ensko pismo u romanu Dubravke Ugrei "tefica Cvek u raljama ivorta"

Pie: Slaana Golijanin

Cilj ovog teksta jeste otkriti osnovne elemente enskog pisma, koji su, kao takvi, prepoznatljivi u romanu Dubravke Ugrei tefica Cvek u raljama ivota. Prema tome, cilj rada nije interpretacija ovog, posve multidimenzionalnog djela, ve posmatranje jednog njegovog (jezikog) aspekta i rekonstrukcija pisma na osnovu predloenih modela. Ve sam naziv ovog romana je izrazito simptomatian i simbolian, a itajui roman prodiremo u njegovu dubinsku simboliku, svojstvenu samo jednom enskom autoru u stvaranju jednog enskog knjievnog lika. Roman nije napisan iskljuivo za direktno i razumno itanje, nego iziskuje mnogo truda u smislu razotkrivanja grafikih znakova, koje Dubravka Ugrei u narativnom sklopu itekako koristi. Mogli bismo rei da ona zapravo ne pie; ona kroji svoju priu. Izlazei iz kanonskog okvira pisanja, ova autorica izraava svu slobodu u prikazivanju enskih problema, naina razmiljanja, elja i pobuda, na primjeru nesretne tefice Cvek. tefica Cvek je u raljama ivota, kao to je, grubo reeno, ovaj roman napisan u raljama (mukog) kanona. Milena Kirova, u tom kontekstu, u kraoj studiji pod nazivom U emu je problem sa matrijarsima: ene i kanon u knjievnosti (2002), kae da nas ustvari ne interesuje celokupna knjievnost koju piu ene ve samo ona knjievnost koju ene piu na enski nain; to jest, odbijanje izvesnih spisateljica da sebe i svoje tekstove identifikuju prema normativnim modelima tradicionalnog knjievnog iskustva. Kako Dubravka Ugrei zapravo prelazi granice kanona i knjievne tradicije putem enskog pisma? ENSKO PISMO U ROMANU DUBRAVKE UGREI TEFICA CVEK U RALJAMA IVOTA Elaine Showalter u tekstu pod nazivom Feministika kritika u divljini (1985), definira ensko pismo s obzirom na etiri modela razliitosti: bioloki, lingvistiki, psihoanalitiki i kulturoloki model. Stoga je znaajno razmotriti u kojoj mjeri su ovi modeli razliitosti enskog pisma prisutni u spisateljstvu Dubravke Ugrei. Poimo od biolokog modela. Zdenko Lei u knjizi Nova itanja. Poststrukturalistika itanka navodi sljedee: L' ecriture feminine je nain pisanja koji afirmira prisnu povezanost ene s njenim tijelom i koje negira ono shvatanje po kojem je pisanje iskljuivo aktivnost duha i kao takvo rezervirano za mukarce.1 Tijelo ene se bitno razlikuje od tijela mukarca, pa, s tim u vezi, i ensko pisanje treba da bude razliito u

