoraka
Tab7.2
gustoa uzimanja i testiranja 1x /500m2 tip testa
mladi mlazni beton
poetne vrstoe mladog betona
penetracijska igla Kaindl-Meyco
5', 15', 30', 1h, 3h, 6h, 9h, 24h
strana 66 od 135
knjiga II - dio 3

mlazni beton cement vrstoa na pritisak jezgro uzoraka promjer 100 mm, visina 100 mm, iz obloga mlaznog betona 3 jezgra uzoraka promjera 200 mm, visine 120 mm promjer 100 mm, visina 200 mm

7d, 28d 1x /50m2 ili 1x /250m ili min. 3 uzorki min. 28d 1 X mes. B
2
permeabilnost
NORM B3303
Deformacijski modul mlazni beton bez ubrzivaa vezanja cement tlana vrstoa, redukcija tlane vrstoe specifina povrina, poetak vezivanja, kraj vezanja, norma potrebe za vodom, vrstoa na pritisak 1d, 28d specifina povrina
NORM B3303
3d, 7d, 28d, 56d 28d
1 x za svaku mjeavinu 1 x 2 mes.
Austrijske Smjernice za mlazni beton pog. 2; t.2.2
specifina povrina (Blaine), Vicatova igla, NORM B3310
5kg
neposredno po uzimanje uzoraka na gradilitu
1 x 250t
EF pepeo
NORM B3303
1kg
neposredno po uzimanju uzoraka na gradilitu
1 x 2 mes.
knjiga II - dio 3
strana 67 od 135
2.3.8 HIDROIZOLACIJA I TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA

Priloeni crte: Crte 8.1: Zahtjevi za izravnavanje povrine mlaznog betona
2.3.8.1 HIDROIZOLACIJA I ZATITNI FILC
2.3.8.1.1. OPTE
U ovom odjeljku obraena je hidroizolacija svih tunelskih konstrukcija neprekidnom hidroizolacionom membranom koja se postavlja sa vanjske strane zavrne betonske obloge. U ovom odjeljku nisu navedene odredbe koje se odnose na ostale elemente, kao to su zaptivke u betonu, zalivanje spojeva, itd. Hidroizolacija mora da omoguava vodonepropusnost svih podzemnih konstrukcija. U sluaju prodiranja vode, potrebno je pripremiti odredbe za sanaciju.
2.3.8.1.1.1 Opis
a) Svrha hidroizolacione membrane na podzemnim objektima je spreavanje prodiranja podzemnih voda ili stijenskih voda u tunele, kao i zatita zavrne betonske obloge od tetnih hemijskih uticaja. Hidroizolacija se postavlja na krunu i bone zidove iznad stope temelja ili kote luka podnonog svoda. Postavljanje hidroizolacione membrane se uvijek vri izmeu podgrade od mlaznog betona i zavrne betonske obloge. S obzirom da se navedene podzemne konstrukcije ne nalaze u vodi ispod odreenog nivoa podzemne vode, za podnone svodove tunela nije potrebno predvidjeti hidroizolacionu membranu. b) Hidroizolacioni sistem se sastoji od dva sloja: prvi sloj se sastoji od zatitnog filca koji se postavlja na povrinu mlaznog betona; drugi sloj je hidroizolaciona membrana koja se privruje na poseban nain, po preporuci proizvoaa. c) Kako membrana ima funkciju brtvila, potrebno je postaviti sloj filca kako bi se hidroizolaciona membrana zatitila od oteenja prilikom kontakta sa povrinom mlaznog betona i kako bi se sprijeilo povezivanje betona i mlaznog betona u sluaju neravnomjernog pomjeranja podgrade od mlaznog betona i zavrne obloge, te kako bi se omoguilo da drenani sloj odvodi podzemnu vodu u uzdune bone cijevi za odvodnjavanje, spreavajui na taj nain pojavu hidrostatikog pritiska u u oblozi tunela. d) Ukoliko se pojave podzemne vode potrebno je primjeniti projektna rjeenja, koja predvia NADZOR.
2.3.8.1.1.2 Dokumentacija koju je neophodno dostaviti

U skladu sa uslovima ugovora potrebno je dostaviti sljedeu dokumentaciju: a) Ateste da materijali zadovoljavaju zahtjeve iz specifikacije. b) Uputstva proizvoaa za postavljanje filca i hidroizolacione membrane, ukljuujui postupke za pripremu, postavljanje, zavarivanje i spajanje, itd. c) Kvalifikacije proizvoaa i osoblja koje e izvoditi postavljanje moraju da sadre dokaze o iskustvu proizvoaa i osoblja angaovanog na postavljanju, kao i biografije osoblja nadzora nad izvoenjem obloge. d) Uzorke, kao to je navedeno: o o o membrana: jedan kvadratni metar od svake vrste membrane. zatitni filc: jedan kvadratni metar od svake vrste filca. zavareni spoj: 1 m zavarenog spoja membrane za svaku vrstu membrane.
strana 68 od 135
knjiga II - dio 3
Smjernice za graenje puteva o o
sredstva za privravanje i postavljanje: 10 uzoraka iz razliitih partija rondela i eksera, 2 uzorka prirubnica za prolazak kroz membranu.
e) Na odobrenje je takoe potrebno dostaviti i radionike crtee, na kojima su predstavljeni svi neophodni detalji koji se odnose na postavljanje filca i hidroizolacione membrane, ukljuujui redoslijed postavljanja, poloaj spojeva, povezivanje sa zaptivkama, povezivanje sa hidroizolacijom objekata u predusjeku, lokalnu armaturu, itd.
2.3.8.1.1.3 Obezbjeenje kvaliteta

a) Opte Nabavka i postavljanje odgovarajuih proizvoda koji su projektovani i proizvedeni posebno za primjenu u tunelima, pod uslovima koji su slini onima koji se oekuju za odreeni projekat, te koji su dokazani kao prihvatljivi. b) Kvalifikacije proizvoaa Izabrati proizvoaa (ili proizvoae) koji je (su) redovno angaovan za proizvodnju slinih materijala za tunelske konstrukcije, te iji su se proizvodi pokazali uspjenim na najmanje pet projekata sline prirode. c) Nadzor i obuka Predstavnik proizvoaa mora biti prisutan najmanje u toku prvih 10 radnih dana postavljanja, ali i kasnije kad god je potrebno. Postavljanje i ispitivanje treba izvriti pod direktnim nadzorom osobe koja ima prihvatljivo (neprekidan rad i praenje moderne tehnologije) iskustvo u postavljanju membrana na obloge tunela. Osoblje angaovano na postavljanju i ispitivanju obloge mora da proe odgovarajuu obuku prije poetka izvoenja radova na oblozi. d) Zapisnici o postavljanju dostavljaju se NADZORU na odobrenje, sa svim relevantnim podacima koji se odnose na sve provjere avova. Navedeni zapisnici predstavljaju dio dokumentacije koju je potrebno dostaviti za dobijanje saglasnosti za nastavak izvoenja postavljanja unutranje betonske obloge, vidjeti takoe Odjeljak 2.3.9 ovih specifikacija.
2.3.8.1.2. MATERIJALI 2.3.8.1.2.1 Zatitni filc

Zatitni filc je geotekstil sa neprekidnim nepletenim poli-propilenskim vlaknima ujednaene debljine i povrinske teksture, koji ispunjava zahtjeve navedene dalje u tekstu. svojstvo jedinica teine debljina na 0.02 bara debljina na 2.0 bara vlana vrstoa istezanje pri lomu istezanje na 30% vrstoe na istezanje vodopropustljivost u ravni: na 0.02 bara na 2.00 bara otpornost na kisele i alkalne rastvore, pH 2-13 otpornost na probijanje odreena vrijednost min. 500g/m2 standard DIN 53854 DIN DIN DIN DIN 53855/3 53855/3 53857/2 53857/2
min. 3,9 mm min. 1,7 mm 1000 N/50 mm min. 70 % min. 20 %
DIN 53857/2
min. 5x10-1 cm/s * min. 5x10-2 cm/s * gubitak vrstoe maks. 10% SN 640 550 DIN 53857/2 2000 N DIN 54307
Ispitivanje u skladu sa Institutom Franzius, Hannover, BRD
knjiga II - dio 3
strana 69 od 135
2.3.8.1.2.2 Hidroizolaciona membrana

a) Hidroizolaciona membrana mora biti izraena od jednog od sljedeih materijala, ili slinih, i mora da ispunjava dole navedene zahtjeve. b) Na membranu se postavlja signalni sloj, tj. tanki sloj drugaije boje, koji je privren sa jedne strane, a koji je predvien za otkrivanje oteenja. ECB Hidroizolaciona membrana (etilen-kopolimer bitumen) svojstvo odreena vrijednost debljina min. 2.0 mm vlana vrstoa min. 10 N/mm2 istezanje pri prekidu tlana vrstoa pri 20% deformacije vrstoa na kidanje otpornost na vodni tlak vrstoa zavarenog ava postojanost oblika kod ubrzanog starenja karakteristike materijala tokom i nakon skladitenja na 80o C: - opti izgled - postojanost oblika, uzduno i popreno - promjena vlane vrstoe, uzduno i popreno - promjena izduavanja pri pucanju, uzduno i popreno - savijanje pri temperaturi od 20 oC apsorpcija vode ponaanje nakon skladitenja u kiselim i/ili alkalnim rastvorima: - promjena vlane vrstoe, uzduno i popreno - promjena izduavanja pri pucanju, uzduno i popreno - savijanje pri temperaturi od -20 oC vrstoa na smicanje spoja sa bitumenom perforacijsko ispitivanje * kockasti uzorak, duine ivice 10 mm. PVC Hidroizolaciona membrana (poli-vinil-hlorid) svojstvo debljina vlana vrstoa istezanje pri prekidu tlana vrstoa pri 20% deformacije vrstoa na kidanje otpornost na hidrostatiki pritisak Odreena vrijednost min. 2.0 mm min. 12 N/mm2 min. 250% min. 2.5 N/mm2* Standard DIN 16726 DIN 16726 DIN 16726 DIN 53454 min. 500% standard DIN 53370 DIN 53455 DIN 53455 DIN 53454 DIN 53363
min. 2.5 N/mm2 * min. 150 N/mm vodonepropusna na 10 bara u DIN 16726 trajanju od 10 sati DIN 16726 min. 7.2 N/mm2 maks. +/- 2% DIN 16726 DIN 16726 nema ispupenja <-3% <+10% <+10% nema pukotina maks. 1%
DIN 53495 DIN 16726
<+20% <+20% nema pukotina 100N/50 mm DIN 16726 nema perforacija kod pada sa DIN 50014 visine 750 mm
vlana vrstoa zavarenog ava faktor zavarivanja (90 % vlane vrstoe) postojanost oblika nakon ubrzanog starenja maks. +/- 2% karakteristike materijala tokom i nakon skladitenja na 80o C: - opti izgled
strana 70 od 135 knjiga II - dio 3
min. 100 N/mm DIN 53363 vodonepropusna na 10 bara u DIN 16726 trajanju od 10 sati DIN 16726 min. 10,8 N/mm2 DIN 16726 DIN 16726
nema ispupenja
Smjernice za graenje puteva - postojanost oblika, uzduno i popreno - promjena vlane vrstoe, uzduno i popreno - promjena izduavanja pri pucanju, uzduno i popreno - savijanje pri temperaturi od 20 stepeni C apsorpcija vode ponaanje nakon skladitenja u kiselim i/ili alkalnim rastvorima: - promjena vlane vrstoe, uzduno i popreno - promjena izduavanja pri pucanju, uzduno i popreno - savijanje pri temperaturi od -20 stepeni C vrstoa na smicanje spoja sa bitumenom perforacijsko ispitivanje ponaanje u vatri * kockasti uzorak, duine ivice 10 mm.
Posebni tehniki uslovi za tunele <-3% <+20% <+20% nema pukotina 1% max
DIN 53495 DIN 16726
<+20% <+20% nema pukotina 100N/50 mm DIN 16726 nema perforacija kod pada sa DIN 50014 visine 750 mm B1 NORM B3800/1
2.3.8.1.2.3 Pomoni materijal

Prema preporukama proizvoaa membrane izrauje se materijal za privravanje, armature za dilatacione spojnice, prirubnice, te se vri priprema uglova i taaka presjecanja.
2.3.8.1.3. IZVOENJE 2.3.8.1.3.1 Priprema povrine

a) Povrine na koje e se postavljati hidroizolacija moraju biti oiene, glatke, i na njima se ne smiju nalaziti bilo kakvi otpadni materijali. b) Prije postavljanja hidroizolacije potrebno je izvriti sljedeu obradu povrine: o o za ugradnju zatitnog filca i hidroizolacione membrane neophodan je minimalan sloj mlaznog betona, debljine 5 cm, koji se nanese na stijenu. nepravilnosti povrine obloge od mlaznog betona treba ispraviti dodatnim nanoenjem mlaznog betona. Odnos prenika i dubine nepravilnosti ne smije biti manji od 5:1 (vidjeti Crte 8.1). Minimalan radijus zaobljivanja u podruju sidara treba da iznosi 0.3 m. prelazi i sjecita tunelskih profila treba da budu zaobljeni sa minimalnim radijusom 50 cm. viree eline ipke, ice, podmetae, cijevi, itd., treba odrezati ukoliko na njih nee biti nanesen dodatni sloj mlaznog betona. otkriveni elini dijelovi, kao to su npr. sidra, treba prekriti mlaznim betonom ukoliko ne treba da ostanu dostupni. sve povrine mlaznog betona treba na kraju izgladiti sa sitnozrnim veznim mlaznim betonom (zaobljeni agregati, veliina zrna 0 - 8 mm), koji se nanosi u sloju debljine 3 do 5 cm.
o o o o
2.3.8.1.3.2 Ugradnja
Prije postavljanja hidroizolacije, sve povrine na koje e se hidroizolacija postavljati moraju biti pregledane i odobrene od strane NADZORA. Postavljanje se mora izvoditi u skladu sa pismenim uputstvima proizvoaa. Uglavnom, postupak je sljedei: a) Priprema
knjiga II - dio 3
strana 71 od 135
Posebne pripreme su neophodne za postavljanje hidroizolacije na prijelazima i sjecitima tunelskih profila kao i za odreene elemente koji probijaju membranu. Iste je potrebno izvesti u skladu sa preporukama proizvoaa. b) Postavljanje filca Zatitni filc se privruje za povrinu mlaznog betona pomou odgovarajuih sredstava za privravanje, koje odreuje proizvoa. U zavisnosti od lokacije, po kvadratnom metru je potrebno upotrijebiti 2 do 4 elementa za privravanje. Filc je potrebno postaviti dosta labavo, kako bi se izbjeglo preoptereenje prilikom betoniranja. Susjedne sekcije filca treba preklopiti za oko 10 cm i spojiti takastim zavarivanjem ili drugim odgovarajuim postupkom. Du podnoja tunelskih bonih zidova filc treba biti dovoljno dugaak da prekriva bone kanale za odvodnjavanje, kako je predstavljeno na crteima. c) Postavljanje hidroizolacione membrane Hidroizolaciona membrana se postavlja tako da prekriva filc. Hidroizolaciona membrane se privruje za sredstva za fiksiranje membrane postupkom termikog zavarivanja. Za potrebe postavljanja nije dozvoljeno nikakvo probijanje membrane. Hidroizolacionu membranu treba postaviti sa signalnim slojem prema unutranjosti, te dovoljno labavo kako bi se izbjeglo preoptereenje prilikom betoniranja. Susjedne hidroizolacione trake treba spojiti dvostrukim varom. Du podnoja tunelskih bonih zidova filc treba biti dovoljno dugaak da prekriva bone kanale za odvodnjavanje, kako je predstavljeno na crteima. Povezivanje hidroizolacionih membrana tunela i predusjeka treba izvesti vodnom baraom u skladu sa crteima koje obezbjeuje dobavlja.
2.3.8.1.3.3 Mjere zatite

Potrebno je voditi rauna da se hidroizolaciona memebrana ne oteti za vrijeme i nakon postavljanja. Sva oteenja koja se jave potrebno je sanirati i ispitati prije ugradnje zavrne betonske obloge.
2.3.8.1.4. KONTROLA KVALITETA IZVOENJA 2.3.8.1.4.1 Ispitivanje avova

Svi avovi moraju biti ispitani, a IZVOA je obavezan da zapisnike o izvedenim ispitivanjima dostavi NADZORU. a) Ispitivanje avova komprimiranim vazduhom Za avove izmeu susjednih traka hidroizolacione membrane potrebno je izvesti kontrolu ispravnosti. Navedeno ispitivanje se izvodi upumpavanjem kompresovanog vazduha u probni kanal koji se stvara od dvostruko zavarenog spoja. Poetna ispitivanja na pritisak treba da iznose 2 bara za probni period od 5 minuta ili 1.5 bar za probni period od 10 minuta. Spojevi se smatraju vodonepropusnim ukoliko gubitak pritiska vazduha u oba sluaja ne prelazi 20%. b) Ispitivanje avova vakuumskom opremom Za ispitivanje podruja membrane ograniene veliine, kao to su posebne konfiguracije spojeva ili lokalne sanacije sa zakrpama, mogue je upotrijebiti vakuumsku opremu. Navedena oprema se sastoji od vakuumskog zvona, koje se nakon to se vrsto postavi iznad povrine koja se ispituje, prazni pumpanjem, u cilju otkrivanja upljina u membrani.
2.3.8.2 TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA

Ova stavka se odnosi na postavljanje i odravanje sistema za trajno odvodnjavanje podzemnih voda u tunelima. Ukoliko u toku izgradnje doe do pojave podzemnih voda ispod projektovanog nivoa uzdunog sistema za odvodnjavanje podzemnih voda, potrebno je projektovati trajni sistem za odvodnjavanje.
2.3.8.2.1. OPTE
a) U ovom odjeljku obraeni su zahtjevi koji se odnose na sistem trajnog odvodnjavanja podzemnih voda u tunelima, koji se sastoji od perforiranih cijevi u obliku tunela ili okruglih,
koje su postavljene sa obe strane iznad temelja, revizionih nia, kontrolnog okna ispod kolovoza, prikljunih cijevi izmeu revizionih nia i kontrolnih okana i glavne drenane cijevi tunela. b) Revizione nie i kontrolna okna za glavnu drenanu cijev tunela treba postaviti na projektovanom razmaku. c) U tunelima je potrebno izvesti razdvojene sistema za odvodnjavanje podzemnih i otpadnih voda (sa kolovoza). d) Ovim odjeljkom nisu obuhvaene odredbe koje se odnose na sistem odvodnjavanja puta i tretman otpadnih voda izvan tunela. Sistem odvodnjavanja puta u tunelu sastoji se od upljih montanih ivinjaka. Armirano-betonski ivinjaci se postavljaju u cementni malter i spajaju elastinim silikonskim mastiksom.
a) Uzduna drenaa podzemnih voda se sastoji od PE-HD dvoslojnih rebrastih cijevi, u skladu sa crteima. Ukupna povrina otvora za prijem vode treba da bude vea od 200 cm2 po dunom metru cijevi, u zavisnosti od hidrolokih uslova stijenske mase. b) Porozni beton treba da se sastoji od obinog portland cementa i prirodnog agregata veliine 32 mm. Odnos agregata i cementa treba da iznosi 8:1 po zapremini ili 10:1 po masi. c) Popreni spojevi treba da se sastoje od PE-HD dvoslojnih rebrastih neperforiranih cijevi, minimalnog unutranjeg prenika 200 mm. d) Glavni tunelski drenani kanal treba biti izveden od betonskih cijevi (MB 30), u skladu sa crteima. e) Ivinjaci za odvodnjavanje puta treba da budu prefabricirani od betona (MB 40), izraeni elinom oplatom, armirani i ugraeni vodotijesno. Spajanje ivinjaka se vri elastinim silikonskim mastiksom.
2.3.8.2.3. IZVOENJE
a) Vodu koja se pojavljuje i/ili prikuplja iza hidroizolacione membrane treba trajno odvesti pomou uzdunih drenanih cijevi koje su postavljene sa oba bona zida tunela. b) Uzdune drenane cijevi za odvodnjavanje podzemnih voda treba da budu prekrivene i zatiene poroznim betonom, koji se postavlja izmeu revizionih okana unutar tunela. c) Reviziona okna se izvode na unutranjoj betonskoj oblozi u svrhu trajnog odravanja (ispiranja) drenanog sistema, kako je predstavljeno na crteima. d) IZVOA je obavezan da osigura da se sistem za trajno odvodnjavanje podzemnih voda upotrebljava samo za kontrolu podzemnih voda. Za vrijeme perioda izgradnje i odravanja potrebno je vriti redovne preglede i odravanje navedenog sistema. e) Drenane cijevi za kontrolu podzemnih voda treba postaviti u skladu sa kotama i nagibima predstavljenim na crteima. f) Porozni beton treba mijeati mainskim putem ili runo sve dok se ne postigne ujednaena boja i konzistencija prije ugraivanja. Koliina vode koja se upotrebljava ne smije prei koliinu potrebnu za pokrivanje svih estica agregata, a da se ne stvara viak mase.
g) Zbijanje poroznog betona se izvodi iskljuivo runo.
2.3.8.3 MJERENJE
2.3.8.3.1. HIDROIZOLACIONA MEMBRANA

a) Hidroizolaciona membrana koja se postavlja u saobraajnim tunelima, niama za parkiranje i stazama za pjeake mjeri se po metru kvadratnom du "Linije 2" (kako je predstavljeno na Crteu 4.3). Duina tunela se izraunava du sredinje linije.
knjiga II - dio 3
strana 73 od 135
b) Neophodna poveanja poprenih presjeka tunela za manje nie (nie za hitne sluajeve, nie za elektrina postrojenja, protivpoarne nie, nie za inspekciju odvodnjavanja, prostor ispod cijevnog tita, itd) nee biti mjerena za hidroizolacionu membranu. c) Ugradnja hidroizolacione membrane u niu za razvoenje vode nee biti mjereno za obraun, te treba da bude obuhvaeno relevantnom jedininom cijenom.
2.3.8.3.2. UZDUNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA

a) Radovi na polaganju uzdunih drenanih cijevi i cijevi za popreno povezivanje do revizionih okana mjere se po metru dunom svake poloene drenane cijevi. Zatita uzdunih drenanih cijevi poroznim betonom ne mjeri se posebno. b) Izgradnja kontrolnih okana se mjeri posebno. c) Glavni sistem odvodnjavanja stijenske vode i vode sa kolnika mjeri se u metrima (m1).
2.3.8.4 PLAANJE
2.3.8.4.1. HIDROIZOLACIONA MEMBRANA

Jedinina cijena za hidroizolacionu membranu treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova, ukljuujuu kontrolu kvaliteta i ispitivanje.
2.3.8.4.2. UZDUNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA

