SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Seminarski rad iz kolegija Suvremena filozofska terminologija na temu

Devet filozofskih problema: Nagel i povijest filozofije

Mentor: Nadeda ainovi, prof. dr. sc. Studentica: Ema otari

Zagreb, 2012.

Sadraj
1. Thomas Nagel ....................................................................................................................... 1 2. Uvod u devet filozofskih problema ..................................................................................... 1 3. Filozofski problemi i njihovo znaenje ............................................................................... 2
3.1. Znamo li ita? .............................................................................................................................. 2 3.2. Tuu umovi .................................................................................................................................. 3 3.3. Problem odnosa uma i tijela........................................................................................................ 3 3.4. Znaenje rijei ............................................................................................................................. 4 3.5. Sloboda volje ................................................................................................................................ 5 3.6. Pravo i krivo................................................................................................................................. 6 3.7. Pravednost.................................................................................................................................... 6 3.8. Smrt .............................................................................................................................................. 7 3.9. Smisao ivota ............................................................................................................................... 9

4. Zakljuak ............................................................................................................................ 10 5.Literatura............................................................................................................................. 11

1. Thomas Nagel
Na samom poetku, prije ulaenja u sr tematike koju nam donosi, treba rei neto i o samom autoru. Thomas Nagel rodio se 4. srpnja 1937. godine u Beogradu. Svoje obrazovanje stekao je na Cornell sveuilitu, Oxfordu te Harvardu. Njegovo, moglo bi se rei , aktivno djelovanje u filozofiji poelo je objavljivanjem filozofskih djela u dvadeset i drugoj godini ivota. Glavna podruja kojima se bavi su filozofija uma, etika te politika filozofija. Smatra kako svaka osoba, zahvaljujui upravo svojoj sposobnosti razmiljanja trai jedinstven pogled na svijet. takoer, vjeruje da je uspon moderne znanosti promijenio nain na koji ljudi razmiljaju te doivljavaju svijet i nau ulogu u njemu. Predaje filozofiju na New York sveuilitu, no vano je spomenuti i to kako je lan nekih uglednih organizacija, poput Amerikog filozofskog drutva, Amerike akademije znanosti i umjetnosti, te Britanske akademije. Kao njegova istaknutija djela navode se Kako je to biti imi u kojem on pokuava istraiti to se podrazumijeva pod svijeu. Kao primjer uzima imie iz tog razloga to su oni puno drugaiji od nas, po tome to lete, ive u mraku, a kao svojevrstan alat s kojim gledaju svijet koriste ultrazvuk. Nagel kae kako, ukoliko postoji neto kako je to biti imi odnosno, to neto za samog imia, tada je imi svjestan, ali ako toga nema, tada nije. Druga knjiga, na koju u se osvrnuti u ovom radu te u prikazati u potpunosti je to sve to znai koja predstavlja svojevrstan uvod u filozofiju i daje poprilino jednostavno objanjenje temeljnih filozofskih problema.

2. Uvod u devet filozofskih problema

Knjiga to sve to znai? autora Thomasa Nagela predstavlja, po mnogima, najbolje napisanu knjigu koja nas uvodi u temeljne probleme s kojima se susree filozofija od svojih poetaka. Prema mnogima, to je najbolje napisana knjiga upravo zbog toga to na najednostavniji nain objanjava sve probleme, te onima koji se prvi puta susreu sa filozofijom znatno olakava samo shvaanje filozofije i nain na koji ona funkcionira. Upravo su brojne kritike te koje su potvrdile sve ovo maloas izreeno. Sam stil pisanja sasvim je jasan, primjeri koje je Nagel dao kako bi nam pojasnio ove probleme su oni najbanalniji primjeri s kojima se veina nas susree poprilino esto u svakodnevnom ivotu. Sam Nagel smatra kako je puno vanije ii u samu sr problema, te da je puno vanije razumjeti probleme nego ponuditi tona rjeenja. Ukupno je devet filozofskih problema koje
1

Nagel smatra bitnima, a kao sam uvod u djelo postavlja se pitanje o tome znamo li mi ita, nakon toga osvre se na tue umove te sagledava problem odnosa i uma. Takoer, saznajemo neto vie o samom znaenju rijei, slobodi volje, pravu i krivu, pravednosti, smrti, te za kraj, neto o smislu ivota.

