Professional Documents
Culture Documents
Euroatlantski
tjednik Četvrtkom...
Četvrtkom...
"Slušamo glasove koji govore jezikom maksimalizacije i apsolutizma koji uništavaju države - nema jezika međusobnog kom-
promisa i suradnje.", govorio je Biden pred političarima, vjerskim poglavarima i udrugama civilnog društva. Rezultati se mo-
gu predvidjeti - produbljivanje nepovjerenja među zajednicama, zastoj u provođenju reformi i opasne priče o budućnosti
zemlje u kojoj su još uvijek svježe uspomene na tragedije naroda ove zemlje, naroda koji su toliko toga uložili da ih nadvla-
daju, nastavio je Biden.
Dolazak američkog potpredsjednika mnogi su protumačili kao jasan znak SAD-a da nisu zaboravili Balkan, ali isto tako da
svoj naglasak stavljaju na BiH. Bidenov dolazak prvo u Sarajevo, a potom u Beograd, te naposljetku na Kosovo, vrlo je jasna
poruka i Bruxellesu koji je tri godine spavao i nije se obazirao na neuspjehe OHR-a te rastući populizam na praktički svim
stranama. Naravno, najveći je kamen spoticanja i dalje Milorad Dodik, populistički političar par excellance, doista makija-
velist do beskraja, kojemu se i dalje čini da treba gurati priču neprikosnovene Republike Srpske. No, oku običnog građanina
ne može promaknuti da je gospodarski napredak te i takve Republike Srpske vidljiv samo oko Banja Luke, dok su mjesta kao
Višegrad, Nevesinje i slični u problemima opstanka.
"I brojni drugi rade na gradnji bolje budućnosti. Danas su ovdje članovi nevladinih organizacija i članovi građanskih udruže-
nja - uključujući Centar za istraživanje i dokumentaciju; Centar civilnih inicijativa i CIVITAS - koji rade na temeljima demo-
kracije i tolerancije."
Nastavak na strani 3
Pojavom Interneta je započelo novo doba. Informacije se objavljuju na Internetu, ne samo od strane medija, nego i od držav-
nih tijela, međunarodnih i raznoraznih organizacija pa i samih građana.
No, Internet je donio puno više. Pružio je mogućnost komuniciranja između institucija i građana. Nažalost, takva mogućnost,
pokazalo se, nije bila previše privlačna niti institucijama, kao ni samim građanima.
Ministarstva, agencije, pa i međunarodne organizacije poput NATO-a postale su jedan klik na mišu udalje od građana, posta-
le su dostupne svima. Građani su na jednakoj virtualnoj udaljenosti od institucija, ali interakcije ipak nema, ili je ima jako
malo.
Državna tijela i međunarodne organizacije kao da pomalo žale za starim vremenom i komunikacijom ograničenom na medije,
a građani kao da više žele kritizirati nego komunicirati. "Ljepše je imati mogućnost ispuhati se na nečemu tako zapravo virtu-
alnom i neopipljivom poput institucija ili nekakvih međunarodnih organizacija, nego s njima komunicirati". Stoga, web stra-
nice državnih tijela kao i onih međunarodnih danas više služe promoviranju rada, uspjeha, i informiranju, ali nikako ne ko-
municiranju. Čak i onda kada se pridruže servisima poput Twittera, tamo samo objavljuju svoje informacije, kao nekada prio-
pćenja. Nema rasprave, razjašnjavanja – komunikacije.