odnosu na klieirano pisanje mukaraca. Ova spolna razliitost upravo je osnovna znaajka enskog pisma. Obrise svoje enstvenosti, iskazane kroz svoje tijelo, ena prenosi direktno na papir. Tako se u tefici Cvek u raljama ivota daje vanost enskoj seksualnosti, koja proistie iz njenog tijela. tefica Cvek je depresivna jer ne moe da ispuni svoje seksualne fantazije, ali, takoer, ni pravu ljubav. Ona je bespomona i trai savjete od prijateljica Anuke, Marijane i Ele, koje su, usput reeno, iskusne po pitanju muko-enskih odnosa. Savjetuju je da oblikuje svoje tijelo, koje e kao takvo biti izvor njenog seksepila. Veoma lako moemo osjetiti tijelo Dubravke Ugrei, koje kao da kroz tijelo i tjelesnost tefice Cvek probija kroz svako poglavlje romana. Evo jednog takvog primjera: tefica je neko vrijeme oslukivala njegovo disanje a onda pokuala pomaknuti ruku. Intelektualevi prsti vrsto su oblijepili teficinu dojku. Pomirila se s tim da e u tom poloaju morati ostati sve do jutra. Promatrala je Intelektualca i osjetila kako je ispunjava njenost prema njemu i kako joj zapravo uope nije krivo to je tu, pokraj nje. Promekoljio se i naslonio glavu na njezino rame. Sada je bila potpuno zarobljena. Osjeala je kako im se mijea dah i kako dojka bubri u njegovoj aci.2 Primjetno je koliko Dubravka Ugrei stavlja akcenat na punou i snagu enske bioloke predodreenosti. Luce Irigaray u knjizi Spol koji to nije navodi kako ena zapravo ima seksualne organe skoro po cijelom tijelu i da su stoga i njena seksepilnost i uitak prilikom seksa svestraniji. Sve se to premjeta u sferu jezika enskih tekstova, koje doslovno ispisuje ensko tijelo. Potrebno je sada razjasniti lingvistiki model razliitosti enskog pisma, koji proima ovaj roman od poetka do kraja. Jezik ene je osoben. U njemu se artikulira neobinost i nehijerarhiziranost enske reenice, naspram uobiajene i hijerarhizirane muke reenice. Neobinost enske reenice Dubravke Ugrei ogleda se, prije svega, u odstupanju od strogo ustaljenog reda rijei u reenici i upotrebe interpunkcijskih znakova. Ovako izgraena reenica ostavlja dojam lepravosti i neobaveznosti, to proistie i iz diferencijacije enske prirode u odnosu na muku. Moramo napomenuti da esto ovako izgraena reenica ostavlja i dojam nesklada i rastrzanosti, no tako bi najvjerovatnije protumaili mukarci, koje emo, barem u ovom kontekstu, ostaviti po strani. Sljedei citat pokazuje nain na koji je strukturirana Dubravkina enska reenica: Hlae arko crvene boje visokog struka s koso ukresanim epovima na bokovima i velikim naivenim epovima na bedrima, bijele hlae takoervrlo moderne linije, struk ukraen s dva reenia kontrasne boje a na dokovima su urezani duboki repovi uvijek lijepo plavo na tokice kontinuirano s bijelim ponovo tokasto ovoga kuta okre boje ravno dojena suknja s prorezima sa strane i gornji dio naliven kao ira kouljica s naborima na rebrima oveim repom na prsima i skrivenim vezivanjem oko pasa (...)3 Primjer enske reenice su i sve reenice koje izgovara tetka tefice Cvek, koja zbog nedostatka zubala s izgovara kao , a z kao . Druga, bitna odrednica enskog pisma na lingvistikoj razini je odbacivanje vrste strukture i upotreba odreenih kodova. Dubravka Ugrei svoj roman kroji, imenujui svako poglavlje, pored standardnog naslova, i odgovarajuom etapom u postupku krojenja. Poglavlje, koje nosi naslov Anuka, vrlo iskusna po pitanjima depresije, javlja novost tefici Cvek, tako dobija i naziv petljica, ili, naprimjer, poglavlje teficu Cvek savjetuje emancipirana Ela, autorica naslovljava jo i kao opet futranje. Takoer, ova autorica, koja je stvorila patchwork roman (inspirirana usmenom prozom koju su vijekovima kreativno stvarale ene na tkanjima, vezenjima, prelima, itd.), koristi grafike oznake u obliku makaza, rupica i raznih avova. Upotreba ovih slikovnih prikaza nema za cilj izrazito uljepavanje teksta, nego mogunost pruanja itaocu jedne nove dimenzije i razine itanja. Po potrebi, a u skladu s odreenim znakom, italac, prema uputama na poetku romana, moe da izree tekst, da ga razvue, suzi, nabere, nadri, i sl. I sama autorica kae: Kuckam dalje. ivam priu koja treba biti enska. ivam proznu haljinu, u duljinu i irinu, poprijeko i uzdu, ja sam pisac pu to trai ru, ja sam tkalja to trai kralja, autor to tepa bez glave i repa, ja sam ptica ipkarica, ah, nevjet mi je prvi vez, tu e biti rez! Rez! Rez Rez-etak! Poni ve poetak!4