3. Filozofski problemi i njihovo znaenje

3.1. Znamo li ita? Nagel svoje djelo zapoinje pitanjem Znamo li mi ita? te kae, ukoliko

razmislimo sami o tome, moemo zakljuiti kako je sadraj naeg uma zapravo jedino o emu moemo biti sigurni, a da sve ostalo u to vjerujemo biva zasnovano na temelju naeg iskustva i miljenja te osjetilima. Istina jest, da zapravo ni ne razmiljamo o tome te ispada kako smo ih zapravo neposredno svjesni, meutim, kako moemo dokazati da one zapravo postoje? Nadalje, Nagel nas suoava sa injenicom koja govori o tome kako su naa iskustva moebitno ogroman san koji nema nita stvarno izvan njega. Kae sljedee: Ako bi sve vae iskustvo bilo san bez iega izvanjskog, onda bi bilo koje svjedoantvo kojim biste pokuali dokazati da postoji vanjski svijet bilo samo dio tog velikog sna. Ako biste kucali po stolu ili se utipnuli, uli biste kucanje i osjetili tipanje, ali to bi samo bila jo jedna stvar koja se dogodila unutar vaeg uma.1 Da se zakljuiti, kako, ukoliko elimo otkriti je li ono to se dogaa unutar naeg uma ikakav vodi za ono to postoji izvan njega, ne moemo nikako imati oslonac na to kako stvari izgledaju u naem umu. Moebitno je da nemamo tijelo ili mozak, nastavlja, budui da se sve temelji na svjedoanstvu naih osjetila. Ova razmiljanja dovode nas do dva pojma. Prvi od njih je solipsizam, iz kojeg moemo zakljuiti da postoji samo jedno, na um. Kae kako je to veoma samotno gledite koje ne zastupa mnogo ljudi, a i sam sebe ne smatra soplipsistom, jer kae kako onda ne bi zasigurno pisao ovu knjigu. Drugi pojam s kojima nas upoznaje je skepticizam koji zagovara miljenje da mi zapravo ne znamo nita to ide preko naih predodbi i isustava, te da vanjski svijet moe postojati, ali i ne mora, te moe biti u potpunosti drugaiji, meutim za nas nema naina pomou kojeg bi se odluili kakav je. Nadalje, kae sljedee: Izgleda da vam ne ostaje nita o emu biste mogli biti sigurni osim sadraja vaeg vlastitog uma u sadanjem trenutku.2 No, iako postoje brojne

1 2

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str. 6 . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.9
2

