ANALIZE U GIS-U II

PROSTORNA ANALIZA PROSTORNA ANALIZA je proces primjene analitikih tehnika na skupove prostornih podataka s ciljem generiranja nove informacije. Faze prostorne analize: uoavanja prostornog problema prikupljanje i pohrana podataka formuliranje hipoteza, istraivake analize modeliranje i testiranje, konzultacije i revizija zavrni prikaz i implementacija podatke o poloaju obiljejima odnosima pojava u prostoru TOPOLOKI KONCEPT PROSTORNIH PODATAKA TOPOLOGIJA je dio matematike koja istrauje geometrijske oblike koji su nepromjenjivi za neke transformacije (topoloko preslikavanje - homeomorfizam). Homeomorfizmi su elastine transformacije koje zadravaju nepromijenjene topoloke odnose. Primjeri homeomorfizama: euklidski pojam translacije rotacija mjerilo topologija skupova toaka algebarska topologija Topoloki prostor temelji se na konceptu otvorenog skupa. Topoloki prostor je skup X s topologijom A nad X. Skupovi od X u topologiji nazivaju se otvorenim skupovima, a njihovi komplementi u X nazivaju se zatvorenim skupovima. Topologija skupa toaka bazira se na pojmovima pokrivaa, unutranjosti i granice te promatra njihove meusobne relacije izmeu razliitih skupova. 2

Prostorni podaci predstavljaju:

Topologija se dijeli u dvije osnovne skupine:

Topologija skupa toaka

Algebarska topologija Grana geometrije se bavi algebarskim manipuliranjem simbola koji reprezentiraju geometrijske konfiguracije i relacije meu njima. Algebarsko-topoloki prostorni model podataka zasnovan je na osnovnim geometrijskim objektima koji se nazivaju elijama. elije su definirane za razliite dimenzije prostora: 0-elija vor 1-elija veza izmeu dvije razliite elije 2-elija povrina opisana zatvorenim nizom od tri 1-elije koje se ne presijecaju. Toka je jednostavna 0-elija u R. Crta je niz 1-elija u R, tako povezanih da se niti presijecaju, niti formiraju zatvorene petlje. Regija je 2-elija u R s ne praznom, povezanom unutranjou. Regija bez otvora je regija s povezanom vanjtinom i povezanom granicom, a regija s otvorima je regija odvojenom vanjtinom i odvojenom granicom. Integrirana topologija Osnovna topoloka struktura mora ispuniti sva aksioma kompletnosti: kompletnost pojavljivanja - presjek dviju elija ili je prazan skup ili je oblije obiju elija. Na istoj lokaciji ne smiju postojati dva geometrijska objekta. Kompletnost pripadnosti - svaka n-elija je oblije (n+1)-elije. Stoga je u dvodimenzionalnom prostoru svaka 0-elija poetni ili krajnji vor 1-elije, a svaka 1elija je na granici 2-elije. Presjeci se mogu prikazati matricom dimenzija 2x2 matricom etiri presjeka.

Presjeci mogu biti prazni () ili ne prazni (). Topoloki su nepromjenjivi.

GEOMETRIJA Geometrija omoguava formalni prikaz apstraktnih obiljeja i struktura prostora, temelji se na naelu nepromjenjivosti tih obiljeja. Euklidska geometrija utemeljena je na beskonanom prostoru koji se sastoji od konanog skupa toaka. Temeljni objekti euklidske geometrije su toke i beskonane crte, a operacije nad njima su definirane aksiomima. 2-Kartezijeva koordinata:

Euklidska udaljenost definirana je kao najkraa udaljenost izmeu dviju toaka T1 (x1, y1) i T2 (x2, y2) Geometrija prostornih podataka ukljuuje: poloaj objekta poloaj objekta u odnosu prema izabranom referentnom koordinatnom sustavu.

dimenziju objekta odnos prema prostornom prostiranju (0-dimenzionalni 0D, 1dimenzionalni 1D, 2-dimenzionalni 2D, 3-dimenzionalni 3D).

oblik objekta apstrakcija geometrijske strukture objekta Toka T u euklidskoj ravnini R definirana je kao par (x,y) dviju Kartezijevih

koordinata. Crta pravocrtni segment s definiran je dvjema krajnjim tokama T1 i T2. krivuljni segmet definiran je dvjema krajnjim tokama i matematikom jednadbom krivulje. Poligon je povezan, zatvoren i pravilan podskup euklidskog prostora R. veliina objekta - duljina, povrina i volumen.