Maina za ivenje za Dubravku Ugrei predstavlja mainu za kucanje, a njena proza je nita drugo do odjevni komad. Jedna od zastupljenijih preokupacija i razonoda enskog svijeta ivenje, dobila je presudno mjesto u izgradnji naracije i fabule ovog romana. Razigrani jezik ove autorice otvara mogunost viestrukog analiziranja i tumaenja odreenih oznaka.Njeno poigravanje rijeima u potpunosti zasjenjuje logiku mukog diskursa. Razum mukarca ovdje ne pronalazi svoje mjesto. Spontanost i enska emotivnost da. Roman tefica Cvek u raljama ivota nema vrstu kompoziciju, to Julija Kristeva uvia kao jo jednu jako bitnu karakteristiku enskog pisma. Takoer, ova predstavnica feministike orijentacije navodi kao jednu od znaajnih odlika l'ecriture feminine i prividnu odsutnost dogaajnosti u romanu. U romanu koji mi razmatramo u svjetlu enskog pisma, prednost se daje trenucima, koji, pak, ine ivot jedne ene. Jedan od trenutaka u kojima tefica Cvek najvie uiva jeste trenutak dok jede, to opet predstavlja tjelesni (hedonistiki) uitak. Nasuprot mukarcima, koji piu o znaajnim epohama, stoljeima, milenijumima, o prekretnicama u razvoju ovjeanstva, ratovima, borbama, podvizima i drugim slinim temama, ene, kao i ova autorica, piu o onim sitnim dijelovima vremena, u kojima se ogleda sva tuga, srea, radost, depresija, elja, osjeajnost jedne ene. I zaista, u romanu tefica Cvek u raljama ivota nema nijednog krupnog dogaaja, koji bi mogao donijeti neku istaknutu promjenu u ustrojstvu ovjeanstva. Zbog odsustva dogaajnosti, teko moemo odrediti i fabulu ovog romana. Trei model razliitosti je psihoanalitiki model. Sigmund Freud govori o zavisti na penisu i o kompleksu kastracije, koji su prisutni u enskoj psihi i koji se oituju u djelima autorica. Freud je, izmeu ostalog, tvrdio da su neispunjeni snovi i enje kod ena erotskog karaktera, dok fantazije, koje nalaze svoje mjesto u zapletu mukih pria, imaju i egoistinu i ambicioznu pretencioznost. Neispunjeni snovi tefice Cvek jesu erotskog karaktera, ali ni njena egoistinost i ambicioznost nije ostala po strani. Ona je ak i u stanju duboke depresije spremna da se bori za ispunjenje svojih snova i pokree se u tom smjeru. Depresija, kao jedno od teih psihikih stanja, u ovom romanu je pripisana eni, a nema gotovo nijedne muke prie u kojoj mukarac preivljava depresiju. Ne znamo na koji bi nain Freudova psihoanalitika orijentacija analizirala ovakvo stanje nemoi i nezadovoljstva, ali znamo da su izvor ovakvog stanja tefice Cvek oni trenuci koji bi njen ivot, kada bi se ispunili, oslobodili depresije. To su trenuci, ne veliki dogaaji. O utjecaju psihoanalize na ensko pisanje, govori Beatrice Slama: Meutim, psihoanaliza djeluje i prodire jo dublje u govor o enskome pismu i u enske tekstove. Jer ona je na kraju nametnula sveprisutnost seksa, seksualnosti, digla u zrak stari kranski tabu tijela i puti, udnje i uitka, omoguila da brizne nakon naune sumnje, analitika slutnja, upuena u pronalaenje kroz privide; frojdovska je psihoanaliza razmakla granice priznatljivog i razbila granice pisma.5 Pored isticanja seksualnosti, koja nalazi svoje znaajno mjesto u romanu tefica Cvek u raljama ivota, psihoanaliza je preko Freuda dola i do jo jedne bitne instance u enskoj prozi, kao i, inae, u prozi. U svojoj knjizi Tumaenje snova Freud istie koliko se u snovima zapravo inkorporira ljudska podsvijest. Snovima se u tom smislu pribliavaju fantazije, matanja, proroanstva, vizije, itd. Ovdje moemo svrstati san tefice Cvek u kojem se pojavljuju svi sudionici njenog stanja. Metaforiki je u njenom snu predstavljeno njeno psihiko propadanje, i to slikom njenog topljenja poput sapuna. Ona polako iezava u vidu mjehuria i topi se meu vlastitim dlanovima. Ne smijemo zaboraviti ni pokuaj samoubistva tefice Cvek. Ipak, ovaj pokuaj samoubistva morao je zavriti to pozitivnije, kako bi ona na kraju doivjela ono o emu je oduvijek sanjala, tj. nai ljubav svog ivota i, kao u bajkama, usreiti se s njim. No, autorica naglaava rije moda, koja ostavlja i dalje pod upitnikom daljnju sreu tefice Cvek: Kad se nekoga voli, i jednostavne stvari ispunjavaju ivot radou.Ne misli se samo na tu osobu, ljubav, nego i na zajedniku kuu, vrt, djecu... Moda njeni snovi nisu bili isprazni i moda e je Mister Frudi uistinu usreiti.6