polemike o tome da li vanjski svijet postoji ili ne, mi i dalje vjerujemo u njega, jer kae Nagel, vjerovanje u njega jest prirodno, te ukoliko je prirodno, ni ne trebamo osnove za njega. Meutim, to znai da se pridravamo veine uobiajenih vjerovanja o svijetu usprskos tome da ta vjerovanja mogu biti pogrena te da nemamo nikakvih osnova po kojima bismo mogli iskljuiti tu mogunost. Nagel nas ostavlja sa tri pitanja, koja se pitaju da li je smislena mogunost da je sadraj naeg uma jedino to postoji te da je svijet izvan naeg uma sasvim razliit od onoga u to vjerujemo. Zatim, ukoliko je to mogue, imamo li ikakav nain ili metodu pomou kojih emo dokazati da ta situacija ipak nije istinita, te ukoliko ne moemo nikako dokazati da ita postoji izvan naeg uma, smijemo li vjerovati u vanjski svijet. 3.2. Tuu umovi Sljedei problem s kojim smo suoeni tie se tuih umova. Nagel navodi, da ukoliko i pretpostavimo da na um nije jedino to postoji, ostajemo suoeni sa posebnom vrstom skepticizma, a to je onaj vezan uz prirodu ili postojanje umova ili iskustava koja su razliita od naih. Jedino iskustvo koje zbilja moete imati jest vae vlastito: to god vjerovali o mentalnom ivotu drugih, to je na osnovi promatranja njihove fizike konstrukcije i ponaanja.3 Dakako, radi se o tome kako zaista moemo jedino pretpostaviti o emu drugi razmiljaju, a da smo svi razliiti i da svaka osoba ima vlastite percepcije svega to se nalazi oko nje, ne treba posebno naglaavati. Kao jedan najobiniji primjer imamo dvije osobe koje jedu sladoled od okolade, no koje, iako jedu isti sladoled, imaju razliitu percepciju okusa. Nadalje, pitanje kojim se Nagel bavi jest to da li je mogue da ima mnogo manje svjesnog ivota nego to mislimo, dakle da smo samo mi svjesni, ili da postoji mnogo vie svjesnih stvari oko nas? Primjerice, iako su maramice, stol, televozor materijalne stvari, koje nemaju osnovne funkcije koje mi imamo, smatramo ih stvarima koje nemaju osjeaje, ne mogu primati nikakve podraaje. No, moda upravo oni imaju osjeaje, moda upravo stolicu boli kada ju potrgamo, ili kada primjerice, zguvamo maramicu i bacimo u ko, moda ona upravo tada osjea bol ili tugu zbog odbaenosti. 3.3. Problem odnosa uma i tijela Svatko zna da da ono to se dogaa u svijesti zavisi od onoga to se dogaa u tijelu. Ako se udarite, boli vas. Ako zatvorite oi, ne moete vidjeti. Ako zagrizete tablu Hersheya,

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.15

3

osjetite okus okolade. Ako vas netko mlatne po glavi, umrete.4 Za zakljuiti je kako su svijest i tijelo povezani te bi se moglo rei da postoji povezanost izmeu fizikog i psihikog. Sve ono to napravimo ili osjetimo, alje neke podraaje u mozak. Iako ne moemo sa stopostotnom sigurnou to objasniti, poznate su neke stvari, poput toga da znamo kako mozak djeluje na um i kako um djeluje na mozak. Kao primjer ovdje Nagel navodi injenicu da stimulacija odreenih modanih stanica u stranjem dijelu glave proizvodi vizualna isuskstva. Meutim, ovdje se bitno osvrnuti na filozofsko pitanje odnosa uma i mozga, a ono glasi: Je li va um neto razliito od vaeg mozga, iako je spojen s njim, ili va um jest va mozak? Jesu li vae misli, osjeaji, percepcije, osjeti i elja stvari koje se dogaaju pored svih fizikih procesa u vaem mozgu, ili one same jesu neki od tih fizikih procesa?5 Daje nam primjer sa okusima i okoladom, za koji kae kako se okolada topi na naem jeziku i uzrokuje reakcije te na kraju mi osjeajmo taj okus, meutim, pita se da li je to samo fiziki dogaaj u stanicama mozga ili ipak postoji neto drugo. Nae iskustvo okolade zakljuano je samo unutar naeg uma, te samo mi sami moemo spoznati kakav je okus okolade, nitko drugi nam ga ne moe odrediti. Upravo tu Nagel nas upoznaje sa dva pojma, a to su dualizam te fizikalizam. Kae kako dualizam predstavlja tvrdnju da smo sastavljeni samo od due i tijela, dok fizikalizam, ponekad nazivan i materijalizam, odnosno fizikalisti, smatraju kako smo sastavljeni samo od fizike tvari te da naa mentalna stanja u principu predstavljaju fizika stanja naih mozgova. Kao trei pojam, suprotan od ova dva prethodna jest pojam koji predstavlja mogunost da se na mentalni ivot odvija u naem mozgu, ali da ipak sva iskustva i osjeaji nisu fiziki procesi koji se nalaze u naem mozgu. Upoznaje nas sa teorijom dualnog aspekta prema kojoj mozak jest sjedite svijesti, ali stanja svijesti nisu fizika stanja. Moemo ju izraziti tako da kaemo da smo samo tijelo koje nije fiziki sistem, ve je predmet koji ima fizike i mentalne aspekte. 3.4. Znaenje rijei Kako rije zvuk ili niz znakova na papiru moe neto znaiti?6 Veina rijei ispunjava svoju svrhu na taj nain da se njihovo znaenje sastoji u tome to doprinose znaenju iskaza. Neke rijei moemo definirati pomou drugih rijei, te sama rije onako kako se mi njome koristimo ima neto iza sebe pojam ili ideju ili misao. esto ih koristimo, odnosno, najee kao sredstva u meuljudskim odnosima. Primjerice, naa upotreba neke
4 5