Jedinina cijena za sistem uzdunog odvodnjavanja podzemnih voda treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale neophodne za izvoenje radova.
strana 74 od 135
knjiga II - dio 3
Crte 8.1: Zahtjevi za izravnavanje povrine mlaznog betona
knjiga II - dio 3
strana 75 od 135
2.3.9
CRTE 9.1 CRTE 9.2 CRTE 9.3
BETONIRANJE I ARMATURA
Linije za mjerenje i obraun unutranje betonske obloge Linije za mjerenje i obraun ispunjavanja vika iskopa sa unutranjom betonskom oblogom Linije ze mjerenje betona u niama
Priloeni crtei:
2.3.9.1 OPTE
Ovaj odjeljak sadri specifikacije za izvoenje zavrne obloge tunela, temeljnih greda, luka betonskog podnonog svoda i prefabrikovanih betonskih komponenti, kao i za izvoenje betoniranja na dionicama tunela koji se izvode pokrivenim usjekop (cut & cover), za betonski svod i potporne konstrukcije. Konstrukcije iskopanog tunela su uglavnom nearmirane, ali mogu biti i armirane lokalno, u skladu sa projektom i odobrenjem NADZORA, dok su dionice tunela koje se izvode pokrivenim usjekom, betonski svod i potporne konstrukcije uglavnom armirane.
2.3.9.1.1. OPIS
a) Odjeljak POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Zavrna obloga tunela, na licu mjesta ugraena betonska obloga, poveava faktor bezbjednosti sistema cjelokupne tunelske obloge, obezbjeuje ujednaenu unutranju povrinu i poboljava vodonepropusnost tunelske obloge. Glatka unutranja povrina je potrebna za omoguavanje protoka vazduha, zatim iz estetskih razloga, te u svrhu osvjetljenja i odravanja. c) Temeljne grede sainjavaju oporce zavrne obloge tunela. Na uzdune betonske grede se uglavnom postavljaju kabelski kanali. d) Lukovi podnonog svoda predstavljaju okrugli zavretak tunelske obloge (tunelske cijevi), gdje prevladavaju loi geoloki uslovi. e) Oplate za temeljne grede, lukove podnonog svoda i krovni luk predstavlja potreban alat za izvoenje zavrne tunelske obloge. Oplata treba biti projektovana i izvedena od elika, tako da se dobije oblik, dimenzije i povrinska obrada betona, prema specifikacijama. f) Prefabrikovani betonski elementi predstavljaju bone granice povrine puta (ivinjaci), te se takoe upotrebljavaju za izgradnju kabelskih kanala.
g) Kontaktno injektiranje predstavlja injektiranje materijala pod pritiskom u cilju ispunjavanja upljina izmeu na licu mjesta izgraene obloge i mlaznog betona ili membrane obloge (hidroizolacione membrane). Sistematino kontaktno injektiranje treba se izvriti u dijelu krune tunela, poslije stvrdnjavanja betonske obloge. U lunoj krovnoj oplati potrebno je predvidjeti nain privravanja potrebnih cijevi za kontaktno zalivanje. Pozicioniranje otvora za injektiranje odobrava NADZOR. h) Premaz betonske povrine unutranje obloge je neophodno za zatitu betona i za lake ienje. i) Armirani betonski svod ugraen na licu mjesta predstavlja krov mjeovitog modela tunela/i metode pokrivenog usjeka. Betonski luk prenosi sile, indukovane zatrpavanjem, na bonu nosivu stijensku masu. Pod zatitom betonskog svoda, tunel moe biti izveden primjenom konvencionalnih metoda.

a) Potrebno je dostaviti radne crtee, na kojima je predstavljeno nadvienje oplate neophodno za kompenzaciju ugibanja usljed izvoenja ugraivanja betona. b) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi detaljne radionike crtee oplate. c) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi u odobrenje posebne radionike crtee za oplatu poprenog presjeka tunela, poprenih prolaza za pjeake, nie, betonski svod i pokriveni usjek.
d) Potrebno je dostaviti izvjetaje o ispitivanjima betona koji je predvien za ugradnju, u skladu sa odjeljkom POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. e) Prije proizvodnje prefabrikovanih betonskih komponenti, IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi reference proizvoaa. f) Prije poetka izvoenja betoniranja unutranje obloge, IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi metodologiju izvoenja radova, opis postrojenja i materijala za kontaktno injektiranje.
g) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi izvjetaje o ispitivanjima i uzorke materijala za premazivanje betonskih povrina.
2.3.9.1.3. USLOVI ZA IZVOENJE RADOVA

a) Unutranja betonska obloga u tunelu ne moe biti postavljena sve dok stopa pomjeranja, u bilo kojoj taki na obodu tunela i okomito na konturu ne bude manja od 4 mm mjeseno, ukoliko NADZOR ne odredi drugaije. b) Unutranja betonska obloga ne moe biti postavljena sve dok NADZOR ne prihvati i ne izda svoju saglasnost na rezultate reprofilisanja. c) Unutranja betonska obloga u tunelu ne moe biti postavljena sve dok ugraeni sistem hidroizolacije ne bude prihvaen od strane NADZORA. d) Ugraivanje prefabrikovanih betonskih komponenti ne moe poeti prije dobijanja saglasnosti od strane NADZORA. e) Nije dozvoljeno premazivanje betonske povrine sve dok NADZOR ne odobri povrinu unutranje betonske obloge.
2.3.9.2 MATERIJAL
Materijali moraju biti u skladu sa Odjeljkom POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije predvieno drugaije.
2.3.9.2.1. OPLATA
a) Odjeljci POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. b) Oblik betonskog svoda treba modelirati pomou eline oplate ili se materijal iz iskopa upotrebljava za izradu zemljanog oblika betonskog svoda. c) Oplata mora biti dovoljno kruta da moe zadrati kalupe u odgovarajuem poloaju, obliku i profile, tako da zavrna betonska konstrukcija bude u dozvoljenim okvirima. d) Oplata za izradu tunelske obloge treba biti izraena od elika i prikladna za kasniju ponovnu upotrebu. e) Oplata za izradu tunelske obloge treba da ima otvore du svakog bonog zida i na kruni. Otvori treba da budu predvieni tako da omoguavaju upotrebu vibratora za zbijanje betona, izvoenje inspekcije betona u toku ugraivanja kao i inspekciju stvrdnute betonske povrine, prije otputanja ili uklanjanja oplate. Veliina otvora treba da iznosi najmanje 600 mm kvadratnih. Otvori za ugradnju betona treba da budu na visinama koje spreavaju segregaciju betona. Spojevi na oplati treba da budu dobro zategnuti tako da spreavaju procurivanje cementnog mlijeka i vode iz betona. f) Kalupe stalno treba odravati u ispravnom stanju, tako da je uvijek mogue garantovati tanost oblika, vrstou, krutost, vodonepropusnost i glatkost povrine. Kalupi treba da budu isti, bez korozije i u dobrom stanju.
g) U gornjem sektoru oplate za izradu obloge potrebno je postaviti dodatke za montiranje vanjskih vibratora na jednakim intervalima, kako bi se obezbijedio ujednaen stepen zbijenosti lunog svoa. h) elina oplata treba biti opremljena odgovarajuim elementima, koji omugoavaju izvedbu utora po vanjskoj ivici segmenta sekundarne obloge. Time se postigne jednobrazan izgled sekundarne obloge i u podruju, gdje je tunel u krivini.
knjiga II - dio 3
strana 77 od 135
2.3.9.2.2. BETON
a) Odjeljak POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Marka betona za tunelsku oblogu, temelje, luk podnonog svoda, betonski svod i pokriveni usjek treba da bude MB 30. c) Maksimalna veliina agregata treba da bude u skladu sa POSEBNIM TEHNIKIM USLOVIMA. d) vrstou mjeavine je potrebno odrediti tako da je mogua ugradnja betona pumpanjem. e) U cilju poboljanja tenosti i mogunost zguivanje betonske mjeavine mogue je dodavati plastifikatore. Detaljne podatke o takvim aditivima treba, prije njihove upotrebe, dostaviti NADZORU, koji daje saglasnost za upotrebu.
2.3.9.2.3. PREFABRIKOVANE BETONSKE KOMPONENETE

a) Odjeljak POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Marka betona za prefabrikovane betonske komponente je MB 40. c) Prefabrikovani betonski elementi treba da budu proizvedeni sa dozvoljenim odstupanjima dimenzija od 2 mm.
2.3.9.2.4. MASA ZA KONTAKTNO INJEKTIRANJE

a) Injekciona masa se zasniva na mjeavini cementnih materijala i vode ali moe da sadri i aditive za poboljanje karakteristika, u skladu sa odobrenjem NADZORA. Svi izvori vode koji e se upotrebljavati sa cementom moraju biti odobreni od strane NADZORA. Ukoliko u bilo koje vrijeme u toku izgradnje, voda iz odobrenog izvora postane nezadovoljavajua, IZVOA je obavezan da iz drugih izvora obezbjedi vodu zadovoljavajueg kvaliteta. b) Cement mora biti u skladu sa vaeim standardima. Injekciona masa treba da bude ujednaena mjeavina ija vrstoa treba da bude dovoljno tena, kako bi injekciona masa mogla pod pritiskom da ue u sve dijelove upljina. c) Injekciona masa treba da ima nisku ili nikakvu sposobnost curenja i nizko smanjenje volumna kod stvrdnjavanja. Injekciona masa nakon stvrdnjavanja treba da ima najmanju moguu propusnost.
2.3.9.2.5. ARMATURA
Za izvoenje unutranje betonske obloge armatura je neophodna u podrujima visokih napona, kao to su dionice pokrivenih usjeka, sekcije koje se nalaze ispod kua i plitkog nadsloja, povrine portala, nie, spojeva tunela i poprenih prolaza pjeake, u zavisnosti od uslova lokalnog terena, te u skladu sa crteima iz projekta. tavie, unutranja betonska obloga moe biti armirana u podrujima na kojima se unutar tunela nalaze teke instalacije, na primjer, na mjestima na kojima su postavljeni ventilatori. Armatura je potrebna za betonski svod, kao i za prefabrikovane betonske elemente.
2.3.9.2.5.1 Materijali za armaturnu mreu

a) Armaturna mrea treba da bude u skladu sa odredbama Odjeljka POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Armaturna mrea treba biti izraena od elika kvaliteta MAG 500/560.
2.3.9.2.5.2 Materijali za armaturne ipke

a) Armaturne ipke treba da budu u skladu sa odredbama Odjeljka USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Armaturne ipke treba da budu izraene od elika RA 400/500. POSEBNIH TEHNIKIH
strana 78 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.9.2.6. PREMAZIVANJE
a) Kvalitet materijala za premaz treba da bude u skladu sa vaeim odredbama u sklopu austrijske odredbe RVS 8.29.4. b) Ispitivanja izvodi ovlateni institut. c) Materijal se sastoji od dvo-komponentne mjeavine koja se zasniva na epoksidnoj smoli. d) Vrijednost adhezije koja se ispituje sjeenjem mree 5 mm x 5mm (u skladu sa RVS 8.29.4) treba da iznosi najmanje 85 %.
2.3.9.3 BETONIRANJE
Izvoenje betoniranja treba da bude u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije.
2.3.9.3.1. PRIPREMA OPLATE PRIJE BETONIRANJA

a) POSEBNI TEHNIKI USLOVI, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Unutranja povrina oplate treba biti premazana odobrenim uljem koje ne ostavlja mrlje, u cilju spreavanja adhezije betona. c) Agensi za oslobaanje se upotrebljavaju strogu u skladu sa uputstvima proizvoaa, i ne smiju doi u dodir sa armaturom. d) Sastav agenasa za oslobaanje mora biti takav da se agensi ne mijeaju sa naknadnom obradom povrine. e) Prije poetka betoniranja sve povrine je potrebno dobro oistiti. Povrine oplate koje su u kontaktu sa betonom moraju biti iste, bez stranih estica, eksera i slino, pukotina i drugih oteenja. f) Oplata mora biti postavljena i uvrena tako da zadrava svoj oblik i poloaj u toku izvoenja betoniranja, te da je mogue izbjei povrinske nepravilnosti u betonu.
g) Oplatu treba postaviti do nivoa kojim se nadoknauje predvieno ugibanje oplate pod optereenjem. h) Ukoliko se za izvoenje betonskog svoda upotrebljava zemljanu oplatu, prije postavljanja armature zemljanu oplatu je potrebno prekriti razdjelnom membranom, kako bi se izbjeglo povezivanje zemlje i betona.
2.3.9.3.2. PRIPREMA ZA UGRADNJU BETONA

Prije ugradnje betonske obloge tunela IZVOA mora dobro da oisti podnoni svod, strane i krune iskopa od rastresitog materijala, ostataka nezdravih stijena, mulja, otpada, stajaih voda, ulja i drugih stranih supstanci.
2.3.9.3.3. UGRADNJA BETONA

a) Odjeljak POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) IZVOA je obavezan da dostavi detalje o predloenom nainu ugradnje betona u tunelu, ukljuujui opis opreme koja e se upotrebljavati. c) Nain prevoza i ugradnje betona treba da odbri NADZOR. Beton se prevozi i ugrauje tako da se sprijei pojava zagaenja, segregacije ili gubitka sastavnih materijala. d) Ugradnja betona nije dozvoljena niti u jedan dio konstrukcije, sve dok NADZOR to ne odobri. e) Ugradnja betona se izvodi pomou potisne pumpe ili primjenom slinog postupka, u skladu sa odobrenjem NADZORA. Nain ugradnje betona treba da bude takav da sebeton ne uvodi u oplatu velikom brzinom, te treba da bude takav da ne doe do pojave segregacije betona. Pumpa za beton treba da proizvodi neprekidan tok betona bez pojave vazdunih depova. f) Izlijevanje temeljnih greda i konstrukcije podnonog svoda treba izvesti u odvojenim fazama, prije izvoenja luka unutranje obloge tunela. Nain ugradnje betona u podnoni svod mora da odobri NADZOR.
g) Betonske temelje sa svake strane se upotrebljavaju kao podloga za inu koja je potrebna za pomjeranje tunelske oplate. Betonske temelje treba ugraditi najmanje 7 dana prije postavljanja oplate za izvoenje luka unutranje obloge. h) Upumpavanje betona u oplatu izvodi se kroz odgovarajue otvore. i) j) Beton u zidovima i kruni tunela se ugrauje u horizontalnim slojevima, koji ne prelaze 50 cm, i koji su ujednaeno rasporeeni preko betonirane sekcije. Maksimalne razlike u visini ne smiju prei vrijednosti koje je odredio proizvoa oplate.
k) Nije dozvoljeno upumpavanje betona u krunu luka niti njegovo slijevanje u zidove i podnoni svod. Stoga, nije dozvoljeno pumpanje betona u krunu sve dok nivo betona ne dosegne visinu otvora u oplati. Beton je potrebno nabiti u sve nepravilnosti u stijeni ili povrini osnovne podgrade pomou potopnog vibratora, kako bi se ispunile upljine izmeu navedene povrine i oplate. l) Posebnu panju je potrebno obratiti na obezbjeivanje kompletne ispune krune luka tunela. IZVOA je obavezan da sa detaljima koji se odnose na metode ugradnje betona navede i prijedloge za ispunjavanja ovog zahtjeva. Vazduni depovi u kruni tunela treba da budu rastereeni ventilacionim crijevima tamo gdje je potrebno, iza relevantne provizorne oplate.
m) Gdje je mogue u zavrnoj oblozi je potrebno izbjegavati izvoenje radnih spojeva. U toku izvoenje betoniranja potrebno je obezbijediti rezervnu pumpu za beton. Ukoliko je postupak neprekidne ugradnje prekinut kvarom na opremi, do kojeg je dolo iz bilo kojeg razloga, IZVOA je obavezan da dok je beton jo plastian izvri njegovo zbijanje na spojevima, postiui tako ujednaen i stabilnan nagib. Beton koji ostane nezbijen potrebno je ukloniti. n) Zavrna obloga tunela treba biti ugraena u sekcijama maksimalne duine 12 metara, mjereno du osovine tunela. Svaka sekcija mora biti ugraena u sklopu jedne neprekidne operacije, bez prekida i bez radnih spojeva. Svi spojevi na krajevima sekcija moraju biti okomiti na konturu. o) Za betoniranje u toplim i hladnim vremenskim uslovima vidjeti POSEBNE TEHNIKE USLOVE.
2.3.9.3.4. ZBIJANJE BETONA ZA ZAVRNU OBLOGU

a) Beton je potrebno zbiti kako bi se stvorila gusta homogena masa. b) Zbijanje betona je potrebno izvriti pomou vibratora koji su postavljeni na oplatu, kao i pomou pervibratora, kojima se rukuje kroz revizione otvore u oplati. c) Vibratori ne smiju djelovati na armaturu. Ukoliko se koriste pervibratori, potrebno je izbjegavati kontakt sa armaturom. d) Vrijeme rada oplatnih vibratora treba da bude kratko, u cilju spreavanja pojave segregacije. e) Beton ne smije biti podvrgnut vibracijama 4 sata nakon izlijevanja.
2.3.9.3.5. UKLANJANJE OPLATE

a) Odjeljak POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) NADZOR mora unaprijed biti obavijeten o datumu kada IZVOA namjerava da otpusti oplatu. c) Vrijeme skidanja oplate predstavlja odgovornost IZVOAA. d) Oplata mora biti projektovana tako da je mogue lako ukloniti, bez udaranja ekiem ili polugom o povrinu betona, te bez opasnosti od oteenja betona. e) IZVOA je obavezan da otkloni svako oteenje nastalo skidanjem oplate. f) Uklanjanje oplate ne smije otpoeti sve dok beton ne dobije odgovarajuu vrstou, tako da najnepovoljniji uslovi optereenja ne mogu prouzrokovati oteenja konstrukcije. vrstou konstrukcije treba izmjeriti poslije uklanjanja eone oplate na kruni tunela. Minimalna vrstoa za uklanjanje oplate mora da zadovoljava konstruktivne zahtjeve koji se odnose na "sopstveno optereenje" obloge. Navedna vrstoa se provjerava pomou Schmidt ekia sa klatnom, ili slinog, dok se za slabiju vrstou betona primjenjuje klip prenika 40 mm.
strana 80 od 135
Smjernice za graenje puteva Potrebno je upotrebljavati sljedeu opremu, ili slinu: Proizvoa: Wykeham Farrance, Slough, Engleska Model br. : WF 53932
2.3.9.3.6. NJEGA BETONA

a) Odjeljci POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko ovim Odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Odmah nakon ugraivanja beton je potrebno zatititi najmanje 7 dana od tetnih vremenskih uticaja, ukljuujui kiu, nagle promjene temperature, mraz i isuivanje. Primjenjene metode podlijeu odobrenju NADZORA. c) Nain njegovanja betona koji se primjenjuje treba da smanji gubitak vlanosti betona. d) Agens za brtvljenje ne smije da se mijea sa vezivom zbog eventuelne kasnije obrade povrine. e) Njegovanje je mogue izostaviti, ukoliko se mjerenjem dokae da mjere njegovanja nemaju vie utjecaja na vlanost i skupljanje. f) IZVOA je odgovoran za izbjegavanje ili za smanjenje pojave pukotina usljed skupljanja, te stoga radove treba da izvodi veoma paljivo te da ispravno primjenjuje metode i tehnike. Kod armiranih betonskih obloga, irina upljina nastalih skupljanjem je ograniena na 0,3 mm. ire pukotine treba ispuniti smolom ili malterom. Pukotine nastale skupljanjem u nearmiranim oblogama, ija irina prelazi 1,0 mm treba ispuniti malterom ili smolom, ili obraditi u skladu sa uputstvima NADZORA.
2.3.9.3.7. SANACIONA OBRADA POVRINA

a) Svaka sanaciona obrada povrine mora biti izvedena u dogovoru sa NADZOROM, nakon izvedene inspekcije poslije uklanjanja oplate, te treba biti izvedena bez odlaganja. b) Beton, ija je povrina obraena prije inspekcije koju vri NADZOR, podlijee odbijanju.
2.3.9.3.8. PREFABRIKOVANE BETONSKI ELEMENTI

a) Prefabrikovani betonski elementi treba da budu postavljeni sa dozvoljenim odstupanjem 10 mm, s obzirom na teoretski poloaj. b) Prefabrikovani betonski elementi se postavljaju u malter minimalne debljine 30 mm. c) Standardna duina prefabrikovanih betonskih elemenata treba da iznosi 100 cm (npr. ploe kabelskib kanala, ivinjaki) d) Armatura za prefabrikovane betonske elemente, koji se upotrebljavaju za ploe kabelskih kanala, treba da iznosi najmanje 5 kg/m. e) Spojevi izmeu prefabrikovanih betonskih elemenata treba da budu zaliveni (primjenom trajno elastinog materijala).
2.3.9.3.9. KONTAKTNO INJEKTIRANJE

a) Prije poetka izvoenja radova na unutranjoj oblozi, IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi detalje o nainu izvoenja radova i opremi koja e se koristiti. b) IZVOA je odgovoran da obezbijedi da se izvoenje postupka injektiranja izvodi pod direktnom kontrolom kvalifikovanog i iskusnog operativnog osoblja. Maksimalan pritisak koji se primjenjuje mora biti odobren od strane NADZORA. c) Cijevi za injektiranje i ventilacione cijevi moraju biti postavljene prije poetka betoniranja. d) Po zavretku injektiranja, IZVOA treba da odsjee viak duine cijevi. e) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi zapisnike o injektiranima povrinama, pritiscima injektiranja, potronji mase za injektiranje i detaljima o mjeavini, koje NADZOR moe da zahtijeva.
knjiga II - dio 3
strana 81 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele f)
NADZOR e da zahtijeva sprovoenje ispitivanja kojima e se potvrditi da li je mjeavina za injektiranje i njeni sastavni materijali u skladu sa specifikacijom. IZVOA je obavezan da sprovede navedena ispitivanja, te da na zahtjev dostavi NADZORU rezultate ispitivanja.
g) Ukoliko se upotrebljavaju suve prethodno pripremljene mase za injektiranje proizvedene od strane priznatog proizvoaa, navedene mjevine treba da putu smijeane u omjeru koji je preporuio proizvoa omjer vode i vrste supstance. Sve mase za injektiranje se pripremaju pomou brzih miksera, sa brzim mjeanjem. h) IZVOA moe da predloi metod betoniranja u cilju izostavljanja kontaktnog injektiranja tunelske obloge.
2.3.9.3.10. IZVOENJE ZATITNOG PREMAZA

a) Izvoenje radova na premazivanju treba da bude u skladu sa odredbama austrijske direktive RVS 8.29.4, ukoliko ovim odjeljkom nije odreeno drugaije. b) Prije poetka izvoenja radova na premazu betonsku povrinu je potrebno izglaati i oistiti. c) Pukotine usljed skupljanja treba ispuniti sintetiki modifikovanim malterom. d) Premaz betonske povrine treba izvesti u dva sloja. Prvi sloj se moe nanijeti prskanjem, ali je drugi sloj potrebno uvaljati. e) Zagaenja prouzrokovana radovima na premazu treba ukloniti.
2.3.9.4 ARMIRANJE
2.3.9.4.1. ARMATURNA MREA

a) Armaturnu mreu treba postaviti u najveoj moguoj duini. Preklapanje armaturnih mrea treba da iznosi minimalno dva polja (okca) u poprenom pravcu i jedno polje (okce) u uzdunom pravcu. b) Armaturnu mreu treba postaviti tako da obezbijedi minimalno 4,0 cm prekrivenosti armature. c) IZVOA je obavezan da u toku izvoenja armiranja obrati najveu moguu panju, kako ne bi dolo do oteenja hidroizolacione membrane.

