SLUAJ MILOVANA ILASA: ilas tvrdi da su potrebne jo radikalnije promjene u demokratskom smislu otra kritika reima trai viestranaje

je u asopisima Borba i Nova misao kritizira reim, govori o degeneriranom moralu partijskog vrha koji je postao glavna konica razvoju drutva izazvao polarizaciju oko pitanja treba li nastaviti sa reformom! sazvan izvanredni plenum CK SKJ 1954: razmatranje ilasovih istupaka Tito: odluio prekinuti reformu i sauvati vlast komunistike partije diktature. Udaljio ilasa iz SKJ i sa svih funkcija Izbor: strogo kontrolirano samoupravljanje

UVOENJE KOMUNA: Oblik samoupravljanja (vie drutveni nego dravni organ), alipod kontrolom Partije osnova drutvenog samoupravljanja Lokalni organi vlasti dobili vei utjecaj na privredu svog kraja lokalni organi dobivali neto vie od raspodjele dohodaka nego prije ali preteni dio sredstava je ipak jo uvijek bio izvan komune Negativne posljedice: nejednakost u mogunostima razvitka komuna; investicijska politika i lokalni interesi;

OBNOVA ODNOSA SA SSSR-om Staljin je umro slabi ekonomska blokada promjene u vanjskoj politici prema Y normalizacija odnosa nova vlada: Nikita Hruov Hruov dolazi u Beograd gdje potpisuje Beogradsku deklaraciju u kojoj su istaknuta dva naela na kojima e se zasnivati novi odnosi: potovanje suverenosti, nezavisnosti i ravnopravnosti u meusobnim odnosima + niz odrednica za budunost: unaprjeivanje gosp. suradnje, uklanjanje neg. promidbe... Tito vraa posjet, odlazi u SSSR gdje potpisuje Moskovsku deklaraciju naglaena mogunost razliitih putova u socijalizam Nastavljena je odreena sumnjiavost prema Sovjetskom Savezu utiranje puta ideji o politici nesvrstanosti

TRANSKA KRIZA Pitanje STT (Slobodnog Teritorija Trsta) *Podsjetnik: Privremeno je jedan dio (Zona B) bio pod Y vlau, a drugi dio (Zona A) pod anglo vlau. Vlade Britanije i SAD-a: politika svrenog ina dodjeljuju Zonu A Italiji! kriza u odnosima s Yugom pregovori sporazum: 1954 u Londonu Memorandum o suglasnosti (potpisale: Yuga, SAD, UK i Italija) Kae: Zona B i dio Zone A Yugi, a ostatak zone A i Trst otili Italiji. Granice konano utvrene 1975. Osimskim sporazmima samo je potvrena granica ustanovljena Memorandumom. -.-

NOVO ZAHLAENJE SA SSSR-om Y elnici su odbacivali postojanje sredita u komunistikom pokretu, tj. monolitno nastupanje svih komunistikih partija prema nalozima Moskve. Staljinova smrt i rasputanje Informbiroa ba i nisu promijenili situaciju jo uvijek je uvrijeena ideja o postojanju jedne zajednike crte djelovanja i jednog sredita svih komunistikih zemalja

U Maarskoj u to vrijeme dolazi do pobune protiv staljinistikog reima sovjeti oruano interveniraju Yuga to ne odobrava yuga daje azil maarskom predsjedniku Imri Nagyju u Y ambasadi u Budimpeti zatezanje Y-S odnosa Nagy naputa ambasadu zbog obeanja da mu ovi nee nita ali ipak su ga ubili, a tome je krivca proglaena Yuga (od strane SSSR-a) Napetosti je trebao rijeiti novi susret Hruova i Tita 1957. potvrdili su naela iskazana prethodnim dogovorima (M i B deklaracija) NOVE NAPETOSTI: Povodom obiljeavanja obljetnice Listopadske revolucije potpisana je posebna deklaracija (Manifest mira) - text je sroen na temeljima monolitnosti pa je Y odbila to potpisati optuena da ne vode klasnu politiku nego da manevriraju meu blokovima SSSR otkazuje ekonomsku pomo.

