1.

ELEKTROMAGNETSKI VALOVI

Maxwellove jednaine i sve jednaine izvedene iz njih uvode vremenski promjenljive
putujue elektromagnetske valove, koji predstavljaju prijenos energije kroz prostor. Rjeenje
valnih jednaina izvodi se postupkom razdvajanja promjenljivih u neogranienom linearnom,
homogenom i izotropnom materijalu bez izvora polja. Najjednostavnije rjeenje sistema
jednaina dinamikih polja su ona koja ovise o vremenu i samo jednoj prostornoj
promjenljivoj. Takva jednodimenzionalna rjeenja u pravokutnom sistemu predstavljaju ravne
valove.
Za rjeavanje vremensko-ovisnih elektromagnetskih polja koja se izvode iz sistema
Maxwellovih jednaina, pretpostavlja se da je prostor u kome se prostire elektromagnetsko
polje neogranien i ispunjen linearnim, izotropnim i homogenim materijalom i da je
nutranjosti takvog materijala sa zadanim , i , gustoa slobodnog naboja
s
=0 a gustoa
slobodne struje E J
s
r r
= .
Ponaanje elektromagnetskog polja u takvom materijalu odreeno je sistemom Maxwellovih
jednaina,


, 0
, 0
,
,
=
=

+ =

=
B
E
t
E
E H x
t
H
E x
r
r
r
r r
r
r


(1.1 a-d)

uz relacije grae

.
,
,
E J
H B
E D
s
r r
r r
r r



=
=
=
(1.2 a-c)

Primjenom operacije rotor na svaku od glavnih Maxwellovih jednaina (1.1 a,b),
uvrtavanjem druge dvije jednaine (1.1 c,d) i matematskim razvojem dobivamo jednaine,

, 0
, 0
2
2
2
2
=

t
H
t
H
H
t
E
t
E
E
r r
r
r r
r


(1.3 a,b)

koje predstavljaju priguene valne jednaine elektromagnetskog polja za vektore E
v
i H
r
.
Prva dva lana u valnim jednainama oznaavaju valni karakter polja, dok trei lan u
jednainama (1.3 a,b) predstavlja priguenje vala ako je materijal vodljiv (0). Ako je
materijal nevodljiv (=0), tj. dielektrik, slijede nepriguene valne jednaine polja

, 0
, 0
2
2
2
2
=

t
H
H
t
E
E
r
r
r
r


(1.4 a,b)

Rjeenja valnih jednaina (1.4 a,b) u kompleksnom podruju u sluaju da se polja mijenjaju
sinusno u vremenu su


t j z t j z z t j z
t j z t j z z t j z
e H e H e H t z H
e E e E e E t z E




= + =
= + =
+ + +
+ + +
) (
2
) (
1
) (
2
) (
1
) , (
) , (
r r r
r r r
(1.5a,b)

gdje su fazori polja

.
,
2 1
2 1
z z
z z
e H e H H
e E e E E


+
+
+ =
+ =
r r
r r
(1.6 a,b)

Razvojem rjeenja (1.5) po komponentama x i y dobit emo etiri skalarne jednaine u
kompleksnom podruju, od kojih su dvije za komponente elektrinog polja ravnog vala

.
,
) (
2
) (
1
) (
2
) (
1
z t j z
y
z t j z
y y
z t j z
x
z t j z
x x
e E e E E
e E e E E


+ + + +
+ + + +
+ =
+ =
r r r
r r r
(1.7a,b)

a dvije za komponente magnetskih polja ravnog vala

.
,
) (
2
) (
1
) (
2
) (
1
z t j z
y
z t j z
y y
z t j z
x
z t j z
x x
e H e H H
e H e H H


+ + + +
+ + + +
=
+ =
r r r
r r r
(1.8c,d)

Izrazi (1.7 i 1.8) su komponente polja ravnog vala sinusnog u vremenu, pisani u
kompleksnom podruju. Oito je da su polja E
v
i H
r
kao i sve njihove komponente sinusne u
vremenu i prigueno sinusne u prostoru.
U gornjim rjeenjima za ravni val pojavljuju se valovi koji se prostiru u dva suprotna smjera,
u smjeru +z i u smjeru -z (putujui valovi). Odnosi polja direktnih i inverznih putujuih
valova dati su na slici 1.1.