OSNOVNI PROGRAMSKI PAKET Arc View GIS verzija 3.3. programski je paket tvrtke ESRI (Environmental Systems Research Institute) iz Sjedinjenih Americkih Drava. Arc View spaja sve podatke raspoloive u klasinim bazama podataka, specifinim GIS bazama, te multimedijalnim izvorima podataka. Dobra povezanost s bazama podataka, jednostavnost koritenja i kvaliteta ugraenih GIS funkcija temeljna su obiljeja koja ga istiu unutar sloenih programskih paketa geografsko informacijskog sustava. Osim GIS shape datoteke (Arc View vektorski format), prostorni podaci mogu biti georelacijski ARC/INFO slojevi (coverage topoloki strukturirani vektorski format pogodan za prostorne analize), te prostorni slojevi unijeti direktno iz klasinih baza podataka koje sadre prostorne elemente (npr. pravokutne koordinate). Slojeve je mogue formirati i iz rasterskih ARC/INFO podataka (GRID), odnosno SPOT, GEOTIFF, LAN (ERDAS) i drugih oblika rasterskih podataka. Opisne podatke vezane za prostorne slojeve moguce je dobiti vezom s dBASE datotekama, vezanjem na SQL (Structural Query Language) posluioce (npr. ORACLE, SQL Server).Uspostavom odreenih veza (hot link) mogue je prostornim podacima dodavati i video klipove, te druge oblike podatke (npr. animirani GIFF). Avenue je objektni razvojni jezik, koji omoguuje izgradnju kompletnih, naprednih GIS aplikacija. Arc View ekstenzije Arc View ekstenzije predstavljaju dodatne programe za osnovni Arc View GIS paket, te ga nadopunjuju specijaliziranim GIS funkcijama. Arc View dolazi sa nekoliko jednostavnijih ekstenzija kao to su Digitizer za vektorsku digitalizaciju prostornih podataka ili CAD Reader za citanje CAD datoteka. Postoje i vece optimalne ekstenzije kao to su Spatial Analist, Arc Press, Tracking Analyst, 3D Analyst, Network Analyst i dr.

ArcGIS9 ArcGIS 9 predstavlja profesionalni GIS softver razvijen u tvrtki ESRI. ArcGIS je programski paket za stvaranje, upravljanje, integraciju, analizu i prikaz geografskih podataka. Sastoji se od slijedecih aplikacija: ArcView, ArcEditor, ArcInfo, ArcGIS ekstenzije, ArcSDE i ArcIMS. ArcGIS Desktop odnosi se na ArcView, ArcEditor i ArcInfo licence. Premda su licencirani odvojeno, ArcGIS Desktop je skupina programskih paketa, koji dijele zajedniku arhitekturu, bazni kod, model ekstenzija i jedinstvenu razvojnu okolinu. Prelaskom iz ArcViewa u ArcEditor ili u ArcInfo, omoguene su dodatne funkcionalnosti. ArcGIS Desktop ukljuuje niz integriranih aplikacija kao to su ArcMap, ArcCatalog i ArcToolbox. Koritenjem te tri aplikacije zajedno mogue je obaviti bilo koji zadatak, od jednostavnog do sloenog, ukljuujui kartiranje, upravljanje podacima, geografske analize i geoprocesiranje. Programski proizvodi ArcGIS Desktopa imaju sve funkcionalnosti koje se oekuju od modernog GIS-a. To ukljuuje integraciju s Internet uslugama, geokodiranje, alate za napredno editiranje, visokokvalitetnu kartografiju, poboljanu podrku za meta podatke i direktno itanje vie od 40 formata podataka. ArcInfo je najobuhvatniji dostupan GIS. Ukljuuje sve funkcionalnosti ArcView-a i ArcEditor-a, te dodaje napredno geoprocesiranje i mogunosti konverzije podataka koje ArcInfo ine standardom za GIS. ArcInfo je potpuni GIS sustav za stvaranje, auriranje, pretraivanje, kartiranje i analizu podataka.

