URBANIZAM (lat.

Urbs = grad) drutvena disciplina koja se bavi izuavanjem, ureenjem i oblikovanjem izgraenog prostora skup djelatnosti vezanih za izgradnju novih i ureenje postojeih gradova i naselja te prouavanje njihova razvitka, strukture i ivota

Cilj: Postizanje optimalnog rasporeda ljudi, dobara i ljudskih aktivnosti u prostoru Rjeavanje konfliktnih situacija u prostoru

*u Hrvatskoj 71% ljudi ivi u vlastitoj kui, a 29% u stanovima Prostor realni i imaginarni statiki i dinamiki prostor planirani i neplanirani prostor mjere prostora individualnost i identitet prostora prostor koji privlai ili odbija sigurnost prostora genius loci - memorija prostora percepcija prostora - itanje prostora analiza prostora planiranje prostora od globala do detalja (razine planiranja)

ULNI PROSTOR: imaginarni prostor fizikalno ne postoji, percepcijski i ulno postoji mentalno generirani prostor san, mata, podsvijest inscenacija prostora iluzija, asocijacija, nestvarni kontekst virtualni prostor nestvaran, generiran, neogranieno izmjenjiv

FIZIKI PROSTOR artificijelni prostor fiziki formatiran, mjerljiv, opipljiv prirodni prostor tema zatite u planiranju artificijelno u prirodnom prostoru

GRADOGRADNJA I ELEMENTI GRADA

osnovni pojmovi i rjenik itanja urbanog prostora nastajanje, organizacija, upravljanje problemi rasta grada grad nekad i danas preobrazba gradskog prostora parcelacija i vlasnitva (privatno - polujavno - javno) procesi planiranja urbanog prostora odnos izgradnja - sadraji - promet oblikovanje prostora imbenici koji utjeu na planiranje grada zgrada u kontekstu

-urbana rekonstrukcija gradovi su u stalnoj promjeni Usmjeravanje procesa rasta grada

Konstitucijski urbani elementi

 Topografija terena Urbana topologija memorija prostora ili genius loci Arhitektonska tipologija Urbana tipologija (odnos izgraeno neizgraeno) Tranzicijski urbani elementi Imitiranje urbane forme, stil

*komunikacijska struktura - odnos izmeu ljudi i fizike structure Zone: dominantni funkcionalni urbani pejsa: industrijska zona, luka zona zona zabave, spektakla, okupljanja zona trgovine periferija poslovna zona centar prometne zone koridori i terminali

Kevin Lynch: Slika jednog grada elementi: - putevi: linijski elementi - rubovi / granice: linijski elementi - podruja: ploni elementi - vorita: tokasti elementi - obiljeja, reperi, dominante: tokasti elementi Dominante = identitet, prepoznatljivost, orijentacija; akcentni elementi znaaj dominanti: prepoznatljivost i jedinstvenost siluete toke, vorita, ali i dominante

Grad i gradsko tkivo odnos izgraenog i javnog neizgraenog prostora struktura (homogena, nehomogena, prekidi, kaos) osnovni tipovi izgradnje: tokasta, pravasta i povrinska prometna mrea...

struktura-3D, tekstura-2D, matrica, morfologija

a, b, c, f ugraena; d poluugraena, e slobodnostojee

ugraena izgradnja: blokovska izgradnja / stambena izgradnja u nizu

Izgradnja na padini = kaskadna izgradnja Ugraena tipologija pravasta forma: klasini niz

Atrijska izgradnja

polublok (poluzatvorene forme)

*izgraenost iskoritenost parcele

GUSTOA STANOVANJA (neto) ( Gst) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene povrine od 30 st/ha individualno, jednoobiteljsko st. do 600 st/ha viestambeno visokih katnosti

GUSTOA STANOVANJA Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja povrina graevnih estica za stambene potrebe Gust + estica ire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna kola, povrine za rekreaciju)

ELEMENTI DIMENZIONIRANJA I NORMIRANJA PROSTORA GRADA: graevna estica stambeno susjedstvo gradska etvrt

graevna estica: graevna estica (k..br.) je zemljite na kojem je dozvoljeno graenje prema vaeim propisima. graevna estica se obvezno nalazi unutar graevnog podruja odreenog dokumentom ureenja prostora (prostornim planom).

GRAEVNA ESTICA za graenje zgrada mora imati: osiguran kolni prilaz i pjeaki pristup s javne prometne povrine irine najmanje 3m ureene prikljuke na komunalnu i energetsku infrastrukturu

povrinom i oblikom mora omoguavati graenje sukladno uvjetima koje odreuju prostorni plan i pravila struke.

Regulacijska crta: crta koja dijeli povrinu javne uporabe (ulicu, cestu, trg, park i sl. ) od povrine privatne uporabe (graevna parcela) crta koja formira rub/granicu ulinog koridora openito linija od koje se na terenu odmjerava graevna crta ili mjesto gradnje neke graevine.

Graevna crta: odreuje mjesto od kojeg mora poeti graenje na graevnoj estici; utvruje se na razini prizemlja, prema javnom prostoru; obavezna je obino za min. 50% duine ulinog proelja, a ostali dio moe biti uvuen, ali ne i izbaen (izgradnja ne smije prijei g.c.)

Povrina za graenje (PG):

dio povrine graevne estice unutar koje se moe graditi kua (tlocrt/kontura kue uvijek je upisani lik, nikad ne smije izlaziti izvan PG)

Koeficijent izgraenosti parcele (Kig) za: - individualnu obiteljsku kuu preporuljivo 0,3-0,4 - uglovnu parcelu moe biti vei (0,5) * u gradskim centrima Kig moe biti vei npr.: - u Zagrebu 0,6; uglovne parcele 0,8; - iznimno 1,0 (npr. blok Neboder, blok Oktogon) [* Kig 1,0 znai izgraenost parcele 100%]

Vrste mrenih sustava u gradovima - prometne mree: staze, ceste, eljeznice - hidrotehnike mree: vodovod, odvodnja, plovni kanali - energetske mree: elektrika, plinovodi, toplovodi, telekomunikacije Vodoopskrbna mrea grada:

Hijerarhija u prometnoj mrei: gradske ceste-sabirnice-stambene-pjeaki putevi

Pravila estetskog reda: jedinstvo - ravnotea - dominacija harmonija - kontrast ritam