Slika 1.1 Prikaz ukupnog polja ravnog TEM vala ( E
r
, H
r
) na inverzni (
1
E
r
,
1
H
r
) i direktni
(
2
E
r
,
2
H
r
) val, koji se kreu u smjeru z i +z osi

1.1 Valovi u vodljivom materijalu s gubicima

Analizirat emo prostiranje sinusnih ravnih valova u vodljivim materijalima s gubicima ije
su elektromagnetske karakteristike , i razliite od nule. Vodljivost materijala varira u
irokom opsegu, ali im je zajedniko da je prostiranje valova praeno s gubicima energije to
ima za poslijedicu priguenje amplitude vala.
Fazorski oblik jednaina ravnog vala u smjeru +z osi je

.
,
0
0
z
y
z
x
e H E
e E E


+
+
=
=
(1.9 a,b)

Realne trenutne vrijednosti jakosti polja vala odreuju se iz fazorskih oblika pomou

{ }
{ }, Re
, Re
Re
Re
t j
t j
e H H
e E E


=
=
r
r
(1.10 a,b)

gdje su E
0
i H
0
maksimalne vrijednosti polja. Ta injenica proizilaci iz izraza za karakteristike
koje odreuju ponaanje vala u realnim materijalima s gubicima, , , , Z i v
f
su:


. 1 1
2
1
, tan ;
,
, 1 1
2
, 1 1
2
2
2 2
2
2
+ |

\
|
+ =
=
+
= =
+ =
+ |

\
|
+ =
|

\
|
+ =

















c v
e
j
Z
j
c
c
f
j
(1.11 a-e)

gdje je c
2
=1/. Sve karakteristike su razliite od nule.
Fazorske jednaine (1.9 a,b) za polja direktnog ravnog vala mogu se pisati u obliku

,
,
0 0
0


j z j z z z
y
z j z
x
e e e
Z
E
e e
Z
E
H
e e E E
+
+
= =
=
(1.12 a,b)

dok su odgovarajui realni izrazi za trenutne vrijednosti


). cos(
), cos(
0
Re ,
0 Re ,

=
=

z t e
Z
E
E
z t e E E
z
y
z
x
(1.13 a,b)
Ovisnost vektora
x
E
r
i
y
H
r
o koordinati z u vremenskom trenutku t=0 i eksponencijalno
opadanje amplituda elektrinog i magnetskog polja dati su na slici 1.2.


Slika 1.2 Vektori elektrinog i magnetskog polja ravnog priguenog TEM vala u vodljivom
materijalu s gubicima [1]

1.2 Valovi u dielektriku

Promatrajmo prostiranje sinusnih homogenih ravnih transverzalnih elektromagnetskih (TEM)
putujuih valova u materijalu bez gubitaka (=0), tj. dielektriku sa karakteristikama i .
Pretpostavit e se da je frekvencija vala zadana i dovoljno niska da se karakteristike
materijala i mogu smatrati konstantnim. Priguna i fazna konstanta dielektrinog
materijala su

c

=
= , 0
(1.14 a,b)

gdje je

n
c
c
r r
0
0 0
1 1 1
= = =

. (1.15)

S c smo oznaili brzinu svjetlosti u dielektriku, a s
0 0
0
1

= c brzinu svjetlosti u vakuumu.
Radi prikaza prostiranja sinusnog vala, dat je na slici 1.3 par komponenti direktnog ravnog
vala (E
2x
, H
2y
) koji se prostiru du osi +z u t=0, za uvjete =0 (nema priguenja).


Slika 1.3 Elektrino i magnetsko polje ravnog sinusnog direktnog putujueg TEM vala koji se
prostire u neogranienom prostoru u materijalu bez gubitaka u smjeru osi +z [1]
U svakom trenutku su vektori E
v
i H
r
konstantni u ravni z=const. (ravan konstantne faze).
Fazna brzina vala u dielektriku je

1
= = = c v
f
, (1.16)

gdje znak + znai da se faza kree u smjeru +z osi (direktan val) a znak da se faza kree u
smjeru -z osi (inverzni val).
Iz zadane frekvencije

2
= f odreuje se valna duljina u dielektrinom materijalu


n f
c
f
v
f
0

= = = , (1.17)

gdje je
0
valna duljina kod iste frekvencije u nakuumu. Konstanta prostiranja je

c
j j

= = (1.18)

i valna impedansa materijala

= = j Z (1.19)