Armaturne ipke se postavljaju na prethodno postavljenu armaturnu mreu. Preklapanja treba izvesti u skladu sa relevantnim crteima.
2.3.9.5 OBEZBJEENJE KVALITETA

a) Kvalitet i kontrola kvaliteta betoniranja treba da bude u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. b) Kvalitet i kontrola kvaliteta oplate treba da bude u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. c) Kvalitet i kontrola kvaliteta armature treba da bude u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA. d) Kvalitet i kontrola kvaliteta prefabrikovanih betonskih komponenti treba da bude u skladu sa odredbama navedenim u POSEBNIM TEHNIKIH USLOVIMA. e) Kvalitet i kontrola kvaliteta materijala za presvlaenje i radova treba da bude u skladu sa odredbama austrijske direktive RVS 8.29.4.
2.3.9.6 MJERENJE
Radovi navedeni u ovom Odjeljku mjerit e se na sljedei nain: a) Unutranja betonska obloga u tunelu mjerie se u metrima kubnim, obuhvatajui teoretsku debljinu unutranje obloge (di) unutar "Linije 3", kako je predstavljeno na Crteu 9.1. Koliine za unutranju betonsku oblogu izvan "Linije 4" nee biti mjerene, izuzev za ispunjavanje prekomjernog vika iskopa usljed nepovoljnih geolokih uslova.
b) U sluaju da je prosjena vrijednost stvarne deformacije odreene sekcije manja od dozvoljenog odstupanja deformacija, mjerenja za dodatnu unutranju betonsku oblogu e se vriti u metrima kubnim, ukoliko je razlika "c" vea od 10 cm. Koliina dodatnog betona se izraunava izmeu "Linije 3" i "Linije 4". Stvarne prosjene deformacije se izvode na osnovu geotehnikih mjerenja. c) Ispunjavanje prekomjernog vika iskopa unutranjom betonskom oblogom mjeri se na licu mjesta prema stvarnim koliinama, ukoliko zahtijevana koliina betona prelazi 2 metra kubna (u skladu sa Crteom 9.2). d) Unutranja betonska obloga nie se mjeri u metrima kubnim, kako je predstavljeno na Crteu 9.3. e) Unutranja betonska obloga u luku podnonog svoda i temeljnim gredama se mjeri u metrima kubnim unutar Linije 2, u skladu sa Crteom 9.3. f) Dodatne koliine betona za betonsku oblogu, usljed proirenja poprenog presjeka ispod cijevnog tita, nee biti mjerene za plaanje.
g) Armaturna mrea i armaturne ipke koje se postavljaju u betonsku oblogu tunela, poprenih prolaza za pjeake, nia, tunela koji se izvode pokrivenim usjekom i u potporne konstrukcije mjerie se prema teini, u skladu sa stvarnim koliinama. Pomoni materijal za privravanje nee se mjeriti za plaanje. h) Ometanja usljed postavljanja zatite za hidroizolacionu membranu u toku ugradnje armature nee se mjeriti posebno, te stoga treba da budu obuhvaene relevantnim jedininim cijenama. i) j) Njegovanje betona (npr. ponovno ispunjavanje pukotina) nee se mjeriti za plaanje, te stoga treba da bude obuhvaeno relevantnom jedininom cijenom. Prefabrikovane betonske komponente se mjere u metrima dunim.
k) Priprema i premaz betonske povrine se mjeri u metrima kvadratnim du unutranje povrine obloge. U jedininu cijenu je potrebno ukljuiti ienje povrine.
2.3.9.7 PLAANJE
a) Jedinine cijene za razliite obraunske stavke treba da ukljuuju radnu snagu, opremu i materijale potrebne za zavretak izvoenja radova, ukljuujui uzimanje uzoraka, ispitivanje u kontrolu kvaliteta. Oplata i skela treba da budu ukljuene u jedinine cijene relevantnih obraunskih stavki. b) Ukoliko se u toku iskopa tunela u procjednim vodama pojave agresivne komponente, unutranja betonska obloga u tim sekcijama tunela mora biti izvedena kao beton "otporan na sulfate". Radna snaga, oprema i materijali moraju biti ukljueni u dodatno plaanje za beton "otporan na sulfate". c) Jedinina cijena za prefabrikovane elemente treba da obuhvata radnu snagu, opremu i materijale potrebne za zavretak radova, ukljuujui armature, brtvljenje spojeva, kao i transport na gradilite. d) Jedinina cijena za premaz treba da ukljuuje radnu snagu, opremu i materijale potrebne za zavretak izvoenja radova.
knjiga II - dio 3
strana 83 od 135
CRTE 9.1 Linije za mjerenje i obraun unutranje betonske obloge
strana 84 od 135
knjiga II - dio 3
CRTE 9.2 Linije za mjerenje i obraun ispunjavanja vika iskopa sa unutranjom betonskom oblogom
knjiga II - dio 3
strana 85 od 135
CRTE 9.3 Linije ze mjerenje betona u niama
strana 86 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.10 GEOTEHNIKA MJERENJA I GEOLOKO KARTIRANJE

2.3.10.1 OPTE
2.3.10.1.1. OBIM
a) U ovom odjeljku navedeni su uslovi koji se odnose na geotehnika mjerenja i tunelima i na povrini iznad tunela, koji su projektovani u skladu sa NATM, u cilju utvrivanja i evidentiranja deformacija, slijeganja i promjena optereenja na elementima podgrade, kao i u susjednoj stijenskoj masi. b) Kao dio koncepta bezbjednosti izvodi se monitoring trodimenzionalnih (3-D) deformacije obloge tunela, primjenom optikih metoda. Take koje se osmatraju oznaene su markerima ili reflektorima, koji se postavljaju na standardne konvergentna sidra. c) Mjerenja se izvode pomou slobodno stacioniranog elektronskog teodolita velike preciznosti sa integrisanim koaksijalnim EDM ureajem. Protok podataka je u potpunosti automatski. Program dozvoljava utvrivanje pomjeranja u apsolutnom koordinatnom sistemu sa tanou +/- 1 mm, najmanje. d) Radovi na geotehnikom mjerenju obuhvataju postavljanje geotehnikih instrumenata i ureaja. e) Na osnovu geotehnikih mjerenja, na osnovu njihove veliine i izmjena, potrebno je doi do zakljuaka koji se odnose na stabilnost primarne obloge i okolnih stijena, ponaanje postavljenje osnovne obloge i iskoritenost elemenata podgrade. f) Lokacije i razmaci izmeu profila geotehnikih mjerenja zavise od geolokih uslova, uestalosti geolokih izmjena, mehanikih karakteristika stijena, duine tunela, primarnog stanja napona, veliine tunela. Lokacije profila mjerenja utvruju se u toku iskopa tunela, u skladu sa lokalnim geolokim uslovima i iskustvima steenim u toku iskopa tunela, te u skladu sa zahtjevima PROJEKTANTA Ili NADZORA. dobijenih
g) Oitavanje podataka sa instrumenata, tumaenje i ocjenjivanje rezultata monitoringom, kao i geoloko kartiranje u toku iskopa izvodi PROJEKTANT.
2.3.10.1.2. OPIS INSTRUMENATA ZA GEOTEHNIKA MJERENJA

a) Kote su fiksirani markeri, klinovi ili sidra koji se postavljaju na krunu i podnoni svod i/ili bone zidove tunela, ili na oblogu, koje se mjere pomou optikih geodetskih metoda u cilju utvrivanja vertikalnih, horizontalnih i uzdunih pomjeranja. b) Povrinske kote su fiksirani markeri, klinovi ili sidra koji se postavljaju u mala okna na povrini, iznad plitkih tunela ili na grede, kue ili druge objekte (npr. mostove) iznad plitkih tunela i povrine predusjeka. Mjerenja se izvode primjenom optikih geodetskih metoda u cilju odreivanja pomjeranja povrine terena ili pomjeranja kua i drugih objekata, a izvode se kao vektori prostornog pomjeranja. c) Klinovi za mjerenje konvergencije su klinovi ili sidra koji se postavljaju u tunelsku oblogu. Minimalna duina sidara iznosi 250 mm a minimalni prenik 20 mm. Mjerenja se izvode optikim metodama u cilju odreivanja apsolutnih pomjeranja obloge tunela ili otvora tunela uopte. Mjerenje konvergencije pomou trakastog ekstenzometra, koje se odnosi samo na relativna pomjeranja, moe se primjeniti samo u izuzetnim sluajevima, kao zamjena za optiko oitavanje, u zavisnosti od odobrenja NADZORA. d) Markeri ili reflektori koji su pogodni za optika mjerenja velike preciznosti postavljaju se na gore opisane klinove. e) Sondani ekstenzometri se primjenjuju za mjerenje pomjeranja okolnih stijena na razliitim dubinama. Na osnovu oitavanje ekstenzometra dobijamo podatke o apsolutnoj koliini pomjeranja oko tunela, kao i o dubini i obliku deformacija u stijenskom okruenju tunela. f) Inklinometri, izraeni istovremeno kao i piezometri slue za mjerenja pomjeranja stijene u dubinu. Prije postavljanja potrebno je odrediti orjentaciju cijevi inklinometra, uzimajui u obzir
zahtjeve NADZORA i PROJEKTANTA, kao i u zavisnosti od morfolokih i geotehnikih uslova odreenog podruja. Nakon postavljanja inklinometra, potrebno je izvriti geodetsko snimanje svake glave inklinometra, u cilju obezbjeenja mjerenja apsolutnih pomjeranja. g) Mjerna sidra se upotrebljavaju za mjerenje pomjeranja u razliitim dubinama. Oitavanjem rezultata mjerenja dobijamo podatke o naponima i optereenjima u sidrima za odreeni odabrani sistem podgrade. Na osnovu dobijenih rezultata omoguava se kontrolisanje i odreivanje potrebnog graninog optereenja postavljenih sidara.

a) Uzorci klinova za mjerenje konvergencije, markera ili reflektora i ekstenzometara. b) Specifikacije i katalozi instrumenata i opreme za oitavanje, koji su predvieni za upotrebu. c) Cjelokupan prikaz faza rukovanja instrumentima: oprema za glavne i sporedne mjerene sekcije, lokacije sekcija, udaljenost, raspored monitoringa. d) Opis programa koji je neophodan za proraun trodimenzionalnih deformacija i prikaz rezultata. e) Opis postavljanja, privravanja i zatite klinova. f) Osnovne karakteristike programskog paketa za procjenu geotehnikih mjerenja, kao i referentna datoteka originalnih i prikupljenih podataka u odreenom formatu.
g) Izvoa prije svega treba da izvri trigonometrijsko mjerenje poetnog stanja, koje se zatim upotrebljava kao referenca. h) Sva dokumentacija koja se dostavlja, predmet je saglasnosti NADZORA.
2.3.10.2
MATERIJALI
2.3.10.2.1. REPERI
Klinovi ili sidra se upotrebljavaju za odreivanje visine krune tunela ili na drugim takama. Nivelisanje krune tunela i drugih posebnih taaka (podnoni svod, boni zidovi, itd.) izvodi se u toku iskopa tunela, u cilju posmatranja vertikalnih slijeganja, kao i zbog mogunosti tumaenja i proraunavanja ukupne koliine pomjeranja, zajedno sa oitavanjem izduivanja i konvergencije. Metod izvoenja mjerenja kota treba da obezbijedi tanost od 1 mm.
2.3.10.2.2. KONVERGENTNA SIDRA

Konvergentna sidra ili klinovi se sastoje od rebrastih cijevi koje su zatiene od korozije, minimalne duine 250 mm. Klinovi treba da budu dobro privreni za izloeni dio stijene ili povrinu mlaznog betona. Nakon postavljanja, konvergentne klinove je potrebno zatititi postavljanjem zatitne kape.
2.3.10.2.3. MARKERI ILI REFLEKTORI

Za izvoenje optikih mjerenja na klinove je potrebno postaviti plastine kape sa predodreenom takom loma, koja slui kao adaptor za postavljanje reflektora sa oznaenom centralnom takom. Ova naprava je projektovana za izvoenje preciznih mjerenja. Posjeduju dvije osovine rotacije i vidljivi su sa obe strane. Plastine reflektore je mogue zamijeniti pozitivno centriranom prizmom (marker), koja je istog standarda kao navedeni reflektor.
2.3.10.2.4. TEODOLIT
Upotrebljava se optiki teodolit (DISTOMAT) sa integrisanim koaksijalnim elektronskim daljinomjerom (EDM). Oprema treba da obezbjedi tanost od 3cc za smjerove, kao i tanost od 0,5 mm za udaljenosti. U toku mjerenja upotrebljava se i sljedea oprema: o o svjetlosni etvorolinijski displej mogunost unoenja numerikih i alfanumerikih podataka
strana 88 od 135
Smjernice za graenje puteva o o modul za memorisanje 2000 blokova podataka
zahtijevani teodolit mora biti obezbjeen za geodetu klijenta u toku izvoenja radova
2.3.10.2.5. TRAKASTI EKSTENZOMETAR

Ukoliko nije mogue izvoenje optikog mjerenja, oitavanje konvergencija je mogue izvriti pomou trakastog ekstenzometra priznatog proizvoaa. Oprema i postupak mjerenja treba da obezbjeuju tanost od +/- 0,3 mm. Rukovanje i odravanje opreme treba izvriti u skladu sa preporukama proizvoaa, to obuhvata i svakodnevno kalibriranje. Odgovarajui okvir za kalibriranje sastoji se od tvrdog elinog okvira sa trajno postavljenim klinovima ili sidrima na oba kraja, iste vrste kao to su upotrebljeni u tunelu. Minimalna duina trake treba da iznosi 20 metara. Specifikacije i uputstva za upotrebu treba dostaviti NADZORU. Zahtijevani trakasti ekstenzometar treba biti obezbjeen za geodetu klijenta u toku izvoenja radova.
2.3.10.2.6. SONDANI EKSTENZOMETAR

Postoje dvije vrste sondanih ekstenzometara: viestruki i jedno tokovni sa mehanikim sidrima u fiksnim takama. Preostala duina svake ipke ili ice treba biti postavljena u cijev, tako da se moe slobodno kretati. Viestruki ekstenzometri treba da budu projektovani tako da je mogue oitavanje najmanje na tri poloaja du ipke. Instrumenti treba da budu otporni na koroziju. Prenik buotine za postavljanje ekstenzometra zavisi od vrste (vrsta sa jednim poloajem ipke/vrsta sa viestrukim poloajima ipke), te treba da bude u skladu sa preporukama proizvoaa. Oitavanje se izvodi pomou digitalnog mjeraa ili primjenom elektronskih transduktora za daljinsko oitavanje. Tanost oitavanje ekstenzometara treba da iznosi 0.05 mm. Literatura proizvoaa, specifikacije i uputstva se dostavljaju NADZORU.
2.3.10.2.7. INKLINOMETAR
Cijev inklinometra sa etiri uzdune voice se injektira u buotinu, tako da se sonda inklinometra moe kretati u dva meusobno vertikalna smjera. Ukoliko inklinometar slui i kao piezometar, cijev klinometra se perforira, tako da voda moe neometano prolaziti kroz okolnu stijenu a sonda se lake kree. Sonda inklinometra je izraena za mjerenje promjena nagiba cijevi na utvrenim intervalima od 0.5 metara- ili 1.0 metra, du cijevi. Sonda se prikljuuje na prenosni digitalni prijemnik podataka, koji evidentira podatke izmeu svakog mjerenja. Mjerna cijev moe biti nagnuta od vertikalne osovine 30 stepeni; njena duina moe maksimalno da iznosi 200 m. Osjetljivost sonde treba da se kree u opsegu od 0.010 do 0.175 mm/m. Kalibriranje inklinometra treba izvoditi svaka tri mjeseca.
2.3.10.2.8. MJERNA SIDRA

Mjerna sidra su sidra koji su prilagoena za mjerenje promjena deformacija i napona du dubine. Uopteno, mjerna sidra predstavljaju kombinaciju sidra i tapnog ekstenzometara. Sidra mogu da odreuju dubinu poveane deformacije,koja je prouzrokovana izvoenjem iskopa, geolokim tektonskim promjenama i kvalitetom instalacionih radova. Takoe je mogue odrediti nivo optereenja na svakom sidru u razliitim stijenskim masama, a kao posljedicu toga, zahtijevanu duinu i kapacitet svake kategorije. Sile na glavi svakog mjernog sidra se mjere pomou hidraulikih ili elektronskih elija.
2.3.10.3
IZVOENJE
2.3.10.3.1. OPTI ZAHTJEVI

a) Instrumenti treba da budu postavljeni na lokacijama i u skladu sa rasporedom koji je usklaen sa PROJEKTANTOM ili NADZOROM. b) Geotehniki instrumenti i program monitoringa uvijek su podloni izmjenama, ukoliko navedene izmjene zahtijevaju postojei geoloki ili geotehniki uslovi.
c) Nadzor nad postavljanjem glavne opreme vri NADZORNI ORGAN. d) Sva oprema mora biti postavljena u skladu sa preporukama proizvoaa, kao i u skladu sa dodatnim zahtjevima koji su navedeni u ovom odjeljku. e) Postavljanje instrumenata i ureaja se izvodi u blizini radnog ela u okviru izvoenja zadnjeg koraka iskopa. f) Postavljena mjerna oprema, kao i prostor neophodan za izvoenje mjerenja moraju uvijek biti slobodni i lako dostupni, sve do postavljanja hidroizolacione membrane.
g) Svi instrumenti moraju biti zatieni od oteenja koja moe prouzrokovati miniranje ili odvijanje saobraaja u tunelu. Ukoliko je potrebno, mogue je upotrebljavati zatitne pokrivae ili kuita u cilju spreavanja oteenja instrumenata. h) Instrumenti oteeni u toku izvoenja graevinskih radnji moraju odmah biti zamijenjeni bez dodatnih trokova. i) j) Jedinice za oitavanje podataka na teodolitu velike preciznosti moraju biti dostupne u bilo koje doba u toku izgradnje tunela. Rezervne dijelove i rezervne jedinice treba drati na gradilitu. IZVOA je obavezan da obezbijedi, postavi i odrava opremu, koja je neophodna za utvrivanje i monitoring mjernih sekcija, u toku perioda izgradnje.
k) Instrumenti i oprema koji se upotrebljavaju i koji su neophodni za izvoenje geotehnikih mjerenja moraju biti dostupni PROJEKTANTU i NADZORU za vrijeme itavog perioda izgradnje. l) Neophodno je prisustvo najmanje dva puta dnevno na svakom radnom elu kalote i stepenice. Kartiranje treba izvesti u skladu sa ISRM i dodacima.
m) Neophodno je prisustvo na svakom radnom elu u toku izvoenja istranog buenja: geoloka kartaa i voenje zapisnika o gasovima i vodi. n) Po zavretku postavljanja potrebno je pripremiti zapisnik, koji sadri sve vane podatke koji se odnose na postavljanje; zapisnik treba da potvrdi predstavnik Nadzora, koji je kontrolisao postavljanje.
2.3.10.3.2. OITAVANJE, CRTANJE I TUMAENJE

a) Oitavanje, crtanje i tumaenje instrumenata i rezultata dobijenih mjerenjem izvodi kvalifikovano osoblje izvoaa. b) Za optiki monitoring pomjeranja upotrebljava se programski paket koji omoguava direktan protok podataka. Navedeni program ima sljedee karakteristike: o o o o o o odreivanje prostog stajalia teodolita i proraun standardnog odstupanja u sva tri koordinatna smjera. automatska identifikacija markera i prepoznavanje novog nultog oitavanja. izraunavanje 3D-koordinata i pomjeranja svake eljene take, te njena radijalna udaljenost od teoretskog profila. ispravka greaka koja se zasniva na fizikim uticajima. transformacija koordinata nakon izvedenih kontrolnih mjerenja. rezultati mjerenja treba da budu prikazani u tabelama i predstavljeni grafikonima.
c) Numeriki prikaz treba sauvati u ASCII formatu datoteke, tako da je izlaz podataka mogu u programe baze podataka. Dostavljene ASCII-datoteke odobrava GEOTEHNIKI NADZOR. d) Izraunavanje 3D-koordinata i pomjeranja svake eljene take i procjena i predstavljanje rezultata dobijenih mjerenjem: Procjenu podataka treba izvesti pomou programa Tunnel Monitor ili slinog. Program treba da podrava sljedee vrste dijagrama. o o o dijagram stanja (linije uticaja). dijagrami pomaci/vreme popreni presjek puta deformacije (hodograf)
strana 90 od 135
Smjernice za graenje puteva o o o
razvoj rezultata mjerenja naspram vremenu napredovanja iskopa razvoj rezultata mjerenja naspram udaljenosti mjernih sekcija od radnog ela iskopa razvoj rezultata mjerenja naspram udaljenosti mjernih sekcija, koje se odnose na razliite faze izvoenja radova u tunelu. relativno pomjeranje izmeu bilo koje dvije mjerne take odreene koordinatne komponente ili bilo koja vrijednost koja se izvodi na osnovu komponenti (npr. tangens vertikalnog/horizontalnog pomjeranja).
e) Gore navedene vrste dijagrama treba da podravaju sljedee vrijednosti: o o f)
Program koji se upotrebljava treba da omogui (samo za geodetska snimanja) izgladivanje grafikih kriva za izvoenje kontrolnih mjerenja ili ponovno postavljanje mjernih taaka.
g) IZVOA je obavezan da obezbijedi i odrava odgovarajue osvjetljenje, ventilaciju i platforme, ukljuujui lice zadueno za pristup svim instrumentima za osoblje koje nosi opremu za oitavanje podataka. Ovaj zahtjev se primjenjuje za cjelokupno osoblje NADZORA, ukoliko NADZOR smatra neophodnim. h) Prvo mjerenje (nulto oitavanje) treba, za svaki mjerni instrument, izvriti odmah poslije postavljanja, ili im odreeni instrument dozvoli. Sloene mjerne profile (ekstenzometre, mjerna sidra) treba postaviti najkasnije 24 asa po zavretku iskopa. i) Uestalost daljeg izvoenja mjerenja ili oitavanja podataka, u sluaju standardnog ponaanja okolne stijenske mase, mogue je predvidjeti za svaku mjernu sekciju, kako slijedi: o o o o o do 40 m iza radne povrine iskopa: 40 do 100 m iza radne povrine iskopa: 200 m iza radne povrine iskopa: vie od 200 m iza radne povrine: jasno stabiliziranje slijeganja svakodnevno svaki drugi dan jednom sedmino mjeseno mjeseno i dvomjeseno
Na uestalost oitavanja podataka utiu faze izvoenja kalote/stepenice tunela i izmjeteni paraleno bueni tuneli. Uestalost oitavanja odreuje NADZOR. Ukoliko se izvoenje stepenice pribliava sekciji sa instrumentima koji su postavljeni za vijeme izvoenja kalote, uestalost oitavanja podataka treba ponovo poveati. Ukoliko se paralelna tunelska cijev pribliava sekciji sa instrumentima, koja je postavljena za vrijeme izvoenja prve tunelske cijevi, oitavanje je potrebno ponovo aktivirati, te u skladu sa tim poveati uestalost oitavanja podataka. Uestalost se poveava na bilo kojoj lokaciji u toku i nakon postavljanja elemenata podgrade ili izvoenja iskopa, u skladu sa odobrenjem Nadzora. j) Na sekcijama na kojima se javljaju poveane stope deformacije, oitavanje treba izvoditi uestalo (najmanje jednom dnevno) sve dok se vremenom stopa deformacije ne smanji.
k) Izvoenje mjerenja treba da se nastavi sve dok ne prestane potreba za izvoenjem mjerenja na unutranjoj oblozi. l) Najkasnije do 14:00 asova svakog dana IZVOA je obavezan da PROJEKTANTU i NADZORU dostavi geodetske datoteke elektronske dijagrame rezultata dobijenih mjerenjem. Ukoliko se radi o geodetskim snimanjima dijagrami treba da sadre: o o datum i vrijeme izvoenja mjerenja, nazive i koordinate mjernih taaka.
m) Koordinate mjernih taaka treba predstaviti u relativnom koordinatnom sistemu koji se sastoji od uzdunih koordinata osovine tunela, poprenih odstupanja od osovine tunela i visinske razlike od osovine tunela. n) Format elektronskih dijagrama mora biti odobren od strane NADZORA.
2.3.10.3.3. GEOLOKI MONITORING I KARTIRANJE