POKRET NESVRSTANOSTI Tito je iskoristio proces dekolonizacije na afrikom i azijskom kontinentu Sastanak na Brijunima: Tito, Nehru (Indija) i Naser (Egipat) deklaracija kojom se osuuje podjela svijeta na blokove U pokret su se mogle ukljuiti sve zemlje koje nisu pripadale nikakvom vojnom savezu Beogradska konferencija prva konferencija izvanblokovskih zemalja izjava o opasnostima od rata i apel za mir upuena pisma ruskom i amerikim predsjednicima da djeluju u korist mira. Stvaranjem treeg bloka Yuga je samo htjela ojaati svoj poloaj prema velikim silama.

PREKID DEETATIZACIJE *Federacija upravlja veinom sredstava za investicije, a ostali investitori - republike, kmune itd su se najee morali natjecati za dobivanje sredstava od federacije federacija na taj nain utjee na politiku drugih investicija *U dravnom vlasnitu jako velik broj drutveno-ek odnosa drali su kljune pozocije u upravljanju gospodarstvom pa je proces deetatizacije gotovo zaustavljen *Jedno podruje izvan kontrole dravnog vrha bila je UDBA sluba dravne sigurnosti;tajna policija -> za njeno djelovanje bio zaduen Aleksandar Rankovi (jedan od lanova najueg vodstva Partije) UDBA je namjetala svoje ljude u provredna poduzea itd i PREKO NJIH nadzirala njihov rad! GOSPODARSTVO Forsiranje teke industrije proizvodnja strojeva veliki rast te grane Spor rast proizvodnje za osnovne potrebe stanovnitvo u siromatvu problem kako ga rijeiti? naputanje teke industrije i orijentacija na laku i srednju poetak privredne ivosti porast zaposlenosti masovni prijelaz stan iz sela u gradove Provredni rast pogodovala i novana pomo iz SAD-a i otvoreno trite izmeu SSSR-a i Yuge izvoz jugoslavenskih proizvoda Komunalni sustavi su dravnu vlast poticali na ulaganje u manje ind pogone tvornice obue, odjee, pokustva itd. -> podizanje standarda Nita od ovoga nije imalo trajan uinak: nastupilo krizno stanje! Postojei privredni sustav je u suprotnosti s naelima samoupravljanja potrebno je poduzeti mjere za spas zamiljenog sustava uvoenje PRIVREDNE REFORME 1961. Kako bi se rijeilo pitanje raspodjele novaca izmeu gospodarskih subjekata i drave (jer je veinu zadravala drava to OITO nije bilo dobro) poticanje samoupravljanja i decentralizacije