2. PUTUJUI RAVNI VALOVI

Za putujue ravne valove podrazumijeva se da je smjer toka energije du vodia pri emu
postoji povezanost izmeu polja valova, struja i naboja na vodljivim granicama ili mjestima
promjene elektrinih karakteristika medija za voenje.
Najjednostavniji sistem za prijenos elektromagnetskih valova je par vodia, tj. dvoini vod
ili prijenosna linija. Slijedei sistem je koaksijalni kabel u kojem je jedan vodi zamijenjen
metalnim oklopom oko drugog vodia. Na taj nain se polje zatvara u odreeni prostor, pa se
gubici znaajno smanjuju u odnosu na otvoreni dvoini vod.
Za sluaj niskih frekvencija i prijenosnih udaljenosti, kod kojih se retardacija moe
zanemariti, koristi se pristup teorije krugova koji ukljuuje struje u vodiima zadanog oblika.
Izvest e se teorija prijenosnih linija iz teorije elektromagnetskih polja, tj. pomou voenih
valova koji se kreu u njima i povezati je sa teorijom krugova.


Slika 2.1 Elektrino i magnetsko polje izmeu vodia dvoine prijenosne linije [1]

Na slici 2.1 prikazana je otvorena dvoina prijenosna linija koja se sastoji od dva
beskonano duga vodia promjera d, na rastojanju D. Vodii se pretpostavljaju idealno
vodljivim ( ) i poloenim du osi z. Dielektrik u okolnom prostoru je bez gubitaka, sa
karakteristikama , i =0. Elektromagnetsko polje uspostavljeno izmeu vodia mora
zadovoljiti granine uvjete na povrini idealnih vodia. Na graninoj povrini izmeu
dielektrika i idealnog vodia idealne prijenosne linije mogu postojati samo povrinske struje i
povrinski naboji. Ti uvjeti priblino vrijede i u stvarnim prijenosnim linijama, to znai da ne
postoje longitudinalne komponente vektora polja E
r
i H
r
, tj. E
z
=H
z
=0. To su TEM
1
polja
direktnog vala, koji se po pretpostavci kree po liniji u +z smjeru.
Poto postoji potpuna slinost izmeu sinusnih ravnih TEM valova u neogranienom prostoru
i putujuih valova u idealnoj prijenosnoj liniji, pretpostavit emo da se prema izrazu (1.6 a,b)
du linije kree direktni putujui ravni TEM val oblika,

,
,
0
0
z
T
z
T
e H H
e E E

=
=
(2.1 a,b)

gdje su E
0
i H
o
kompleksni vektori, a
T
E i
T
H kompleksni fazori transverzalnih polja, dok
je kompleksna konstanta prostiranja. Ovo vrijedi uz uvjet da su polja (2.1a,b) rjeenja valnih
jednaina (1.4 a,b). Za sinusno promjenljiva polja u stacionarnom stanju jednaine (1.4 a,b)
prelaze u fazorske jednaine

1
Sistemi za voenje valova koji prenose TEM modove su oni kod kojih su vektori E
r
i H
r

transverzalni, pa nemaju komponente polja u smjeru prostiranja. Tu pripadaju sve linije s dva (i vie)
vodia, kao naprimjer, dvoina prijenosna linija ili koaksijalni kabel.


,
,
2
2
T T
T T
H H
E E


=
=
(2.2 a,b)

koje moraju biti zadovoljene uz pripadajue granine uvjete da bi rjeenja (2.1a,b) bila
valjana. Uvoenjem transverzalnog Laplaceovog operatora koji djeluje u x-y ravni,
,
2
2
2
2
2
2
y x z
T

= (2.3)

i njegovim uvoenjem u fazorske jednaine (2.2 a,b) dobivamo izraze,

, 0
, 0
2
2
2
2
2
2
=

T
T
T
T
H
z
H
E
z
E

(2.4a,b)

koje predstavljaju jednodimenzionalne fazorske jednaine.
Transverzalna elektromagnetska polja
T
E i
T
H na prijenosnoj liniji moraju zadovoljavati
statiku Laplaceovu jednainu i pripadajue rubne uvjete (E
T
)
t
=0 i (H
T
)
t
=0, na povrini
idealnih vodia.
Odnosi meu komponentama transverzalnog polja odredit e se uvrtavanjem rjeenja (2.1
a,b) u Maxwellove jednaine (1.1 a-d),

,
,
T T
T T
E j H x
H j E x

=
=
(2.5a,b)

pri emu su transverzalna polja rastavljena u komponente,

.
,
2 1
2 1
z z
T
z z
T
e H e H H
e E e E E

+ =
+ =
(2.6a,b)

Odnosi komponenti rjeenja tih jednaina mogu se u jednostavnom obliku pisati,
Z
j
H
E
H
E
= = = =




2
2
1
1
(2.7)

gdje je =j= j , a valna impedansa ' Z
j
Z = = =

.