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.21 . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.22 6 . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002.,str.29
4

odreene rijei nema znaenje sama po sebi, ve prije kao dio mnogo ire upotrebe te rijei u datom jeziku, dok naa upotreba dobiva svoj sadraj iz svih drugih upotreba. Znaenje rijei ukljuuje sve mogue upotrebe te rijei, istinite ili neistinite, ne samo stvarne jer stvarne su samo djeli moguih.7 3.5. Sloboda volje

Definitivno kao jedno od zanimljivijih poglavlja Nagelove knjige jest upravo poglavlje vezano uz slobodu volje. Sam autor zapoinje ga sljedeim rijeima: Zamislite da ste na kraju linije u restoranu samoposluzi i da ste doli do deserta. Dvoumite se izmeu breskve i velikog komada okoladnog kolaa sa lagom. Kola izgleda jako dobro, ali znate da deblja. Ipak uzmete ga i sa zadovoljstvom ga pojedete. Sutradan se pogledate u ogledaju ili stanete na vagu i pomislite Da barem nisam pojeo taj okoladni kola. Mogao sam umjesto njega uzeti bresku.8 injenica jest da na neke stvari ne moemo utjecati, te da su sve stvari ve unaprijed odreene. Dakle, sve ono to nam se dogaalo, to nam se dogaa, te to e nam se dogoditi u budunosti jest unaprijed odreeno. Dakako, mi smo mogli uzeti breskvu, i dvoumili smo se neko vrijeme izmeu breskve i okoladnog kolaa, no na kraju smo ipak uzeli kola, te samim time imamo dokaz kako nam je to bilo unaprijed odreeno. Dakle, odreeno je bilo da emo taj dan otii do restorana, da emo odluiti neto pojesti, te da emo za desert uzeti okoladni kola. Samim time, naa elja za uzimanjem kolaa bila je predodreena. Nagel nas upoznaje sa gleditem koje se naziva determinizam, po kojem ne moemo uiniti nita drugo nego ono to stvarno inimo, a sve ono to stvarno inimo ovisi o naim izborima, odlukama i eljama te je opepoznato kako u razliitim situacijama donosimo razliite odluke. Postoje zakoni prirode koji odreuju sve to se dogaa u svijetu i okolnosti koje prethode nekom postupku, a u skladu s tim zakonima odreuje se to e se dogoditi te tako iskljuuju svaku drugu mogunost. Sam proces donoenja odluke u naem umu zapravo predstavlja samo odraivanje svega onoga to je ve unaprijed odreeno. Iako se vjeruje da se to sve unaprijed ve odredilo, s druge strane postoje i oni koji misle da nita nije unaprijed odreeno, te da se, jednostavno, dogodilo. Bez ikakvog razloga, samo od sebe se, moemo rei, odigralo te smo mi uzeli taj okoladni kola.