PROBLEM nastao kod realizacije dogovorenih mjera jer se odreeni dio vrha bojao zakona slobodnog trita i akumilacije izvan dravne kontrole taj dio eli zaustaviti nastale procese dolo do podjele iliti dvije koncepcije: 1. oni koji su htjeli sauvati birokratki centralizam (Srbi - unitarsitiko-centralistika struja + JNA) 2. oni koji su htjeli provesti stvarnu decentralizaciju (Slovenci i Hrvati i njihova tenja federalizmu) Dakle, ovi prvi (Srbi unit-centr) se bore protiv deetatizacije jer tee srpskom hegemonizmu, a boje se da e, ako bi dolo do decentralizacije, izgubiti sva steena mjesta u dravnom vrhu i da nee moi ostvariti svoj hegemonistiki plan. *Tito je jako dobro informiran o svim gospodarskim nevoljama i sukobima u dravnom vrhu (ovaj na nacionalnoj osnovi) pa saziva zajedniku sjednicu saveznog i republikog rukovodstva 1962. procjenjuje da dolazi do politike krize koja prijeti raspadu zemlje trai izlaz iz tih sukoba kako ne bi dolo do nekakvog samootcjepljenja nekih zemalja (tipa Srbija) *Predstavnici Hrvatske i Slovenije tvrde da problem nije u republikama nego u federaciji jer ona raspolae s 80% svih Y investicija koja ona plasira po republikama, stoga svi poremeaji padaju na njenu stranu, a ne na republike. Dakle uzroci stanja ne mogu biti u republikama jer njihovi fondovi nisu odluujui. *Gospodarsko iskoritavanje Hrvatske, a Hrvatska u raspodjeli kapitala prolazi najloije *Kardelj: ili obnova staljinizma ili put u demokraciju obrana republika --- veliki sukobi u dravnom vrhu --- odluujua Titova uloga i stav: on je zakljuio da je veina za centralistiko-birokratski sustav, a centralistima ga je priklanjala i tenja da sprijei jaanje nacionalizma ALI centralizam je omoguavao prodor jedne nacije to je onemoguavalo samoupravljanje, a on je htio odrati samoupravljanje -> neodluan: odgodio rjeenje Osnovni smjer bio je ipak zadravanje i jaanje samoupravljanja, a nita o samoupravljanju nije pisalo u ustavu iz 1946, bilo je potrebno napisati novi ustav NOVI USTAV Izglasan na zasjedanju savezne skuptine 1963. Socijalistiki sistem u Y zasniva se na slobodi i ravnopravnosti graana-proizvoaa Raspodjela prema radu rad kao jedino mjerilo ovjekova materijalnog i drutvenog poloaja ALI ustav nije osigurao naine realizacije gore navedenih stavki SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija + socijalistike republike U skuptinu mogu ulaziti radni slojevi koji su grupirani u vijea Predsjednik (Tito) i premijer (Petar Stamboli) Vlada je bila Savezno izvrno vijee

*svejedno je sustav samoupravljanja jo uvijek bio pod strogom kontrolom Partije PROMJENE U GOSPODARSTVU: industrijalizacija je stala, poljoprivreda nazadovala, seosko stan smanjivalo, zabrana politikog miljenja RASCJEP u Partijskom vrhu dolazila do izraaja vienacionalna struktura zemlje federalisti vs centralisti Jedini prostor za postupne promjene je pruala privreda jer se jedino na taj nain mogao poboljati poloaj federalnih jedinica. NOVA PRIVREDNA REFORMA ciljevi:

Intenzivnije privreivanje Bre poveanje produktivnosti Razvijanje samoupravljanja Porast osobnih dohodaka u odnosu na investicije Poskupljenje uvoza; poticanje izvoza

*Gospodarski ivot imalo je regulirati trite, a ne drava. Trite treba regulirati cijene. *privreda se mora ravnati po zakonima trita, a ne ueg kruga Partije. uvoenje kapitalistikog naina poslovanja, ali bez privatnog vlasnitva. ----- pad zaposlenosti, brain-drain... Privreda reforma nailazi na OTPOR (najvie u uni-cen krugovima) Bilo je jako puno kadrova koji su radili suprotno od zacrtanog plana privrede Glavni nositelj otpora: Aleksandar Rankovi (tadanji potpredsjenik) upravljao je unutarnjim poslovima i bio je vodei elnik UDBE (a UDBA je praktiki kontrolirala cijelo drutvo, Partija nad njom nije imala nadzor) Rankovi i Tito se poinju razilaziti jer R poinje provoditi uni-cen politiku Tito stoga saziva sjednicu Izvrnog komiteta CK SKJ na kojoj je formirano povjerenstvo da provjeri rad UDBE. Nakon to je izvjetaj napravljen, odran je Brijunski plenum 1966 na kojem je povjerenstvo proitalo izvjetaj: sluba se potpuno postavila iznad drutva od poetka samoupravljanja, postala je monopol pojedinca. Nakon toga, plenum je iskljuio Rankovia i bagru iz CK i podnijeli su ostavke. Nakon toga ojaana republika sredita i dolazi do promjene rukovodeih kadrova u Hrvatskoj (Miko Tripalo, Savka, Pero Pirker) tee demokratizaciji drutva.