ArcInfo-u se pristupa preko tri aplikacije koje predstavljaju temeljne metode interakcije ljudi s GIS-om: karte, podaci i alati. ArcInfo opskrbljuje korisnika s grafickim korisnikim sueljem (GUI) ukljuujui stolne aplikacije kao to su: ArcMap, ArcCatalog i ArcToolbox. ArcInfo GUI takoer se moe koristiti za implementaciju UML i CASE alata, koji se koriste za oblikovanje, stvaranje i editiranje geografske baze podataka. - ArcMap je aplikacija za editiranje, prikazivanje, pretraivanje i analizu kartografskih podataka. ArcMap sadri sofisticirani grafiki sustav i objektno orijentirani editor. ArcMap je okruenje za rad s kartografskim podacima i kreiranje kvalitetnih kartografskih prikaza.

10

- ArcCatalog je aplikacija koja locira, pretrauje i upravlja prostornim podacima. Pomocu ArcCataloga moete stvarati i upravljati prostornim bazama podataka. ArcCatalog je mjesto gdje korisnici ureduju svoje shematske podatke u bazi podataka te specificiraju i koriste meta podatke. - ArcToolbox je potpuno okruenje za obavljanje velikog broja operacija geoprocesiranja kao to su konverzija i prostorna analiza podataka. ArcSDE aplikacijski server Omoguava ArcInfo-u upravljanje geografskim informacijama na razlicitim platformama baza podataka ukljuujui Oracle, SQL Server, IBM DB2, Informix i Sybase. ArcSDE aplikacijski server definira otvoreni C API. Taj API definira jednostavni relacijski pregled geografske baze podataka. ArcInfo u sebi sadri potpunu funkcionalnu verziju tehnologije SDE-a (Spatial Database Engine) koja radi na Microsoft Jet Database Engine, bazi podataka koja se koristi u Accessu. Za korisnike koji ele upravljati svojim podacima u nekoj drugoj viekorisnikoj bazi podataka (kao to je npr. Oracle ili SQL Server), potpuna ArcSDE verzija dostupna je kao dodatna ekstenzija. ArcInfo podrava dva primarna geografska modela podataka georelacijski model (npr. coverage i shape datoteke s atributima), i nove objektno orijentirane modele nazvane geobaza podataka. Osnovni pojmovi Arc View povezuje GIS kartografske objekte ( Features) sa informacijama o njima tj. opisnim ili tablicnim podacima (Attributes). Ta veza izmeu kartografskih objekata i opisnih podataka temelj je GIS-a koja omoguuje pristup opisnim podacima bilo kojeg objekta odnosno lokaciju objekta iz njegovih opisnih podataka. Pojedini GIS objekt sadri prostorne informacije o geografskom poloaju (prostorne koordinate), geometrijskom obliku i topologiji, te opisne podatke pohranjene u bazama podataka u vidu jedne ili vie tablica. GIS tema (Theme) Istoznani objekti grupiraju se u pojedine GIS temu ( Theme) koja predstavlja jedinstvenu datotenu cjelinu. Arc View teme vezane su za tzv. shp datoteke, pri emu pojedina GIS tema ukljuuje jedan ili vie, u geometrijskom smislu jednoznane objekte (toka, linija i poligon), pohranjene u minimalno tri istoimene datoteke razliitih ekstenzija. Svaki objekt sastoji se od kartografskog prikaza povezanog sa odgovarajuim zapisom u bazi opisnih podataka. Podaci o geometriji, metrici, topologiji, te atributima objekata pohranjeni su u relacijski povezanim datotekama naselja.shp, naselja.shx i naselja.dbf i predstavljaju jedinstvenu GIS temu naselja. Kod veih tema (sa velikim brojem objekata) zbog lakeg 11

pretraivanja i analize vri se indeksiranje zapisa baza, te se dodaju i datoteke sa

ekstenzijama sbn i sbx.

Skup tema vezanih za pojedino definirano podruje predstavlja GIS bazu podataka kao osnovu za pojedine prostorne analize tog prostora. Aplikacijski prozor ArcViewa
Jedna od glavnih znacajki GIS programskog paketa Arc View je rad u grafikom korisnikom suelju (Graphical User Interface GUI).

