Uradi sam - Susenje voca SUSENE JABUKE I KRUSKE Zdrave plodove jabuka i krusaka oljustite od kozice, prepolovite, ocistite

od semena, a zatim susite u rerni na 50 C oko 2 sata, a zatim voce nanizite na kanap i okacite na promajno i prohladno mesto, moze da stoji na terasi, ali nikako ne treba biti izlozeno jakim suncevim zracima. Voce prekriti gazom da bi ste ga zastitili od insekata. Kad se voce potpuno osusi staviti ga u papirnu kesu na kojoj ste izbusili nekoliko manjih rupica, da bude vazduha i cuvati na suvom, prohladnom i tamnom mestu. Ovo cuvanje osusenog voca vazi i za ostalo suseno voce za koje slede recepti: VISNJE I TRESNJE Zdravim plodovima otkinite peteljke, pa ih rasirite na cist stolnjak, prekrijte ih gazom i ostavite na promajnom mestu da se susi. Vazno je da voce cesto prevrcete, da bi se ravnomerno osusilo. SUVE SLJIVE Krupne i zdrave sljive operite i dobro obrisite cistom krpom, pokidajte im peteljke, poslazite u tepsiju oblozenu cistim belim papirom i stavite u mlaku rernu(oko 50 C) 2sata da se prosuse. Sljive iznesite na sunce, pa ih posle 3 dana vratite ponovo u rernu na 50 C oko 2 sata, pa ponovo na sunce. Ovo uradite jos jedanput. Posle treceg puta susenja sljiva u rerni, sljive nanizite na konopac, prekrijte gazom i okacite na promaji jos 2-3 dana. KAJSIJE I BRESKVE Kajsije i breskve operite,dobro obrisite i prepolovite, pa izvadite koscice, a zatim susite u rerni na 50C oko 2 sata. Voce nanizite na kanap, okacite na prohladno mesto i prekrijte gazom. Kad se kozica smezura i voce potpuno osusi, stavite ga u papirnu kesu, na kojoj ste izbusili nekoliko rupica i cuvajte na tamnom i hladnom mestu.

Tema tjedna: Suenje voa i povra

Ureuje Karin Mimica, prof.

Suenje je jedan od najstarijih postupaka konzerviranja namirnica. Zasniva se na uklanjanju vode (vlage) iz namirnice dok njezina hranjiva vrijednost ostaje nepromijenjena. Dehidracijom se volumen namirnice smanjuje, a njezina trajnost poveava. Najstariji nain suenja voa i povra je na suncu, na drvenoj dasci, zatienoj od insekta. Obino se sui tri dana na suncu, jedan u hladu. Namirnice ne smiju biti vani tijekom ranih jutarnjih sati da ne bi poprimile vlagu iz zraka. U sluaju kinog vremena, ili iz praktinih razloga voe i povre se moe suiti u penici, na temperaturi od 40 C- 60 C. Vrata penice tada treba povremeno otvarati kako bi izala vlaga. Najpogodnije za suenje su nove penice koje imaju opciju zagrijavanja ventilacijom jer omoguavaju ravnomjerno strujanje zraka odnosno suenje. Voe i povre namijenjeno suenju mora biti zdravo i zrelo. Prethodno ga se oisti, razree na komade podjednake veliine, najee po duini. Moe ga se u vreici od gaze prije suenja staviti na kratko u vrelu vodu da omeka, nakon tog postupka due zadrava miris i okus. Moe ga se sumporiti kako bi sauvalo boju s time da na 5 kg voa obino ide 2 - 3 lice sumpornog cvijeta. Sumporenje traje 20-ak minuta i za to vrijeme valja izbjegavati udisanje sumpornih para. Sumporne pare u daljnjim postupcima suenja i priprave ieznu. Umjesto sumpora u istu se svrhu moe koristiti voda kojoj je na 5 l dodano 3 -5 lica soli. Sueno groe - groice mogu se kasnije konzumirati samostalno ili dodati kolaima.Suene oskorue, breskve, ljive i jabukenajee slue za pripravu kompota, iako se i one mogu posluiti kao zdrave grickalice ili dodati drugim jelima. Suene mrkve, gljive,kukuruz, paprike i rajice trebaju prije upotrebe prenoiti u duploj koliini vode od svog volumena kako bi omekale, a dalje ih se priprema na uobiajene naine. Sueno voe i povre uva se na suhom mjestu u platnenim vreicama.

Groice (desert),
Sastojci: bijelo groe

Specijalitet slavonske kuhinje

5-6 l vode 0,25 l maslinova ulja 30 dag prosijanog pepela (luga) nekoliko listova lovora Opis: Obere se najradije osobita vrsta bijelog groa, iji su grozdovi rijetki, rastreseni i bez sjemenki (duguljasto uti cibib). U iroku posudu stavi se 5-6 litara vode, doda 0,25 litre maslinova ulja i u jednu vreicu zavee se 30 dag prosijanog pepela (luga), te se sve pusti da zakipi i malo prokuha. Zatim se u vrelu vodu zaroni pojedini grozd i odmah razastre na iroku dasku i sui na suncu. Za nekoliko dana se groe osui, malo se pritisne i spremi, najbolje u limene kutije ili pergament-papir sa nekoliko listova lovora. Dok se groe sui na dasci, uputno je da se pokrije laganim tilom ili gazom da se zatiti od muha i osa.

Suene oskorue (desert),

Specijalitet dalmatinske kuhinje Sastojci: oskorue zelene voda Opis: Voe maleno i okruglo nalik malim jabuicama, ubere se obino ne sasvim zrelo, zeleno je bolje. im nekoliko dana odstoji, bude tamno smee i kaasto. Ne prezrele oskorue raspolove se i naniu na debeli konac i sue se na suncu ili se mogu rastrti u tepsiju i suiti na suncu. Spreme se u platnene vreice na suho i zrano mjesto. popare se vruom vodom i dodaju u zimi drugom kompotu. Vrlo su ukusne jer su dosta slatke.

Suene breskve (prilog),

Specijalitet slavonske kuhinje Sastojci: 5 kg breskva voda 2 lice praha sumpornog cvijeta (nije obavezno) Opis: Treba suiti breskve koje su zrele, ali ne mekane. S njima treba oprezno postupati da se ne otete. Prije suenja operu se i po elji ogule ili ostave neoguljene. Ako se gule, treba ih uroniti u kipuu vodu oko pola minute i odmah zaroniti u hladnu vodu. Tako e se koica odlijepiti od mesa i lako e se oguliti. Nakon toga prepolove se na dva dijela, odbaci kotica i prema elji sumpori zbog ouvanja boje. Ako su oguljene, sumporenje traje oko 20 minuta, a ako su neoguljene, onda traje due, do 40 minuta. Kada je sumporenje zavreno, stavljaju se na posude u kojima e se suiti i to tako da strana u kojoj je bila kotica bude okrenuta prema gore. Osuena breskva treba imati istu boju kao i svjea.