Primjenom teorije krugova na dvoinu liniju, slika 2.2, dobit emo jednaine napona i struje
du linije



Slika 2.2 Ekvivalentni krug elementarne duine prijenosne linije [1]

Ako se sa Z
V
oznai serijska impedansa linije po jedinici duine, a sa Y
V
paralelna admitansa
linije po jedinici duine, slijedi

.
,
'
'
dz Y U I d
dz Z I U d
V
V
=
=
(2.8 a,b)

U izrazima je predpostavljeno da nema meuinduktivnih veza izmeu elementarnih dijelova
linije i da paralelna struja I d tee u ravninama transverzalnim na z-os. To je u teoriji polja
ekvivalentno pretpostavci da ne postoje E
z
i H
z
komponente polja. Prijenosna linija je
homogena, tj. jednolika ako su Z
V
i Y
V
neovisni o koordinati z.
Nakon deriviranja i ureenja gornje jednaine izgledaju

. 0
, 0
' '
2
2
' '
2
2
=
=
I Y Z
dz
I d
U Y Z
dz
U d
V V
V V
(2.9 a,b)

Ti izrazi predstavljaju jednodimenzionalne Helmholtzove jednaine za fazore napona i struja
na prijenosnim linijama.. Opa rjeenja gornjih jednaina predstavljaju zbir direktnih i
inverznih putujuih valova uz konstantu prostiranja

' '
V V
Y Z = (2.10)

Opa rjeenja pisana u fazorskom obliku su

.
,
2 1
2 1
z z
z z
e I e I I
e U e U U

+ =
+ =
(2.11 a,b)

Ako posmatramo samo direktni val koji se prostire u +z smjeru, dobivamo rjeenje

,
,
0
0
z
z
e I I
e U U

+
+
=
=
(2.12a,b)

gdje su U
0
i I
0
openito kompleksne veliine, a u idealnoj liniji su to realne veliine.
Uvrtavanjem rjeenja (2.12a,b) u (2.8 a,b) dobivamo izraz

'
'
'
'
'
'
0
C
L
Y
Z
Y
Z
Z
I
U
V
V
V
V
= = = = =
+
+

(2.13)

koji predstavlja karakteristinu impedansu linje.
Prema slici 2.2, moe se za ekvivalentni krug pisati

'. '
, ' '
'
'
C j G Y
L j R Z
V
V

+ =
+ =
(2.14 a,b)

izraeno u omima () i simensima (S) po metru duine linije.
Vidljiva je podudarnost i analogija izmeu TEM ravnog vala i prijenosne linije, tabela 2.1 [1]
Tabela 2.1 Usporedba izraza za TEM ravnog vala i napona i struje na idealnoj prijenosnoj
liniji
TEM ravni val Napon i struja u liniji
0
2
2
2
=

T
T
E
z
E
0
2
2
2
= U
dz
U d

0
2
2
2
=

T
T
H
z
H
0
2
2
2
= I
dz
I d

j =
' '
' '
C L j Y Z
V V
= =
z z
T
e E e E E

+ =
2 1

z z
e U e U U

+ =
2 1

z z
T
e H e H H

+ =
2 1

z z
e I e I I

+ =
2 1



= = =
2
2
1
1
'
H
E
H
E
Z
'
'
'
'
2
2
1
1
0
C
L
Y
Z
I
U
I
U
Z
V
V
= = = =

1
= c
' '
1
C L
c =

3. PROSTIRANJE VALA NA JEDNOFAZNIM LINIJAMA

Jednofazna prijenosna linija bez gubitaka (R=0, G=0) sa raspodijeljenim parametrima moe
se predstaviti skoncentriranim induktivitetima i kapacitetima, slika 3.1


Slika 3.1 Shematski prikaz prijenosne linije bez gubitaka

Pad napona kroz elementarnu duinu x linije je,

t
I
x L U

= . (3.1)

Za x0,

t
I
L
x
U

. (3.2)

Diferenciranjem gornjeg izraza po x dobije se,

t x
I
L
x
U

2
2
2
. (3.3)

Struja kroz kapacitet prema zemlji za elementarnu duinu x linije je,

t
U
x C I

= , (3.4)

to za x0 daje,

t
U
C
x
I

. (3.5)

Diferenciranjem gornjeg izraza po t dobije se,

2
2 2
t
U
C
t x
I

. (3.6)

Kombiniranjem izraza (3.3) i (3.6) dobije se,

2
2
2
2
2
x
U
v
t
U

. (3.7)