7 8

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.35 . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.37
5

3.6. Pravo i krivo

Ovaj filozofski problem Nagel nam predstavlja, odnosno u njegovu tematiku uvodi nas jednim primjerom. Recimo, pretpostavimo da radimo u knjinici te nas prijatelj zamoli da mu bez biljeenja dozvolimo da odnese primjerak neke rijetke knjige koji bi htio imati za sebe. Dakako, moemo mu odobriti, ali mu moemo i ne odobriti zbog straha da e nas netko uhvatiti te emo imati neprilike zbog tog ina. A moda bismo htjeli da knjiga ostane u knjinici tako da se i mi moemo s njom koristiti. Ukoliko govorimo da je neto krivo, ne znai da je to protiv pravila. Mogu postojati i loa pravila koja nam zabranuju ono to je pravo, a mogu i nalagati neto to se ini krivo. Nagel se pita zato jednoj osobi treba biti stalo do druge te nastavlja kako se prvo nastoji pronai neto drugo do ega je osobi stalo i potom moral zasnovati na tome do ega joj je stalo. to se tie samog morala, ne postoji nita to moe zamijeniti neposrednu brigu za druge ljude, a opi argument koji se javlja protiv nanoenja tete drugima jest pitanje i razmiljanje o tome kako bi nama bilo da nam netko tako ini. Jedna od osnova morala jest vjerovanje da dobro i loe za pojedince nije dobro ili loe samo s njihove toke gledita ve i sa daleko obuhvatnije toke gledita koju moe shvatiti svaka mislea osoba . Naravno, svatko ima razloga da ini ono to je dobro i ne ini ono to je loe, ali da ti razlozi ne ovise o stvarnim motivima ljudi, ve prije predstavljaju razloge koji nas tjeraju da promijenimo motive ukoliko nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Moral nije univerzalan, od ovjeka se moe traiti da ini samo ono za to ve i ma neki razlog, te samo pitanje da li su moralni zahtjevi univerzalni javlja se ne samo kada usporeujemo motive razliitih pojedinaca ve i kada usporeujemo moralne standarde razliitih drutava i vremena. Moramo uvijek imati neki moralni motiv, koji nas navodi na dobro, a da bi oni mogli utjecati na nae ponaanje, moraju nadvladati sebine motive te druge osobne motive koij ne moraju biti toliko sebini. to se tie samog opravdavanja morala, radi se o tome da ljudi opravdaju moral ne zbog jednog motiva, ve zato to ih imaju previe. 3.7. Pravednost to se tie same pravednosti kao filozofskog problema, moemo krenuti od tvrdnje kako je svijet pun nejednakosti, od kojih su neke namjerno nametnute a neke sluajno. Nadalje, teko je znati kako se treba postaviti prema nejednakostima koe nastaju spontano, a kako prema onima koje ne nastaju spontano. Primjerice, neka djeca raaju se u udobnim i
6