Suene ljive (desert),

Specijalitet hrvatske kuhinje Sastojci: ljive Opis: ljive se mogu suiti na suncu ili u penici. Prije suenja treba odabrati dobre, zrele, ne previe mekane ljive, oprati ih i skinuti im peteljku. Suenje treba biti postupno, da ne doe do prenaglog suenja izvana.

Suene jabuke (desert),

Specijalitet hrvatske kuhinje

Sastojci: jabuke Opis: Oguliti jabuke, izvaditi sredinu spravom za vaenje. Izrezati ih vodoravno na komade debljine 1 cm. Zagrijati penicu na 40oC. Poslagati krike jednu pokraj druge na jedan ili vie limova. Ostaviti ih u penici oko jedan dan, izbjegavajui da se peku. Izvaditi ih i staviti na sunce da se potpuno osue, okreui ih 2-3 puta dnevno. Poto se osue, moraju ostati jo uvijek meke i gipke. Na kraju se poslau u jako iste drvene sanduke, po mogunosti obloene sumpornim ili masnim papirom. Prije upotrebe treba ih preko noi ostaviti u mlakoj vodi da nadoknade tekuinu izgubljenu suenjem.

Suena mrkva (prilog),

Specijalitet like kuhinje Sastojci: mrkva Opis: Mrkva se oisti, razree na male tanke rezance i sui na suncu ili u penici na temperaturi od 45 C. Osuena mrkva spremi se u platnene vreice i uva na zranom mjestu.

Suene gljive (prilog),

Specijalitet goranske kuhinje Sastojci: gljive Opis: Gljive se oiste, nareu na male tanke ploke i sue na suncu ili u penici na niskoj temperaturi. Osuene gljive spreme se u platnene vreice i uva na zranom mjestu.

Sueni kukuruz (prilog),

Specijalitet slavonske kuhinje Sastojci: klipovi kukuruza voda Opis: Klipove staviti u lonac, naliti hladne vode tako da ih prekrije, malo posoliti i kuhati pola sata. Tada ih izvaditi, dobro ocijediti i suiti na suncu ili u penici, dok ne budu potpuno suhi. Suenje ne smije trajati due od 2 dana, jer se inae kukuruz pokvari. Zimi se sueni kukuruzi kuhaju 2 sata.

Suene paprike (prilog),

Specijalitet slavonske kuhinje Sastojci: paprike voda Opis: Paprike se izreu na komade, rezance ili kolutie. Nakon toga stavi se u vrelu vodu oko 5 minuta, ocijedi i stavi na suenje. Sloj za suenje ne smije biti deblji od 1 do 2 cm. Paprika treba neto due da se sui. Mogue je suiti i cijele paprike. U tom sluaju ih se ne kuha. Obino se cijele sue ljute papriice feferone.

Suene rajice (prilog),

Specijalitet goranske kuhinje Sastojci: rajice Opis: Rajica se sui samo na suncu. Zato se odabiru manje i tvrde rajice, prepolovi ih se, malo posoli i sui na daskama 4 do 5 dana. Nakon suenja komadi trebaju biti lagani. Najbolje ih je spremiti u kutije, slagati red po red, a izmeu redova stavljati isti papir.

Suenje voa za zimnicu

Jedan od najstarijih i najjednostavnijih naina ostavljanja voa (pa i nekog povra) za zimu jeste suenje. Mnogi vole prijatan ukus suenog voa, da i ne spominjemo prilinu slatkou; pored toga, ono dugo sauva hranljivu vrednost. Suenog voa obino ima po bolje snabdevenim radnjama i specijalizovanim prodavnicama zdrave hrane, ali moete ga napraviti i same. Niste nikad suile voe, a htele biste da pokuate? Nije teko, verujte. Za suenje su najpogodnije jabuke, kruke, ljive, kajsije, groe i smokve. Odaberite zdrave i zrele plodove, operite ih pod tekuom vodom, ocedite i spustite u kipuu vodu. Posle etiri do pet minuta izvadite ih i dobro ocedite. Plodove koji su manji moete odmah da rasporedite na reetkastu podlogu za suenje (moe i iana reetka za rotilj iz penica ili ram presvuen metalnom mreom koja ne ra). Krupnije plodove (jabuke, kruke) isecite na krike ili tanke kolutove. Kajsije je najzgodnije raspoloviti i izvaditi im kotice. Penica treba da bude na izmeu 50 i 70 stepeni Celzijusa. Reetku sa voem stavite u sredinu, a na dno penice stavite aluminijumsku foliju (na nju e da kaplje sok koji voe isputa). Vrata penice nikako ne treba da budu sasvim zatvorena; stavite izmeu vrata drvenu varjau ili neki slian predmet - potrebno je da para nesmetano izlazi. Kada je voe dovoljno osueno (to ete najlake utvrditi ako ga pritisnete prstom - ukoliko je dovoljno osueno, iz njega nee izlaziti sok), izvadite ga i ostavite na istu belu hartiju ili platno, kako bi se na vazduhu suilo jo koji dan. Sueno voe najbolje se ouva u papirnim ili platnenim kesama. Podrazumeva se da te kese treba da budu na suvom mestu. ta jo da vam kaemo, osim - nemojte ga sve odmah pojesti, goji!

Ukusne grickalice od suhog voa

Kupovne grickalice i slatkie zamijenite s domaim zdravim grickalicama od suenog voa

U dananje vrijeme naa djeca okruena su razliitim grickalicama i slatkiima za koje znamo da nisu pretjerano zdravi jer sadre velike koliine eera, soli i masnoa. No, ponekad ak niti okus tih grickalica i slatkia nije toliko vaan, koliko je sama navika da neto jedu i grickaju, to