Arc View pokreemo dvostrukim klikom na Arc View ikonu, odnosno izborom grupe programa Esri iz menija Start. Aplikacijski prozor Arc View-a sastoji se od linija naredbi, prozora projekta (Project window), prozora dokumenta (Document windows), te linije stanja (Status bar). Kako je poznato, sve prozore moemo pomicati, mijenjati im veliinu, maksimizirati ili minimalizirati. Takoer moemo imati nekoliko prozora otvorenih u isto vrijeme, ali samo sa jednim aktivnim, onim u kojem trenutno radimo. Linije naredbi sastoje se iz tri niza kontrola nazvane izbornici - meni (menues), tipke (buttons) i alati (tools) smjetenih u tri linije (bar) na vrhu Aplikacijskog prozora. Linija menija omoguuje pristup Arc View operacijama odabirom naredba grupiranih u padajue menije. Linija tipki slui za brzi pristup esto upotrebljavanih naredbi, dok se linija alata upotrebljava u naredbama koje zahtijevaju odreenu radnju pomou mia. Kada kliknete na pojedini alat, pokaziva mia promjeni ikonu, odraavajui alat koji ste izabrali. Prozor projekta prikazuje imena svih dokumenata koje koristimo u projektu, dok prozor pojedinog dokumenta sadri odreeni tip informacija i prilagoeno grafiko korisniko suelje tog dokumenta. Statusna traka prikazuje kratke opise o operacijama linija menija, tipki ili alata kada postavimo pokaziva mia na odreenu naredbu. Dokumenti Arc View-a Arc View unesene podatke prikazuje u prozorima dokumenata. Vrstu dokumenta s kojom emo raditi odabiremo u prozoru projekta klikom na ikonu eljenog dokumenta. Razlikujemo pet standardnih dokumenata: prikaz (View), tablicu (Table), grafikone (Charts), izlaz za tiskanje (Layout) i skrip (Script). Svaki tip dokumenta ima svoje standardno grafiko suelje. U dokumentu prikaza (View) iscrtavanju se teme prostornih informacija, kao to su granice drava, gradovi, rijeke, jezera i dr. U prozoru projekta prilikom odabira ikone View

12

otvara ju se gumbi New za kreiranje novog prikaza, Open za otvaranje postojeeg prikaza selektiranog u popisu prikaza, te Print za tiskanje selektiranog prikaza. Tablice (Tables) prikazuju opisne informacije o prostornim podacima koje vidimo u prikazu. Tako za temu naselja moemo imati podatke o nazivu, vrsti, broju stanovnika, broju potanskih ureda sa svako pojedino naselje u temi. U prozoru projekta dokumenta tablice osim gumbi New i Open na izboru nam je gumb Add za dodavanje vanjske tablice u formatu podranom od arc View-a (dBase, Info, Text). Dijagrami (Charts) omoguuju grafiku predodbu tablinih (opisnih) podataka. U standardnom izboru moemo odabrati jedan od est vrsta grafikona: povrinski, tapiasti, stupasti, kruni, linijski i tokasti. Izbor gumbi u prozoru projekta za ovaj dokument istovjetan je dokumentu prikaza. Izlaz za tiskanje (Layout) objedinjuje odabrane dokumente (poglede, tablice i dijagrame), te ostale grafike elemente pojedinog projekta u jedinstveni prozor sa svrhom tiskanja prezentacijskih karata. Izbor gumbi u prozoru projekta za ovaj dokument istovjetan je dokumentu prikaza. Skript (Scripts) su programi pisani u Arc View programskom jeziku Avenue. Avenue moemo koristiti za prilagoavanje suelja Arc View-a, automatizaciju pojedinih GIS funkcija, te kreiranju vlastitih aplikacija. U prozoru projekta uz standardne gumbe New i Open dodan je i gumb Run za pokretanje selektiranog skripta. ArcView projekti Aktiviranje eljenog dokumenta zapoinje selektiranjem njegovog simbola na lijevoj polovici prozora projekta. Klikom na znak dokumenta prikazuju se nazivi odabranog tipa dokumenta koriteni u otvorenom projektu Arc View-a.. U projektu prozora mogue je imati samo jedan aktivni dokument. Projekt prozora u gornjem lijevom kutu prikazuje ime projekta, odnosno *.apr datoteke. U sluaju da projekt jo nismo spremili na disk naziv je untitled.apr. Projektna datoteka sastoji se od razliitih informacija o projektu, a oblikovana je u ASCII formatu s ekstenzijom *.apr. kako je ve napomenuto prozor projekta sadri osim opisanih elemenata i tri tipke kojima dajemo temeljne naredbe prilikom otvaranja novi dokumenta (New), otvaranja postojeeg selektiranog dokumenta (Open), tiskanja selektiranog dokumenta (Print), dodavanja nove tablice (Add) ili pokretanja selektiranog skripta (Run). Valja napomenuti da su u projektu ne uvaju prostorni i opisni podaci koritenih geografskih objekata, ve samo putanja do "izvora" pojedinog podatka.