Treba sada razmotriti etvrti i posljednji model razliitosti enskog pisma. To je kulturoloki model. Kultura je pojam irokog spektra konotacija, no, nas u ovom kontekstu zanima kultura mukaraca naspram kulture ena. Poznato nam je da su ene u kulturnom i drutvenom patrijarhalnom svijetu bile vie nego zanemarene. Nisu imale pravo slobodnog miljenja, izraavanja, glasa, obrazovanja, politikog niti bilo kakvog drugog drutvenog angamana. Bile su predodreene za brigu o porodici i obavljanje kunih poslova. Mukarci su bili ti koji su pomou svog obrazovanja zauzimaliradna mjesta, sticali razliita znanja, istupali javno i zaraivali za ivot. Naravno, jasno je da su se u ovakvom ustrojstvu ene osjeale podreenima, pa se mogu izjednaiti s koloniziranim narodima Istoka. Kultura je polje na kojem su ene mogle najprije pokuati dobiti odreene kompetencije. Tako su se poele boriti svojim pisanjem. Kako je tekao razvojni put ene prilikom borbe za dobivanje osnovnih prava, objanjava Elaine Showalter, koja: smatra da je enska podkultura prola kroz iste faze kao i mnoge druge crnaka, jevrejska, kanadska, angloindijska, pa ak i amerika. To su: faza imitacije preovlaujuih modela dominantne tradicije i pounutarnjenje njenih standarda umetnosti, zatim, faza protesta protiv ovih standarda i vrednosti, i faza odbrane prava i vrednosti manjine, ukljuujui i zahtev za samostalnou. Poslednja je faza samootkria, potrage za identitetom. U enskom pisanju, Ilejn ouvolter ove faze naziva enstvenom, Feministikom i enskom (Feminine, Feminist, Female).7 Bitan aspekt enske kulture i knjievnosti jeste i knjievna tradicija. Prethodna knjievna iskustva ena jednostavno se ne smiju zanemariti u pisanju novih djela. Podravanje ove tradicije je primjetno i u romanu Dubravke Ugrei. tefica Cvek ita Flaubertov roman Madam Bovary i potcrtava ona mjesta u romanu koja bi se mogla identificirati s njenom sudbinom. Citati iz Madam Bovary , koje izdvaja tefica Cvek, opisuju nezadovoljstvo i bijedan ivot Eme Bovary, koja je, ako se prisjetimo, kao i glavni lik romana Dubravke Ugrei, ivjela u svijetu snova, matanja i iekivanja. tefica Cvek je pokuala izvriti samoubistvo, Ema Bovary je to uinila. tefica, tako, nalazi slinostis gospoom Bovary, ivei nakratko u svijetu knjievne fikcije, a bjeei od stvarnosti (isto kao i Ema). Jedan od dijelova romana Madam Bovary, u kojem tefica Cvek pronalazi istovjetnost sebe i Eme, je sljedei: Mukarac je barem slobodan; on moe zadovoljavati svoje strasti, putovati po svim zemljama, svladavati sve zapreke i uivati najveu sreu. enu, meutim, neprekidno neto prijei. Nepokretna i u isti mah povodljiva, ona ima protiv sebe svoju putenost i ovisnost o zakonu. Njena volja, poput koprene njezina eira, koji dri jedna traka, podrhtava pri najmanjem povjetarcu, uvijek je vue kakva elja, uvijek je zadrava kakav obzir. 8 Ovdje se oslikava i sutinska razlika izmeu mukog i enskog svijeta. Upravo ova konica, koja koi mnoge ene, ukljuujui i gospou Bovary i teficu Cvek, proizvod je viestoljetnog potcjenjivanja enskog roda i uzdizanja mukaraca. Kada govorimo o kulturnim elementima uvrtenim u ivot jedne depresivne i nesretne djevojke, ne moemo zaobii deavanja poput njenog odlaska u kazalite i na izlobu. Epizodu teficinog odlaska na izlobu autorica nije u potpunosti razradila, jer jednostavno nije znala na koji nain da postavi teficu na mjesto jednog ovakvog kulturnog dogaaja. Koji god nain da je izabrala, kae, tefica bi se na kraju rasplakala. Moda eni jo uvijek nije mjesto na jednom ovakvom umjetnikom okupu? teficin odlazak u kazalite, takoer, nije proao bez njenog razoarenja i plaa, jer joj atmosfera nije odgovarala. inilo joj se ak da je najmanja prostorija kazalita mala kutija iz koje vie nema izlaza. Grob.... Prisjetimo se grkog teatra, rimskog teatra, ekspirijanskog pozorita. Tu jednostavno nije bilo ostavljeno nijedno mjesto za ene; ni u publici, ni na pozornici. Dakle, diskriminacija ena u prolosti, veoma se lijepo provlai kroz cijeli roman Dubravke Ugrei, a posebno kroz prikazivanje ovih kulturnih momenata.