Komunikacija s građanima mora se voditi, jer upravo njen nedostatak i jeste razlog zbog kojeg među građanima kolaju brojne
dezinformacije, neistine, mitovi i zablude o radu državnih i međunarodnih tijela. Da bi se to postiglo, mora se osigurati kvali-
tetnija prisutnost institucija na Internetu, ne samo preko klasičnih web stranica, nego putem interaktivnih sadržaja ili takozva-
nog weba 2.0 (Facebook, Twitter…). Nije dovoljno staviti informaciju, treba omogućiti građanima da ju komentiraju, kritizi-
raju, pa i hvale, da pitaju i razgovaraju… Komunikacija je nužna! U suprotnom će među građanima kolati netočne informaci-
je, zablude…
Komunikacija je posebno važna kada se radi o međunarodnim organizacijama, jer one nisu samo fizički nego su i virtualno
udaljenije od građana. O njima se općenito manje zna, manje se traže informacije o njima pa je i njihovo samo postojanje
građanima često nejasno.
Poseban primjer u tom pogledu je NATO. U zemljama članicama građani o NATO-u znaju jako malo, a Savez se često ospo-
rava brojnim neistinitim informacijama, zabludama… Nerijetko se na Internetu mogu pronaći tvrdnje kako je NATO "ratna
organizacija" ili čak "nasilna organizacija koja vodi nepravedne ratove". Naravno, za tako što nema argumenata, ali tvrdnja je
zaživjela kao "laž ponovljena tisuću puta". Ta se tvrdnja širi Internetom, a na nju se uglavnom odgovara putem tradicionalnih
mainstream medija, koji imaju jako malo dodirnih točki s Internetom. Na kraju, kada NATO treba povećati svoj angažman u
ratnim zonama, a kako bi pomagao unesrećenom stanovništvu (uspostavljanju mira), javlja se otpor građana zemalja članica,
a potom i vlada koje nastoje udovoljiti javnom mnijenju. Time se NATO dovodi u "pat poziciju", koja se može razriješiti
jedino otvorenijom i pojačanom komunikacijom, prvenstveno na Internetu! Ulogu komunikatora (koji započinje i nudi komu-
nikaciju) trebaju preuzeti osoblje NATO-a, nacionalne vlade i ministarstva kao i udruge građana. U suprotnom, NATO će
funkcionirati sve teže i teže, jer će potpora građana u zemljama članicama opadati.
Denis Avdagić
OPSA na Facebook-u
Pridružite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook
Nakon sastanka, Milorad Dodik novinarima je kazao da ga "raduje (Bidenova) potpora Daytonskom sporazumu".
"A to znači i Republici Srpskoj, kako je on (Biden) i rekao, i njegova potpora europskom putu BiH", bio je kratak Dodik na-
kon sastanka.
S obzirom da se vaš grad i vaša zemlja obnavljaju, grade i razvijaju, danas ovdje s vama želim razgovarati o tome na koji se
način ova zemlja, ova regija, Europa i zajednica naroda mogu razvijati i okretati jedna prema drugoj.
Vrata su otvorena za sve zemlje ove regije da postanu dio Europe - a Sjedinjene Države će vam pomoći da prođete kroz ta
vrata. Mnoge zemlje ove regije su već napravile značajan korak u tom smjeru:
- U travnju je NATO pozdravio priključenje Albanije i Hrvatske, novih članica saveza.
- Makedonija će postati članicom saveza čim riješi spor oko imena sa Grčkom.
- Crna Gora korača sigurnim koracima progresa na provođenju plana ambicioznih reformi, koje će joj omogućiti najbržu mo-
guću integraciju u euroatlantske institucije.
Tijekom svoje sutrašnje posjete Beogradu, reći ću predsjedniku Tadiću da Sjedinjene Države žele izgraditi novo partnerstvo
sa Srbijom. Mi želimo da Srbija zauzme svoje pravo mjesto u Europi, da zauzme mjesto jake, uspješne demokratske države
koja će imati konstruktivnu ulogu u ovoj regiji.