13

Spomenuti dijaloki okvir sastoji se od dviju okvira grupa, prve u kojem moemo odabrati kreiranje novog projekta ( Create a new project), odnosno druge gdje moemo izabrati otvaranje postojeceg projekta (Open an existing project). Ispod grupnih okvira postavljen je okvir za izbor ijim iskljuivanjem odbacujemo mogunost ponovnog prikaza ovog dijalokog okvira svaki put kada iznova pokrenemo program. U dijalokom okviru Welcom to ArcView GIS odaberite otvaranje postojeeg programa i kliknite na OK. Otvara nam se novi dijaloki okvir Open Project. Do njega moemo doi i kada imamo ve otvoreni Arc View u (u projektnom prozoru, tj. ne smije biti aktivan niti jedan dokument ) odabirom naredbe Open Project u izborniku File.

14

direktoriju

c:\GIS_ArcView\primjeri\primjer1

selektiramo

projekt

vode_rh.apr i kliknemo na OK, odnosno dva puta na selektirani projekt. Time smo otvorili eljeni projekt Arc View-a i nali se u prozoru projekta vode_rh.apr. Prije pokretanja dokumenta prikaza (View) pod imenom Vode pogledajmo na traci izbornika izbornik File i njegove stavke. Izbornik File sadri osnovne naredbe za rad sa datotekama projekta. To se odnosi na otvaranje novog projekta (New Project), otvaranje postojeeg projekta (Open Project), pri emu se otvara dijaloki okvir sa pitanjem o spremanju projekta u kojem se trenutno nalazimo, te zatvaranju aktivnog projekta. Druga skupina naredbi omoguuje snimanje promjena napravljenih u aktivnom projektu (Save Project) odnosno snimanje aktivnog projekta pod drugim imenom (Save Project As). Slijedi naredba za otvaranje dijalokog okvira unosa ekstenzija (Extensions), te izlaz iz Arc View-a (Exit). Za otvaranje dokumenta prikaza Vode kliknite na gumb Open u prozoru projekta ili dvaput kliknite na ime dokumenta Vode. Time smo otvorili dokument prikaza u kojem vidimo kartu Republike Hrvatske sa prikazanim temama voda. Karte u Arc View-u bazirane su na prostornim podacima, te kao takvi sadre geografsku lokaciju na Zemljinoj povrini i pripadajue opisne podatke. Iako je osnovni paket Arc View-a namijenjen analizi vektorskih podataka, karte moemo izraditi iz vektorskih i/ili rasterskih prostornih podataka, odnosno njihovom kombinacijom. Kao to smo vidjeli, Arc View karte iscrtava u dokumentu prikaz (View). Pogledajmo koji se jo dokumenti nalaze u projektu vode_rh.apr. U prozoru dokumenta kliknite na oznaku dokumenta tablica (Table). Dostupna nam je jedna tablica pod nazivom Atributes of Velike rijeke. Kliknite na gumb Open ili dvoklikom na naziv tablice. Otvorio se prozor dokumenta tablice sa grafikim sueljem dokumenta tablica i traene tablica atributa teme Velikih rijeka. Krenimo dalje sa otvaranjem slijedeeg dokumenta. Kliknite na oznaku dokumenta Dijagrami (Charts) i otvorite dostupni dijagram Jezera (Chart). Uoite promjene u korisnikom grafikom suelju i krenite na otvaranje slijedeeg dokumenta Izlaza za tiskanje (Layouts). Otvorite dokument Ispis (Layout). Vidimo da on predstavlja dokument u kojem su objedinjeni svi prikazi prethodnih dokumenata koje elimo otisnuti. Za kraj kliknite i na dokumente Scripts, te otvorite primjer Avenue koda pod nazivom Kod_Unos. U meniju File kliknite na naredbu Exit. Na upit o spremanju promjena u projekt kliknite na tipku No.