Na slian nain se dobije,

2
2
2
2
2
x
I
v
t
I

, (3.8)

gdje je,

LC
v
1
2
= , (3.9)

a
r
h
L
2
ln 10 2
7
= (H/m) i
r
h
C
r
2
ln 18
10
9

=

(F/m) za zrane linije, gdje je h-visina linije iznad
zemlje (m), r-radijus vodia (m),
r
-relativna dielektrina konstanta (za zrak
r
=1).
Za snop vodia, r u izrazima za L i C mijenja se ekvivalentnim radijusom vodia linije,

n
n
vod eq
A nr r
1
= , (3.10)

gdje je n-broj podvodia po fazi, r
vod
-radijus podvodia i A-radijus snopa.
Induktivitet i kapacitet koaksijalnih kabela su
a
b
L ln 10 2
7
= (H/m) i
a
b
C
r
ln 18
10
9

=

(F/m),
gdje je a-vanjski radijus unutranjeg vodia, b-unutranji radijus vanjskog koaksijalnog
vodia,
r
-relativna dielektrina konstanta izolacije izmeu unutranjeg i vanjskog vodia.
Jednaine (3.7) i (3.8) nazivaju se valne jednaine. Rjeenje za jednainu (3.7) je

r f
U U
v
x
t f
v
x
t f t x U + = + + = ) ( ) ( ) , (
2 1
ili (3.11)

r f
U U vt x f vt x f t x U + = + + = ) ( ) ( ) , (
2 1
(3.12)

Funkcije f
1
i f
2
nazivaju se upadni (napredujui) i odbijeni (povratni) naponski valovi koji
putuju brzinom, v. Funkcije f
1
i f
2
mogu se procijeniti iz poetnih i graninih uvjeta linije.
Valna jednaina za struju (3.8) moe se na slian nain rijeiti.
Brzina putujuih valova
LC
v
1
= zamjenom za L i C dobije se kao
r
v

8
10 3
= (m/s) .
Za zrak
r
=1, v=300.000 m/s, to je jednako brzini svjetlosti u vakuumu. U kabelima, gdje je

r
>1, brzina putujuih valova ima nie vrijednosti.

3.1 Odnosi izmeu naponskih i strujnih valova

Ako fazorsku jednainu (2.9 a) izrazimo u obliku valne jednaine, dobit emo izraz

2
2
2
2
2
2
2
1
z
U
v
z
U
LC t
U

. (3.13)

Budui da je
LC
v
1
2
= (v-brzina prostiranja vala), rjeenje jednaine je,


r f
U U
v
z
t f
v
z
t f t z U + = + + = ) ( ) ( ) , (
2 1
, (3.14)

gdje su funkcije f
1
i f
2
upadni i odbijeni naponski valovi koji putuju brzinom v. Funkcije f
1
i f
2
mogu se sraunati iz poetnih i graninih uvjeta linije. Valne jednaine za struju mogu se na
slian nain rijeiti,

(

+ +

) ( ) (
1 1
2 1
v
z
t f
v
z
t f
z L z
V
L t
I
, ili

(

+ =
(

+ =

) ( ) ( ) ( ) (
1
'
2
'
1
'
2
'
1
v
z
t f
v
z
t f
L
C
v
z
t f
v
z
t f
Lv t
I
, (3.15)

gdje oznaka prim funkcije predstavlja diferenciju po z. Integriranjem obzirom na t
dobije se,

r f
r
f
I I
Z
U
Z
U
v
z
t f
v
z
t f
L
C
I + = =
(

+ = ) ( ) (
2 1
, (3.16)

gdje je
C
L
Z = () valna ili karakteristina impedansa linije.
Izraz za struju pokazuje da je upadna struja I
up
, direktno proporcionalna U
up
. Odnos izmeu
U
od
i I
od
je slian, ali sa obrnutim predznakom. Slika 3.2 pokazuje shematski odnose izmeu
upadnih i odbijenih naponskih i strujnih valova.