naprednim obiteljima, imaju sve anse za daljnje obrazovanje, za dobar ivot. Dok o pet neka druga djeca oko sebe imaju samo siromatvo, nedostatak hrane i obrazovanja i medicinske njege. Sam Nagel kae kako je to stvar sree, mi nismo krivi to smo se rodili u nekom odreenom mjestu. To se tie maloprije spomenutih namjerno nametnutih nejednakosti, kao glavni primjer moemo izdvojiti rasnu diskirminaciju koja primjerice, ljudima jedne odreene rase namjerno sprjeava pristup poslovima, dok drugima otvara. Pravednost nalae da mogunosti moraju biti otvorene onima koji ispunjavaju potrebne uvjete i sigurno je dobro kada vlade nastoje nametnuti takvu jednakost mogunosti. Ali tee je znati kako bi se trebalo postaviti prema nejednakostima koje nastaju spontano, bez namjerne rasne ili spolne diskriminacije.9 Nadalje, treba se osvrnuti i na to da jednake mogunosti mogu dati nejednake rezultate, a to se dogaa zbog toga to ljudi donose odluke i ine stvari koje same po sebi ne izgledaju krivo, no kasnije se ispostave kao sasvim krive stvari. Valja se pitati i koje su vrste uzroka krive te koje su metode upletanja doputene. Problem koji se javlja kada razmiljamo o ovim dvama pitanjima jest taj da okolnosti u kojima ljudi ne ine nita loe mogu dovesti do nejednakosti koje izgledaju nepravedno. To znai da, neki ljudi tokom ivota sami stvore vee ili manje nejednakosti, dok se neki ve rode s injenicom da nisu jednaki kao drugi i da imaju manje. Kao glavni problem nejednakosti Nagel navodi razlike u socioekonomskim klasama u kojima su ljudi roeni i razlike u njihovim prirodnim sposobnostima ili talentima za traena zanimanja. Kako bi se to sprijeilo, samo drutvo kao takvo trebalo bi poduzeti odreene mjere kojima bi smanjili, ako nita drugo, razlike u ekonomskoj klasi i svima pruili makar neke egzistencijalne potrebe kako bi ljudi potom sami mogli napredovati svojim radom i trudom. Jo jedna znaajka nejednakosti jest i sposobnost u poslu. Na to se zaista ne moe puno utjecati, jer sposobnosti se razlikuju od ovjeka do ovjeka. 3.8. Smrt to je zapravo smrt? to dolazi nakon ivota? Pitanje je koje si dosta ljudi postavlja, no to su jedna od onih pitanja na koja jednostavno odgovora nema. Miljenja o tome to se dogaa nakon smrti su poprilino podijeljena, neki smatraju da e preivjeti nakon to njihova tijela umru, da e otii u pakao ili raj, postati duh ili se vratiti na zemlju u drugom obliku. Neki pak vjeruju da e prestati postojati. Postoji tvrdnja koja kae kako mi sami ne moemo potvrditi svoje postojanje te zbog toga postoji miljenje da zaista prestajemo postojati nakon
9

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002., str.61

7

smrti. Nagel navodi kako je pitanje zagorbnog ivota povezano s problemom odnosa uma i tijela, te ukoliko je dualizam istinit i ako se svaka osoba sastoji od due spojene sa tijelom moemo razumijeti kako je ivot nakon smrti mogu. Dua mora biti u stanju da postoji samostalno i da ima mentalni ivot i bez tijela te tada moe napustiti tijelo u kojem je bila, a da pritom ne nestane. Meutim, ukoliko dualizam nije istinit i ako mentalni procesi koji se odvijaju u mozgu u potpunosti ovise o biolokom funkcioniranju mozga i ostatku organizma, tada ivot nakon smrti nije mogu. ivot nakon smrti tada bi mogao biti mogu jedino da se tijelo nakon smrti ponovo oivi. Kada razmiljamo o tome, moemo zakljuiti kako to i nije tako strana injenica, budui da e biti mogue zamrzavati tijela te ih ponovo oivjeti nakon nekog vremena. Meutim, ukoliko se to i dogodi, nitko nam ne moe garantirati da e osoba nakon to se ponovo oivi biti ona ista osoba koja je bila prije. Nadalje, Nagel se pita kakve osjeaje imamo spram injenice da emo umrijeti. Smatramo li mi to dobrim, loim, ili smo pak neutralni? to podrazumijevao prema naoj smrti i kako ju doivljamo, ekamo li ju s uasom, strepimo li od nje, ili pak vjerujemo da tamo negdje postoji jedan bolji svijet, gdje nema briga, gdje emo biti sretni, gdje emo sresti sve one koji su nas prerano napustiti i gdje emo mi jednoga dana zajedno s njima doekati one koji su jo ivi? Neki misle da to to prestajemo postojati nita ne znai umrloj osobi, dok neki drugi kau da izgubiti mogunost daljneg ivota znai najgoru stvar koja nam se moe dogoditi, iako nas to sve eka. Postoje i oni trei, koji tvrde da je smrt blagoslov, naravno, ukoliko doe na vrijeme, jer, kako navode, da ivimo vjeno bilo bi nam poprilino dosadno. Smrt sama po sebi ne moe biti niti ugodna nti neugodna, jer ako je dobra predstavlja odsnutnost neeg loeg, a ako je pak loa, predstavlja odsutnost neeg dobrog. No, kada razmiljamo o vlastitoj smrti, na um nam prvo padaju sljedee injenice, a to su te da vie nema zabave, nema putovanja,nema svih onih dobrih stvari koje smo inili tokom ivota. Ukoliko su to sve bile dobre stvari, njihova odutnost je neto loe. Bilo da nam umre netko drugi, ili razmiljajui o vlastitoj smrti, alimo i sebe i druge. No ipak, razmiljati o nekom tko je umro i razmiljati o vlastitoj smrti u principu ne predstavlja isto jer naa vlastita smrt nam je zastraujua. No iako nas to previe brine, svi prihvaamo injenicu da je postojalo vrijeme prije roenja, kada mi jo nismo postojali. Smrt kao smrt je filozofski problem od davnina, problem s kojim se svi prije ili kasnije uhvatimo u kotac razmiljajui o njemu. Predstavlja jedno zagonetno podruje o kojem ne znamo apsolutno nita. No, iako ne znamo to nas sutra eka, moramo biti svjesni da smo ipak sa razlogom ovdje, te da bismo trebali to bolje iskoristiti vrijeme koje smo dobili.