Problem privredne reforme: ostvarivanje jako teko. Kapital se gomilao u rukama banaka, a poduzea su ostajala bez sredstava potrebnih da ozdrave. Stagnacija. Velika nezaposlenost zabrinute mlade generacije prosvjedi i demonstracije 1968. Predsjenitvo SKJ je mislilo da iza studenstkih demonstracije stoje poraene snage na Brijunskom plenumu koje tim inom kreu u borbu protiv reforme. Obraanje Tita studentima gotovo.

HRVATSKI OTPOR JEZINOJ AGRESIJI Dominacija srpskog jezika Novosadski dogovor jezik Hrvata i Srba je srpskohrvatski, tj hrvatskosrpski koji ima dva izgovora: ije i e. Hrvatski jezikoslovci se odupiru jezinoj agresiji Matica hrvatska i Drutvo knjievnika Hrvatske objavili Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika 1967. utvruje se da je hrvatski jezik doveden u neravnopravan poloaj Milo anko, potpredsjednik vlade, objavljuje niz lanaka protiv Deklaracije. I sam Tito je rekao da je to no u lea dravi. Uhienja potpisnika Deklaracije (Krlea primoran dati ostavku, Holjevac udaljen iz CK SKH...)

Nacionalni pokret u Hrvatskoj s dva sredita: Matica i CK SKH Nacionalni pokret uruava srpski hegemonistiki plan pa su odluili napasti hrvatsko vodstvo za nacionalizam i separatizam. Istaknut Milo anko. ankovi lanci su bili povod da se hrvatsko vodstvo obrauna sa srpskim na desetoj sjednici CK SKH. Polazite za raspravu nije bilo nacionalno pitanje nego drutvena reforma gdje se postavila teza da glavni otpor toj reformi prua srpsko vodstvo. anko nije prihvatio te zakljuke pa je opozvan s funkcije. Matica hrvatska je podrala te zakljuke.

KOSOVSKO PITANJE Kosovo se jako sporo razvijalo od ostalih zemalja, zastupljenost Albanaca u vlasti je bila puno manja od normalne, izloenost pritisku i diskriminaciji centralistiko-uni snaga... Trae ravnopravnost i autonomiju otpori sa srpske strane! Vodile su se rasprave o tome jesu li Albanci u Y nacija ili nacionalna manjina. U Pritini dolazi do demonstracija uenika i studenata. Neki su traili punu samostalnost, a neki (pod vodstvom Fadila Hode) samo punu ravnopravnost u odnosu na ostale zemlje. REFORMA FEDERACIJE Tito najavio reformu 1970. Sastavio komisiju kojoj je dao zadatak da predloi reformu. Na elu komisije je stajao Edvard Kardelj. Komisija je predloila da: Federacija zadri samo 3 funkcije: vanjske poslove, obranu i jedinstvenost drutvenog ureenja Pokrajine trebaju dobiti autonomnost Naznake konfederalizma: paritet lanica federacije u federalnim organima i koncenzus u donoenju federalnih organa 1971. ovi amandmani prihvaeni i time ozakonili ovu reformu federacije Kriza je svejedno jo uvijek tu Unitaristiko-centralistike snage, naravno, protiv svega gore navedenog

NATRAG NA HRVATSKI JEZINI POKRET Svi oni gore navedeni amandmani su pruili dodatnu snagu hrvatskom nacionalnom pokretu sve je vie pripadnika pokreta te se on naziva Hrvatsko proljee, a glavne vodee snage pokreta bili su CK SKH, Matica i nova snaga studentski pokret. CK SKH se razdijelio na dvije struje: 1. Krug oko Vladimira Bakaria koji tvrdi da se masovna euforija treba zaustaviti i onemoguiti joj djelovanje 2. Krug oko Mike Tripala i Savke zalau se za iru demokratizaciju i prijenos saveznog kapitala u ruke proizvoaa. Njima su se pridruili i Vjesnik, kolska knjiga, radio i TV. - njihov glavni cilj, dakle CILJ HRVATSKOG PROLJEA bio je konstituiranje drave Hrvatske u postojeev jugoslavenskom okviru. - takav cilj izazvao zabrinutost u Srbiji, CG, Vojvodini i BiH. Nerazvijene drave (Makedonija, CG, BiH), iako su htjele smanjiti velikosrpski pritisak, protivile su se hrvatskoj dravnosti zbog toga to su strahovale od ukidanja fonda za nerazvijene *Tito je zaustavio nacionalni pokret (pod pritiskom Kardelja i Bakaria). *Pozvao je hrvatsko vodstvo u Karaorevo i tamo otkazao svoju podrku i osudio njihovu politiku. I ostala vodstva ostalih republika su otkazali podrku i okrivili hrvatsku za jaanje nacionalnog pokreta. *smjenjivanje svih onih koji su sudjelovali u pokretu. Matica je zabranjena. Na elo SKH dolo posluno vodstvo. *Srbi uviaju priliku za REVIZIJU programa Partije i nametanje vlastite osnovice. ele slomiti samoupravljanje politika vrste ruke