15

Uvod u rad s dokumentom prikaza U sljedeim dijelovima ovog poglavlja upoznat emo se sa nekim temeljnim radnjama u Arc View GIS programskom paketu vezanih za dokument prikaza. To podrazumijeva prvenstveno radnje kretanja unutar okvira prikaza karte, identifikaciju objekata teme, te mjerenja udaljenosti izmeu pojedinih toaka prikaza. Ponovo na ve opisan nain otvorite projekt vode_RH.apr, te otvorite dokument Prikaza Vode. Poveajte maksimalno prozor toga dokumenta. Prozor prikaza sastavljen je iz dva osnovna dijela koju cine tablica sadraja (Table of Contens) i okvir prikaza karte (Map Display). Grafiko korisniko suelje prikaza (View GUI) osim spomenutog sadri i linije izbornika, tipki i alata koje korisniku slue za operacije nad prikazima i temama. U istom redu s linijom alata nalaze se podaci o trenutnom mjerilu prikaza, te koordinatama pokazivaa mia bez obzira koji alat izabrali. Koordinate se mijenjaju pomicanjem pokazivaa mia, dok promjena mjerila prikaza ovisi o kretanju, odnosno zumiranju tema u okviru prikaza karte. Otvoreni prikaz Vode sastoji od pet tema: Teritorij RH, Jadransko more, Velike rijeke, Male rijeke i Kanali.

16

Manipulacija temama Manipulacija tema podrazumijeva njihovo prikazivanje u okviru prikaza karte, aktiviranje, te mijenjanja redoslijeda prikaza u okviru prikaza karte. Teme prikazujemo (ne aktiviramo!), odnosno postavljamo vidljivim u okviru prikaza karte klikom na kvadrati pokraj naziva teme. Nakon toga se u kvadratiu pojavljuje kvaica, a tema se prikazuje u okviru prikaza karte. Prilikom rada s temama u dokumentu prikaza Arc View-a vano je znati koja nam je tema aktivna, jer samo na njoj moemo vriti eljene operacije. Aktiviranje teme obavlja se vrlo jednostavno, klikom mia na naziv teme u tablici sadraja. Pri tome polje teme "iskoi" od polja ostalih tema.

elimo li aktivirati vie od jedne teme drimo pritisnutu tipku SHIFT i miem na opisani nain aktiviramo eljene teme. Aktiviranje teme ne smijemo mijeati sa ukljuivanjem prikaza teme pomou kvadratia prikaza teme. Redoslijed prikaza tema u okviru prikaza karte ovisi o redoslijedu tema u tablici sadraja. Tako ce prva tema u tablici sadraja biti prikazana na vrhu tema u okviru prikaza karte i prekrivati sve ostale teme ispod nje. Na tu injenicu moramo obratiti pozornost naroito prilikom rada sa poligonalnim ispunjenim temama. Postavimo li u naem primjeru Vode temu Teritorij RH prvu u nizu tema unutar tablice sadraja ona ce prekriti sve ostale teme unutar teritorija RH. Mijenjanje redoslijeda tema mogue je izvesti miem. Kliknemo lijevom tipkom na naziv ili polje teme koju elimo premjestiti, te drei tipku pritisnutom povlaimo polje teme gore ili dolje po popisu sadraja. RAD S OPISNIM PODACIMA Organizacija opisnih podataka Bitan element GIS-a su i opisni odnosno tablini podaci (atributi) koji se dodjeljuju prostornim podacima. Arc View tabline podatke vezane uz pojedine teme prikazuje u dokumentu tablica. U dokument tablica ulazimo iz projektnog prozora Arc View-a odabirom ikone Table. Bri prelaz iz dokumenta prikaza u dokument tablica je odabir gumba za otvaranje tablica (Open Theme Table), odnosno izborom naredbe Table u izborniku Theme. Naredba otvara tablicu opisnih podataka aktivne teme u tablici sadraja otvorenog prikaza. elimo li otvoriti i pregledati opisne podatke teme Male rijeke, potrebno je kao prvo aktivirati