3.9. Smisao ivota Kao zadnju temu, kao svojevrstan zavretak ovih problema i razmiljanja o nama samima Nagel nam donosi poglavlje vezano uz probleme smisla ivota. Moda ste kada pomislili da zapravo nita nije vano, jer emo ionako za dvjesto godina svi biti mrtvi. Meutim, nije jasno zato bi injenica da emo za dvjesto godina svi biti mrtvi imala za posljedicu da sada nita nije vano.10 I zaista, kada malo bolje promislimo, koi je smisao svega oko nas, a i nas samih? Nagel kae kako sve ono to inimo, te ukoliko ita od toga ima svrhe, ta svrha mora biti unutar granica naih ivota. On u tome uope ne vidi problem, jer kae kako moemo objasniti veinu onoga to inimo. Primjerice, radimo da moemo zaraditi i imati za ivot, jedemo jer smo gladni, spavamo jer smo umorni. Nadalje, spominje Boga te ideju Boga kao neto to moe objasniti sve ostalo, a da ne objasni samo sebe, meutim teko je shvatiti kako takvo neto moe postojati. Sama ideja da nai ivoti ispunjavaju Boje svrhe trebala bi im dati smisao, na nain koji ne zahtijeva niti doputa nikakvu daljnju svrhu. Meutim, da se vratimo na besmislenost i smislenost ivota. Brojne su polemike o tome, no ak ako na ivot i nije smislen, ako je u potpunosti besmislen, moda se zbog toga uope ne trebamo zabrinjavati, ve nastaviti dalje kao da se to nikada nije dogodilo. Trik je u tome da gledate u ono to je neposredno pred vama, i da konana opravdanja pronaete u okviru svog vlastitog ivota i ivota drugih koji su vam bliski.
11

Nagel zavrava knjigu ovim rijeima: Ako ivot stvarno nije vaan, ne treba ga uzimati ozbiljno, i ako je grob cilj ivota, smijeno je uzimati same sebe tako ozbiljno. S druge strane, ako se ba moramo uzimati tako ozbiljno, onda se moramo pomiriti s time da smo smijeni. Moda ivot nije samo besmislen, ve i apsurdan.12 Kako god bilo, bio ivot besmislen ili ne, ivjeti ga moramo, sve ono to radimo svakog dana moramo nastaviti raditi i dalje. Jer ako smo ve tu gdje jesmo, moda i nije sve toliko apsurdno i besmisleno, moda ipak ostavljamo svoj trag u ovoj masi ljudi i svega ostalog to nas okruuje, i upravo taj trag ini nas posebnima i jedinstvenima, a to onda znai da ipak nije toliko sve besmisleno.