vrlo lako moete iskoristiti i nainiti im domae grickalice od suenog voa, koje su mnogo zdravije, ali i jeftinije. Takoer, ukoliko vaa djeca ne vole jesti voe i bojite se da e zbog toga patiti od nedostatka vitamina, grickalice od voa moda e radije prihvatiti, ne samo zbog okusa nego i zbog naina na koji se jedu i hrskaju. Sve to vam treba je voe i penica gdje ete voe osuiti. Koje voe suiti? Prvo to morate uiniti je izabrati tip voa koji elite osuiti, a najbolje voe za suenje su banane, jabuke, marelice, breskve, vinje, groe, ljive i kruke. Vrlo je vano da voe bude zrelo, ali ne prezrelo. Naime, ukoliko neete koristiti voe koje ima dobar okus, niti krajnji proizvod nee biti dobar. Drugo, to je vrlo vano je znati koliko suenog voa e vam ispasti od svjeeg voa. Ukoliko uzmete 12 kilograma svjeeg voa, dobit ete po prilici 2,5 kilograma suhog voa. Priprema i savjeti Ako je ikako mogue izaberite voe iz organskog uzgoja. Voe dobro operite. Od voa koje smo spomenuli, morate oguliti bananu, breskve i kruke, dok jabuke moete oguliti ili ne morate. Odluka je na vama. Voe trebate pripremiti za suenje, ovisno o njegovom tipu, pa evo nekoliko korisnih savjeta: 1. Svijetlo voe, kao to su jabuke, marelice, banane i breskve trebate namoiti u limunov sok, prije nego to ih osuite u penici. Limunska kiselina e sprijeiti voe da potamni. 2. Voe nareite na komadie ili krike, primjerice debljine pet-est milimetara, nije toliko niti bitno, no vano je da budu svi komadi podjednake veliine i debljine, kako bi se mogli ujednaeno suiti. 3. Ukoliko elite voe kao to su vinje i groe osuiti u jednom komadu, morate im na jednom dijelu probuiti koicu, kako bi para mogla izlaziti iz voa. Uinite to s malenim otrim noiem. 4. Jabuke uklonite peteljku, nareite na krike ili ringove i uklonite kotice Marelice prereite na pola i uklonite koticu Banane ogulite i nareite na kolutie Vinje Uklonite peteljke i kotice, prereite na pola ili ostavite neka budu cijele s koticom Groe Bobice skinite s peteljke, prereite na pola ili ostavite cijele Breskve Ogulite ih, peteljku i koticu uklonite, izreite na etvrtine ili osmine Kruke Ogulite, prereite na pola, izvadite kotice i izreite ju na krike ili ringove.

Suenje voa Zagrijte penicu na 60 stupnjeva i to s ukljuenim ventilatorom, a u meuvremenu poslaite izrezano voe na lim za peenje. Neka se komadi voa ne preklapaju. Kada se penica zagrijala, stavite voe unutra, ali ostavite penicu lagano otvorenu, kako bi para mogla izai van i kako bi zrak mogao cirkulirati. esto provjeravajte voe, rotirajte lim za peenje. Loa vijest je da se voe vrlo sporo sui. Primjerice, jabuke mogu biti suhe za nekih osam sati, a za drugo voe trebat e vam i 24 sata. Ukoliko se pitate kako ete prepoznati da je voe suho, odgovor je kada izgubi iz sebe veinu vlage i biti e smeurano. Osueno voe izvadite iz penice i ostavite da se u potpunosti ohladi. Nakon toga moete ga pospremiti u plastine vreice, staklenke ili neke druge plastine posudice. Osueno voe drite na suhom mjestu. Bez obzira to je voe posueno, ono je podlono kvarenju, pa ga je najbolje pojesti u slijedeih nekoliko dana. Moda e vam se postupak uiniti previe dugaak, no sjetite se da e vam djeca dobiti sve potrebne vitamine i da e uivati u grickanju voa.

Suenje voa ili to radim kada nita ne radim

Pita me neki dan jadna draga kolegica (iako ne radim vie u toj firmi ljudi su mi tamo i dalje dragi pa ih i nadalje zovem kolegama, ak prijateljima) s im se bavim?! Kako to misli, prvo je to sam pomislila, zna da ne radim, a onda mi sinu da kolegica zna da uvijek imam nekakve "projekte" u tijeku. Suim voe- bio je odgovor! Veliki sam ljubitelj suhoga voa, osobito u zimskim mjesecima, a u Adventu jo i vie. Onda je stol dekoriran adventskim vjeniem (lane je to bila adventska klada- hahahhaa...) i zdjelicama punim oraastih plodova i suhoga voa. Osim standardnih groica i brusnica, smokava i ljiva, pripremim jo i jabuke, kruke, banane, nektarine...

Groice kupim, jer nije svako groe pogodno za suenje; brusnice takoer, njih nemam svojih domaih; smokve dobavim negdje s mora; a ostalo, ostalo rijeim sama... Nije lako, ali nije ba ni pretjerano komplicirano, kao i svako pripremanje zimnice. Ja imam nekakav strojek za suenje, ali iste rezultate moete postii i sa boljom elektrinom penicom koja ima sistem za puhanje toplog zraka- ventilator grija, mogunost istovremenog koritenja vie etaa i odvojeni termostat na kojem moete regulirati temperaturu od najmanje 50 C. Ovaj moj sui na nekih 50- 60 C. Ne peemo, suimo!

Ovo mi je etvrta sezona samostalnog suenja pa evo par natuknica. U penici voe nakrcajte na vie etaa u limove koji su vam na raspolaganju, prethodno dno obloite papirom za peenje. Za svako voe je razliito vrijeme suenja, provjeravajte. Izvadite komadi, priekajte da se ohladi i kuajte. Povremeno okreite za vrijeme suenja. Suho i ohlaeno spremite u limenke ili staklenke, nakon prvih tjedan dana provjerite vlanost, ako je potrebno doosuite... Svo voe moete prethodno poprskati sa malo limunova soka, eerom, cimetom, medom ili kokosom. Domae suho voe moe biti drukijeg okusa no ono kupovno jer se u procesu ne koriste boje, konzervansi, a ni sumpor. Suho voe moe se djelomino rehidrirati potapanjem u vodi ili tako da ga se kratko prokuha. Jabuke: Operite ih i oistite jezgru, isjecite na kolutie debljine do 4 mm ukoliko volite da je poput ipsa ili na krike do 1 cm vanjskog brida. Gulite ih ili ne od volje vam, moete ih narezane oprati u vodi s limunovim sokom da ne potamne, to se meni ne da i ne smeta mi to nisu bijele. Suenje 6-7 sati ips, krike 1-2 sata dulje. Marelice, breskve, nektarine: Dobro operite i posuite, marelice raspolovite- kod suenja sloiti koicom prema dolje, a breskve i nektarine nasjecite na krike do 1 cm vanjskog brida. Suiti 11-12 sati. Banane: Prepolovite ju uzduno pa onda svaku polovicu na jo 3-4 komada ili ju isjecite na kolutie do 4 mm debljine. Suiti 9-10 sati. Kruke: Narezati kao jabuke, gulite ih ili ne. Suiti 20-24 sata. Viljamovke su posebno dobre. Trenje i vinje:Odstranite peteljke, operite, izvadite i kotice ako vam se da. Suenje 12-23 sata- zavisi od vrste do vrste, od debljine mesa i sonosti. ljive:Operite ih, oistite peteljke i kotice, polovice poredajte s koicom dolje. Suiti 10-12 sati. Stenly osobito volim jer je velika i ostane sona i nakon suenja. Mogu se suiti i druge vrste voa, povre, zaini, ak i meso... Zaine si posuim, onako, na zraku, a ostalo, moda povre, ako budem probala- javim...

Sueno voe izvor zatitnih tvari

Stariji ljudi bili su vrlo mudri kad su rekli da na stolu stalno treba stajati zdjelica sa suhim voem i oraastim plodovima.