GEOLOG koji je imenovan od strane IZVOAA izvodi geoloko kartiranje u toku izvoenja usjeka portala i iskopa tunela. Geolog mora biti prisutan na gradilitu i u dnevnoj i u nonoj smjeni. IZVOA je obavezan GEOLOGU da omogui pristup i potrebnu podrku za izvoenje geolokog kartiranja. GEOLOG treba da pripremi geoloki model terena. GEOLOG na gradilitu organizuje sedmine i mjesena sastanke o napredovanju izvoenja radova, na kojima se predstavljaju privremeni rezultati rada i pripremaju detalji programa rada za ispitivanje terena. Predviene usluge su: o svakodnevno geoloko kartiranje radnih ela kalote i stepenice, u skladu sa odobrenjem Nadzora, te dostavljanje foto dokumentacije i sljedeeg: o o o o o o o o o o litologija nivo izloenosti vremenskim uticajima (troenja) kota diskontinuiteta zone rasjedanja i ostalih diskontinuiteta orijentacija rasjedanja, geometrijska mjerenja diskontinuiteta morfoloke karakteristike diskontinuiteta vrstoa stijenske mase jednostavnim ispitivanjima na gradilitu GSI klasifikacija dotok vode, zapremina, Ph faktor, mjerenje provodljivosti i temperature
monitoring istranog buenja (predbuenja), sa foto dokumentacijom; laboratorija za uzimanje uzoraka, geofizika ispitivanja ispitivanja na terenu, ocjenjivanje stijenske mase; svakodnevno kartiranje i izrada geolokog modela u poprenom presjeku i izgled osnove M 1:100 (dopunjavanje dokumentacije na gradilitu); sedmino geoloko tumaenje prikupljenih podataka u formi situacije i uzdunog profila, oba u razmjeri 1:500; (takoe u elektronskom obliku) sedmino geoloko izvjetavanje sa prognozom za narednu sedmicu; priprema pregleda nultog stanja na izvorima vode odreivanje GSI i RMR indeksa i saradnja pri odreivanju klasifikacije stijenskih masa, u skladu sa ONORM 2203; utvrivanje nivoa agresivnosti vode prema betonu i metalu (hemijska analiza vode); evidentiranje vika iskopa (odvala), koliina i uzroci, zabiljeavanje vika profila i navoenje uzroka njihove pojave; geoloki profil i osnovu M 1:100 potrebno je svakodnevno aurirati;
2.3.10.4
o
MJERENJE
Postavljanje naprava za monitoring i upotreba instrumenata mjeri se prema stvarno izvedenim koliinama u okviru Predmjera radova u tenderskoj dokumentaciji.
Radovi navedeni u ovom Odjeljku mjerie se kako slijedi:
2.3.10.5
PLAANJE
a) Jedinina cijena za sekciju mjerenja treba da ukljuuje radnu snagu, opremu (npr. teodolit i trakasti ekstenzometar) i materijale (npr. reflektore za optika mjerenja) potrebni za izvoenje usluga u toku itavog perioda izgradnje. b) Rezultati koji nisu dostavljeni u odreenom vremenskom roku nee biti plaeni. c) Postavljanje ureaja za monitoring bie plaeno prema jedininim cijenama iz ugovora. Jedinine cijene treba da ukljuuju radnu snagu, opremu i materijal potrebne za cjelokupno postavljanje i odravanje instrumenata.
d) Jedinine cijene za upotrebu instrumenata treba da ukljuuju potrebne radove za buenje i injektiranje, pomone materijale kao i manje zanatske radove. e) Ometanja u izvoenju radova koja su prouzrokovana geolokim kartiranjem radnog ela tunela poslije svake faze treba da budu obuhvaena jedininom cijenom iskopa.
knjiga II - dio 3
strana 93 od 135
2.3.11 PREDBUENJE I UVRIVANJE

2.3.11.1 PREDBUENJE
Buenje koje se izvodi ispred radnog ela tunela zu cilju izvoenja odvodnjavanja i ispitivanja terena naziva se predbuenje. Za svrhe odvodnjavanja, primjenjuju se POSEBNI TEHNIKI USLOVI, ukoliko u ovom Odjeljku nije odreeno drugaije.
2.3.11.1.1. OPTE
a) U sekcijama tunela, u skladu sa "Geolokim i geotehnikim izvjetajem" IZVOA je obavezan da uvijek izvri ispitivanja ispred radnog ela i to izvoenjem 20 do 30 m dugog predbuenja, kako bi dokazao ili ispitao teren sa kojim e se susresti, te kako bi istraio postojanje izvora vode i gasa. Probna ispitivanja treba ponavljati i preklapati, tako da probno ispitivanje uvijek bude izvedeno na najmanjoj udaljenosti od 10 m ispred radnog ela tunela. b) Broj probnih ispitivanja, njihov poloaj i uglovi odreuju se na osnovu vrste terena i raspoloivih podataka o ispitivanjima. Takoe, neophodno moe biti i izvoenje radijalnih probnih ispitivanja. c) Na lokacijama na kojima se oekuje ili na kojima se pojavi prekomjerna koliina podzemnih voda, predlaemo izvoenje predbuenja ispred radno ela tunela, u cilju smanjenja hidrostatikog pritiska na radnom elu tunela.

a) Sve detalje koji se odnose na probna ispitivanja treba da odredi i odobri NADZOR. b) Ukoliko se u toku iskopa tunela pojave neoekivani uslovi, kao to su podzemne vode, sumnjiva boja ili miris vode, rasjedanje podloge, upljine ili pojava gasa, neophodno je paljivo osmatranje i dokumentovanje stanja ispred radnog ela. NADZOR mora o svemu biti odmah obavijeten.
2.3.11.1.3. IZVOENJE
IZVOA je odgovoran za ispravnost podataka koji su dobijeni predbuenjem, naroito s obzirom na dodatne trokove koji mogu da se jave zbog netanih i neodgovarajuih podataka dobijenih predbuenjem.
2.3.11.2
UVRIVANJE
Ovaj odjeljak je potrebno tumaiti i primjenjivati u vezi sa primjenljivim dijelovima POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA, ukoliko u ovom Odjeljku nije odreeno drugaije.
2.3.11.2.1. OPTE
a) Uvrivanje slojeva: Ovaj pojam se odnosi na injektiranje materijala pod pritiskom u slojeve stijenske mase u cilju konsolidacije ispucalih stijena ili ispunjavanja otvora i upljina u stijenama u okolini tunela. Uvrivanje slojeva ne obuhvata uvrivanje nevezanih tla. b) Konsolidaciono uvrivanje: Ovaj pojam se odnosi na uvrivanje rastresitog materijala bentonitom, cementnom ili hemijskom masom za zalivanje.

a) IZVOA je obavezan da pripremi detaljnu specifikaciju uvrivanja, s obzirom da su radovi na uvrivanju raznovrsni, ta da se primjenjuje irok opseg metoda i tehnika za poboljanje stanja terena, u cilju prilagoavanja stvarnom stanju terena. Specifikacije uvrivanja je potrebno dostaviti NADZORU na odobrenje, ukoliko sa Nadzorom nije dogovoreno drugaije ili ukoliko Nadzor ne zahtijva drugaije.
strana 94 od 135
knjiga II - dio 3
b) IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi detalje o predloenim postupcima uvrivanja, ukljuujui detalje o opremi za uvrivanje, lokaciji, dubini i orijentaciji otvora za uvrivanje, nainima uvrivanja, sastavu mjeavine za uvrivanje, pritisku uvrivanja i programu vremenskog trajanja svakog slijeda operacija uvrivanja. Dubina i sredstva za uvrivanje treba da budu takva da je otvore mogue postaviti tano du zona koje je potrebno uvrivati.
2.3.11.2.3. POTREBA IZVOENJA BUOTINA U SVRHU UVRIVANJA

Potreba za dodatnim uvrivanjem, pored uvrivanja koje je predstavljena na crteima, zasniva se, nakon kosultacija NADZORA i IZVOAA, na ispitivanju terena, probnim ispitivanjima, koliini vode na radnom elu, ili drugim naznakama koje ukazuju da je teren koji je potrebno iskopati mekan, ispucan ili vodonosiv, te podacima navedenim u ugovoru.
2.3.11.2.4. BUOTINE ZA UVRIVANJE STIJENE
I PUOTINE ZA POBOLJANJE
Buotine za izvoenje primarnog i sekundarnog uvrivanja treba da budu izbuenei na odreenoj udaljenosti i prema rasporedu u podruju koje je potrebno obraditi i u koje je potrebno pod pritiskom injektirati masu za uvrivanje, sve u skladu sa odobrenjem NADZORA. Pored mjesta injektiranja potrebno je postaviti mjerae koji e se upotrebljavati za mjerenje pritiska uvrivanja. Projektovani pritisak uvrivanje, predloen od strane IZVOAA i odobren od strane NADZORA, ne smije biti premaen bez prethodne saglasnosti NADZORA.
2.3.11.3 MATERIJAL
Materijal za zalivanje se sastoji od: o o o hemijske mase za zalivanje mase cementnog maltera (cement/pijesak) cementne mase za uvrivanje sa glinom ili bentonitom
a) Upotrebljava se obini Portland cement. b) Pijesak koji se upotrebljava za uvrivanje mora biti isti, mineralni pijesak, ujednaenog kvaliteta i mora da potie iz odobrenog izvora. c) Voda mora biti ista bez primjesa ulja, kiseline, alkalija, organskih i drugih tetnih supstanci. d) Mogua je primjena aditiva za poboljanje karakteristika uvrivanja.
2.3.11.4
IZVOENJE
2.3.11.4.1. ISPITIVANJE
a) IZVOA mora na zahtjev NADZORA da izvede ispitivanje uvrivanja, u cilju utvrivanja prihvatljivosti prijedloga za obradu. Navedena ispitivanja treba da budu projektovana tako da omoguavaju vizuelni pregled obraene mase, ta da dokazuju da su postignuta zahtijevana poboljanja terena. b) U buotinama treba prije postupka uvrivanja izvesti ispitivanje apsorbcije vode , u skladu sa zahtjevima NADZORA i na nain koji omoguava mjerenje zapremine vode pod razliitim pritiscima. c) Po zavretku uvrivanja, uvreno podruje je potrebno ispitati primjenom postupka sa kojim je saglasan NADZOR.
2.3.11.4.2. BUENJE
a) Buotine za uvrivanje treba izbuiti primjenom udarno-rotacione builice ili rotacione builice. b) Prenik dna buotine za uvrivanje ne smije biti manji od 35 mm. Ukoliko se buenje izvodi udarno-rotacionom builicom, prenik dlijeta builice mora biti najmanje 8 mm vei od prenika naglavaka koji se upotrebljavaju kod buaih ipki.
knjiga II - dio 3
strana 95 od 135
c) Izvodi se samo suvi postupak buenja, ukoliko NADZOR ne odredi drugaije. Sve buotine je potrebno detaljno oistiti odmah po zavretku buenja pomou kompresovanog vazduha. Poslije ienja, silazne buotine je potrebno zatvoriti sve do poetka uvrivanja.
2.3.11.4.3. MIJEANJE MASE ZA UVRIVANJE

a) Sve mase za uvrivanje treba pripremiti pomou brzih miksera sa brzim smicanjem, za proizvodnju mase ujednaene homogene konzistencije. b) Ukoliko se, prije pumpanja, mijeana masa skladiti za kratko, istu je potrebno uskladititi u namjenske rezervoare-mjealice. c) Ukoliko se upotrebljavaju aditivi gline ili bentonita, posebne rezervoare-mjealice je potrebno obezbijediti za pripremu i mijeanje. d) Za tano mjerenje vode koja se upotrebljava pri spravljanju mase potrebno je upotrebljavati vodomjere. Tamo gdje je potrebno, na mikserima, mjealicama, pumpama i injekcionim crijevima postavljaju se manometri, sigurnosni ventili, povratni ventili, itd.
2.3.11.4.4. IZVOENJE UVRIVANJA

a) Crijeva i cijevi treba da budu malog prenika, u cilju obezbjeenja velike brzine protoka bez segregacije. b) Operacije uvrivanja treba izvriti bez veih prekida. c) Ukoliko doe do prekida prije zavretka uvrivanja (kvar na postrojenju), buotinu je potrebno isprati istom vodom. d) Sve dok se ne doe do zadovoljavajueg stanja terena, dalje izvoenje postupka uvrivanja treba izvoditi veoma paljivo. Sigurnosne ventile je potrebno ispitati prije svake primjene. e) Uvrivanje u tunelima treba izvesti tako da se pritisak ravnomjerno rasporeuje i da ne doe do pojave preoptereenja osnovne obloge tunela. f) Ukoliko ne doe do pojave pritiska prilikom upotrebe mjeavine pijeska/cementa, uvrivanje je potrebno obustaviti, a otvor isprati. Poslije nekoliko asova potrebno je ponovno poeti sa izvoenjem postupka uvrivanje, primjenom mase pijeska/cementa, sve do pojave eljenog pritiska. g) Ukoliko postoji povezanost izmeu buotina, uvrivanje je potrebno vriti istovremeno ili je otvore na kojima masa za uvrivanje prodire potrebno zatvoriti. h) Postupak uvrivanja je zavren ukoliko je zahtijevani pritisak mogue odrati neprekidno u trajanju od 10 minuta. i) IZVOA je obavezan da vodi zapisnike o svim detaljima uvrivanja, kao to su lokacija, nagib, prenik buotina, vrijeme buenja, upotrebljana oprema, izvoenje testova s vodom pod tlakom, koliina, pritisak uvrivanja, posebni dogaaji u toku postupka uvrivanja, itd. Navedeni zapisnik treba da potpie osoblje Nadzora na gradilitu, te je isti potrebno dostaviti NADZORU.
2.3.11.5 OBEZBJEENJE KVALITETA

Kvalitet i kontrola kvaliteta uvrivanja treba da bude u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.11.6 MJERENJE
2.3.11.6.1. PREDBUENJE
Radovi na buenju se mjere u metrima dunim s obzirom na stvarnu duinu buotina.
2.3.11.6.2. UVRIVANJE
Izvedeni radovi se mjere u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
2.3.11.7 PLAANJE
2.3.11.7.1. PREDBUENJE
a) Predbuenje se plaa u skladu sa jedininim cijenama navedenim u Predmjeru i predraunu.
strana 96 od 135
knjiga II - dio 3
b) Potrebna oprema, materijali i pomoni radovi moraju biti ukljueni u jedininu cijenu, kao i ometanje izvoenja ostalih radova.
2.3.11.7.2. UVRIVANJE
Plaanje izvedenih radova se obraunava u skladu sa odredbama POSEBNIH TEHNIKIH USLOVA.
knjiga II - dio 3
strana 97 od 135
2.3.12 UZEMLJENJE U TUNELU

2.3.12.1 OPTE
a) U ovom odjeljku odreeni su materijali i instalacije glavnih elinih provodnika za uzemljenje, koje se postavljaju u temelje tunela, njihovo povezivanje ispod luka podnonog svoda i povezivanje sa kablovima za uzemljenje u kabelskim kanalima i sa armatuom obloge od mlaznog betona. b) Za detalje o postavljanju i povezivanju provodnika za uzemljenje vidjeti relevantne crtee. c) Ovaj odjeljak se ne odnosi na sistem uzemljenja podruja portala, niti na razvodne objekte, koji su obuhvaeni specifikacijama za elektro radove. d) IZVOA je odgovoran za povezivanje sistema uzemljenja tunela, kao i za ispitivanje i funkcionisanje ureaja za uzemljenje. IZVOA je obavezan NADZORU da dostavi sveobuhvatan program ispitivanja, kao i zapisnike o dobijenim rezultatima.
2.3.12.2 MATERIJALI
a) Glavni provodnici za uzemljenje u tunelskim cijevima, uzduni i popreni provodnici, treba da se sastoje od 25x4 mm FE-Zn traka. b) Potrebna povezivanja provodnika za uzemljenje treba izvesti pomou 2 zavrtnja M8 sa odgovarajuim navrtkama i maticama, od mesinga.
2.3.12.3 IZVOENJE
a) Glavne uzdune provodnike za uzemljenje treba postaviti u temeljima tunela, sa svake strane, i zaliti na licu mjesta sa ovim konstruktivnim elementom. b) Izmeu oba uzduna provodnika za uzemljenje potrebno je postaviti poprene provodnike. Navedene poprene provodnike treba postaviti u betonski podnoni svod ili donji nosei sloj kolovoza. Na poprenim spojevima provodnici za uzemljenje treba da budu povezani armaturom mlaznog betona. Razmak izmeu poprenih provodnika treba da iznosi oko 50 m. c) Na svakoj taki spoja uzdunih i poprenih provodnika za uzemljenje u temelju tunela, potrebno je izvesti vertikalnu ipku, od istog materijala, koje mora da izviruje iz temelja i tako omoguava povezivanje provodnika uzemljenja kabelskog kanala, koji je postavljen u prefabrikovanom kanalu sa glavnim provodnicima za uzemljenje. Duina vertikalnih provodnika treba da iznosi najmanje 80 cm. d) U skladu sa raspoloivom duinom ravnih Fe-Zn provodnika, IZVOA je obavezan da obezbijedi potrebnu koliinu elemenata za povezivanje, koji su navedeni u lanu 2.3.12.2. (b), kako bi se izvelo povezivanje poprenih i uzdunih provodnika. e) Na svakoj zavrnoj stacionai portala obe tunelske cijevi, glavni uzduni provodnici za uzemljenje koji se nalaze u temeljima tunela, kako je navedeno gore u tekstu, treba da se zavravaju. U skladu sa ovom takom potrebno je povezati vertikalne ipke, kako je navedeno u lanu 2.3.12.3.(c), ime se garantuje dalje povezivanje sistema uzemljenja tunela sa razvodnim objektima preko kablova za uzemljenje u podruju portala.
2.3.12.4 MJERENJE
Mjerenje uzdunih i poprenih ravnih traka i vertikalne ipke se vri u metrima dunim.
2.3.12.5 PLAANJE
Plaanje za ravne trake se vri prema jedininoj cijeni po metru dunom. Radna snaga, oprema i materijali potrebni za postavljanje ravnih ipki treba da budu ukljueni u jedininu cijenu.
strana 98 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.13 IZVOENJE ELEKTRO-STROJNE OPREME