Srbija i Sjedinjene Države se ne slažu po pitanju Kosova. Mi ne očekujemo od Srbije da prizna Kosovo. Ali očekujemo od
Beograda da surađuje s Europskom Unijom i ostalim ključnim međunarodnim akterima na Kosovu, očekujemo da Beograd
radi na iznalaženju pragmatičnih rješenja koja će poboljšati život ljudi - Srba i Albanaca - i također očekujemo da od tih naro-
da ne prave žrtve političkih neslaganja. Kosovo je nedavno proslavilo svoju prvu godišnjicu nezavisnosti - i ono i dalje napre-
duje i razvija se kao multietnička demokratska država. Nezavisnost Kosova, iako mlada, je neopoziva i od ključne je važnosti
za stabilnost i progres ove regije.
Sjedinjene Države su opredijeljene za demokratsko, multietničko, nezavisno Kosovo. I mi očekujemo da će Kosovo i dalje
biti opredijeljeno za potpunu zaštitu svih njegovih zajednica i svih njegovih građana, uključujući i srpsku zajednicu. Ta je
opredijeljenost ključ budućnosti Kosova.
Genocid u Srebrenici je svijetu pokazao užasavajuće zlo (tog) rata. To je bio poziv savjesti. Moja zemlja, koja je predugo
stajala po strani, nije to više mogla promatrati. Zajedno sa svojim europskim partnerima, uz korištenje vojne moći NATO-a i
diplomatskih koraka poduzetih u američkom gradiću po imenu Dayton, rat je zaustavljen.
OPSA biltene možete čitati, skidati i printati i na popularnom servisu za razmjenu dokumenata www.scribd.com
Svaka suverena država mora ispunjavati nekoliko ključnih zahtjeva. Ovdje su samo neki od primjera:
Ministri obrane 27 država članica Europske unije odlučili su na sastanku ministara vanjskih poslova i obrane u Bruxellesu da
trupe EU-a, EUFOR, ostane i dalje u BiH. Stanje se u BiH samo naizgled stabiliziralo, smatra Bruxelles i ističe da zemlja
mora nastaviti reforme. Prema riječima austrijskog ministra obrane Darabosa, vojno prisustvo je i dalje neophodno, iako bi
se moglo pojačati i civilni dio misije. Njegov njemački kolega Gloser je naglasio da se poseban apel upućuje političari u srp-
skom entitetu za udaljavanjem od secesionističkih ideja jer samo cjelovita BiH ima europsku perspektivu.
Budućnost BiH ostvaruje se ispunjavanjem "pet plus dva" uslova, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Kohout, pod-
sjetivši da se radi o imovinskim pravima, vladavini zakona, postojanosti poreznog sustava, kao i preustrojstva institucional-
nog kapaciteta.
Nakon sastanak, visoki predstavnik EU-a Javier Solana pridružio se potpredsjedniku Bidenu u Sarajevu na njegovoj balkan-
skoj turneji.
"Zabrinuti smo za razvoj vaše zemlje, posebno u dva smjera. Jedan smjer je onaj koji će dovesti zemlju bliže Europskoj uniji,
i drugi koji je u odnosu na prvi nedostatak zajedničkog djelovanja lidera u nastojanjima da riješe probleme u ovoj zemlji",
izjavio je Solana na konferenciji za novinare u zgradi OHR-a.
"Što se tiče obećanja, mislim da su vrlo jasna. Znam da postoje pet ciljeva i dva uvjeta koje treba ispuniti da bi se moglo nas-
taviti u pravcu EU kao što je svaka druga država uradila, da bi se moglo kretati iz faze visokog predstavnika za BiH u fazu
gdje ćemo doći do specijalnog predstavnika EU", kazao je Solana. Po njegovim riječima, to se neće dogoditi sutra, ali to je
put kojim se krećemo i u tom smislu obećanja su bila jasna da će odluke i mjere koje treba donijeti da se dođe do promjene
biti provedene.
Solana se dotaknuo i operacije Althea. Planirano je da se operacija u budućnosti razvije u misiju za obuku i osposobljavanje.