17

spomenutu temu. Nakon toga kliknemo na gumb Open Table Theme, koji nam u dokumentu tablica otvara traene podatke.Tablica je sastavljena od redaka i kolona. Svaki redak ( Row) sadri jedan zapis (Records) koji definira jedan od lanove prikazane grupe podataka. Kolona (Column) se sastoji od jednog ili vie polja (Field), a oznaava pojedinu karakteristiku svih lanova grupe podataka. Svako polje karakterizira tip. On govori kakva se vrsta informacija moe svrstati u to polje kao npr. broj, tekst, datum U prikazanoj tablici atributa Male rijeke, polje Naziv je tekstualnog tipa, dok polje Length karakterizira brojani tip podataka. Opisni podaci mogu sadravati bilo kakvu vrijednosti vezane uz dotinu temu. Unutar dokumenta tablica mogue ih je selektirati, pretraivati i sortirati po odreenim kriterijima i pravilima, zatim obavljati razliite matematike operacije, prikazivati grafikone na temelju selektiranih podataka i sl. Takoer podatke moemo dodavati u tablicu kreirajui nova polja i upisivanjem odgovarajuih vrijednosti pripadajuim zapisima, odnosno pridruivanjem podataka iz vec postojeih tablica (proraunskih ili baza podataka). Rad s tablicnim podacima Za odabir pojedinih zapisa u tablici koristimo alat Select. Nakon odabira ovog alata kliknemo lijevom tipkom mia na eljeni zapis koji promjeni boju u utu. elimo li selektirati vie zapisa koristit emo tipku SHIFT. U iduem primjeru selektirani su zapisi tablice Naselja vezani za tri naselja u opini Saborsko.

elimo li selektirati sva naselja dotine opine morat emo pretraiti itavu tabelu i pokazivaem mia (uz pritisnutu tipku SHIFT) selektirati traene podatke. Jasno dato cesto puta predstavlja dug i zamoran posao kojeg vrlo jednostavno moemo olakati uporabom graditelja pitanja odabirom tipke Query Bylder. U ovom dijalog nalazimo polja (Fields) traene tablice, mogue matematike operacije, te vrijednosti selektiranog polja ( Values). U donjem dijelu dijaloga nalazi se okvir u kojem vidimo zapis postavljenog pitanja i tipke za postavku i primjenu pitanja u tablici. 18

Pomou spomenutog dijaloga selektirati emo sva naselja u opini Sveta Nedjelja nedaleko Zagreba. Kliknite dva puta na polje [Naziv_opc], zatim na znak jednakosti u ponuenim matematikim operatorima, te u polju vrijednosti (Values) potraite pomou okomitog klizaa opinu pod nazivom "Sveta Nedjelja". Ako nemamo prikazane vrijednosti u spomenutom polju potrebno je ukljuiti opciju Update Values. U prozoru graditelja vrijednosti morao se pojaviti slijedei zapis: ([Naziv_opc] = "Sveta Nedjelja") Za pokretanje naredbe kliknite na tipku New Set. Ukoliko ve imamo selektirane odreene podatke u naoj tablici, te im elimo pridruiti nove izabrali bi tipku Add to Set. Za selektiranje odreenih podataka iz ve selektirane grupe podataka koristimo tipku Select for Set. Pogledamo li tablicu Naselja vidimo da su sva naselja opine Sveta Nedjelja selektirani. Kako bi spomenuta naselja okupili na jednom mjestu, najpogodnije na vrhu tablice, odabrat emo naredbu Promote. U sluaju da nam je opet potrebna tablica bez selektiranih zapisa moemo izabrati alat Select i kliknuti pokazivaem mia na svaki selektirani zapis, odnosno kliknuti na tipku Select None. S druge strane, za oznaavanje svih zapisa u tablici koristimo naredbu Sellect All. elimo li zamijeniti selektirane objekte u neselektirane, a neselektirane u selektirane na raspolaganju nam je tipka Switch Selection. Za traenje samo jednog pojma, kao npr. naziva pojedinog naselja, moemo koristiti tipku Find koja otvara istoimeni dijaloki okvir:

19

Nakon upisa traenog pojma u polje Search for i klika na OK Arc View selektira traeni pojam u tablici. Treba napomenuti da ce u sluaju viekratnog ponavljanja traenog polja u tablici biti prikazan, samo jedan, prvi koji se pojavljuje u tablici. Ako nismo sigurni koliko puta se traeni pojam nalazi u tablici odaberimo metodu traenja graditelja pitanja (Query Bylder) Postavljanje relacija izmeu tablica esto puta nam je potrebno opisnoj tablici pojedine teme pridodati pojedine podatke koje se nalaze u nekoj drugoj tablici. U prethodnim dijelovima ovog poglavlja upoznali smo se kako unijeti podatke razliitih oblika u Arc View. Sada emo prikazati kako te podatke pridruiti opisnim podacima postojeih tema. Ovisno o vrsti veze koje elimo postii izmeu tablica moemo izabrati spajanje (Joining) ili povezivanje (Link) tablica. Razlikujemo tri mogue veze izmeu zapisa tablica: - jedan naprema jedan - vie naprema jedan - jedan naprema vie KVALITETA PROSTORNIH PODATAKA Kvaliteta podataka je potpunost objekata i karakteristika proizvoda ili usluge koje proizlaze iz sposobnosti da proizvod ili usluga zadovolji traene ili navedene potrebe.