2.3.13.1 TEHNIKI USLOVI
2.3.13.1.1.
Kvalitet materijala i izrade
Za sve proizvode, materijale, naprave, instalacije i opremu, ugraenu po ovom projektu, izvoa radova mora dostaviti odgovarajua uvjerenja (ateste i certifikate) te pozitivne strune ocjene i mjerenja koja su potrebna za dokazivanje kvaliteta naprava, instalacija i konstrukcija te pouzdanost u toku rada. Sve naprave, instalacije i konstrukcije moraju imati nivo najkvalitetnijeg proizvoda iz svoje vrste i moraju ispunjavati sve odgovarajue standarde koji su navedeni u ovom projektu. Sva oprema za voenje u tunelu mora imati seizmiku odpornost u skladu s razredom V.L.3 s amplitudom pomjeranja ispod 8 do 9 Hz, manjim pomjeranjem od 1,5 mm i amplitudom ubrzanja nad 8 do 9 Hz s ubrzanjem manjim od 0,5 g u skladu s TABELOM 1, nivoji niskofrekventnih njihanja prema odgovarajuem Evropskom standardu EN 60654-3 (IEC 60654-3 1983) Uslovni rada za opremu, materijale i kontrolu industrijskih procesa 3. dio Mehaniki uticaji. Sva oprema za voenje na autoputevima i u unutranjosti zgrada mora biti seizmiki odporna u skladu sa razredom V.L.2 s amplitudom pomjeranja za njihanja ispod 8 do 9 Hz s manjim pomjeranjem od 0,75 mm i amplitudom ubrzanja iznad 8 do 9 Hz s manjim ubrzanjem od 0,2 g. Konstrukcija, razred i izrada mora biti najkvalitetnija, a sve to Ininjer mora ovjeriti. Sve naprave, instalacija i oprema moraju se finalno obraditi na odgovarajui nain za predviene uslove okoline i upotrebe. Odgovarajui uslovi na lokaciji tunela su izmeu 30C i +70C, 100 % relativna vlanost i brzina vjetra do 25 m/s u bilo kojom smjeru. Sve proizvode i proizvoae mora odobriti Ininjer. Izvoa odgovara za kanjenja koja su posljedica odobravanja predloenih nekvalitetnih materijala. Pri upotrebi razliitih materija moraju se uzeti u obzir elektrokemijske reakcije (elektrolitska korozija) koje mogu nastupiti izmeu njih (npr. bakar/elik, bakar/aluminij, aluminij/elik itd). U svakom sluaju treba sprijeiti pojavu bilo kakvih elektrokemijskih reakcija, a u sljuaju njihove pojave intervenisati na odgovarajui nain. Nekorodirani elini lim i profili moraju biti iz litine Cr-Ni-Mo-Ti, kvalitet materijala br. 1.4571 po DIN 17440. "Nekorodirani materijal za spajanje i ugraivanje mora biti iz litine Cr-Ni-Mo kvalitet materijala, br. 1.4401 po DIN 17440 ili iz epoksidnih materijala odgovarajue mehanike nosivosti koju u pogledu odpornosti na poar odgovaraju standardu DIN 4102. "Aluminijeva litina", koja je navedena u specifikacijama kao materijal za upotrebu mora biti Al.MgSi 05 po DIN 1725 s vrstoom F25 i H14 po DIN 1748 za profile i Al.Mg3 po DIN 1725 za aluminijasti lim. "Aluminij" je litina iz aluminija navedeno drugaije. prema gore navedenim specifikacijama, osim ako nije iskjuivo
Aluminijeva litina je uvijek peskarena, kao to je u nastavku navedeno osim, ako nije iskljuivo drugaije navedeno. Pocinkovani elik se samo upotrebljava, ako je to iskljuivo odreeno. Pocinkovani elik se uvijek zatiuje sa prevlakom iz cinka po vruem postupku.
2.3.13.1.1.1
Premazi
Boja premaza mora biti u skladu sa odlukom ININJERA nadzora uz upotrebu standarda RAL boja bez promjene trokova. Predhodna obrada metala: Povrina metala obrauje se po DIN 55928, 4. dio (kod elika treba ru odstraniti, kod aluminija treba povrinu izbrusiti ili pjeskariti na odgovarajui nain).
Posebni tehniki uslovi za tunele Sastav sloja premaza: 2 sloja prethodnog premaza, svaki debljine priblino 40 m, 2 sloja boje, svaki debljine priblino 60 m, Ukupna debljina sloja je oko 200 m. Kvalitet premaza:
Boja mora biti dvokomponentna sa velikom mreastom polimerizacijom i malim stepenom razvoja kapilarnosti, prihvatljiva sa okolinu u tunelu, odporna na slanu vodu, velika odpornost na ultraviolentnu svjetlost, otporna na djelovanje ulja, kiselina i alkalija, odporna na masti te ne smije sadravati tekih metala. Mora odgovarati za temperaturno podruje od 30C do 120C. Reference u pogledu kvaliteta: Gustoa poroznosti po DIN 4681 3. dio s elektrinom izolacijom minimalno 400 V za debljinu sloja 100 m. Ispitivanje narezane mree po DIN 53151 s rezultatom Gt0 za elik i aluminij.
2.3.13.1.1.2
Podloge
Potrebno je priloiti izvedbene nacrte i opise materijala i opreme koji sadre veliinu, detalje i raspored opreme, naine montae i ispitivanja, spisak materijala i sve druge podatke koji trebaju Ininjeru Nadzoru za provjeravanje prikladnosti i upotrebljivosti predloene instalacije.
2.3.13.1.2.
Kablovsko povezivanje
Mogu se upotrebljavati samo kablovi bez halogena. Izolacija svih kablova za napajanje ventilatora, nunu rasvjetu i napajanje elektro nia i nia za SOS pozive u tunelu moraju biti otporni na poar prema E30/FE180. Isto vai i za kablove na koje je prikljuena oprema i elementi koji moraju imati sigurnost djelovanja i u sluaju poara odnosno moraju sauvati svoju funkcionalnost u sluaju poara najmanje 120 minuta. Treba dostaviti nain obrade i izvoenja krajeva kablova i sistem oznaavanja. Krajeve kablova treba jasno i neizbrisivo trajno oznaiti u skladu sa odgovarajuim emama povezivanja kablova sa ime se olakava provjeravanje ispravnosti zatvaranja kruga toka. Svaki kabel ima trajnu neizbrisivu naljepnicu ili ploicu koja se vrsto povee u blizini svakog kraja. Oznaka sadri referentni broj kabla u skaldu sa upustvima i spiskom kablova. Ulazi kablova u kulije (osim ulaza u prekidae sa napravama za zatitu IP 40 ili manje) izvode se sa uvodnim zaptivaima pri emu treba voditi rauna o rasporedu i sistemu namijetanja koji mora sprijeiti dostup tetoinama u okvir pri emu se teina kablova ne smije prenositi na spojnice. Spojnice treba kodirati i oznaiti u skladu sa emama za povezivanje i oznakama kablova sa ime se olakava izvoenje pravilnog povezivanja svih prikljuaka. Kabelske spojnice su otporne na vibracije, upotrebljava se zalivena izolacija koju proizvode specijalizirani proizvoai te ima istu sposobnost sprovoenja toka kao i sam kabel koji se na nju prikljuuje. Metalni dijelovi pod naponom izvode se na sigurnosnom razmaku odnosno zatieni na sluajni dodir. Poto se spojnice upotrebljavaju za upravljake, signalne i komunikacijske kablove, moraju se predvidjeti dodatna rezervna mjesta i mogunost za ugraivanje dodatnih spojnica. Sva oprema i spojne doze imaju odvojene spojnice za svaku icu ukjuujui i rezervne ile. Po itavoj instalaciji treba dosljedno potovati raspored odgovarajuih kablova i pripadajuih spojnica, sve u skladu i dogovoru sa Ininjerom nadzorom. Kablovi se na gradilite dopremaju u bubljevima ili kolutovima, pri emu se navijeni kabel mora zatititi od vanjskog uticaja. Prekinute navoje, kablove sa uzlovima ili abrazijama ne smiju se upotrebljavati. Vertikalno poloene kablove (u utorima zidova tunelskih cijevi ili na drugim mjestima) treba rasteretiti s upotrebom tipskih obujmica i nosaa koji se ugrauju na 30 cm. Pored toga kablove u vertikalnim utorima treba zatititi sa odgovarajuom toplotnom izolacijom (gledaj detalj). Sve navedene duine kablova su pribline. Izvoa odgovara za pravilnost izmjerenih duina na gradilitu koje mora prekontrolisati prije njihovog naruivanja. Polaganje kablova dozvoljeno je
strana 100 od 135
knjiga II - dio 3
samo po duini predvienih kabelskih trasa. Izvoa je u cjelosti odgovoran za zatitu kablova od oteenja u toku uskladitenja, polaganja ili pri neposrednom radu sa njima. Izvoa treba pripremiti i dostaviti na odobrenje spisak kablova za svaki sistem u kome su navedeni podaci o vrsti, presjeku, koliini, trasi i nainu prikljuivanja za svaki kabel.
2.3.13.1.3.
Zatita prekoraenja napona
Izvoa treba da upotrijebi i primijeni sve mjere za spreavanje uticaja i oteenja na elektrinoj opremi i instralaciji koja mogu nastati od udarnih struja, gromova ili drugih prekoraenja napona. Sve niskonaponske i komunikacijske kablove sa vodovima (ilama) metalne izrade koji ulaze u pogonske centrale, elektro nie ili komandni centar, treba zatititi od prekoraenja napona sa posebnim prednaponskim provodnicima za upravljake kablove. Izvoa treba da pripremi i dostavi detaljan projekat sistema zatite od prekoraenja napona koji odobrava Ininjer i Naruilac.
2.3.13.1.4.
Uzemljenje i izjednaavanje potencijala
Sve vidne metalne povrine konstrukcija i metali koji nisu u sastavu stvaranja elektrinog kruga, ukjuujui kutije za opremu, police i nosae kablova, treba meusobno povezati i uzemljiti. Montiraju se metalni (osim eljeznih) uloci za uzemljenje ili zavrtnjevi za povezivanje plaa kablova i ostale susjedne opreme. Ako se vie ormara montira zajedno i ine sastavljenu jedinicu tada se trak za povezivanje poloi bez prekida sa ime se obezbjeuje veza izmeu svih ormara. Prikljuci sa uzemljenje i povezivanje su bakreni, tipa zavrtnja ili obujmice. Ovi zahtjevi vae bez obzira na namjenu opreme i veliinu radnog napona. Izvoa mora izvesti sva potrebna povezivanja za uzemljenje i izjednaavanje potencijala na svim mjestima gdje je to potrebno. Montirju se svi potrebni odvodi prednapona koji mogu preuzeti sve uslove nastalih kvarova. Svi plati kablova moraju se meusobno povezati i prikjuiti na uzemljenje. Posebnu panju treba posvetiti pravilnom povezivanju i uzemljenju plata jednoilnih kablova. Ispitivanja i mjerenja omskog otpora na osnovnim i eventualno dopunjenim i uzemljenim sistemima (vodovima) izvode se po upustvima Ininjera. Protokol o mjerenju i ispitivanju sa rezultatima treba predati. Projekat sistema mora ukljuiti i zatitu od udara groma, zatitu od svih uticaja lutajuih struja itd. Sa ovim se spreavaju kvarovi u susjednim strujnim krugovima koji mogu proizrokovati oteenja ili nepravilno djelovanje opreme. Sabirnik uzemljenja za opremu niskog napona treba trajno povezati sa glavnim sabirnikom uzemljenja.
2.3.13.1.5.
Prihvaeni manji radovi
Svi strojevi i elektrini dijelovi moraju se osigurati na odgovarajui nain sa ime se obezbjeuje sigurnost svog osoblja u blizini naprava i instalacija. Oprema na podrujima koja su dostupna mora biti u potpunosti zatvorena, zatitne kutije sanduci moraju biti otporni i jaki da mogu preuzeti namjerna oteenja. Vanjske povrine moraju biti glatke bez nepotrebnih nepravilnosti i udubljenja na kojima se moe skupljati praina i vlaga. Ormari za opremu, police, ormarii i dr. moraju biti iz vrste montirane konstrukcije visokog kvaliteta. Vrata i poklopci za pristup moraju se obraditi i oblikovati na odgovarajui nain radi obezbjeenja bolje vrstoe. Sve nepotrebne komadie odpada treba odstraniti, varovi moraju biti isti, glatki i izvedeni bez greaka. tampane ploe moraju se izvesti iz stabilnih izolacijskih materijala pri emu meusobne veze moraju ostati trajno povezane sa ploom u svim uslovima. Ploa i tampano povezivanje moraju se zatititi od vremenskih uticaja, prljavtine, vlage itd. s odobrenim tehnikim rjeenjima finalne obrade.
knjiga II - dio 3
strana 101 od 135
Broj radova i veliina repera, kontraktora, prekidaa itd. mora biti to manje, utini releji moraju se kodirati i s kljuevima, kako bi se obezbijedilo postavljanje repera u pravilni poloaj i pravilno poravnanje kontakata. Kontakte razliitih napona na istom releju treba rasporediti u grupama po veliini napona jedna grupa za svaki napon moraju se mehaniki i elektrino odvojiti. Magnetne kontaktne povrine repera, kontraktora, prekidaa itd. ne smiju biti zarale, a rasporeuju se na nain koji eliminie mogunost skupljanja praine i padanje skupljene praine na kontakte za vrijeme skidanja pokrova releja ili kontraktora. Hermetiki releji, osim releja sa hermetikim kontaktom, moraju imati posebnu razdjelnu kutiju koja omoguava praenje djelovanja kontakata releja. U ukupno ugovorenim radovima moraju se svi elementi opreme opremiti sa identifikacijskim ploicama, sve prema navodima u nastavku, radi lake identifikacije u toku eksploatacije i odravanja. Sve ispisane ploice moraju biti jasne i itljive, dobro vidne i pritvrene sa ekserima, zavrtnjevima ili zakovicama. o Sklopke, osigurai, kontaktori, releji, spojnice itd.: Sve treba oznaiti i numerisati na samom elementu i na nosivoj ploi elementa, na unutranjoj strani vrata treba privrstiti funkcijsku emu. Za osigurae i sklopke mora se napisati nazivna vrijednost i napon toka. Funkconalne eme treba pripremiti na odobreni nain, jasno izcrtati sa crnim tuem i zatititi sa providnim plastinim materijalom. o Sastavni dijelovi: Ako se u zatitnom platu ili ormaru nalazi vie od jednog proizvoda sline vrste, onda svaki treba opremiti sa ugraviranom plastinom ploicom i navesti njegove funkcije. o Razdjelni ormari: Svaki ormar na svakom polju treba opremiti sa ugraviranom plastinom ili metalnom ploicom na kojoj su navedene funkcije i identifikacijski broj. Sva oprema mora imati sposobnost duenja radijskih smetnji sa ime se spreava ometanje djelovanja druge opreme bez obzira na izvor nastanka smetnji koje mogu biti od sijevanja, indukcije ili kondukcije. Spreavanje radijskih smetnji mora biti u skladu s CENELEC EN 55014 i EN 55015 i publikacijamia CISPR 14 i 15. Sve table za oznaku opasnosti i oznake upozorenja izvode se iz trajnog materijala, montiraju sa zavrtnjevima, klinovima ili zakovicama, sa jasnim i itkim natpisima u lokalnom i engleskom jeziku. Rije OPASNOST mora biti uoljiva i napisana sa veim slovima u odnosu na druge dijelove napisa. Veliinu slova i opremu upozorenja mora odobriti Ininjer. Boja slova mora biti crvena. Identini sastavni dijelovi unutar kompleta opreme moraju se izraditi u istoj veliini i moraju buti zamjenjivi. Sva oprema mora imati pravilne blokade, kako bi se obezbijedilo izvoenje samo pravilnih postupaka preklapanja i rada. Izvoa mora predvidjeti vlastite mjere za zatitu svih dijelova objekta i uskladitene opreme od oteenja i krae. Sav materijal za pritvrivanje, sidra, vijke i dr. u unutranjosti tunela i van njega mora se izvesti iz materijala odpornog na koroziju u skladu s materijalom, br. 14401 po DIN 17440 ili iz epoksidnih materijala odgovarajue mehanike nosivosti koji u pogledu odpornosti na poar odgovara uslovima standarda DIN 4102. U unutranjosti tunela, za privrivanje na temperaturu osjetljivih kablova linijskog kabla za dojavu poara i antenskog kabla tunelske radijske opreme dozvoljava se samo upotreba epoksidne spojnice za privrivanje, poto metalne spojnice prouzrokuju smetnje. Zalijevanje vijaka za sidranje u unutranjosti tunela izvodi se s epoksidnom smolom.
strana 102 od 135
knjiga II - dio 3
Izvoa izvodi sva ispitivanja, mjerenja i obezbijeuje odgovarajue strune ocjene od odgovarajuih institucija koje su potrebne po zavretku i konanom preuzimanju radova, ukljuujui i obezbjeenje potrebne opreme, radne sile i specijalista. Nacrti, koji prikazuju utore i druge graevinske elemente u zidovima (otvori, temelji, cijevi i dr.) moraju se ukljuiti u ove nulte specifikacije. Ove nacrte izvoa mora pregledati i garantovati da su uzeti u obzir svi utori u/ili kroz zidove graevinskih elemenata i kosntrukcije, a isti su potrebni za izvoenje radova ili montau elektro orpeme, naprava i instalacija. U sluaju da Izvoa zahtijeva bilo kakve dodatne utore ili otvore, onda ti utori moraju biti na lokacijama koje odobri Ininjer. Svi dodatni trokovi idu na teret Izvoaa. Svi otvori, naroito otvori kroz poarno sigurnosne zone, ahtove, ulazne i izlazne otvore itd., treba nakon dovrenja kabelskih radova zapuniti sa pjenom ili slinim nezapaljivim materijalom (FLAMRO ili slinim materijalom istog kvaliteta). Buenje ili rezanje betonskih zidova, podova i drugih konstrukcija mogu se izvoditi samo uz odobrenje Ininjera.
2.3.13.1.6.
Povrinska oteenja
Sva graevinska mehanizacija koja se upotrebljava u blizini finalno obraenih povrina, zidanih ili betonskih povrina ne smije isputati neistou, ulja i druge tetne materije. Sva graevinska mehanizacija mora se postaviti na odgovarajui nain i prilagoditi gore navedenim zahtjevima.
2.3.13.1.7.
Embalaa
Proizvodi, materijali i oprema moraju biti briljivo zapakovani za transport i uskladitenje na nain koji obezbjeuje zatitu od grubog ravnanja, vibracija i vremenskih uticaja i obezbijeuje transprot i uskladitenje na gradilitu bez oteenja. Sve kontaktne povrine, finalno obraene i osjetljive povrine, ivice i dr. moraju se zatititi na odgovarajui nain koji ne smije uticati na opti znaaj gore navedenih uslova.
2.3.13.1.8.
Garancija, odravanje, rezervni dijelovi
Izvoa prilae garanciju u skadu sa uslovima iz ugovora Naruioca i Izvoaa. Osim toga mora obezbijediti kompletne usluge redovnog odravanja i odravanja za iznenadne ispade, ukjuujui sve potrebne rezervne dijelove do kraja garantnog roka. Cijena iz ugovora sa izvoaem ukjuuje pokrivanje garancije i kompletne usluge odravanja ukjuujui sve gore navedene rezervne dijelove u garantnom vremenu. Svi trokovi povezani sa vraanjem bilo koga materijala ili opreme koja se ne popravlja na samoj lokaciji nego se alje u tvornicu ili druge subjekte (privredna udruenja, Institucije) na popravku, moraju se ukljuiti u ugovorenu cijenu sa Izvoaem. Prije dostavljanja izjave o konanom dovrenju radova izvoa mora dostaviti Ininjeru nadzoru detaljan sadraj posebnih alata, opreme za postavljanje i pripremu aparata i opreme za ispitivanje koja je potrebna za obezbijeenje gore navedenih kompleta usluge odravanja. Navedenu specifikaciju izvoa dostavlja na zahtjev Ininjera. Izvoa treba navesti lokalne subjekte (privredna udruenja, institucije) koji su na raspolaganju za odravanje te da li su ti subjekti kratkotrajnog ili dugotrajnog znaaja. Za svu opremu po pojedinim sistemima odnosno podsistemima mora Ponua, po vlastitom izboru, dostaviti spisak rezervnih dijelova sa cijenama koja se ukljuuje u konanu cijenu ponude. Ponua mora, za pojedine sisteme, dati i trokove odravanja za rok garancije od 2 godine sa odvojenom cijenom za materijale i radove. Navedene cijene za rezervne dijelove Izvoa ukljuuje u predraun radova. Osim toga treba predoiti odvojeni spisak rezervnih dijelova koje preporuuje za period po zavretku garantnog roka. Za ovaj spisak Izvoa navede orijentacione cijene ili fiksan iznos u predraunu radova. Period definie Naruilac. Za ove rezervne dijelove cijene navodi podizvoa, dok ih naruuje po svojoj volji Naruilac.
knjiga II - dio 3
strana 103 od 135
Cijene istih rezervnih dijelova moraju biti fiksne do perioda, koga definie Naruilac, nakon isteka roka garancije. Cijena rezervnih dijelova mora se podijeliti na trokove nabavke i torkove rada (ugraivanje i ispitivanje). Izoa treba da navede minimalni period za koji moe garantovati dobavljanje rezervnih dijelova. Ovaj period ne smije biti krai od 10 godina po zavretku garantnog roka. Cijene istih rezervnih dijelova u oba odvojena spiska (u garantnom roku i nakon isteka garancije) moraju biti jednake. Izvoa dostavlja upustva za ienje opreme i prostora. Prvo ienje izvodi Izvoa prije predaje objekta, nakon predaje korisniku ienje izvodi korisnik objekta.
2.3.13.1.9.
Standardi
Svi upotrebljeni i na osnovu ugovora dobavljeni materijali te svi projektni prorauni i ispitivanja moraju odgovarati gore navedenim standardima, osim ako u specifikacijama nije naveden drugi standard. Osim toga mogu se primijeniti i vaei standardi drave proizvoaa koji po miljenju Ininjera obezbijeuju isti ili vii nivo kvaliteta. Ako izvoa ponudi materijale, opremu, projektne izraune i ispitivanja koji su u skladu sa drugim standardima, tada treba priloiti sve detaljne razlike izmeu predloenog standarda i gore navedenih standarda te navesti obim uticaja na projekat i sposobnost opreme. Radovi i sve naprave, oprema i materijali koji su dio ovih specifikacija moraju biti u svim pogledima u skladu sa pravilima i propisima drave dobavljaa i bilo kojih drugih organa koji su mjerodavni za bilo koji dio rada i njegovog izvoenja.
2.3.13.2
ISPITIVANJA I MJERENJA
2.3.13.2.1.
Openito
Ispitivanja i mjerenja se obino podijele na tri grupe. Tvornika ispitivanja pri preuzimanju (F. A.T.) izvode se prije nabavke naprava, ispitivanja pri preuzimanju na gradilitu (S.A.T.) izvode se nakon dostave ili montae narava na gradilitu, konana ispitivanja obavljaju se nakon zavretka radova. Izvoa mora dostaviti prospekte za svu opremu i spisak ispitivanja koji se predlau za svaki dio opreme. U ovu dokumentaciju treba ukljuiti opti pregled dokumentacije i izvoenje svakog predloenog ispitivanja. Ni jedan ranije navedeni opis ili dokument ne smije ograniavati obaveze izvoaa da izvede svaki i sva ispitivanja koja su odreena i potrebna za dokazivanje dovoljne sposobnosti sistema. Postupci ispitivanja i vremensko rasporeivanje za svako ispitivanje pripremaju se na osnovu prethodno predloenog detaljnog opisa ispitivanja u skadu sa konanom ponudom sistema i na osnovu odobrenja Ininjera. Bez prethodnog odobrenja Ininjera nisu dozvoljena bilo kakva ostupanja. Izvoa na ovjeru dostavlja Ininjeru sve potrebne postupke ispitivanja i konani vremenski raspored ispitivanja najmanje 8 sedmica prije predvienog poetka preuzimanja tvornikih ispitivanja. Prije toga treba dostaviti prijedloge testiranja, koje mora ovjeriti Ininjer. Izvoa treba navesti kada treba dostaviti navedene predloge testiranja. Ako se u toku jednog ispitivanja otkriju nedostaci, onda nedostatke naprava treba detaljno obrazloiti Ininjeru. Na osnovu tih podataka Ininjer odluuje o stepenu nedostatka, odnosno, da li je nedostatak manja pogreka te da li je treba odkloniti prije nego se nastavi sa ispitivanjem. Manje greke su nedostaci koji se ustanove u toku ispitivanja i koji ne utiu negativno na djelovanje sistema u irem smislu te ih radi toga ne treba odklanjati prije nastavljanja ispitivanja i njegovog zavretka. Ako nedostatak nije mala greka, onda Ininjer odluuje o tome koji dio ispitivanja treba ponoviti. Ininjer ima pravo da zahtijeva ponavljanje svih ispitivanja, ako smatra, da nedostatak moe uticati na pojavu irih posljedica. Sve trokove povezane sa bilo kojim ponovnim ispitivanjem, snosi izvoa, ukjuujui trokove nadzora i investitora.
strana 104 od 135
knjiga II - dio 3
Ininjer ili njegov imenovani prestavnik ima neogranieni pristup do prostora izvoaa i dobavljaa za potrebe pregleda i ispitivanja u svakom vremenu. Ove zahtjeve izvoa mora saoptiti i navesti dobavljau prilikom naruivanja. Sve trokove koji su sa ovim povezani (prevoz, namjetanje) te trokove osoblja koji nadziru predmetna ispitivanja i preglede, snosi izvoa. Na opremu se izvode ostala i posebna ispitivanja, koja su navedena u tehnikim specifikacijama, priloenim Predmjerima radova te u drugim dijelovima specifikacije.
2.3.13.2.2.
o o o
Tvornika ispitivanja i mjerenja pri preuzimanju (F.A.T.)
Tvornika ispitivanja i mjerenja pri preuzimanju (F.A.T.) podijeljena su u tri grupe: ispitivanja uticaja okoline, tehnika ispitivanja, sistemska ispitivanja
Izvoa razvrstava ispitivanja u tri grupe u cilju smanjenja putnih trokova koji su povezani sa prisustvom Ininjera i/ili Naruioca za vrijeme izvoenja ispitivanja. Preuzimanje tvornikih ispitivanja izvodi se pod nadzorom Naruioca i Ininjera. Nakon zavretka svih ispitivanja, rezultati se dostavljaju Ininjeru koje prethodno ovjerava Naruilac ili prestavnik Ininjera, ako je prisutan pri bilo kom ispitivanju. Nakon prijema rezultata i ubjeenja da je oprema sa uspjehom podnijela predviena ispitivanja, Ininjer pismeno obavjetava izvoaa da moe izvriti nakavku opreme. Ako Ininjer smatra da oprema nije u skladu sa specifikacijama, opremu moe odbaciti sa ime obavljetava Izvoaa u pismenom obliku sa navedenim razlozima za odklanjanje predmetne opreme. Ininjer pismeno obavjetava Izvoaa o svim ustanovljenim manjim nedostacima te koje od tih manjih nedostataka treba odkloniti prije dobavljanja.
2.3.13.2.2.1
Ispitivanje uticaja okoline pri tvornikom preuzimanju
Ispitivanja uticaja okoline obavlja se na jednom komadu navedene opreme, a izvodi se dovoljno dugo prije tvornikog preuzimanja. Minimalna ispitivanja uticaja okoline moraju obuhvatiti ispitivanja na temperaturu, mraz i vibracije. Openito: U ovoj taki opisana su tri ispitivanja. Oprema mora uspjeno poloiti sva tri navedena ispitivanja. Potrebno je priloiti izjavu potpisanu od strane ovlatene ustanove za ispitivanje, da je ponuena oprema sa uspjehom poloila ispit ispitivanja utjecaja okoline. Naruilac i Ininjer zadravaju pravo da mogu promijeniti bilo koje ispitivanje ili sva ispitivanja u vremenu ispitivanja za preuzimanje opreme. Izvoai treba da navedu program za ova promijenjena ispitivanja. Ako nije drukije navedeno, ispitivanja uticaja okoline izvode se na opremi u pripadajuoj kutiji i pod punim optereenjem. Suha vruina: Kod ovog ispitivanja se po jedan komad svjetiljke, TV kamere, semafora, svjetlosnog znaka za oznaavanje prometne trake i promjenljivog prometnog znaka, postavi u komoru i ispostavi vruem sijevanju u slijedeim temperaturnim ciklusima: 20C u trajanju devet sati, zatim se temperatura linearno poveava do 40C za opremu u tunelima i zgradama te do 50C za drugu vanjsku opremu. Linearno poveanje temperature traje pet sati. Temperatura 40C i 50C odrava se pet sati, a zatim linearno smanjuje u sledeih 5 sati dod 20C. U toku ispitivanja oprema mora biti ukjuena i u punom pogonu.
Posebni tehniki uslovi za tunele Mraz:
Po jedan komad svjetiljke, TV kamere, semafora, svjetlosnog zraka za obiljeavanje prometne trake i promjenljivog prometnog znaka moraju sa uspjehom podnijeti ispitivanja na mraz sa postepenim mijenjanjem temperature. Poetna temperatura iznosi 15C, dok vremenski period ispostavljanja na ovoj temperaturi iznosi 16 sati. Oprema mora djelovati u skladu sa specifikacijom: o o o Vibracije: Ispitije se po jedan uzorak svjetiljke, TV kamere, semafora, svjetlosnog znaka za oznaavanje prometne trake, promjenljivog prometnog znaka i podunog ventilatora. Ispitivanje mora obuhvatiti zahtjeve navedene u taki 2.03.13.01.01 "Kvalitet materijala i izrade u pogledu seizmike odpornosti za ugraivanje unutar tunela. Ispitivanje izdrljivosti traja 6 sati u rasponu od 5 Hz do 35 Hz i sa ravnomjernom raspodjelom prema dole navedenim smjerima. Oprema se montira u njenom uobiajenom pogonskom poloaju i ispostavi vibracijama u vertikalnoj ravnini i u svakoj od dvije horizontalne ravnine. Ispitivanje izdrljivosti kod rezonannih frekvencija mora trajati 10 minuta. Oprema mora djelovati u skladu sa specifikacijama za svo vrijeme trajanja ispitivanja. prije nego se oprema postavi u komoru za ispitivanje nakon isteka jednog sata i 16 sati od poetne faze 15C nakon perioda oporavka
2.3.13.2.2.2
Tehnika tvornika ispitivanja i mjerenja za preuzimanje
Ako u specifikaciji nije drukije odreeno, izvode se kompletna funkcijska ispitivana, ukljuujui i odgovarajua standardna ispitivanja najmanje na jednom komadu svjetiljke, naprave za stalno napajanje (UPS) transformatora sa ciljem dokazivanja ispunjavanja tehnikih uslova iz specifikacije. Ispituje se i kompjuterska oprema i oprema za daljinsko upravljanje ukljuujui i periferne naprave.
2.3.13.2.2.3
Sistemska tvornika ispitivanja i mjerenja za preuzimanje
Sistemska funkcijska ispitivanja izvode se na karakteristinom dijelu sistema, da se dokae da sistem u potpunosti ispunjava specificirane tehnike i pogonske zahtjeve. Ako nije navedeno drukije, izvoa dostavlja detaljne podatke o broju i vrsti opreme koja se sastavlja u sistem. Dugi kablovski prikljuci se simuliraju sa simulirnim kabelskim ormarima (naprava za testiranje). Sisteme za prenos po optinim vlaknima ispituju se s prenosnim kablom u kompletnoj duini navijeni na kabelskom bubnju.
2.3.13.2.2.4
Ispitivanja i mjerenja na gradilitu za preuzimanje (S.A.T.)
Na svakom odsjeku ugraene opreme izvode se ispitivanja na gradilitu za preuzimanje tog odsjeka. Najmanje est sedmica prije bilo kakvog ispitivanja na gradilitu izvoa dostavlja Ininjeru pojedinosti ispitivanja i pojedinosti o opremi za ispitivanje koju predlae za izvoenje ovog ispitivanja. Dostavljene pojedinosti Ininjer mora obobriti. U bilo koje vrijeme izvoenja ugovorenih radova Izvoa na gradilitu obezbijeuje u pravilnom rasporedu po jedan komad od svake vrste instrumenata za testiranje, koji su potrebni za provjeravanje toka, napona, otpora i izolacije unutar obima i nivoa impedanc, koji su potrebni za sigurno ispitivanje opreme. Navedena oprema stoji na raspolaganju Ininjeru na gradilitu. Sa napredovanjem instalacijskih radova kontroliu se i evidentiraju otpori kablova. Identifikacija ila kablova potvruje se na oba broja kablova, a u sluaju komunikacijskih, alarmnih i kablova za upravljanje identifikacija se obavlja na obe strane svakog zatvorenog toka kruga. Izvedena ispitivanja na kablovima ovjerava Ininjer prije poetka ispitivanja pripadajue opreme. Izvoa izvodi sva potrebna ispitivanja koji se zahtijevaju po zakonu te radi zakljuenja osiguranja ukljuujui i programe za takva ispitivanja, preglede od strane ovlatenih organa, osoba ili
osiguravajuih zavoda. Izvoa mora dostaviti sve potvrde u propisanim i odobrenim oblicima na osnovu kojih se omoguava i odobrava putanje instalacije i opreme u pogon. Ispitivanja i mjerenja na gradilitu za ukljuivanje i stavljanje u pogon moraju pokazati: a) b) da je sva oprema, kabelska povezivanja, razvodi i dr. elektrino i mehaniki sigurna; da su sve blokade, izolatori i sigurnosni mehanizmi na vratima i poklopcima pravilno montirani i postavljeni; da su svi vidni metalni dijelovi povezani i uzemljeni te da su svi prikljuci i mjesta, za koje je zahtijevano uzemljenje za obzebijeenje sigurnosti i pravilnog pogona, pravilno uzemljeni u skladu sa zahtjevima proizvoaa; da su svi kablovi, provodnici i zavreci pravilno izvedeni, sigurni, pravilno montirani, pravilno oznaeni i ofarbani; sve faze, polovi, neutralni i zajedniki prikljuci pravilno prikljueni kao to zahtijeva odgovarajua prikljuna snaga na svim takama te da su naponi i frekvencija kod sve opreme pravilni i u skladu sa zahtjevima pravilnog djelovanja; svi vodovi za napajanje moraju biti pravilno osigurani sa osiguraima ili zatieni na drugi nain, da se obezbijedi zadovoljiva selektivna zatita i sigurno iskljuivanje za sluaj kvarova; da su svi kontakti pravilno poravnani i da nisu ispostavljeni prekomjernom troenju ili koroziji; da su svi zatitni poklopci pravilno montirani, da su pravilne i na svom mjestu sve ploice za upozorenje i oznaavanje i da je unutranjost svih ormara ista i bez odpadaka krajeva kablova, odnosno ostataka zatitnog plata kablova; da se u sluaju potrebe, ugrade, prikljue i montiraju akumulatori i da punioci akumulatora pravilno djeluju; da odpor izolacije svih kablovskih veza i opreme nisu manji od propisanih; da opori strujnih krugova ne prelaze vrijednosti koje obezbijeuju pravilno djelovanje protiv udara elektrine struje; da se s mjerenjima dokae povezanost metalnih masa (neprekinutost galvanskih veza); da odpor uzemljenja ne prelazi odpor zdruene mree uzemljenja; da su svi instrumenti za mjerenje ukljueni s pravilnim polovima i da pravilno djeluju; da pravilno djeluju svi indikatori i alarmi za pojavu kvarova; pored svih ispitivanja djelovanja koji su potrebni za uspjenu primopredaju radova, treba provjeriti djelovanje svih blokada, sekvenci i zatita, kao i postavljanje zatite za sluaj preoptereenosti i kratkih spojeva koji u normalnom pogonu nisu u upotrebi.
c)
d)
e)
f)
g) h)
i)
j) k)
l) m) n) o) p)
Ispitivanja i mjerenja na gradilitu, prilikom predaje i putenja u pogon, obavljaju se pod nadzorom Ininjera. Ispitivanja i mjerenja na gradilitu mogu izvoditi samo ovlatene institucije. Konana ispitivanja prilikom preuzimanja izvode se po uspjenom zavretku svih ispitivanja koja se obavljaju u toku predaje i nakon odklanjanja svih nedostataka koji su ustanovljeni u toku tih ispitivanja. Ispitivanja obuhvataju kompletna ispitivanja i djelovanja na izvedenim radovima kao cjelini te izabrana tehnika ispitivanja na nekim dijelovima opreme ili na itavoj opremi. Nakon zavretka ispitivanja na gradilitu za preuzimanje, izvoa, provjerava rezultate i dostavlja ih Ininjeru. Nakon prijema i provjere rezultata Ininjer pismeno obavjetava izvoaa. U toku ispitivanja za preuzimanje na gradilitu Ininjer obavjetava Izvoaa o ustanovljenim manjim nedostacima i grekama koje treba odkloniti prije poetka ispitivanja zavrenih radova.
2.3.13.2.3.
Ispitivanja i mjerenja nakon zavretka radova
Izoa obavjetava Ininjera kada treba poeti sa izvoenjem ispitivanja po zavretku radova. Prije poetka ispitivanja zavrenih radova treba obaviti manje popravke i greke koje su ustanovljene u toku prethodnih ispitivanja. Sistem mora biti u potpunosti sposoban za djelovanje i uspjeno djelovati. Ininjer usmjerava ona ispitivanja koja smatra da su potrebna. U tom periodu Ininjer mora imati na raspolaganju kompletan sistem. Potrebno je obavitii odgovarajue inspekcijske preglede.
2.3.13.3
KOLOVANJE KADROVA
2.3.13.3.1.1 OPENITO
Izvoa u toku trajanja ugovora daje na raspolaganje objekte i opremu za osposobljavanje na samoj lokaciji tunela i za kurseve osposabljavanja obezbijeuje da investitorovo osoblje, koje je predvieno za ovaj projekat, stekne kompletno znanje i dobro poznavanje svih dijelova projekta, svakodnevnog pogona, odravanje u toku pojave kvarova i redovnog odravanja te dijagnosticiranja kvarova elektroenergetskog napajanja opreme za nadzor i voenje prometa, procesne strojne i programske opreme te sistema za provjetravanje. Za ukupno kolovanje treba predvidjeti pet mjeseci po ovjeku (lanu ekipe za obrazovanje). Naruilac e imenovati lanove svoga osoblja koji e uestvovati na kursu osposobljavanja dok e im izvoa omoguiti pristup do podataka iz projekta i ostale dokumentacije sa ime se stvaraju uslovi za njihovo potpuno upoznavanje kroz sve vidike sistema. Uz objekte i opremu koju treba obezbijediti ukljueni su i kancelarijski prostori. Izvoa e angaovati kvalifikovane instruktore za voenje nastave s tim da njihovo angaovanje, u pogledu sposobnosti i kvalifikacije, treba da prethodno odobri Inenjer. Svu odgovarajuu i potrebnu opremu koja je potrebna za kompletno i uspjeno osposabljavanje osoblja (video, TV, dia i filmski projektori i dr.) obezbijeuje Izvoa. Sve ostale potrebe, ukljuujui smjetaj, prevoz, prehranu za sve polaznike kursa, obezbijeuje izvoa. U roku dva mjeseca po predaji radova izvoa mora pripremiti i predati program za kurs osposobljavanja na odobrenje Ininjera.
2.3.13.4
DOKUMENTACIJA
2.3.13.4.1.
o o o
Faze dokumentacije
Dokumentacija se priprema i predoava u etiri slijedee razliite faze: projekat za izvoenje (PZI), dokumentacija u toku realizacije ugovora, projekat izvedenih radova (PIR),
strana 108 od 135
Smjernice za graenje puteva o upustva za upotrebu i odravanje,
Sva dokumentacija je na lokalnom jeziku.
2.3.13.4.2.
Projekat za izvoenje
Osnovna namjena projekta za izvoenje je davanje kompletnih podloga za izvoenje ugovorenih radova. Sve dok Ininjer ne ovjeri projekat za izvoenje za sistem, izvoa ne smije naruiti bilo kakvu opremu i poeti sa proizvodnjom bilo kojih dijelova opreme. Sve dok Ininjer ne potvrdi zadnji predlog ili da izriito pismeno odobrenje. Izvedbeni projekat se predaje na odobrenje i ovjeravanje Ininjeru tokom prvih est mjeseci od poetka ugovora, a izvoa je u obavezi da odredi potrebno osoblje koje e se angaovati na pripremi i izradi vremenskog plana izvoenja radova. Projekat za izvoenje sistema sadri detaljne podatke i nacrte za slijedee: o o o o o o o o o o o o o o o o svu 20 kV opremu za napajanje, svu 400/230 V opremu za napajanje, svu opremu za izvanredno napajanje, svu opremu za osvjetlenje, svu opremu za provjetravanje, svu opremu za nadzor i voenje prometa s svim sastavnim dijelovima i kabelskim povezivanjima, sistem poarnog javljanja, sistem protiv kraa i obijanja, sve ostale sisteme koji nisu nabrojani, sistem TV nadzora i njegove pojedine dijelove, radijski sistem u tunelu, programsku opremu za sisteme za nadzor i voenje prometa, upravljanje rasvjete, provjetravanje energetskih naprava i svih sistema koji nisu navedeni, postupak za upravljanje procesorskog sistema, ispitivanja prilikom preuzimanja, spisak i prestavljanje dokumentacije, opremu za prenos podataka i opremu za komunikaciju.
2.3.13.4.3.
Projekat za izvoenje programske opreme
Projekat za izvoenje programske opreme sadri dijagrame i opise ukupne konfiguracije programske opreme s obrazloenjem djelovanja i meusobnog povezivanja razliitih programa. U sastavu projekta su specifikacije svih operacijskih funkcija i suelja (interface) koje treba obezbijediti u svakom procesnom sistemu. Treba predvidjeti suelja (interface) izmeu komponentnih programa i struktura podataka. Potrebno je specificirati poseban program za sva suelja (interface) u sistemu. Treba procijeniti i prikazati sve vremenske kritine tokove. Za svaki rad treba napraviti razgranienje vremenskog rasporeda i djelovanja memorije. Elaborat se mora koncentrisati na izradu i opis odgovarajueg i cjelovitog projektnog sistema s pojednostavljenim sistemima mijenjanja podataka itd. Ako se radi o standardnim programima, onda treba obezbijediti detaljnu dokumentaciju za svaki od njih te upotrebljavati standardni sistem referenci. U tom su ukljueni funkcijski opisi programa s diagramima toka, tabelarnim konfiguracijama, sueljima (interface), definicijama, vremenskim tokovima (upravljanje), protokolima koji se uvaju i izvornim protokolima. Za pakete programske opreme u redovnoj prodaji koja prestavlja dio konane aplikacijske programske opreme, treba predloiti detaljnu dokumentaciju prodavaa.
Za programsku opremu za voenje u redovnoj prodaji koja prestavlja dio konane aplikacijske programske opreme, treba priloiti detaljnu dokumentaciju prodavaa. Programska oprema za voenje mora se dopuniti s trenutnom (on-line) pomoi za operatera.
2.3.13.4.4.
Projekat izvoenja strojne opreme procesorskog sistema
Projekat za izvoenje strojne opreme daje se zajedno s standardnim pozicijama za kompletni (modularni) procesor i pripadajuim perifernjim napravama. U koliko treba bilo koju strojnu opremu projektovati ili zbog specifikacije promijeniti, tada se treba opredijeliti za specificirane tehnike podrobnosti. U elaborat se mora ukljuiti detaljan opis procesorskog sistema, nain prikjuivanja perifernih naprava i prenosa informacija ukljuujui i sistem za prenos podataka. Treba predloiti potpuno fizino razdvajanje opreme s tlocrtnim rasporedom i rasporedom meusobnih povezivanja i napajanja s elektrinom energijom.
2.3.13.4.5.
Mjerenja i ispitivanja u toku preuzimanja
Sve specifikacije ispitivanja te vremenski rasporedi ispitivanja koje treba obaviti u razliitim fazama pri preuzimanju, opisani su u takii 10.03.02, a iste treba finalizirati u fazi projekta za izvoenje. Ove specifikacije ine osnovu za sastavljanje detaljnijih postupaka ispitivanja. Ispitivanja strojne opreme: Potrebno je odrediti sve vremenske raspodjele ispitivanja strojne opreme. U ovo opredijeljenje moraju se ukljuiti pregledi i promjene, ako je potrebno i izvoaeva standardna tvornika ispitivanja. Osim toga treba obaviti pregled standardne dijagnostike. Ispitivanje programske opreme i sistema: Ova ispitivanja ukljuuju sva ispitivanja obavljena u toku preuzimanja koja su izvedena na individualnim programima i na kompletnom sistemu. Potrebno je predoiti detaljne specifikacije ispitivanja, vremenski raspored za sva ispitivanja za dokazivanje sposobnosti i pravilnog djelovanja sistema. Pored toga treba odrediti redoslijed ispitivanja i objedinjavanje opreme u grupe za svako ispitivanje.
2.3.13.4.6.
Dokumentacija u toku izvoenja ugovorenih radova
Radi odravanja veze izmeu podizvoaa i Ininjera potrebno je da se za svaki pojedini dio specifikacije izradi dokumentacija za svaki izvreni rad u obliku koji se moe odmah izdati poto se sa njom ne smije ekati do izrade projekta izvedenih radova. Modularni nain sastava ove dokumentacije predlae izvoa. Poglavlja koja su predata u toku realizacije ugovora sa izvoaem vae kao osnova poto e radovi koji se nastavljaju uticati na ve izvedene radove radi ega e nastupiti neophodne promjene. Od bistvenog znaaja je da se, u sluaju potrebe, dostavi dokumentacija u vie novih primjera. Projekat izvoaa mora sadravati podatke o kooperantima (pomagaima) koji su po osnovu ugovora angaovani na izradi dokumentacije. Posebnu panju treba posvetiti unoenju podataka i saznanjima za prezentiranje podataka. Radi toga treba svu dodatnu dokumentaciju, koja se izrauje u toku trajanja ugovora, izraditi u obliku koji omoguava njeno ukljuivanje u odgovarajue finalne projekte izvedenih radova (PIR). Komplet izvoda standardne autorske dokumentacije sa kompletnu opremu koja je dobavljena po vaeom ugovoru, treba dostaviti u roku prvih est mjeseci od potpisa ugovora. Moe se prihvatiti da se takva standardna dokumentacija predloi kao dio dokumetnacije koju ini projekat za izvoenje.
2.3.13.4.7.
o o
Dokumentacija za izvoenje prirunici za sisteme
Dokumentaciju za izvoenje (prirunici za sisteme) sastavljaju slijedei dijelovi: prirunik za programsku opremu, prirunik za programiranje,
strana 110 od 135
knjiga II - dio 3
Smjernice za graenje puteva o o
prirunici za strojnu opremu, odravanje i servisiranje ukljuujui i svu opremu izvan stanice, prirunik za operatere u tunelu.
U finalne prirunike za sisteme treba ukljuiti standardnu dokumentaciju i projektnu dokumentaciju koja je predoena u vremenu trajanja ugovora. Za informaciju i ovjeravanje Ininjeru se dostavljaju tri primjera nacrta (osnove) prirunika za sisteme. Dostavljanje se obavlja najmanje est sedmica prije poetka ispitivanja za preuzimanje na gradilitu. Nacrt prirunika mora imati jednak broj dijelova i format kao i finalni prirunik za sistem. Nova izdanja se predlau, ako su potrebna radi predaje u eksploataciju i ispitivanja na gradilitu. Nakon ovjeravanja jedan primjer nacrta izvoau. dokumentacije sa potrebnim promjerama treba vratiti
est kompletiranih kompleta finalnih prirunika za sisteme sa est primjera kompletnog stvarnog pregleda sadraja, dostavljaju se prije izdavanja potvrde o preuzimanju. Pored toga treba obezbijediti etiri izvoda prirunika za odravanje i servisiranje opreme lokalne stanice prema spisku koji je naveden u taki 2.03.13.04.
2.3.13.4.8.
Prirunik za programsku opremu
Programska oprema mora biti projektno usmjerena. U standardnu detaljnu pomo za programiranje treba ukljuiti u prirunik za programiranje. Radi troga prirunik za programsku orpemu obuhvata sistemske programe i zapise (protokole) sistemskih podataka. Sve informacije moraju biti u skladu s specifikacijom sistema izvedenog elaborata. Prirunik mora obrazloiti cjelokupnu konfiguraciju programske opreme s diagramima toka pri emu treba posvetiti posebnu panju takama na koje se mogu prikljuiti slijedei programi. Bistvenog znaaja je prestavljanje i razlaganje, kompletne konfiguracije djelovanja bez obzira na podrobnosti izvrenog prorama radi ega se omoguava lake razumijevanje za svakog kompetentnog programera koji eli specificirati ili ukljuiti u sistem novi program. U optem opisu treba navesti djelovanje memorije i vrijeme pojedinanog rada sa navedenim gornjim granicama rezervnog kapaciteta. U nastavku slijedi detaljan opis svakog zadatka u operacijskom sistemu, ukljuujui i programe za nadziranje, izvravanje i upotrebljavanje. Svaki program mora imati opti opis sa dijagramom toka i stvarnim protokolom i komentarom. Format svih struktura podataka treba dati u drugom dijelu prirunika, ispise podataka u formatu diagrama, u obliku koji se moe zdruiti sa sistemom za auriranje podataka. Izvorni protokoli za vsu dobavljenu programsku opremu, ukljuujui i knjiicu standardnih i aplikacijskih programa, ine sastavni dio tog prirunika, osim za pakete programske opreme, koji se mogu dobiti u neposrednoj prodaji i za koje se mogu kupiti samo prava za upotrebu.
2.3.13.4.9. sistema
Prirunik za strojnu opremu, odravanje i servisiranje procesnih
Prirunik mora sadravati opis kompletnog sistema opreme sa postupcima odravanja. Postupak odravanja za tunel Trojane mora sadravati i navode da regulaciju prometa, u sluaju radova na odravanju ili prometnoj nesrei, mora izvoditi osoblje za odravanje u komandnom centru u Vranskom. Za standardnu opremu ukljuuje se autorska zatiena dokumentacija. Opis opreme poinje s optom konfguracijom sistema i nacrtima raspodjele koji prikazuju lokaciju svake jedinice sa blokovnim emama i opisom djelovanja. Detaljni opis sastavljenih jedinica mora obrazloiti njihovo djelovanje. Treba priloiti blokovne eme koje prikazuju tok i interekciju podataka, logine diagrame ema toka s vrednosnim komponentama i emu opteg rasporeda ukljuujui i emu kabelskih povezivanja koji pokazuju povezivanje izmeu opreme. Treba predloiti spisak dijelova i eme povezivanja s tim da treba paziti da isti ne oteavaju razumijevanje opisa djelovanja. Postupci odravanja sadre
knjiga II - dio 3
strana 111 od 135
dijagnosticiranje kvarova, ispitivanje i namijetanje, zamjenu jedinica, redovno strojno servisiranje i rad opreme za testiranje. Treba obrazloiti upotrebu programa za ispitivanje s upustvima za njihovu upotrebu po pojedinanim koracima pri emu je potrebno posebno priloiti detaljan spisak programa. Potrebno je dodati korake za zamjenu jedinica kompjuterskog sistema s nastavljanjem i provjeravanjem napona napajanja itd., svuda gdje to odgovara. Redovno strojno odravanje treba biti obuhvaeno. Radi lake upotrebe od strane osoblja na odravanju treba, za slijedeu upotrebu, povezati pojedina poglavlja kao to je u nastavku navedeno: o o o o o o o o o o o o o o o 20 kV sistem za napajanja s elektrinom energijom, 400/230 V sistem za napajanje s elektrinom energijom sistem zasilnog napajanja s elektrinom energijom, sistem rasvijete, sistem provjetravanja, saobraajne znakove i semafore, voenje prometa, sistem za mjerenje koncentracije CO, vidljivost i protok zraka, opremu video sistema i automatsku detekciju saobraaja, sistem poarnog javljanja, sistem zatite protiv krae, radijske naprave u tunelu, sistem za nadzor i upravljanje, sistem poarnih vodova, ostala signalizacija, komandni centar u Vranskom i oprema za prenos podataka.
2.3.13.4.10. Prirunik za rukovodioca tunela