U svakodnevnoj prehrani, vrlo esto zaboravljamo na sueno voe ija sezona upravo poinje. Obilje plodova se pored raznih metoda konzerviranja pretvara u trajniji oblik na taj nain da se sui, dakle uklanja vlaga. To se moe postii prirodnim suenjem (na suncu i bez njega), prisilnim suenjem u suarama pod utjecajem toplog zraka i snanih ventilatora ili prethodnim smrzavanjem, a onda naglim isparavanjem (liofilizacijom). Bez vlage nema mikrobnog i enzimatskog propadanja i osueni se plodovi, bez obzira radilo se o ljivama, marelicama ili bananama, mogu uvati i nekoliko godina bez znatnijeg naruavanja kvalitete. Sueno voe je sigurna i vrlo zdrava hrana u kojoj su svi hranjivi sastojci viestruko koncentrirani, a energetska vrijednost se poveava ak za 6-10 puta. Da je tome tako, svjedoci su vrhunski sportai koji zbog golemih energetskih potreba redovno konzumiraju upravo sueno voe.

to se dogaa u plodovima voa procesom suenja?

Ako za primjer uzmemo ljivu koja u svjeem stanju sadri 87, 2% vode, njena vlaga se smanji na oko 30%, ljiva se smeura i potamni. Ukupna koliina ugljikohidrata ili preciznije eera s 11, 5% u svjeem stanju, skoi na nevjerojatnih 63, 5% to automatski povlai pojaanu slatkost. Ukratko, osim to nema vlage za razvoj mikroflore, porastom koncentracije eera takoer se javljaju nepovoljni uvjeti za razvoj mikroflore. Tako glukoza s oko 5% poraste na 25, 5%, a fruktoza s 3% na 12, 5%. Ono o emu se vrlo esto govori kada je u pitanju zimska prehrana je nedovoljan unos vlaknaste strukture. Suho voe, primjerice sirova ljiva, sadri 1, 5 g / 100 g, a kada je osuena, vlaknasta struktura penje se na 7, 1 g / 100 g. Stoga je razumljivo zato osobe koje pate od opstipacije redovno trebaju konzumirati suhe ljive. Kada su u pitanju osueni plodovi, koncentriranje se dogaa i kod ostalih nutritivnih sastojaka. Tako sirova ljiva sadri 345 i.j. vitamina A, a osuena duplo tj. 781 i.j. Tipina je situacija kod vitamina K koji je neophodan za zgruavanje krvi; u sirovom obliku ljiva sadri 6, 4 g, a u osuenom 60 g to je deseterostruko poveanje. Koliina beta-karotena i kriptoksantina se penje za 3-5 puta, a luteina za 6 puta. Zanimljivo da se koliina vitamina C, koji je dosta osjetljiv, kako na poviene temperature tako i na isuivanje, bitnije ne mijenja ili smanjuje. Kod ljiva padne s 9 mg na 0, 5 mg, a kod banane ostaje na istoj razini. Slino je i kod marelica. Zanimljivi su i uinci suenja na bananu: od poetne vlage koja iznosi 75%, osuena banana ima svega 3% vlage, a ako dulje stoji moe se skameniti pa kod konzumiranja treba imati dobre zube ili se prethodno mora rehidrirati. Ugljikohidrati se penju s 23% na 88% od ega na glukozu i fruktozu otpada priblino jednak dio. Zbog toga je osuena banana intenzivno slatka. Banane su tradicionalno dobar izvor vlaknaste strukture; u svjeem stanju ima ih oko 2, 5 g / 100 g, a u osuenom obliku 10 g / 100 g. Vitamina A u sirovom obliku sadri 64 i.j. / 100 g, a u osuenom obliku 248 i.j. / 100 g. Slino poveanje moe se zamijetiti i kod ostalih zatitnih tvari. Kod marelica do punog izraaja dolazi fenomen koncentracije vitamina; vitamin A u sirovom obliku prisutan je u koliini od 1926 i.j. / 100 g ploda, a u osuenom stanju ga ima 12 puta vie tj. 12669 i.j / 100 g. Niacin se poveava s 0, 6 mg / 100 mg u sirovom obliku na 3, 5 mg / 100 g u osuenom stanju. Slian proces se dogaa i s ostalim zatitnim tvarima.

Kod jabuka i ostalog suhog voa (groe) hranjive i zatitne tvari kreu se u rasponu ve navedenih veliina. Sve osim vitamina C se bitno poveavaju i tako postaju dragocjenim izvorom tih tvari. Zakljuno, suho voe je vrlo poeljno na stolovima od sada pa sve do proljea idue godine. Prvenstveno kao izdaan izvor kalorija, a isto tako i raznih zatitnih tvari. Stariji ljudi su bili vrlo mudri kad su rekli da na stolu stalno treba stajati zdjelica sa suhim voem i oraastim plodovima.

3 komentara do sada
1.
Agnieszka16.08.10.10:06offline

1 2

Odlian lanak, esto koristim u prehrani suhe ljive, marelice, grode sada najzad znam pravu

vrijednost tih omiljenih namirnica.Puno hvala

2.

Umag-028021.08.10.18:15online

Ve dugo vremena suim smokve prirodnim putem (na suncu) drei se pravila koja sam dobila od ena iz

Dalmacije: poeti sa suenjem plodova koji na stablu uvenu i lako se skidaju, suiti ih na situ (kupljenoj mreici) kako bi zrak kolao oko plodova, okretati ih ee kako bi suenje bilo to ravnomjernije i pred kraj ih dobro stisnuti (peteljku i vrh utisnuti jedno prema drugom). Ono to je najsmjenije jest to, da moje suhe smokve teko mogu doivjeti i vrijeme pred boine blagdane, a kamo li dulje jer do tada nestanu. Ujutro je dobro pojesti 2 3 ploda i probava je savrena.

3.

Milicza22.08.10.19:30offline

suenje smokava mi je u krvi.. moja mama je majstorica zasmokve, sui ih na svakoj stvari koja je na

suncu, na starinski nain, sui i groe, marelice i jabuke okus voa koje je upilo sunce je nezamjenjiv moje smokve i groe uvijek doekaju boi (makar samo jedna akica, u spomen na babu).. taman ih sakrila od sebe same, to je u stvari uvijek sluaj :)))

Groice
Mali paketii ovog visokoenergetskog i malo masnog zalogaja u svakom e vam trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju.