Slika 3.2 Shematsko predstavljanje odnosa izmeu napredujuih i povratnih naponskih i
strujnih valova [2]

3.2 Linije konane duine: Take diskontinuiteta

Prijenosna linija moe biti zavrena otpornikom, reaktansom, transformatorom, kabelom,
kapacitetom, otvorenim prekidaem, ili sabirnicom na koju moe biti prikljueno nekoliko
linija. Pod tim uvjetima dio napredujuih naponskih i strujnih valova e se odbiti nazad u
taki diskontinuiteta, a dio valova e biti preneeno naprijed kroz taku diskontinuiteta.
Openito, naponski i strujni valovi u bilo kojoj taki linije konane duine su algebarska suma
upadnih i odbijenih valova,

od up pr od up pr
I I I U U U + = + = , i (3.17)

Z
U
Z
U
I
od
up
pr
= , (3.18)

gdje indeksi pr, up i od oznaavaju preneeni (ukupni), upadni i odbijeni val. Iz izraza
(3.18) slijedi,

pr up od od up pr
I Z U U U U ZI = = , (3.19)

a iz (3.17) i (3.19),

up pr pr
U I Z U 2 = + . (3.20)

Kada su poznati uvjeti na zavrecima linije, onda se odbijene i ukupne komponente mogu
odrediti pomou upadnih komponenti. Naprimjer, ako je linija zavrena otpornikom R, slika
3.3, onda je napon na zavretku, U
pr
=RI
pr
. Stavljajui ovu vrijednost od I
pr
u (3.20) dobija se,

up pr up pr
U U
Z R
R
U =
+
=
2
, (3.21)

gdje je
Z R
R
pr
+
=
2
koeficijent preneenog dijela napona.
Iz (3.17) i (3.21) dobije se,

up od up od
U U
Z R
Z R
U =
+

= , (3.22)

gdje je
Z R
Z R
od
+

= koeficijent odbijenog dijela napona. Na slian nain se dobiju izrazi za

strujne valove

up pr up pr
I I
Z R
Z
I =
+
=
2
, i (3.23)


up od up od
I I
Z R
Z R
I =
+

= (3.24)

Slika 3.3 pokazuje naponske i strujne valove na liniji zavenoj otpornikom, a slika 3.4
pokazuje isto ali za liniju zavrenu drugom linijom.


Slika 3.3 Naponski i strujni valovi na liniji zavrenoj otpornikom R
a)Shematski prikaz linije, b) Z>R, c) Z<R


Slika 3.4 Naponski i strujni valovi na liniji zavrenoj drugom linijom
a) Shematski prikaz, b) Z
a
>Z
b
, c) Z
a
<Z
b




3.3 Primjeri zavretaka linije

a) Linija zavrena vlastitom valnom impedansom: R=Z
Ako je linija zavrena vlastitom valnom impedansom, tada je
0 , 1 , 0 , 1 = = = =
od pr od pr
, (3.25)

to znai da nema odbijanja na zavretku linije, tj. linija se ponaa kao linija beskonane
duine,

up pr od
U U U = = , 0 . (3.26)

b) Linija sa otvorenim krajem
Stavljajui da je R=, tada je,
1 , 0 , 1 , 2 = = = =
od pr od pr
(3.27)

to znai da napon na kraju linije postaje jednak dvostrukom upadnom naponskom valu U
up
, a
struja je jednaka nuli. Ako je linija zavrena otpornikom koji je znatno vee vrijednosti od
njene valne impedanse, tada e napon na zavretku biti skoro jednak dvostrukom upadnom
naponskom valu. Naprimjer, napon na kraju zranog voda i podzemnog kabela biti e skoro
dvostruk, ako se upadni val kree od strane kabela ka vodu. Napon na zavretku e biti znatno
manji ako se upadni val kree od zrane linije ka podzemnom kabelu.

c) Linija kratko spojena na kraju
Stavljajui R=0, dobije se,
1 , 2 , 1 , 0 = = = =
od pr od pr
(3.28)

Napon na zavretku linije je nula, kao to se oekuje od kratkospojene linije.
Negativni odbijeni val e poeti da se vraa na liniju, neutralizirajui na taj nain
upadni val. Struja na kraju e biti dvostruka, i pozitivno odbijeni strujni val e
putovati nazad na liniju, poveavajui na taj nain struju linije. Ako je zrana linija
zavrena kabelom, tada e napon prenesen du kabela sa zrane linije biti znatno
smanjen. Ako je kabel kratak i zavren na drugom kraju visokom impedansom, tada
e uzastopne refleksije na dva zavretka kabela poveavati napon do skoro dvostruke
vrijednosti poetnog upadnog napona na zranu liniju. Efekat kabela e biti samo da
smanji strminu upadnog vala, to ima zatitni znaaj za opremu spojenu na kraju
kabela.