Ovaj prirunik treba posebno napisati, za upotrebu od strane operatera tunela u svim komandnim centrima. Mora sadravati specifini komplet postupaka i upustava koji su potrebni za uspjeno upravljanje sistema. Treba ukljuiti i upustva o postupanju u razliitim prometnim konfiguracijama uz pomo sistema. Prirunik za komandni centar u Vranskom i podreene nadzorne stanice moraju sadravati: o o upustva po pojedinim koracima za stanja greaka, poarna, alarmna i sva druga alarmna stanja, upustva po pojedinim koracima o upotrebi kompletne opreme na pultovima, ukljuujui s TV nadzorom.
Prirunik mora biti primjeran za stalnu upotrebu.
2.3.13.4.11. Oblik dokumentacije

Sva dokumetnacija mora biti u lokalnom jeziku. Sva dokumentacija mora biti opremljena sa brojem i datumom izrade. Sva dokumentacija mora imati pregled sadraja s kompletnim stvarnim pregledom u financijskim prirunicima. Sva dokumentacija mora biti izraena u jedinstvenom formatu u skladu sa zahtjevima Naruioca. Sve eme u vezi s izvedenom dokumentacijom moraju se umanjiti na veliinu (visinu) strane, uvezane i opremljene s pravilnim pozivom na tekst. Radi lake upotrebe moraju se presaviti tako,
da je tekst vidan. Izvedbena dokumentacija mora biti vezana u trajne tvrde vanjske korice. Korice moraju biti u obliku slobodnih listova i omoguavati jednostavnu zamjenu odnosno zamjenu pojedinih strana. Svaka mapa mora biti oznaena s dobro istljivim nazivom koji se upotrebljava na prednjoj i na zadnjoj strani. Posebnu panju treba posvetiti da se kod pisanja sve dokumentacije ne izlazi iz pretpostavke da su strunjaci ve upoznati sa sistemom i da ga poznaju. Tekoe se mogu predvidjeti na upravljakim ploicama, aktiviranju prekidaa na ploama i utinim jedinicama. Potrebno je predati 7 izvoda svakog dokumenta.
2.3.13.4.12. Nacrti izvoaa