10 11

. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002. . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002. 12 . Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002.
9

4. Zakljuak
Nagelova knjiga, ba kao to kritiari kau, odlino objanjava ove filozofske

probleme. Treba priznati kako je zaista sve potkrijepljeno dobrim citatima te nam omoguava da sve razumijemo jo i bolje. No, valja se zapitati jedno. Koliko je nas zapravo razmiljalo o smrti, o smislu ivota, o samom odnosu tijela i uma prije itanja ove knjige. Jednostavno, nakon proitanog djela, zaista ponemo sami razmiljati puno vie o tome te preispitivati sami sebe. Skoro svaki dan se nalazimo u situacijama kada treba pokazati koliko smo pravedni, koliko u nama ima morala. Istina je da ponekad moramo napraviti neto to se moda i pokae manje moralnim, no treba se da do toga dolazi to manje. Da se netko rodi, da tako kaem, sretniji, a netko sa manje, sree, su ipak neke injenice s kojima smo se pomirili. No ipak, ivimo u svijetu u kojem danas moete pronai upravo najmanje pravednosti i najmanje morala, no ipak, jo uvijek ima onih koji se dre toga. No, moram priznati, ono to me uvi jek tjeralo na razmiljanje, a nakon itanja ove knige jo vie, su upravo teme ivota i smrti. Nitko ne zna to nas eka, i upravo je to ono to nas najvie plai. Znamo da e nas jednom to snai, no ne znamo, kada, kako, na koji nain i sve to moemo uiniti po tom pitanju jest ekati. Uvijek sam samu sebe znala pitati emu uope se ovo vrijedi, ako na kraju umremo. emu se svaki dan ustajemo, emu idemo raditi, emu uimo i trudimo ako na kraju sve to biva izbrisano smru. No, kao to jednom netko ree, Bog nas je sve stvorio sa razlogom te to treba prihvatiti. Osobno smatram da ne moramo biti popularni i poznati da bismo ostavili trag. Svaka osoba ga ostavi, svatko od nas moe napraviti te ostaviti neki utisak na okolinu u kojoj se nalazi. Rijei i djela ine nas pravim i potenim ljudima, i u tome bi trebao biti smisao naih ivota. Mislim da bi se ljudi ipak to vie trebali truditi ivjeti svoj ivot poteno i, osim to naravno nekada treba pomisliti i na sebe same, treba misliti i na druge te pomagati. Jer upravo to predstavlja taj trag koji ostavljamo iza sebe, i u tome je smisao ivota. Smrt e nas sve zatei, to je injenica s kojom se moramo pomiriti, te bismo upravo zbog toga trebali to bolje proivjeti svoj ivot i truditi se. Naalost, nema nita od samosaaljevanja samih sebe i strepljenja, to nas nee nikamo dovesti. Miljenja su podjeljena, neki misle kako prestajemo postojati nakon smrti, neki misle kako idemo u raj ili pakao, no dok ne vidimo sami, i dok to ne doivimo moemo samo nagaati. Tko zna, moda nas nakon ovog ivota eka jo bolji ivot. A dok on ne doe, trebamo ivjeti ovaj koliko god bolje moemo.

10

5. Literatura
1. Thomas Nagel, to sve to znai, Kruzak, Zagreb, 2002. 2. http://zlatnodoba.wordpress.com/category/filozofija-uma/, dostupno 25.5.2012. 3. https://www.ph-online.ac.at/phbgld/voe_main2.getVollText?pDocumentNr=11607&pCurrPk=2511, dostupno 25.5.2012.

11

12