d) Linija zavrena kompleksnom impedansom
Ako je linija zavrena kompleksnom impedansom, kao to je R, L, C krug, tada se
karakteristike prostiranja upadnih naponskih i strujnih valova mogu odrediti
koritenjem Laplace-ove transformacije. Ako je Laplace-ova transformaciona
impedansa na kraju, Z
s
, tada se moe pisati,
) ( ) ( ) (
2
) ( s U s s U
Z Z
Z
s U
up pr up
s
s
pr
=
+
= , i (4.29)
) ( ) ( ) ( ) ( s U s s U
Z Z
Z Z
s U
up od up
s
s
od
=
+

= . (4.30)

4. PROSTIRANJE VALA NA VIEFAZNIM SISTEMIMA

Kada vodii nose naboje q
1
, q
2
, po jedinici duine, slika 4.1, elektrino polje izmeu vodia i
zemlje je isto kao to bi bilo proizvedeno linijskim nabojima q
1
, q
2
smjetenim u centru
vodia 1,2 zajedno sa nabojima q
1
, -q
2
, du slike linije 1, 2.


Slika 4.1 Shematski prikaz vodia linije iznad zemlje

Slike vodia e imati istu visinu ispod zemljine povrine kao to je visina stvarnih vodia
(h
1
=h
1
,..) ako se zemlja pretpostavi perfektnom, tj. ako je otpornost zemlje jednaka nuli.
Koeficijenti potencijala mogu se procijeniti iz izraza za potencijal na vodiu 1 uslijed naboja
q
1
po jedinici duine na vodiu 1 uz dodatak q
1
na njegovom liku vodia 1,

1
1
0
1
1 11
2
ln
2 r
h q
q p

= . (4.1)

Kako je
0
=10
-9
/36 (F/m) tada je,

1
1 9
11
2
ln 10 18
r
h
p = , (4.2)

gdje su h
1
, r
1
-visina i radijus vodia linje 1 (m).
Na slian nain je potencijal na vodiu 2 uslijed naboja q
1
na 1 i q
1
na 1,

12
2 ' 1
0
1
1 21
ln
2 d
d q
q p

=
12
2 ' 1 9
21
ln 10 18
d
d
p = , (4.3)

gdje je d
12
-rastojanje izmeu centara vodia 1 i 2, d
12
-rastojanje izmeu centara slike vodia
1 i vodia 2.
Openito u zraku je,

r
r
rr
r
h
p
2
ln 10 18
9
= , i (4.4)

rs
s r
rs
d
d
p
' 9
ln 10 18 = (4.5)

4.1. Potencijalni koeficijenti, kapacitet i induktivitet grupe vodia

Po principu superpozicije, potencijali se poveavaju kada se naboji q
1
, q
2
,..,q
n
narinu na
vodie 1, 2,,.., n,

n n r r
q p q p q p q p U
1 1 2 12 1 11 1
.. .. + + + + + =

n n r r
q p q p q p q p U
2 2 2 22 1 21 2
.. .. + + + + + =
.

n rn r rr r r r
q p q p q p q p U + + + + + = .. ..
2 2 1 1

.

n nn r nr n n n
q p q p q p q p U + + + + + = .. ..
2 2 1 1
. (4.6)

Konstantama p nazivaju se koeficijenti potencijala. U matrinoj formi izraz (4.6) postaje,
| || | q p U = , ili (4.7)

| | | | | | U p q
1
= . (4.8)

Stavljajui [p]
-1
=[C], dobijamo, (4.9)

n n r r
U C U C U C U C q
1 1 2 12 1 11 1
.. .. + + + + + =

n n r r
U C U C U C U C q
2 2 2 22 1 21 2
.. .. + + + + + =
.

n rn r rr r r r
U C U C U C U C q + + + + + = .. ..
2 2 1 1

.

n nn r nr n n n
U C U C U C U C q + + + + + = .. ..
2 2 1 1
(4.10)

Vlastiti lanovi, C
rr
(r=1 do n), nazivaju se koeficijenti kapaciteta, a meusobni lanovi,
C
rs
(rs, r,s=1 do n) nazivaju se koeficijenti indukcije. Vana osobina koeficijenata
potencijala, kapaciteta i induktiviteta su:
1. Recipronost, C
rs
=C
sr
, p
rs
=p
sr

2. Svi p-ovi su pozitivni ili nula
3. C
rr
su pozitivni ili nula
4. C
rs
su negativni ili nule
5. Suma C
r1
+C
r2
+..+C
rn
je pozitivna ili nula

4.2 Valne jednaine

Vievodika linija bez gubitaka sa konstantnim raspodijeljenim parametrima moe se
predstaviti njenim vlastitim induktivitetom, L
rr
u H/m, kapacitetom prema zemlji, C
rg
u F/m,
meusobnim induktivitetima L
rs
, u H/m i meusobnim kapacitetima C
rs
u F/m, gdje indeksi r i
s znae r-ti i s-ti vodi. Linja sa dva vodia izdijeljena u x segmente data je shematski na
slici 4.2.