Izvoa dostavlja i predoava od Ininjera zahtijevane kopije svih nacrta, eme i detalje sve opreme, u nekin sluajevima i u cjelini. Kopije se dostavljaju povremeno u obliku koji zahtijeva Ininjer. Izvoa je duan da dostavi Ininjeru bilo kakve nacrte u svako vrijeme koje Ininjer zahtijeva. Ininjer privremeno ovjerava vezane eme i druge sline nacrte za koje smatra da nisu zavreni sve dok nije izvedena zadovoljiva instalacija i ispitivanja. Izvoa dostavlja ematsku blokovnu emu opreme koja prikazuje nain na koji treba ispuniti funkcionalne zahtjeve te specifikacije. Osim toga dostavlja opti raspored kabelskih povezivanja s ocjenom ukupne koliine kablova. Svi nacrti moraju biti zasnovani i temeljeni na stvarnim dimenzijama graevinske konstrukcije. Stvarne dimenzije graevinske konstrukcije provjerava izvoa. U roku jednog mjeseca od podpisa ugovora izvoa dostavlja program izrade projekata sa detaljnim podacima u vezi sa oznaavanjem, kategorijama i sadrajem nacrta koji e u toku izvoenja ugovorenih radova sluiti za izvoenje odnosno izradu, predaju i ovjeravanje nacrta i svih drugih podataka koji su potrebni Ininjeru i povezani s projektom ugovorenih radova. Program mora biti u skladu s zahtjevima izrade, dobavljanja i ugraivanja ugovorenih naprava i opreme u cilju ispunjavanja zahtjeva iz ugovora. Pri tome se mora uzeti razumno vrijeme potrebno da Ininjer proui i ovjeri sve nacrte, izraune i grafikone koje je dostavio izvoa. Nikakvo ovjeravanje bilo kog nacrta od strane Ininjera ne moe osloboditi izvoaa bilo kakve obaveze i odgovornosti iz ugovora, odnosno njegove odgovornosti za kvalitet izvedenih radova i ispunjavanje svih pogonskih uslova. U roku dvanaest sedmica od preuzimanja radova, izvoa mora dostaviti podatke o dimenzijama opreme koju treba namjestiti u prostorima za opremu i detalje kabelskih trasa i proboja te podatke za unos opreme u predviene prostore. Bilo kakva zakanjenja nisu dozvoljena i nee se tolerisati.
2.3.13.4.13. Nacrti Ininjera

Namjena ovih nacrta je prikazivanje opte situacije. Izvoa odgovara za pregled svih graevinskih radova, da se moe ugraditi sva predviena oprema.
2.3.13.4.14. Nacrti izvedenih radova (PIR)

Izrada nacrta izvedenih radova spada u dio ovih specifikacija. Nacrti izvedenih radova su revidovani nacrti projekta za izvoenje, koji prikazuju stvarno izvedene radove. Izvoa dostavlja nacrte izvedenih radova u jednom originalu koji se moe kopirati i koji je izraem na osnovu originala. Nacrti moraju biti opremljeni sa imenima potpisnika Naruioca, Ininjera i Izvoaa. Iz potpisanog originala svakog nacrta iskopira se pet kopija projekta. Zajedno sa nacrtima izvedenih radova izvoa dostavlja est kompleta knjiica (broura) u smanjenoj veliini (veliina A3) nacrta izvedenih radova. Svi detalji, dimenzije i dr. na nacrtima u smanjenoj veliini moraju biti jasno prepoznatljivi i itljivi. Sve konane nacrte izvedenih radova mora ovjeriti Ininjer koje zajedno sa knjigama smanjene veliine A3 predaju Ininjeru najkasnije u roku tri mjeseca od datuma izdavanja potvrde o zavretku radova.
knjiga II - dio 3
strana 113 od 135
Svi trokovi vezani za gore navedene nacrte ukljueni su u ugovorenoj cijeni izvoaa. Nacrti izvedenih radova sadre: o za strojnu opremu: o o o o konstrukcijske nacrte, upustva za upotrebu, funkcijske blokovske eme, nacrte instalacija s brojevima strujnih krugova i tano navedenom vrstom ugraene opreme, razvodne eme s brojevima strujnih krugova, mjerenja za dokazivanje ispravnosti zatitnih mjera i postavljanja selektivne zatite sistema zatite, mjerenja potronje energije, precizno numerisanje tipova aparata (ukljuujui opremu koju dobavljaju drugi i koja e se prikljuiti na bilo koju gore navedenu instalaciju), sisteme uzemljenja. konstrukcijske nacrte, strujne i pogonske eme, dodatne strujne eme, tamo gdje su potrebne, tane spiskove bilo koje ugraene opreme sa tanim opisom te opreme, podruje regulacije prekidaa. konstrukcijske nacrte, strujne eme, funkcije blokovnih ema, spisak koliina itd. nacrte dvinih vodova s dimenzijama.
za elektro instalacije:
za rekidae:
za opremu:
za glavno i sekundarno povezivanje kablova
Za ove nacrte upotrebljavaju se tipovi kablova i potrebne snage s tipskim presjekom i mjerodavnim duinama kablova.
2.3.13.4.15. Upustva za upravljanje i odravanje

Pored ve navedenog u poglavljima 2.03.13.04.07 do 2.03.13.04.13 potrebno je predati Naruiocu sva ostala upustva za upravljanje i odravanje za sve sisteme i naprave tako da Naruilac ima komplet upustava za upravljanje i odravanje svih ugraenih sistema, naprava i instalacija.
2.3.13.5
REZERVNI DIJELOVI I ODRAVANJE
Za svu opremu po pojedinim sistemima odnosno podsistemima mora Ponua, po vlastitom izboru, dostaviti spisak potrebnih rezervnih dijelova s cijenama koje se ukljuuju u konanu cijenu ponude. Ponua mora, za pojedinane sisteme, dati trokove odravanja za itavo vrijeme garantnog roka s odvojenom cijenom za materijal i radove za dvije godine.
strana 114 od 135
knjiga II - dio 3
2.3.14 SPISAK RADOVA

STAVKA br. 01 01 01 01 01 05 OPIS STAVKE
PRIPREMNI RADOVI Iskolavanje i geodetsko snimanje Iskolavanje i geodetsko snimanje dionica usjeka portala, dionica na kojima se izgradnja tunela izvodi pokrivenim usjekom i miniranih dionica tunela (lijeva i desna cijev) Obaranje drvea i uklanjanje 05 12111 ienje i uklanjanje, prenik stabla do 15 cm Sjeenje i uklanjanje drvea 05 12112 Sjeenje drvea, prenik stabla 15 - 50 cm, vlasnitvo klijenta Vaenje panjeva 05 Vaenje panjeva, prenika 15 - 50 cm, odlaganje Zastoj cjelokupne izgradnje tunela 05 Zastoj na gradilitu usljed vie sile ili u skladu sa odlukom Nadzora u trajanju due od 1 sedmice ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA Skidanje humusa, odlaganje 05 21 111 Skidanje humusa, odlaganje za kasniju upotrebu iroki iskop 05 21 211 10 21 212 15 21 213 20 21 214 25 21 215 iroki iskop tla niske nosivosti iroki iskop lakog tla iroki iskop glinovitog materijala iroki iskop meke stijene iroki iskop vrste stijene iroki iskop za betonske lukove 05 21 211 10 21 212 15 21 213 20 21 214 iroki iskop tla niske nosivosti iroki iskop lakog tla iroki iskop glinovitog materijala iroki iskop meke stijene
01 02 01 02 01 03 01 03 01 04 01 04 01 05 01 05
02 02 01 02 01 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02
Posebni tehniki uslovi za tunele 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 02 03 02 03 02 03 02 04 02 04 02 04 02 05 02 05 02 05 02 05 02 05 02 07 02 07 02 07 02 11 02 11 03 03 01 03 01 03 02 03 02 03 02 03 02 03 03