Umesto zakljuka U zakljuku svog rada elela bih da podsetim na jednu veoma popularnu legendu iz bugarske narodne poezije koja je iroko rasprostranjena i u drugim zemljama balkanskog regiona, na primer u Rumuniji (M. Elijade (Mircea Eliade) je analizirao u rumunskom kontekstu). Ona govori o grupi mukaraca koji grade crkvu. Oni je zidaju tokom dana ali se crkva svake noi sama porui. Da bi mogli da zavre posao, moraju da prinesu rtvu, to jest, da u zidove crkve zazidaju jedno ivo ljudsko bie. Nema potrebe da naglaavamo da e biti rtvovana najmlaa i najlepa ena jednog od graditelja crkve. Ova legenda je karakteristina za nain na koji patrijarhalna civilizacija iskoriava ene da bi se sama irila i jaala. Sada, na poetku novog milenijuma, to zazidano ensko telo poelo je da govori. Ono pokazuje da nije mrtvo ni otueno ni neurotino. Ono jednostavno eli da se oslobodi i pone samo da gradi, bez potrebe da rtvuje bilo koje drugo telo ili bilo koju drugost zarad ljudske civilizacije.9

Zdenko Lei Nova itanja. Poststrukturalistika itanka, Buybook, Sarajevo, 2003., str. 129. Dubravka Ugrei tefica Cvek u raljama ivota, Konzor i Samizdat B92, Zagreb; Beograd, 2001., str. 41. Ibid., str. 24-25. Ibid., str. 12. Republika: asopis za knjievnost, OOUR Knjigotisak, Zagreb, 1983., br. 11-12, str. 97-98. Dubraka Ugrei tefica Cvek u raljama ivota, Konzor i Samizdat B92, Zagreb; Beograd, 2001., str. 79 enske studije: asopis za feministiku teoriju, Centar za enske studije, Beograd, 1996., br. 5/6, str. 74. Ibid., str. 55.

Milena Kirova U emu je problem s matrijarsima: ene i kanon u knjievnosti u enske studije: asopis za feministiku teoriju, Centar za enske studije, Beograd, 2002., str. 127.

Literatura: 1. Zdenko Lei Nova itanja. Poststrukturalistika itanka, Buybook, Sarajevo, 2003. 2. Republika: asopis za knjievnost, OOUR Knjigotisak, Zagreb, 1983. 3. enske studije: asopis za feministiku teoriju, Centar za enske studije studije, Beograd, 1996. 4. Milena Kirova U emu je problem s matrijarsima: ene i kanon u knjievnosti; enske studije: asopis za feministiku teoriju, Centar za enske studije, Beograd, 2002. 5. Sigmund Freud Tumaenje snova, Stari Grad, Zagreb, 2001.

Lektira: Dubravka Ugrei tefica Cvek u raljama ivota, Konzor i Samizdat B92, Zagreb; Beograd, 2001.