Ne morate se baviti izuzetnim fizikim aktivnostima, kao planinarenjem ili hodanjem po prirodi, da biste znali cijeniti groice kao praktian visokoenergetski i malo mastan zalogaj, koji e vam u svakom trenutku nadoknaditi izgubljenu energiju. Mali paketii ove vrijedne namirnice jednostavni su za primjenu, gotovo se nikada ne kvare i dostupni su tijekom cijele godine. Smatra se da proces suenja groa najmanje utjee na flavonole, ali ipak treba znati da groice sadre manje antioksidanata od svjeih boba groa. Iako veina voa i u svjeem i u suhom stanju nosi isti naziv, u ovom sluaju to nije tako. Suhi oblik groa, izuzetno cijenjen u povijesti, nosi jedinstveni naziv groice, iji naziv (engl. raisin) potjee od latinske rijei racemus, to znai nakupina boba ili bobica. Groice nastaju dehidracijom groa, bilo suenjem na suncu, bilo mehanikim procesom suenja u suarama. U najpopularnije vrste spadaju Sultana, Malaga,Monukka, Zante, Muscat i Thompson, koja ne sadri kotice. Sono meso bobica eernog okusa okruuje naborana koica. Boja im varira, od tamnosmee s primjesom ljubiaste do svijetlih vrsta.

Kratka povijest
Suenje groa u groice poznato je jo iz antikog doba. Najstariji zapisi pokazuju da su se groice proizvodile u Perziji i Egiptu. Stari Rimljani toliko su ih cijenili da su njima ukraavali oltare na kojima su prinosili rtve bogovima, koristili su ih kao sredstvo plaanja, ali i kao nagrade za pobjednike sportskih priredbi. Smatra se da je ovjek prvi put otkrio groice kada je naao osuene bobe groa. U povijesnim knjigama zabiljeeno je da se groice proizvode suenjem groa na suncu od 1490. godine prije Krista. Nekoliko stotina godina prolo je dok se nije ustanovilo koja vrsta groa daje najbolje groice. U 14. stoljeu groice postaju vaan dio europske kuhinje. Mnogi lijenici ve su ih u to doba propisivali za lijeenje mnogobrojnih bolesti, od trovanja gljivama do lijeenja starosti. Postale su toliko vrijedne da su se dva vra groica mogla mijenjati za jednog roba. U panjolskoj se usavrava vinogradarstvo, a njihovi misionari iz Meksika sele se u Kaliforniju i pomau u uzgoju groa za proizvodnju vina. Legenda kae da su 1873. godine prve sadnice groica u Kaliforniji nastale prirodnim putem, a ne od strane zemljoradnika. Veliki val vruina pogodio je dolinu prije berbe groa i veina bobica se na okotu posuila. U to vrijeme stjeu veliku popularnost u Americi i javlja se potreba za njihovim uzgojem. Osim Kalifornije, meu vodeim svjetskim proizvoaima groica danas su i Australija, Turska, Grka, Iran i ile.

Antioksidativna zatita i mineral bor

Pokazalo se da fenoli pronaeni u vou imaju antioksidativna svojstva, to znai da tite stanice od oteenja slobodnih radikala. Uz suhe ljive i marelice, groice spadaju u voe s najveim udjelom antioksidanata. Suhi oblik groa, nosi jedinstveni naziv groice, iji naziv (engl.raisin) potjee od latinske rijei racemus, to znai nakupina boba ili bobica. Smatra se da proces suenja groa najmanje utjee na flavonole, jedan tip fenola, ali ipak treba znati da groice sadre manje antioksidanata od svjeih boba groa. Iako nije u sreditu panje zdravstvenih preporuka, bor je mineral koji ima vaan utjecaj na zdravlje kostiju. Iako je u organizmu prisutan u tragovima, potreban je za pretvorbu estrogena i vitamina D u njihove aktivne oblike. U vrijeme menopauze razina estrogena se smanjuje, to osteoklaste ini osjetljivijima na paratiroidni hormon, a rezultat su ei lomovi kostiju.

Istraivanja su pokazala da bor titi od osteoporoze i pozitivno djeluje u terapijama estrogenom kod ena u menopauzi. U SAD-u groice spadaju u top 50 namirnica koje doprinose ukupnom unosu bora putem prehrane.

Zatita za oi i zube
Studija kojom su se 18 godina prikupljali podaci o utjecaju prehrane na makularnu degeneraciju, najei uzrok slabljenja vida, ukazala je na injenicu da tri serviranja voa dnevno mogu sprijeiti razvoj te bolesti. Iako to moe zvuati puno, groicama na jednostavan nain moete to ostvariti. aku groica moete dodati u itarice za doruak, jogurt za uinu ili obogatiti okus vone i povrtne salate, a izvrstan okus dat e i slatkom kruhu, muffinima i kolaima. Iako se za hranu koja je slatka i ljepljiva poput groica smatra da je tetna jer uzrokuje propadanje zubi, novije istraivanje dokazalo je upravo suprotno. Fitokemikalije prisutne u groicama suzbijaju rast bakterija u usnoj upljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Osim to pomau u odranju zdravlja zubi, one uglavnom sadre fruktozu i glukozu, a ne saharozu, koja je glavni krivac za bolesti usne upljine.

2 komentara do sada
1.
gastronom03.12.06.19:14

1 2

Suho voe titi mozak od modanog udara.Oprez kod dijabetesa. Smo devet zrna suhog groa svakog

dana pomae i to svaki drugi mesec u godini uzimati jednom dnevno. Vrlo sam zahvalan na pisanju i samo tako nastavite .

2.

VESNA-N25.04.09.18:31

najvise volim grozda sa leblebiju to su one tvrde zrna ili naut peceni pomesam 100 grama grode sa 400

grama leblebiju i jedem kako gricke probaj te fino je

Kako suiti ljive?

ljive moete konzervirati suenjem na suncu ili u penici na niskoj temperaturi. Prije nego ih pospremite za daljnju upotrebu, izloite ih nakratko temperaturi iznad 100C. Tim postupkom sterilizacije smanjit ete mogunost kvarenja suhih ljiva.

/slika/205063 /

Priprema
Vrijeme pripreme: 72 min

1. 2.

1
Vezice kopra oprati. Icjediti i cistom krpom odstraniti visak vode.

2 3 4 5 6 7 8 9

Kopar prostriti na cist papir i ostaviti da se susi. Susiti unutra na promaji u prostoru bez vlage.Treba vam 4-5 dana, a sve to zavisi od kolicine kopra.

3.

Kada je gotovo suv, kopar protrdjati izmrdju dlanova tako da sitniji delovi ispadnu na papir u koji skupljate suvi kopar, dok izmedju dlanova ostaju grubi djelovi.

4. 5. 6. 7. 8.

Grube djelove suvog kopra odstraniti. Da bi izbjegli koji grubi deo izmedju sitnijeg djela kopra, prosejati kroz redje sito. Prosejani suvi kopar staviti u staklenu teglu. Poklopiti poklopcem i cuvati u nevlaznom prostoru. Ovako osusen kopar ne menja ni u boji ni u ukusu.

9.

/slika/205067/

SLIKOVIT PRIKAZ POSTUPKA IZRADE: 1. Susi se 2. Gotovo suv 3. Odstraniti grube delove 4. Prosejati kroz sito

10.