strana 116 od 135
25 21 215 05 21 211 10 21 212 15 21 213 20 21 214 25 21 215
iroki iskop vrste stijene iroki iskop za betonske lukove iroki iskop tla niske nosivosti iroki iskop lakog tla iroki iskop glinovitog materijala iroki iskop meke stijene iroki iskop vrste stijene Prevoz iskopanog materijala
05 05
Prevoz iskopanog materijala na udaljenosti od 13 km Prevoz iskopanog materijala na udaljenosti od 5 km Iskop temelja
05 21 323 10 21 363
Iskop jame, irine do 1,0 m i 1,0 - 2,0 m dubine u glinovitom materijalu Iskop jame, irine 1,0 - 2,0 m i 1,0 - 2,0 m dubine u glinovitom materijalu Iskop graevinske jame
05 21 413 10 21 423 15 21 433 20 21 443
Iskop do 1,0 m dubine u glinovitom materijalu Iskop od 1,0 - 2,0 m dubine u glinovitom materijalu Iskop od 2,0 - 4,0 m dubine u glinovitom materijalu Iskop preko 4,0 m dubine u glinovitom materijalu Zatrpavanje
05 42212 10 42212
Zatrpavanje prirodnim slinovitim materijalom Zatrpavanje i zbijanje prirodnim glinovitim materijalom Zatrpavanje (betonski luk)
05
Zatrpavanje i zbijanje POTPORNE KONSTRUKCIJE I IZVOENJE ZATITE KOSINA Iskop za buene ipove
10
Iskop i izvoenje buenih ipova, prenika 100 cm Bueni ipovi, sidrena glava i greda
05 53 244 10 53 615 15 53 831
Izvoenje podune grede dim. 0.5 x 1.1 m (0.5 x 1.5 m) Izvoenje sidrenene vertikalne grede dim 0.4 x 1.0 m (0.85 x 0.85 m) Izvoenje sidrene grede dim 0.7 x 0.8 m (0.85 x 0.85 m) Mlazni beton
Smjernice za graenje puteva 03 03 03 03 03 03 03 03 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 06 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 11 03 11 03 11 03 11 03 12 03 12 03 13 03 13 05 05 05 10 15 05 10 15 20 05 10 15 20 20 25 30 05 10 15 20 25 30 05 10 15 20 Mlazni beton d = 5cm Mlazni beton d = 10cm Mlazni beton d = 15 cm Mlazni beton d = 20 cm Armatura za mlazni beton
Armaturna mrea tipa MAG 500/560 - Q 189 Armaturne ipke tipa RA 400/500 Zatitna ograda H = 1.85 m (mrea) Kamena betonska obloga, ispuna humusom Kameni betonski zid, debljine 0.6 m Pristupni put, irine 4 m, tampon 0.5 m Betonski luk Armaturna mrea tipa MAG 500/560 - Q 503 Beton MB 30 PVC folija + voal politlak 300 SN sidro 32 mm, L = 9 m, F = 250 kN, udaljenost 0.3 m SN sidro 32 mm, L = 6 m, F = 250 kN, udaljenost 0.3 m SN sidro 32 mm, L = 4 m, F = 250 kN, 1 kom/4 m2 Poliester sidro, L = 4.0 m, 1 kom/4 m2 Mlazni beton za betonski luk Mlazni beton d = 5cm Mlazni beton d = 10cm Mlazni beton d = 15 cm Mlazni beton d = 20 cm Drenana buenja bez catitne cijevi do D = 100 mm Buenje bez zatitne cijevi 0 - 10 m Buenje bez zatitne cijevi 10 - 20 m Buenje bez zatitne cijevi 20 - 30 m Drenana buenja sa zatitnim cijevima do D = 100 mm Buenje sa zatitnim cijevima 0 - 10 m Perforirane PVC cijevi D = 50 mm Perforirane PVC cijevi 0 - 10m
03 14 03 14 03 14 03 14 03 15 03 15 03 15 03 15 03 15 03 16 03 16 03 16 03 16 03 16 03 17 03 17 03 17 03 17 03 18 03 18 03 18 03 18 03 21 03 21 03 22 03 28 03 29 05 05 05 05 05 10 15 05 10 15 05 10 15 20 05 10 15 20 05 10 15
Vertikalno buenje sa jezgrovanjem min. D = 80 mm Buenje sa jezgrovanjem, 0 - 10 m Buenje sa jezgrovanjem, 10 - 20 m Buenje sa jezgrovanjem, 20 - 30 m Horizontalno ili pod nagibom buenje sa jezgrovanjem D = 80 mm Buenje sa jezgrovanjem 0 -10 m Buenje sa jezgrovanjem 10 - 20 m Buenje sa jezgrovanjem 20 - 30 m Buenje sa jezgrovanjem 30 - 40 m Dodatno plaanje za ojaavanje tla Buenje sa jezgrovanjem 0 -10 m Buenje sa jezgrovanjem 10 - 20 m Buenje sa jezgrovanjem 20 - 30 m Buenje sa jezgrovanjem 30 -40 m SN - sidra SN-sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 4,0 m SN-sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 6,0 m SN-sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 9,0 m IBO - sidra IBO - sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 3,0 m IBO - sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 4,0 m IBO - sidra, granino optereenje min. 250 kN duina 6,0 m Kabelska sidra Sidro, stvarno optereenje min. 700 kN, duina 21 m (slobodni dio 10 m, vezni dio 11 m) Sidro, stvarno optereenje min. 700 kN, duina 24 m (slobodni dio 10 m, vezni dio 14 m) Sidro, stvarno optereenje min. 450 kN, duina 24 m (slobodni dio 10 m, vezni dio 14 m) Sidro, stvarno optereenje min. 700 kN, duina 23 m (slobodni dio 10 m, vezni dio 13 m) Odvodnjavanje u toku izvoenja radova (betonski luk) 05 05 Privremeni kanal Odvodnjavanje (betonski luk) PEHD drenane cijevi 100 mm
03 45 03 45 03 45 03 45
strana 118 od 135
Smjernice za graenje puteva 03 45 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 46 03 47 03 47 03 47 03 48 03 48 03 48 03 48 03 48 03 48 03 48 03 48 04 04 01 04 01 04 01 04 01 04 01 04 01 04 01 04 01 04 01 20 30 35 40 45 50 60 65 05 10 15 20 25 30 35 05 10 05 05 05 05 05 05 05 05 05 05 05 05
Tok odvodnjavanja - tampon 16-32 mm, debljina 30 cm Odvodnjavanje - kanali oko portala Kanali Betonska cijev 500 mm Kanal za odvodnjavanje zatien mlaznim betonom Betonska cijev 300 mm PEHD cijev 250 mm PEHD cijev 100 mm PEHD cijev 125 mm Privremeni betonski aht 1.0m/100cm Reviziono okno 0.8 m/150 cm Privremeni rezervoar 3 x 1.5 x 1 m Talonica Tlani test s vodom (Lugeon) Tlani test s vodom pomou jednog pakera Tlani test s vodom pomou dvostrukog pakera Mjerenje Nabavka i postavljanje trostrukog ekstenzometra (7, 14 i 20 m) Vertikalna inklinaciona igla - 4 komada, nabavka i postavljanje, dubina do 35 m Hidraulike elije za mjerenje optereenja, radno optereenje 1000 kN Mjerna sidra, 6 m Mjerna sidra, 9 m Geodetske take mjerne taka na povrini, gredama, kuama i drugim objektima Monitoring stanica za mjerenje primarnog naponskog stanja ISKOP TUNELA (PODZEMNI ISKOP) Iskop kalote (vertikalni potkop) Iskop kalote u klasi stijene B2 Iskop kalote u klasi stijene C2 Iskop kalote u klasi stijene C3 Iskop kalote u klasi stijene C5 Iskop kalote u klasi stijene PC Iskop kalote u klasi stijene SCC Iskop kalote u klasi stijene CA Klasa iskopa kalote/nia za parkiranje
Posebni tehniki uslovi za tunele 04 01 04 02 04 02 04 02 04 02 04 02 04 02 04 02 04 02 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 03 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 04 05 04 05 04 05 05 10 20 30 35 40 50 65 70 20 30 35 40 45 50 60 65 70 20 30 35 40 60 65 70 70
Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop kalote (niskop) Iskop kalote u klasi stijene B2 Iskop kalote u klasi stijene C2 Iskop kaloteu klasi stijene C3 Iskop kalote u klasi stijene C5 Iskop kalote u klasi stijene SCC Klasa iskopa kalote/nia za parkiranje Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop stepenice (vertikalni potkop) Iskop stepenice u klasi stijene B2 Iskop stepenice u klasi stijene C2 Iskop stepenice u klasi stijene C3 Iskop stepenice u klasi stijene C5 Iskop stepenice a u klasi stijene PC Iskop stepenice u klasi stijene SCC Iskop stepenice u klasi stijene CA Klasa iskopa stepenice / nia za parkiranje Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop stepenice (niskop) Iskop stepenice u klasi stijene B2 Iskop stepenice u klasi stijene C2 Iskop stepenice u klasi stijene C3 Iskop stepenice u klasi stijene C5 Iskop stepenice u klasi stijene SCC Klasa iskopa stepenice / nia za parkiranje Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop podnonog svoda sa uzdunom podjelom (vertikalni potkop) Iskop podnonog svoda (maksimalna duina 12 m) Klasa stijene u kojoj se izvodi iskop podnonog svoda/nia za parkiranje (maksimalna duina 12 m) Iskop podnonog svoda sa uzdunom podjelom (niskop)
04 06 04 06 04 06 05 10
Iskop podnonog svoda (maksimalna duina 12 m) Klasa stijene u kojoj se izvodi iskop podnonog svoda/nia za parkiranje (maksimalna duina 12 m)
strana 120 od 135
knjiga II - dio 3
Smjernice za graenje puteva 04 07 04 07 04 07 05 10
Iskop podnonog svoda bez uzdune podjele (vertikalni potkop) Iskop podnonog svoda (maksimalna duina 6 m) Klasa stijene u kojoj se izvodi iskop podnonog svoda/nia za parkiranje (maksimalna duina 6 m) Iskop podnonog svoda bez uzdune podjele (niskop) 05 10 Iskop podnonog svoda (maksimalna duina 6 m) Klasa stijene u kojoj se izvodi iskop podnonog svoda/nia za parkiranje (maksimalna duina 6 m) Iskop podnonog svoda (podnoni svod od mlaznog betona) vertikalni potkop 05 70 Iskop podnonog svoda Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop podnonog svoda (podnoni svod od mlaznog betona) niskop 05 70 Iskop podnonog svoda Iskop kalote u klasi stijene SWG ALTERNATIVA UMJESTO SCC Iskop privremenog podnonog svoda u kaloti 05 Iskop privremenog podnonog svoda Iskop privremene temeljne stope 05 Iskop privremene temeljne stope Iskop kalote i stepenice za popreni prolaz za pjeake 05 Iskop kalote i stepenice za popreni prolaz za pjeake Dalji iskop 05 10 15 20 Iskop podnonog svoda za popreni prolaz za pjeake Iskop nia Iskop nia i popreni prolaz za pjeake Iskop za preoblikovanje profila tunela zbog neoekivanih deformacija, ukljuujui ruenje mlaznog betona Dodatno plaanje za iskop usljed ometanja u izvoenju radova, koje je prouzrokovao dotok vode > 10 l/s, kalota 05 Dodatno plaanje zbog dotoka vode > 10 l/s Dodatno plaanje za iskop usljed ometanja u izvoenju radova, koje je prouzrokovao dotok vode > 10 l/s, stepenica 05 Dodatno plaanje zbog dotoka vode > 10 l/s
04 08 04 08 04 08
04 09 04 09 04 09 04 09 04 09 a 04 09 04 10 04 10 04 11 04 11 04 12 04 12 04 13 04 13 04 13 04 13 04 13
04 14 04 14 04 15 04 15
04 16 04 16 04 17 04 17 04 17 04 18 04 18 04 18 05 10 05 10 05
Dodatno plaanje za iskop usljed ometanja u izvoenju radova, koje je prouzrokovao dotok vode > 10 l/s, podnoni svod Dodatno plaanje zbog dotoka vode > 10 l/s Privremena kontrola vode u niskopu Pumpe, kapaciteta 5 - 10 l/s Pumpe, kapaciteta 10 - 15 l/s Prevoz iskopanog materijala na nasip ili deponiju Prevoz iskopanog materijala od istonog portala na deponiju na udaljenosti od 1 km Prevoz iskopanog materijala od zapadnog portala na deponiju na udaljenosti od 4 km Prekid u izvoenju iskopa 05 10 15 15 Prekid u izvoenju iskopa 6 - 12 h Prekid u izvoenju iskopa work > 12 h Zastoj zbog visoke koncentracije gasova 2 - 12 h Zastoj zbog visoke koncentracije gasova > 12 h OSIGURANJE TUNELA Mlazni beton za kalotu, stepenicu i nie 15 20 25 30 30 Mlazni beton d = 15 cm Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 25 cm Mlazni beton d = 30 cm Mlazni beton d = 35 cm Mlazni beton za kalotu, stepenicu i nie 15 20 25 30 30 Mlazni beton d = 15 cm Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 25 cm Mlazni beton d = 30 cm Mlazni beton d = 35 cm Mikroarmirani mlazni beton za kalotu, stepeniceu i nie 15 Mikroarmirani mlazni beton za kalotu, stepeniceu i nie Mlazni beton za podnoni svod
04 20 04 20 04 20 04 20 04 20 07 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 01 07 02
strana 122 od 135
Smjernice za graenje puteva 07 02 07 02 07 02 07 02 07 02 07 02 07 02 07 03 07 03 07 03 07 03 07 03 07 03 07 04 07 04 07 05 07 05 07 05 07 05 07 06 07 06 07 07 07 07 07 07 07 07 00 05 10 05 05 10 15 05 05 10 05 10 00 05 10 00 05 10 Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 30 cm Mlazni beton d = 35 cm Mlazni beton za podnoni svod Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 30 cm Mlazni beton d = 35 cm
Mlazni beton za privremeni podnoni svod kalote Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 25 cm Mlazni beton za privremeni podnoni svod kalote Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton d = 25 cm Mlazni beton za privremene temeljne stope Mlazni beton d = 20 cm Mlazni beton za osiguranje radnog ela Mlazni beton d = 3 cm Mlazni beton d = 5 cm Mlazni beton d = 10 cm Ispunjavanje upljina mlaznim betonom Mlazni beton Armatura za mlazni beton Armaturna mrea Q189 Armaturna mrea Q283 Armaturne ipke tipa RA 400/500
07 07 07 07 07 07 07 07 07 08 00 05 10
Armatura za mlazni beeton Armaturna mrea Q189 Armaturna mrea Q283 Armaturne ipke tipa RA 400/500 Dodatno plaanje za mlazni beton otporan na sulfate
Posebni tehniki uslovi za tunele 07 08 05
Dodatno plaanje za mlazni beton otporan na sulfate,dimenzije cu m2x debljina u m = m3 Dodatno plaanje za postavljanje elemenata podgrade, vie od 50 m iza radnog ela tunela
07 09 07 09 07 09 07 09 07 09 07 10 07 10 07 10 07 10 07 10 05 10 15 20 05 10 15 20
Mlazni beton d = 10 cm Mlazni beton d = 15 cm Mlazni beton d = 20 cm Armaturna mrea MAG 500/560 SN-sidra SN-sidra, kritino optereenje min. 250 kN, duina 3.0 m SN- sidra, kritino optereenje min. 250 kN, duina 4.0 m SN- sidra, kritino optereenje min. 250 kN, duina 6.0 m SN- sidra, kritino optereenje min. 250 kN, duina 9.0 m SN - sidra
07 10 07 10 07 10 07 10 07 10 07 11 07 11 07 11 07 11 07 11 05 10 15 20 05 10 15 20
SN-sidra SN- sidra,kritino optereenje min. 250 kN, duina 3.0 m SN- sidra,kritino optereenje min. 250 kN, duina 4.0 m SN- sidra,kritino optereenje min. 250 kN, duina 6.0 m SN- sidra,kritino optereenje min. 250 kN, duina 9.0 m Injektirana sidra Pobijena injektirana sidra, tip-IBO, kritino optereenje min. 250 kN, duina 3.0 m Pobijena injektirana sidra, tip-IBO, kritino optereenje min. 250 kN, duina 4.0 m Pobijena injektirana sidra, tip-IBO, kritino optereenje min. 250 kN, duina 6.0 m Pobijena injektirana sidra, tip-IBO, kritino optereenje min. 250 kN, duina 9.0 m Swellex sidra 05 10 15 20 Swellex sidro, duina 3.0 m, kritino optereenje min. 100 kN Swellex sidro, duina 3.9 m, kritino optereenje min. 100 kN Superswellex sidro, duina 3.0 m, kritino optereenje min. 200 kN Superswellex sidro, duina 3.9 m, kritino optereenje d min. 200 kN Dodatno plaanje za sidra u stazi za pjeake zbog malog razmaka 05 10 SN - sidra IBO - sidra
07 12 07 12 07 12 07 12 07 12 07 13 07 13 07 13
strana 124 od 135
Smjernice za graenje puteva 07 13 07 14 07 14 07 14 07 14 07 14 07 14 07 14 07 14 07 15 07 15 07 15 05 10 05 10 15 05 10 15 15 Swellex sidra elini lukovi elini lukovi TH - 21
Reetkasti nosa ALWAG PS 70/20/30 (alternativa u B2) elini lukovi TH -24 elini lukovi elini lukovi TH - 21 Reetkasti nosa ALWAG PS 70/20/30 (var. u B2) elini lukovi TH -24 Platice eline platice, d = 6.0 mm ,1.6 m duina eline platice, d = 6.0 mm ,2.0 m duina
07 16 07 16 07 16 07 16 07 17 07 17 07 17 07 17 07 18 07 18 07 18 07 19 07 19 07 19 07 20 07 20 07 20 05 10 05 10 05 10 05 10 15 05 10 15
Injektirane cijevi za podgraivanje - koplja Injektirane cijevi za podgraivanje, 1 1/2" 2.0 m duina Injektirane cijevi za podgraivanje, 1 1/2" 3.0 m duina Injektirane cijevi za podgraivanje, 1 1/2" 4.0 m duina Podgraivanje koplja (armaturne ipke D = 28 mm) Podgraivanje 2.0 m duina Podgraivanje 3.0 m duina Podgraivanje 4.0 m duina Pobijene cijevi za podgraivanje - koplja Pobijene cijevi za podgraivanje, 1 1/2" 3.0 m duina Pobijene cijevi za podgraivanje, 1 1/2" 4.0 m duina Podgraivanje IBO sidra - koplja Podgraivanje 3.0 m duina Podgraivanje 4.0 m duina Dodatno plaanje za izvoenje podgrade tunela na udaljenosti preko 50 m iza radnog ela tunela SN-sidra (6 i 9 m) IBO-sidra (6 i 9 m)
knjiga II - dio 3
strana 125 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele 07 22 07 22 07 22 07 22 07 22 07 22 07 23 07 23 07 23 07 23 07 23 07 23 08 08 01 08 01 08 01 08 01 08 01 08 02 08 02 08 02 08 03 08 03 08 03 08 04 08 04 08 04 05 10 05 10 05 57621 10 53511 05 10 15 20 05 10 05 10 05 10 05 10 Mikroipovi
Pobijena injektirana sidra, tip-IBI ili slian, duina 4,0 m Pobijena injektirana sidra, tip IBI ili slian, duina 6,0 m Mikroipovi Pobijena injektirana sidra, tip IBI ili slian, duina 4,0 m Pobijena injektirana sidra, tip IBI ili slian, duina 6,0 m Cijevni tit eline cijevi D=4" duina 15 m eline cijevi D=4" duina 15 m, buene iz predusjeka Cijevni tit eline cijevi D=4" duina 15 m eline cijevi D=4" duina 15 m, buene iz predusjeka HIDROIZOLACIJA I ODVODNJAVANJE Hidroizolacija Hidroizolacija tunela (ukljuujui jedan sloj geotekstila) Vezni mlazni beton za zalivanje (3 - 5 cm) Hidroizolacija popreni prolaz za pjeake (ukljuujui jedan sloj geotekstila) Vezni mlazni beton za zalivanje (3 - 5 cm) staze za pjeake Hidroizolacija dionica na kojima se tunnel izvodi pokrivenim usjekom Hidroizolacija dionica na kojima se tunnel izvodi pokrivenim usjekom (ukljuujui dva sloja geotekstila) Vezni mlazni beton za zatitu hidroizolacione membrane (10 cm) Hidroizolacija spojeva Gumena traka ugraena u beton Gumena traka za spojnice Drenane kolektorske cijevi Drenane kolektorske cijevi (dionica na kojoj se tunel izvodi otkopomiskopom) D = 300 mm betona MB 30 Drenane kolektorske cijevi (minirana dionica tunela) D = 300 mm betona MB 30 Popreno povezivanje drenae
08 05 08 05 08 05 05 10
Drenane kolektorske cijevi (dionica na kojoj se tunel izvodi otkopomiskopom) D = 200 mm Drenane kolektorske cijevi (minirana dionica tunela) D = 200 mm
strana 126 od 135
08 06 08 06 08 06 08 07 08 07 08 08 08 08 08 08 08 09 08 09 08 10 08 10 08 11 08 11 08 11 08 11 08 12 08 12 08 12 05 10 05 10 15 05 05 05 10 05 05 10
Bona drenaa Bona drenaa (dionica na kojoj se tunel izvodi otkopom-iskopom) D = 200 mm Bona drenaa (minirana dionica tunela) D = 200 mm Prikupljanje vode u sekcijama miniranja pomou cijevi Savitljive PVC-cijevi 1 1/2 '' Mekane PVC cijevi, polu opna Mekane PVC cijevi D = 100 mm Mekane PVC cijevi D = 200 mm Drenane PVC cijevi sa filterom, D = 4 cm Drenane cijevi Drenana buenja na miniranim sekcijama (u skladu sa stavkom 08 09) Drenana buenja na miniranim sekcijama Povezivanje PVC cijevi sa bonom drenaom PVC-cijevi D = 50 mm PVC-cijevi D = 75 mm PVC-cijevi D = 100 mm ahtovi ahtovi za ienje upljih ivinjaka Reviziona okna na glavnoj tunelskoj drenanoj cijevi D=300 mm na kolovozu (dionica na kojoj se tunel izvodi otkopom-iskopom i minirani tunel), D=100 cm, h=140cm Poklopci za ahtove od livenog eljeza 05 Poklopac za revizionu niu INOX na glavnoj drenai tunela, dionica na kojoj se tunel izvodi pokrivenim usjekom i klasina tunelska dionica VA4, 145x205 cm Poklopac za revizioni aht tunela za prosjeeni ivinjak 500 kN od livenog eljeza 700x700 mm Poklopac za aht na glavnoj drenanoj kolektorskoj cijevi 500 kN od livenog eljeza D=660 mm Rezervoar za otpadne vode 05 43 132 Izvoenje kanalizacije od plastinih cijevi, koje se polau na podlogu od cement betona, prenika 20 cm
08 13 08 13
08 13 08 13
10 15
08 14 08 14
knjiga II - dio 3
strana 127 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele 08 14 08 14 08 14 08 14 08 14 08 14 08 14 08 14 08 14 08 15 08 15 09 09 01 09 01 09 01 09 02 09 02 09 03 09 03 09 04 09 04 09 05 09 05 09 06 09 06 09 06 09 07 09 07 09 07 05 10 05 10 05 05 53114 05 53 124 05 05 53244 10 53254 05 10 10 44 172 15 44 173 25 30 35 40 58 624 45 59 361 50 59412
Izvoenje kanalizacije od plastinih cijevi, koje se polau na podlogu od cement betona, prenika 15 cm Izrada ahta od cement betona, kruni isjeak prenika 100 cm, i dubina od 100 do 150 cm Izrada ahta od cement betona, kruni isjeak prenika 100 cm, i dubina od 150 do 250 cm Izrada poklopca od livenog eljeza za 25 Mp tip D, D= 600 mm Izrada poklopca od livenog eljeza za 25 Mp tip D, dim. 600/600 mm 35 kg elinih sidara za privravanje eline konstrukcije Penjalice Gornji epoksidni premaz na betonskoj povrini, debljina 0,3 mm Zatita toplog pocinavanja prosjene debljine 43 micrometra Privremena drenaa Privremena drenaa BETONIRANJE I ARMATURA Konstruktivni armirani beton (pokriveni usjek) Priprema i ugradnja mjeavina armiranog cemen-betona MB 30 Priprema i ugradnja mjeavina armiranog cemen-betona MB 30 Beton za izradu temelja (pokriveni usjek) Greda temelja MB 30 Beton za popunjavanje iznad temeljne ploe (pokriveni usjek) Priprema i ugradnja mjeavine obinog cement betona MB 10 Beton za izradu posteljice (pokriveni usjek) Priprema i ugradnja mjeavine obinog cement betona MB 10 Konstruktivni armirani beton (betonski luk) Priprema i ugradnja armiranog cement betona MB 30 Beton za izradu luka podnonog svoda (klasina dionica tunela) Beton za izradu luka podnonog svoda MB 30 Beton za izradu luka podnonog svoda MB 30, popreni prolaz za pjeake Beton za popunjavanje iznad luka podnonog svoda (minirani tunel) Beton MB 15 Beton MB 15, popreni prolaz za pjeake
strana 128 od 135
09 08 09 08 09 08 09 09 09 09 09 09 09 10 09 10 09 11 09 11 09 12 09 12 05 05 05 05 10 05 10
Beton za izradu temelja (minirani tunel) Beton za izradu temelja MB 30 Beton za izradu temelja MB 30, popreni prolaz za pjeake Beton za izradu unutranje obloge Beton za izradu unutranje obloge MB 30 Beton za izradu unutranje obloge MB 30, popreni prolaz za pjeake Armirani beton za izradu unutranje obloge Armirani beton za izradu unutranje obloge MB 30 Betonska obloga za nie Betonska obloga za nie MB 30 Dodatno plaanje za beton otporan na sulfate, unutranja obloga Dodatno plaanje za beton otporan na sulfate
09 13 09 13 09 14 09 14 05 05
Pumpanje betona za prekoprofilski iskop Pumpanje betona Prefabrikovani beton (pokriveni usjek i minirani tunel) Prefabrikovani beton za ivinjake MB 40 (standardna duina 100 cm), ukljuujui armaturu i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala) Prefabrikovani beton za ivinjake MB 40 (standardna duina 100 cm), staze za pjeake Prefabrikovani beton za uplje ivinjake MB 40 (standardna duina 100 cm), ukljuujui armaturu i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala) Prefabrikovani beton za plou kabelskog kanala MB 40 standardne duine 100 cm, irine 75 cm i debljine 12 cm, ukljuujui armaturu (min. 5 kg/m1) i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala) Dodatno plaanje za ivinjake - popreni prolaz za pjeake MB 40 (zakrivljeni blokovi) ukljuujui armaturu i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala) elina pokrivna ploa za kabelske kanal (140 x 74 cm), debljina projektovana za tokasto optereenje 100 kN Prefabrikovani beton za ivinjake (tip 1) MB 40 (standardna duina 100 cm), nie za parkiranje, ukljuujui armaturu i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala)
09 14 09 14
10 15
09 14
20
09 14
25
09 14
30
09 14
35
Posebni tehniki uslovi za tunele 09 14 40
Prefabrikovani beton za uplje ivinjake MB 40 (standardna duina 100 cm), nie za parkiranje, ukljuujui armaturu i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala) Prefabrikovani beton za ivinjake (tip 2) MB 40 (standardna duina 100 cm), nie za parkiranje Prefabrikovani beton za plou kabelskog kanala MB 40 (standardne duine 100 cm), nie za parkiranje, ukljuujui armaturu (min. 5 kg/m) i zalivanje spojeva (primjenom trajno elastinog materijala). Komponente betona (pokriveni usjek i klasina dionica tunela)
09 14 09 14
45 50
09 15 09 15 09 15 09 16 09 16 09 17 09 17 09 18 09 18 09 19 09 19 05 05 05 05 05 10
Beton za popunjavanje MB 10 u i ispod kabelskog kanala Betonska greda MB 15, staza za pjeake Armirani beton za pregradni zid E-nie, klasina dionica tunela Zid od armiranog betona d = 10 - 15 cm Viak betona za ispunjavanje upljina usljed nepovoljnih geolokih uslova Beton MB 30 Viak betona jer nije dolo do deformacije stijene Beton MB 30 Armatura (betonski luk) Priprema i ugradnja rebraste armature (RA 400/500 - 2, prenika 14 mm i vie)-zahtjevna armatura Armatura (pokriveni usjek)
09 20 09 20 09 20 09 20 09 20 09 20 05 52 222 10 52 232 15 52 312 20 52 314 25 52 315
Priprema i ugradnja rebraste armature (RA 400/500, prenika do 12 mm)srednje zahtjevna armatura Priprema i ugradnja rebraste armature (RA 400/500-2, prenika do 14 mm i vie)- srednje zahtjevna armatura Priprema i postavljanje mrea od valjanog elika (CBM-50 - MAG 500/560, prenika 4-12mm) teina preko 2 do 3 kg/m2 Priprema i postavljanje mrea od valjanog elika (MAG 500/560, prenika 4-12mm) teina preko 4 do 6 kg/m2 Priprema i postavljanje mrea od valjanog elika (MAG 500/560, prenika 4-12mm) teina preko 6 kg/m2 Armirani minirani tuneli (nie)
09 22 09 22 09 22 09 23
strana 130 od 135
10 15
Armaturna mrea MAG 500/560 - vrsta Q 385 Armaturne ipke RA 400/500 Premaz betonske povrine
Smjernice za graenje puteva 09 23 09 23 09 23 09 24 09 24 09 24 09 25 09 25 09 26 09 26 09 27 09 27 05 05 05 05 10 05 10 15 Priprema betonske povrine
Dvostruki premaz bonih zidova (do + 0,2 m) Dvostruko premaz krova (preko + 2,0 m) Prorezi u unutranjoj oblozi Prorezi u unutranjoj oblozi 23cm x 13cm Prorezi u unutranjoj oblozi 5cm x 5cm Kablovske cijevi poloene u beton Kablovske cijevi D = 5 cm Popreno povezivanje PVC cijevi Popreno povezivanje PVC cijevi D = 110 mm Popreno povezivanje kabelskih kanala Popreno povezivanje kabelskih kanala PVC cijevima ispod kolovoza D=120 mm (3 po nii) Elektro ahtovi postavljeni na portalima
09 28 09 28 09 29 09 29 10 10 01 10 01 10 02 10 02 10 02 10 03 10 03 10 03 10 04 10 04 10 04 05 10 05 10 05 10 05 05 05
Elektrini ahtovi dimenzija 80 x 80 cm i dubine do 1 m Poklopac za aht Poklopac za aht za aht 500 kN od livenog eljeza 800x800 mm GEOTEHNIKA MJERENJA Klinovi za mjerenja konvergencija i markeri Klinovi za mjerenja konvergencija i markeri (reflektori) Nabavka i postavljanje sondanog ekstenzometra (trostruka ipka) Mjerna glava i sidro za ekstenzometar sa tri ipke (2, 4 i 6 m) Mjerna glava i sidro za ekstenzometar sa tri ipke (3, 6 i 9 m) Nabavka i postavljanje mjernih sidara Mjerna sidra, kritino optereenje 250 kN, duina 6 m Mjerna sidra, kritino optereenje 250 kN, duina 9 m elija radijalnog pritiska elija kontaktnog pritiska (za radijalni napon) elija kontaktnog pritiska (za tangencijalni napon)
knjiga II - dio 3
strana 131 od 135
10 05 10 05 10 06 10 06 10 07 10 07 10 07 10 07 10 07 10 07 10 07 10 08 10 08 10 08 10 09 10 09 10 10 10 10 11 11 01 11 01 11 01 11 01 11 02 11 02 11 02 11 02 11 03 11 03 05 05 10 15 05 10 15 05 05 05 10 05 10 15 20 25 30 05 05
Mjera istezanja - deformer Betonska elija (za tangencijalni napon) Laboratorijska ispitivanja uzoraka mlaznog betona Laboratorijska ispitivanja Izvoenje mjerenja Mjerna sekcija MS - I Mjerna sekcija MS - II Mjerna sekcija MS - III Mjerna sekcija MS - IV Mjerna sekcija MS - V Mjerna sekcija MS - VI Klinovi za mjerenje slijeganja Klinovi za mjerenje slijeganja na kuama Klinovi za mjerenje slijeganja povrine Izvoenje monitoringa podzemnih voda (uzorkovanje hemijske analize) Izvoenje monitoringa podzemnih voda Tumaenje i ocjenjivanje geotehnikih mjerenja s obzirom na naredbu Nadzora Tumaenje i ocjenjivanje PREDBUENJE I UVRIVANJE Injekciono crijevo Injekciono crijevo 4 m Injekciono crijevo 6 m Injekciono crijevo 9 m Uvrivanje i injektiranje pod pritiskom Cementna suspenzija PC 275 Cementna suspenzija PC 375 Bentonit aditivi Buenje sa jezgrovanjem Buenje sa jezgrovanjem 0 - 10m
strana 132 od 135
knjiga II - dio 3
Smjernice za graenje puteva 11 03 11 03 11 04 11 04 11 04 11 04 11 05 11 05 11 05 11 05 11 06 11 06 11 06 11 06 11 07 11 07 11 07 11 07 11 08 11 08 11 08 11 09 11 09 11 09 11 10 11 10 11 10 11 11 11 11 11 12 05 05 10 05 10 05 10 05 10 15 05 10 15 05 10 15 05 10 15 10 15 Buenje sa jezgrovanjem 10 - 20m Buenje sa jezgrovanjem 20 - 30m Dodatno plaanje za jezgrovanje Buenje sa jezgrovanjem 0 - 10m Buenje sa jezgrovanjem 10 - 20m Buenje sa jezgrovanjem 20 - 30m
Dodatno plaanje za cementiranje i ponovno buenje Buenje sa jezgrovanjem 0 - 10m Buenje sa jezgrovanjem 10 - 20m Buenje sa jezgrovanjem 20 - 30m Buenje bez zatitnih cijevi Buenje bez zatitnih cijevi 0 - 5m Buenje bez zatitnih cijevi 5 - 10m Buenje bez zatitnih cijevi 10 - 20m Dodatna stavka za plaanje cementiranja i ponovnog buenja Buenje bez zatitnih cijevi 0 - 5m Buenje bez zatitnih cijevi 5 - 10m Buenje bez zatitnih cijevi 10 - 20m Buenje sa zatitnim cijevima (bez jezgra) do 80 mm Buenje sa zatitnim cijevima 0 - 10m Buenje sa zatitnim cijevima 10 - 20m Dodatna stavka za silazno buenje sa zatitnim cijevima Buenje sa zatitnim cijevima 0 - 10m Buenje sa zatitnim cijevima 10 - 20m Tlani test s vodom (Lugeon) Tlani test s vodom sa jednim pakerom Tlani test s vodom sa dvostrukim pakerom Buenje sa jezgrovanjem u betonu/mlaznom betonu Buenje sa jezgrovanjem u betonu/mlaznom betonu Izvoenje buotine sa zatitnim cijevima D = 250 mm za vatrogasni vodovod izmeu povrinske i distributivne vodovodne nie u tunelu
knjiga II - dio 3
strana 133 od 135
Posebni tehniki uslovi za tunele 11 12 12 12 01 12 01 12 01 05 10 05
Izvoenje buotine sa zatitnim cijevima D = 250 mm UZEMLJENJE U TUNELU Uzemljenje Fe - Zn traka 40 x 4 mm za uzemljenje, sa nosaima i spojnicama za sistem uzemljenja osnovnog temelja Fe - Zn traka 25 x 4 mm za uzemljenje za popreno povezivanje traka glavnog uzemljenja kao i za povezivanje traka u kabelskom kanalu IZGRADNJA PUTA (KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA) Donji nosei sloj
13 13 01 13 01 13 01 13 02 13 02 13 02 14 14 01 14 01 14 01 14 01 14 02 14 02 14 02 14 02 14 03 14 03 14 03 14 03 14 03 14 03 14 03 14 03 14 03 05 10 15 20 25 30 35 40 05 10 15 05 10 15 05 10 05 10
Mjeavina ljunka stabilizovanog cementom 20 cm Sloj bitumena i ljunka 5 cm Radovi na kolovoznoj konstrukciji Betonska greda 24 cm Liveni asfalt 3 cm RADNA SNAGA I OPREMA Radovi izvan tunela Kvalifikovani radnici na povrini Obueni radnici na povrini Nekvalifikovani radnici na povrini Minirani tunel Kvalifikovani radnici na miniranoj dionici tunela Obueni radnici na miniranoj dionici tunela Nekvalifikovani radnici na miniranoj dionici tunela Graevinska oprema Kamion do 1,5 kapaciteta za vuu Kamion do 3,0 kapaciteta za vuu Kamion, damper do 5,0 kapaciteta za vuu Kamion, damper do 7,0 kapaciteta za vuu Kamion, damper do 10,0 kapaciteta za vuu Bager 1,0 m3 viljuka Utovariva-gusjeniar 60 - 90 PS Utovariva-gusjeniar 90 - 130 PS
strana 134 od 135
Smjernice za graenje puteva 14 03 14 03 15 15 01 15 01 15 01 15 01 15 01 15 01 15 01 05 10 20 25 30 40 45 50 Utovariva toka 60 - 90 PS Utovariva toka 90 -130 PS BIOTEHNIKO OZELENJAVANJE Ozelenjavanje Nabavka i zasaivanje umskih vrsta Nanoenje humusa 15 cm Zasijavanje trave Stabilizacija kosina vrbama Ojaano tlo Zasaivanje u izbuenim otvorima
knjiga II - dio 3
strana 135 od 135

2-3 Posebni Tehnicki Uslovi Za Tunele

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2-3 Posebni Tehnicki Uslovi Za Tunele

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina

DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo

Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Dio 3: POSEBNI TEHNIKI USLOVI ZA TUNELE

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

Posebni tehniki uslovi za tunele

Smjernice za graenje puteva

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

2.3.1.2 SPISAK RADOVA

2.3.1.3 MJERENJE I PLAANJE

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Posebni tehniki uslovi za tunele

Smjernice za graenje puteva

ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA

2.3.2.2 IROKI ISKOP

2.3.2.2.4. MJERENJA 2.3.2.2.4.1 Skidanje sloja humusa

2.3.2.2.4.2 iroki iskop

2.3.2.2.4.3 Iskop temelja

2.3.2.2.4.4 Iskop graevinskih jama

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

2.3.2.4 PREVOZ ISKOPANOG MATERIJALA

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Posebni tehniki uslovi za tunele

Smjernice za graenje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

POTPORNE KONSTRUKCIJE I ZATITA KOSINA

2.3.3.1 OPTI ZAHTJEVI

2.3.3.1.1. NAIN IZVOENJA

2.3.3.1.2. DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE

2.3.3.1.3. DOZVOLJENA ODSTUPANJA U IZVOENJU

2.3.3.1.5. OPREMA I NABAVKA MATERIJALA

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Posebni tehniki uslovi za tunele

Smjernice za graenje puteva

2.3.3.2 BUENI IPOVI

2.3.3.3 SIDRENE GREDE

2.3.3.4 MLAZNI BETON

2.3.3.6 KABELSKA SIDRA

2.3.3.6.2. MATERIJALI 2.3.3.6.2.1 Opte

2.3.3.6.2.2 ice za prednaprezanje

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

2.3.3.6.2.3 Cementni malter za zalivanje

2.3.3.6.2.4 Zatitne cijevi

2.3.3.6.2.5 Sidrene glave

2.3.3.6.3. ZAHTJEVI SISTEMA 2.3.3.6.3.1 Zatita od korozije

2.3.3.6.3.2 Sistem planiranja sidara

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Posebni tehniki uslovi za tunele

Smjernice za graenje puteva

2.3.3.6.4. SIDRENJE 2.3.3.6.4.1 Buenje

2.3.3.6.4.2 Tlani test sa vodom

2.3.3.6.4.3 Ugradnja sidara

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Smjernice za graenje puteva

Posebni tehniki uslovi za tunele

2.3.3.6.5. POSTUPCI ISPITIVANJA SIDARA