Pripreme za to su u toku, a odluka o transformaciji će biti donesena kada se ispune potrebni uslovi, rekao je Solana i dodao da
odobrenje ovog koncepta neće prejudicirati političku odluku o mogućoj evoluciji operacije Althea.
Talibanski pobunjenici su ovog tjedna izveli napade s obje strane granice – i pakistanske i afganistanske. Poslali su bombaše-
samoubojice blizu vladinih zgrada i američkih vojnih baza u pokrajini Khost. Isto su tako u blizini Peshawara u Pakistanu
napali kamione koji opskrbljuju snage NATO-a u Afganistanu.
Novi talibanski napadi još su više naglasili značaj predsjednikove strategiji za to područje, osobito kada su washingtonske
debate u pitanju. Predsjednik Obama je povezao uspjeh u Afganistanu sa stabilizacijom Pakistana, gdje je sve jači radikalni
talibanski pokret. "Naš je cilj jasan i fokusiran: zaustaviti, razbiti i poraziti Al-Qaidu u Pakistanu i Afganistanu" - izjavio je u
niz navrata američki predsjednik.
On je od Kongresa zatražio 400 milijuna dolara hitne pomoći za pakistansku vladu, odnosno njezinu borbu protiv pobunjeni-
ka. Isto je tako zatražio povećanje pomoći za razvoj Afganistana.
Međutim, neki senatori podsjećaju da je prethodna administracija uputila više od 12 milijardi dolara pomoći Pakistanu, ali
bez nekih konkretnih rezultata. Republikanski senator James Risch kaže da je zapanjen slabim rezultatima u Afganistanu,
kojeg je nazvao "crnom rupom bez dna". "Dah vam zastane kada vidite koliko je američkog novca potrošeno i koliko je ame-
ričkih života dano u zemlji čija vlada može jedino kontrolirati Kabul i njegova predgrađa" - rekao je nedavno ovaj republi-
kanski senator.
Richard Holbrooke, posebni predstavnik američke vlade za Pakistan i Afganistan, odgovara da će se uspostaviti kontrola
napretka postignutog u toj zemlji.
Međutim, izaziva zabrinutost i sve veća američka vojna nazočnost u Afganistanu. Predsjednik Obama je zapovjedio slanje
dodatne 21 tisuće vojnika koji trebaju pomoći u borbi protiv talibana na jugu Afganistana.
Demokratski senator Russ Feingold se pribojava da bi to moglo prisiliti talibane i Al-Qaidine borce da se prebace u Pakistan.
"Jeste li sigurni da pojačanja u Afganistanu neće biti kontraproduktivna glede Pakistana?" - upitao je na jednom nedavnom
senatskom svjedočenju Feingold, na što mu je Richard Holbrooke odgovorio: "Ne. Jedino sam siguran da smo svjesni tog
problema na kojem intenzivno radimo s pakistanskom vojskom."
Gospodin Holbrooke je izjavio da Sjedinjene Države potiču Pakistan da pošalje dodatne snage na svoju zapadnu granicu. No,
neki američki zakonodavci tvrde da stabilnost u Afganistanu neće biti postignuta jedino kroz vojne akcije te da će se u toj
zemlji nastaviti s proizvodnjom opijuma i korupcijom.
Kako bi se stanje stabiliziralo, analitičari poput protu-terorističkog stručnjaka Freda Kaganaističu da svaka uspješna strate-
gija mora uključivati i uvođenje vladavine prava u Afganistan: "Oni trebaju nekoga tko može donositi odluke glede prijepora
oko zemlje i vlasništva te ih prisiliti da ih poštuju. Ukoliko se ne uspije uvesti zakonski sustav to će dovesti do problema koji
će omogućiti talibanima da funkcioniraju. Na to se moramo fokusirati."
Stručnjaci kažu da će predsjednik Obama morati pronaći učinkovitije načine da ojača i poboljša afganistanske snage sigur-
nosti, te da poboljša američki odgovor na talibansku i Al-Qaidinu propagandu u toj zemlji.