10

/slika/205063/

Prosejan 6. Cuvati u poklopljenu 7. ...staklenu teglu 8. Miris i boja nepromenjena

Kako najlake suiti jabuke?

Oguljenje i izdubljene jabuke nareite na ploke u obliku prstena. Zatim ih namoite u zasoljenu vodu oko 5 minuta. Kroz otvor ploki provucite konopac pa ih suite na zranom mjestu bez direktnog suneva svjetla. Ploke rasporeene na pleh moete suiti i u penici na 70C dok ne budu potpuno suhe (nekoliko sati).

Kako suiti trenje?

Trenje moete suiti na zraku ili u zagrijanoj penici sa eerom ili bez njega.

Kako se sui meso divljai?

Pitanje
Zamolio bih vas da mi objasnite na koji nain da osuim srnetinu? Kako je pripremiti, a da se to manje osjeti miris divljai?

Odgovor
Suenje divljai ne razlikuje se od tradicionalnih naina suenja mesa. Moete koristiti mariniranje u soli, dimljenje ili klasino suenje na zraku. Iako nije uobiajeno ublaavati miris divljai, jer je ona upravo zbog svoje arome i cijenjena, moete to postii dodavanjem odreenih zaina, poput lovora, rumarina, korijandara... Isto tako, ako meso odlei u u mlijeku, vinu, ulju ili premazano sa senfom, kao i termikom obradom, moete jednim dijelom "sakriti" miris divljai.

Kiseljenje i suenje namirnica

Tako konzervirane namirnice mogu se uvati nekoliko mjeseci.

Kiseljenje namirnica
Pojam "kiseljenje" uglavnom se odnosi na 4 namirnice: kiselo mlijeko, kiselo zelje, kiselu repu i kisele krastavce, premda postoji i cijeli niz drugih namirnica u tzv. "kiselom" izdanju. Definicija podrazumijeva konzerviranje namirnica anaerobnom fermentacijom u salamuri pod utjecajem mlijeno-kiselih bakterija. Ako se umjesto salamure koristi otopina octa, onda se anaerobna fermentacija odvija uz malo drukiju mikrofloru, ali je konani proizvod zapravo isti ili vrlo slian. U podruju june Azije kao podloga za takvu fermentaciju koristi se jestivo ulje. Okus takvih proizvoda je ugodno slan i kiseo, a ako se dodaju razni zaini, onda postoji i specifina aroma. Sve zainsko bilje koje se dodaje ima snaan antimikrobni uinak. U prolom stoljeu je kiseljenje kao konzerviranje namirnica solju i kiselinom bila tipino sezonska pohrana namirnica.Tehnoloka karakteristika proizvoda je nizak pH od 4, 6 to je dovoljno da "ubije" sve mikroorganizme, uzronike kvarenja. Tako konzervirane namirnice mogu se uvati nekoliko mjeseci. Tipini kiseli proizvodi su kiselo zelje i koreanski "kimshi", a postupak se sastoji u slaganju povra (zelja, repe) uz stalno dodavanje soli u drvene, plastine ili metalne posude ili jednostavno u plastine vree. Pod odreenom temperaturom razvija se mikroflora kiseljenja relativno brzo, pa tako dobivamo gotov kiseli proizvod. Tipini predstavnici mikroorganizama koji izazivaju fermentaciju su Lactobacillus plantarum i Leuconostoc mesenteroides od kojih prvi imaju mlijenu kiselinu kao nusproizvod, a drugi alkohol. U prolom stoljeu je kiseljenje kao konzerviranje namirnica solju i kiselinom bilo tipino sezonska pohrana namirnica, ali suvremena tehnologija ubrzala je proces, tako da se sada kisele namirnice, ukljuujui i kiselo zelje, mogu nabaviti tijekom cijele godine. Kod kiselog zelja kljunu ulogu imaju mikrobi mlijeno-kiselog vrenja kao to suLactobacillus, Pediococcus i Leuconostoc. Tako pripremljeno zelje treba drati na hladnom i tamnom mjestu tj. na temperaturi ispod 15C. Nije potrebna daljnja pasterizacija niti sterilizacija. Najtipiniji domai proizvod mlijeno-kiselog vrenja je i kiselo mlijeko koje je nacionalni napitak u Bugarskoj i Ukrajini, a s njim se proslavio ruski znanstvenik i nobelovac prof. dr. Ilja Menikov, koji je uz izvrsne rezultate u znanosti imao i jednu zabludu, tj. da se svakodnevnim konzumiranjem enormnih koliina kiselog mlijeka moe sprijeiti "autointoksikacija" od otrova iz debelog crijeva. Upravo je on zasluan to se konzumiranje kiselog mlijeka populariziralo poetkom 20. stoljea. Danas se kiselo mlijeko proizvodi industrijski pa rijetko tko sam kiseli mlijeko, osim ako se ono ne ukiseli spontano. Namirnice dobivene kiseljenjem su izvanredno zdrave i vrlo popularne pa se od njih sprema cijela paleta jela i salata. Najtipinije jelo su sarma i kobasice s kiselim zeljem, to je popularno ne samo kod nas, ve u Bavarskoj i drugim zemljama centralne Europe. Ukiseljeni proizvodi povoljno djeluju na probavu tako to razvitak mlijenokisele mikroflore potiskuje patogene i bakterije truljenja koje se obino razmnoavaju u debelom crijevu. Za vrijeme fermentacije stvaraju se neki vitamini, ukljuujui i vitamin B12 zbog ega se preporuuju vegetarijancima i dijabetiarima. Sok od kiselog zelja odavno se koristi u narodnoj medicini kao lijek za ir na elucu. Mnogi misle da se kiselom zelju dodaju umjetne kulture bakterija, ali to nije potrebno jer je u sirovom kupusu takva mikroflora prirodno prisutna. Premda je prosjeni sadraj vitamina C oko 15 mg/100 g, smatra se da je to dovoljna prevencija deficita ovog vitamina, pogotovo u zabitim planinskim dijelovima svijeta gdje zimi drugih izvora vitamina C nema. Kiselo zelje je osim toga dragocjen izvor vlaknaste strukture (2, 9 g/100 g). Meutim ono to je osobito vano spomenuti, kiselo zelje kao tipina kupusnjaa sadri antikancerogene tvari izotiocianate, tako da ga treba jesti to vie. Uope ne udi to je kapetan James Cook na svoja duga putovanja utovarivao bave s kiselim zeljem to mu je bila dovoljna preventiva protiv skorbuta. Postoje podaci korejskih znanstvenika da je ptija gripa prevenirana s "kimchijem" to je njihova varijanta kiselog zelja. No kiselo zelje sadri i biogene amine, osobito tiramin, na kojeg su neke osobe osjetljive tako da se moe javiti glavobolja. U svojoj knjizi "Nutrition of XXI. Century" autorica, nutricionistica Kazini-Kreho tvrdi da kiselo zelje ima afrodizijake uinke koji su slini viagri, pri emu se poziva na studiju King's College iz Londona.