Slika 4.2 Ekvivalentni krug linije sa dva vodia

Pad napona kroz segmenat x vievodike linije je,

t
I
x L
t
I
x L
t
I
x L U
n
n

=
1
2
12
1
11 1
..
..
..

t
I
x L
t
I
x L
t
I
x L U
n
nn n n n

= ..
2
2
1
1
. (4.11)

Parcijalna diferencijalna jednaina u matrinoj formi je,

| |
| |
| |
t
I
L
x
U

. (4.12)

Za sistem od dva vodia sa slike 4.2, I
1
=I
11
+I
12
. Za n-vodiki sistem, I
1
=I
11
+I
12
+..+I
1n
;
I
r
=I
r1
+I
r2
+..+I
rn
. Tada je,
=
(

+ +

) ( .. ) (
1 1 2 1 2 1
1
1
1
n n g
U U
t
C U U
t
C
t
U
C
x
I

=

+ + + =

t
U
C
t
U
C
t
U
C C C
n
n n g 1
2
2 1
1
1 2 1 1
.. ) .. (

..
..
1
2
12
1
11
t
U
C
t
U
C
t
U
C
n
n

+ +

=

t
U
C
t
U
C
t
U
C
x
I
n
nn n n
n

+ +

..
2
2
1
1
, (4.13)

gdje je C
1r
=-C
1-r
i C
11
=C
1g
+C
1-2
+..+C
1-n
. U matrinoj formi,

| |
| |
| |
t
U
C
x
I

. (4.14)
Kombiniranjem izraza (4.12) i (4.14) dobije se,


| |
| || |
| |
2
2
2
2
t
V
C L
x
V

, (4.15)

gdje je u zraku,

r
r
r
r
rr
r
h
r
h
L
2
ln 10 2
2
ln
2
7 0
= =


(H/m) (4.16)

rs
s r
rs
s r
rs
d
d
d
d
L
' 7 ' 0
ln 10 2 ln
2

= =


(H/m). (4.17)

Iz izraza (4.4) i (4.5) induktiviteti se mogu pisati kao

2
0 0
c
rr
rr rr
v
p
p L = = , i (4.18)

2
c
rs
rs
v
p
L = . (4.19)

U matrinoj formi to je
| |
| |
2
c
v
p
L = , (4.20)

unoenjem (4.9) dobije se,
| || |
| || | | |
2 2
1
1
c c
v v
p p
C L = =

, (4.21)

gdje je [1]-matrica identiteta. Za idealnu zemlju moe se pisati,

| | | | | |
2
2
2 2
2
1
t
U
v x
U
c

. (4.22)

Za k-ti vodi je,

2
2
2 2
2
1
t
U
v x
U
k
c
k

. (4.23)

Ovaj izraz je slian izrazu (3.13), pa je stoga rjeenje,

kod kup
c
k
c
k k
V V
v
x
t f
v
x
t f V + = + + = ) ( ) (
2 1
, i (4.24)

kod kup
kod
kup
k
I I
Z
U
Z
U
I + = = . (4.25)

Kako je,

c
v q
t
x
x
Q
dt
dQ
I = |

\
|

\
|

= = , tada je
c
v
I
q = . (4.26)


Povezujui (4.9), (4.4) i (4.5),

| |
| |
| | | | = = = I
r
h
d
d
d
d
r
h
I
v
p
U
n
n
n
n
n
n
c 2
ln ... ln
. ... .
ln ...
2
ln
2
1
1 '
1
' 1
1
1
0
0




= 60 | | | | | || | I Z I
Z Z
Z Z
Z Z
I
r
h
d
d
d
d
r
h
nn n
n
n
n
n
n
n
n
n
= =
. .
. . . .
. .
. .
2
ln ... ln
. ... .
ln ...
2
ln
1
2 21
1 11
1
1 '
1
' 1
1
1
. (4.27)

Ovo znai da je,

n nn n n n
n n
n n
I Z I Z I Z U
I Z I Z I Z U
I Z I Z I Z U
+ + + =
+ + + =
+ + + =
..
..
..
..
2 2 1 1
2 2 22 1 21 2
1 2 12 1 11 1
. (4.28)

Iz (4.27) slijedi,
| | | | | | | || | U Y U Z I = =
1
. (4.29)