20

Skup elemenata kvalitete prostornih podataka ine podrijetlo, poloajna tonost, tonost atributa, potpunost, logika konzistentnost i semantika tonost. Ti se podaci prikazuju kroz METAPODATKE osnovnih podataka Podrijetlo Podrijetlo jest povijest skupa podataka. Pod tim podrazumijevamo promijene u skupu podataka od prikupljanja ili dobivanja, kroz faze prevoenja, popravljanja, konverzije i transformacija do izrade proizvoda interpretiranog na nov nain. Poloajna tonost Poloaj nekog objekta opisan je vrijednostima u odgovarajuem koordinatnom sustavu. Poloajna je tonost pribliavanje tih vrijednosti stvarnom poloaju objekta u tom sustavu. Tonost atributa Atribut u domeni prostornih podataka, predstavlja injenicu o nekom mjestu, skupu mjesta ili objekta u prostoru. Ta injenica moe biti rezultat mjerenja instrumentom, interpretacije strunjaka, te rezultat povijesnih ili politikih dogaaja. Tonost mjerenja jest odstupanje rezultata mjerenja od prave vrijednosti mjerene fizikalne veliine. Preciznost mjerenja govori o prosjenom rasipanju rezultata. Sistematske pogreke uzrokovane su sistemom mjerenja. One su ponovljive i prilikom ponavljanja mjerenja javljaju se u istom smjeru i iznosu. Grube pogreke mogu nastati naglim poremeajem u okolini ili u mjernom ureaju, a mogu nastati i ljudskim propustom Sluajne pogreke mogu se smanjivati, ali se ne daju potpuno izbjei. Njihov je uzrok u nestalnosti okoline i mjernog ureaja. Potpunost Potpunost se najjednostavnije reeno odnosi na potpunost modela podataka, tj. odnos izmeu baze podataka i pojave koja se modelira. Potpunost opisuje prikazuju li objekti u skupu podataka sva pojavljivanja entiteta. ENTITET OBJEKT ? Mogue je razlikovati dvije vrste potpunosti a) Potpunost objekata b) Potpunost atributa

21

Izvori nepotpunosti: - Razlika izmeu opisa podataka i prikupljanja podataka - Neprikladno modeliranje podataka - Gubitak podataka za vrijeme prijenosa ili neodgovarajuih postupaka - Nepotpunost radi ostalih nedostataka kvalitete podataka - Utjecaj promjena tijekom vremena na potpunost objekata. Logika konzistentnost Logika konzistentnost se bavi logikim pravilima strukture i atributa prostornih podataka, te opisuje usklaenost nekog podataka s ostalim podacima u skupu. Za prostorne podatke kaemo da su logiki konzistentni kada su u skladu s strukturalnim karakteristikama odabranog modela podataka i kada su u skladu s ogranienjima atributa definiranih za skup. Pravila logike konzistentnosti Konzistentnost baze podataka Podsustav integriteta baze podataka upotrebljava uvjete (pravila) konzistentnosti za prevenciju nedoputenih intervencija u bazi podataka i za poduzimanje odgovarajuih koraka kada se takav pokuaj pojavi.

22

Semantika tonost Semantika je grana lingvistike koja prouava znaenja, promjene u znaenju i pravilima to odreuju odnose izmeu reenica ili rijei i njihovog znaenja. Semantika je prouavanje odnosa izmeu znakova i simbola i onoga to oni oznaavaju. Semantika tonost u prostornih podataka odnosi se na kvalitetu opisa geografskih objekata u skladu s odabranim modelom. Vremenska informacija Dva bitna elementa u modeliranju vremena koje se javljaju u modeliranju podataka - Stalni objekti i poloajno nepromjenjivi s promjenjivim atributima (npr. Meteroloka postaja) - Stalni objekti i poloajno promjenjivi s promjenjivim atributima (npr. obala irokog ua rijeke na koju utjee plima i oseka Tipovi vremena Logiko vrijeme (vrijeme dogaaja) vrijeme u kojem se promjena pojavila Vrijeme opaanja (vrijeme evidencije) vrijeme u kojem je dogaaj opaan Vrijeme izmjene (vrijeme preuzimanja) vrijeme u kojem je dogaaj dodan u bazu podataka

23