Suenje namirnica
Teoretski se sve namirnice mogu suiti (voe, povre, meso i riba), ali praktino se pojam suenja odnosi na samo nekoliko namirnica. Ono moe biti prirodno (primjerice suhe smokve i prut) na suncu ili bez ili umjetno pod utjecajem jakih ventilatora. Svrha suenja je oduzeti vlagu i tako sprijeiti razvitak mikroflore kvarenja. Radi sigurnosti zbog razvitka bakterija, meso i riba se prije suenja sole ili salamure, a mnogim procesima suenja dodaje se i dimljenje kao metoda koja osigurava povrinu proizvoda od kvarenja, a istovremeno daje i karakteristinu aromu.

Ako nema vlage, nema ni kvarenja jer je onemoguen razvitak mikroflore. Osueni proizvodi su vrlo popularni i praktino se konzumiraju bez obzira na sezonu, dakle cijele godine. Suhe gljive, ljive, smokve, jabuke, kruke mogu se tako mjesecima uvati ako su prikladno upakirane. Gubitkom vode u namirnicama dolazi do koncentracije hranjivih tvari (eera, vitamina, minerala) zbog ega se radi o izdanim proizvodima. Ako se suenje tehnoloki pravilno provodi, gubici hranjivih tvari su minimalni. Suenje mesa, mesnih preraevina i ribe podrazumijeva specifian tehnoloki postupak koji ukljuuje prethodno soljenje i salamurenje. Salamure za meso i mesne preraevine (slaninu, kobasice) osim soli sadre konzervanse tj. smjesu kalij i natrij nitrate koji daju poeljnu crvenu boju proizvodima i sprjeavaju razvitak bakterija "trovaa hrane". No ti su aditivi sa stajalita zatite dragocjeni, ali s druge strane, ako se koriste u prevelikim koliinama, mogu biti kancerogeni. Valja rei da i dim sa svoje strane sadri kancerogene spojeve pa zbog toga ni prut koji je salamuren i snano odimljen nikako ne spada u zdrave namirnice, kao ni jako usoljena riba. Namirnice osuene na zraku (ili na suncu) su najzdravije, jer se nita ne dodaje i nita ne oduzima, a u takve proizvode spadaju smokve i ribe u nekim krajevima svijeta. Ako nema vlage, nema ni kvarenja jer je onemoguen razvitak mikroflore pa je tako, moda, najbolji primjer sueni bakalar koji je toliko suh da se prije upotrebe treba rehidrirati najmanje 8 sati. Sueno voe je izvanredno zdravo kao "energetik", a to se tie suhog mesa, preporuuje se konzumirati ga u umjerenim koliinama.

Grave na tave
Pravo grave za na tave je tetovac. Tko misli da je dovoljno skuhati grah, nabaciti zaprku pa sve zapei, jako se vara. Grave na tave trai angaman, a dobro pripremljeno za ljubitelje je vie od kamenica i tartufa.

Sastojci

Broj osoba: 6 osoba 500 gbijelog graha 400 gsuhih rebara 3 liceulja

200 gluka 300 gsvjee crvene paprike 3 enjaenjaka 1ljuta papriica 200 gsvjeih rajica 1 liicacrvene paprike u prahu 1 liicaVegete Saznaj vie na namirnici podravka.hr 2 licenasjeckanog perina

Priprema
Vrijeme pripreme: 70 min Teina: Jednostavno

1. 2. 3. 4.

1
Bijeli grah namoite dan ranije, a zatim skuhajte i ocijedite.

2 3 4 5 6 7 8

Suha rebra nareite na manje komade i skuhajte. Tekuinu u kojoj su se kuhala rebra sauvajte. Na ulju popecite nasjeckani luk, podlijte s juhom u kojoj se kuhalo suho meso i pirjajte na laganoj vatri oko 15 minuta. Nakon toga dodajte narezanu svjeu papriku, nasjeckani enjak te ljutu papriicu i rajice. Povre pirjajte oko 10 minuta.

5.

Nakon toga umijeajte crvenu papriku u prahu, Vegetu i brano. Sve zalijte s oko 300 ml juhe u kojoj se kuhalo suho meso i prokuhajte.

6.

Kuhani grah stavite u odgovarajuu tepsiju, dodajte pirjano povre, kuhana rebra i lagano izmijeajte. Po potrebi dodajte preostalu juhu od suhog mesa ili toplu vodu.

7. 8.

Pospite licom nasjeckanog perina i pecite u penici zagrijanoj na 200C oko 25 minuta. Peeni grah izvadite i ostavite da, prije posluivanja, odstoji oko 10 minuta.

Posluivanje
Grah pospite preostalim perinom, a zatim posluite uz salatu po elji.

Savjet
Sadraj tepsije s grahom prije peenja ne smije biti presuh.

Kako suiti domau Slavonsku slaninu

Draga moja Lynda, (a i svi ostali koje ovo zanima), evo kao to sam ti i obeala piem recepti :). Nadam se da e probati i uivati u slaninici ;)

Sastojci

:)Svjea svinjska slanina :)sol :)bure ili kaf :)drva :)punica

;)svjei zrak :) DOBRA VOLJA

Priprema
Vrijeme pripreme: 3 min Teina: Sloeno

1. 2.

1
Slaninu obraditi i obavezno joj izvaditi rebra.

Svaki komad slanine dobro natrljati (ne po dijelu gdje je koa) sa dosta soli i ako imate vie komada slagati usoljenu slaninu jedan komad na drugi tako da koni dio stavite na gornji dio druge slanine, i tako redom , ovisno koliko je komada.

3.

3 4 5 6 7

Tako usoljena slanina mora stajati u buretu ili u nekom kafu poklopljena barem 3 do maksimalno 4 tjedna, ovisno koliko je slanina debela.

4. 5. 6. 7.

Nakon toga se slanina die u punicu koja mora biti barem 3 metra visine. Loi se 3-4 dima (nikako ne plamen) i to svaki drugi dan. Koica dobije lijepu bakreno smeu boju. Naj bolja drva za loenje su grab ili bukva, a nikako hrast ili bor. Nakon toga se slanina sui na zraku (propuhu). Kada vam je dovoljno suha , moe ii u zamrziva ili ako imate tavan :) . To vam je po elji.

Posluivanje
Ovako mi radimo ve godinama :) U slast! Sliku dodajem im stigne suhi komad :)

Fantove sarmice
Kuajui zanimljiva jela Sinjske krajine, oduevili smo se arambaiima ili harambaiima. To je vrsta sarme tipina za taj kraj koju smo mi pripremili na svoj nain uz sigurnu pomo Fanta za punjenu papriku i sarmu.

Sastojci

Broj osoba: 6 8 osoba 2glavice kiselog kupusa 1 kgkrupno mljevenog mesa (govedine, svinjetine) 100 g suene slanine mukatni orai cimet i klini u prahu 1 licaDvostrukog koncentrata rajice PodravkaSaznaj vie na namirnici podravka.hr maloGussnela DolcelaSaznaj vie na namirnici podravka.hr lovorov list 2 liceulja suho meso (vrsta i koliina po elji) 1-2 liceVegete Saznaj vie na namirnici podravka.hr 1Fant mjeavina za punjenu papriku i sarmu Saznaj vie na namirnici podravka.hr

Priprema
Vrijeme pripreme: 150 min Teina: Sloeno

1. 2.

1
Suhu slaninu sitno nasjeckajte i popecite.

2 3 4 5 6 7 8

Sadraj vreice Fanta za punjenu papriku i sarmu prelijte sa 100 ml mlake vode, promijeajte i ostavite stajati oko 10 minuta.

3.

Nakon toga dodajte mljeveno meso, popeenu slaninu, malo naribanog mukatnog oraia, cimet i klini u prahu pa sve dobro promijeajte.

4.

Listovima kupusa istanjite zadebljale dijelove, a ako su listovi veliki, prereite ih napola kako biste dobili manje sarmice.

5.

Na svaki list stavite 1 do 2 liice mesnog nadjeva pa savijajte sarmice od zadebljalog dijela prema kraju lista. Krajeve dobro uvijte da se sarmice pri kuhanju ne odmotaju.

6.

Ostatak kupusa nareite na rezance i stavite na dno posude u koju ste nalili ulje. Sarmice uredno, ali vrlo tijesno posloite jednu uz drugu. Izmeu sarmica, ako elite, stavite suho meso ili slaninu (narezanu na komade) i lovorov list, a zatim ih zalijte vodom koju ste prethodno prokuhali s Vegetom i koncentratom rajice.

7. 8.

Kuhajte oko 2 sata na laganoj vatri. Za vrijeme kuhanja, jelo ne mijeajte, nego samo povremeno protresite posudu. Pred kraj kuhanja umijeajte Gussnel prethodno razmuen u malo vode.

Posluivanje
Fantove sarmice posluite uz pire od krumpira ili restani krumpir.

Susenje voca
Poslato: Ned Nov 21, 2010 11:11 am Naslov: Susenje voca

Na netu sam trazio nacrte za susare,za kucnu upotrebu.I to su uglavnom veci poduhvati.Onda sam na jednom sajtu naisao na recept za susenje voca.Je li neko probao i da li stvarno uspeva?Ima li neko bolji predlog?

Uradi sam - Susenje voca SUSENE JABUKE I KRUSKE Zdrave plodove jabuka i krusaka oljustite od kozice, prepolovite, ocistite od semena, a zatim susite u rerni na 50 C oko 2 sata, a zatim voce nanizite na kanap i okacite na promajno i prohladno mesto, moze da stoji na terasi, ali nikako ne treba biti izlozeno jakim suncevim zracima. Voce prekriti gazom da bi ste ga zastitili od insekata. Kad se voce potpuno osusi staviti ga u papirnu kesu na kojoj ste izbusili nekoliko manjih rupica, da bude vazduha i cuvati na suvom, prohladnom i tamnom mestu. Ovo cuvanje osusenog voca vazi i za ostalo suseno voce za koje slede recepti: VISNJE I TRESNJE Zdravim plodovima otkinite peteljke, pa ih rasirite na cist stolnjak, prekrijte ih gazom i ostavite na promajnom mestu da se susi. Vazno je da voce cesto prevrcete, da bi se ravnomerno osusilo. SUVE SLJIVE Krupne i zdrave sljive operite i dobro obrisite cistom krpom, pokidajte im peteljke, poslazite u tepsiju oblozenu cistim belim papirom i stavite u mlaku rernu(oko 50 C) 2sata da se prosuse. Sljive iznesite na sunce, pa ih posle 3 dana vratite ponovo u rernu na 50 C oko 2 sata, pa ponovo na sunce. Ovo uradite jos jedanput. Posle treceg puta susenja sljiva u rerni, sljive nanizite na konopac, prekrijte gazom i okacite na promaji jos 2-3 dana. KAJSIJE I BRESKVE Kajsije i breskve operite,dobro obrisite i prepolovite, pa izvadite koscice, a zatim susite u rerni na 50C oko 2 sata. Voce nanizite na kanap, okacite na prohladno mesto i prekrijte gazom. Kad se kozica smezura i voce potpuno osusi, stavite ga u papirnu kesu, na kojoj ste izbusili nekoliko rupica i cuvajte na tamnom i hladnom mestu. Najefikasniji ureaj sa suenje voa u kunoj radinosti sigurno je aparat za suenje voa, povra, zainskih trava i ajeva. Cena im se kree oko 60 evra to i nije tako puno ukoliko se zaista ovako spremljeni proizvodi esto koriste. Naravno, za suenje takodje moete koristiti i obinu rernu, jo ako je modernija pa ima i ventilator, onda vam gore pomenuti aparat ne treba. Naravno, suenje se uvek vri na temperaturi od 50 stepeni dok vreme suenja varira u zavisnosti od onoga to suite. Iz linog iskustva znam da se jabuke mogu suiti i samo na vazduhu (voe ne sme biti na direktnim sunevim zracima) s tim to se jabuke prvo operu, skine koa, oiste od semenki i iseckaju na tanke krike. Sve se to porea na istu tkaninu i ostavi da se sui uz povremeno okretanje komadia jabuka. Kada suenje voa bude pri kraju (kada preseete jedno pare vidite dokle je proces suenja odmakao) onda se jabuke mogu nanizati na kanap i ostaviti na hladno mesto. Moete ih slobodno drati i na terasi, bitno je samo da nije na direktnom suncu. Budui da ivim u gradu ja jabuke uvek prekrijem krpom ili gazom zbog praine i smoga. Ovako sam suio samo jabuke dok za ostalo koristim pomenuti aparat za suenje.

DomaA VEGETA 1/2 kg argarepe 300 gr korena peruna 1 vei koren celera 200 gr pakanata 2 veze iseckanog perunovog lista 1 kaiica soli PRIPREMA: argarepu, celer, korenove peruna i pakanata oljutite, operite i prosuite, pa izrendajte na najsitnijoj strani rendeta ili sameljite na vodenici za meso. Pomeajte sa sitno seckanim perunovim liem Dodajte kasicicu soli i sve dobro promeajte. Rasporedite u tankom sloju ovu meavinu na vei posluavnik i ostavite da se osui, pa spakujte u tegle. Moe se drati i u zamrzivau i onda ne mora da se sui. Kada se osui, veoma je vano, da tegla u kojoj stoji bude ista, da nema rostfrajni poklopac i da stoji na suvom i prozranom mestu u kuhinji. Prirodna kombinacija zaina dodata u jelo zaista daje jedan savim nov i lep ukus.