- U Srbiji zapravo postoji jo jedna struja VEINSKA liberalistiko-tehnikratske orijentacije na elu s Markom Nikeziem uni-cen metode smatraju krajnje konzervativnima ne prihvaaju zakljuke iz Karaoreva; zbog toga su njihovi stavovi suprotni onom smjeru utvrenom u Karaorevu naposljetku podnose ostavke NOVI USTAV 1974. Nametnula se potreba uklanjanja onih odredaba ustava iz 1963 koje nisu bile u skladu s donesenim amandmanima iz 1971. Izmijenjena je struktura Skuptine SFRJ: Sastojala se od 2 vijea: Vijee republika i porajina i Saveznog vijea Uvedeno je kolektivno Predsjednitvo SFRJ, no i dalje ostaje funkcija Predsjednika (Tita) Ojaan je suverenitet republika i autonomnih pokrajina ukljuujui pravo na samoodreenje i samootjepljenje paradox zbog uguenog nac.pokreta u HR Ustavom su republike tretirane kao posebne drave konfederativna nota ustava NOVA PRAKSA je jaala republika sredita a slabila mo organa federacije, no Tito je guio svaku slobodnu rije.

Tito, Kardelj i Bakari umiru (1980, 1979, 1982) Kriza postaje sve gora, Yuga se zaduila za ak 20 milijardi dolara u samo 4 godine. (Da sam Tito i ja bih urmla) privredni slom, inflacija, nezaposlenost Ostaje osmolano predsjenitvo svake godine drugi lan bio Predsjednik

NEMIRI NA KOSOVU Zapoeli studentskim demonstracijama (Pritina) prikljuili se i ostali. Zalagali se za Kosovo kao republiku. Nemire uguila vojska. Kao glavni inicijator nemira proglaena je tajna organizacija pod nazivom Marksistiko-lenjinistika partija Albanaca u Jugoslaviji ele etniki istu albansku republiku u okviru Y federacije, ali s ciljem sjedinjenja s Albanijom na osnovi prava na samootcjepljenje (1974.) Uslijedile su istke proalbanskog pokreta. Dakle, bila je kriza. Donesene su Polazne osnove - program za svladavanje ekonomske krize. Ne treba dirati u temelje postojeeg sustava, ve traiti puteve i sredstva za njihovu realizaciju. Trite kao uvjet razvoja socijalistikog samoupravljanja. Trai se da osnovni subjekt u razvoju bude radnik, a ne vladajue snage. Program se zasniva na drutvenom vlasnitvu, bez privatnog. NEUSPJELO.

Dravna politika se nala u procjepu: ili teiti konfederalizmu ili obnoviti centralizam. S obzirom da Tita vie nije bilo, velikosrpske snage su imale veu mogunost prodora. Sustavno su prodirali u sve partijske i dravne strukture do najvieg vrha. Cilj im je razbiti Titovu Y i vratiti unitarsitiko-centralistiko ureenje

pod velikosrpskom dominacijom. Zapoeli su sa zahtjevom za reviziju ustava iz 1974. Objavili su Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti u kojemu pie da je srpski narod u tekom poloaju, opisana je kriza Y, odbijaju se optube da je srpski narod centralistiki, iskazuju opasnost za opstanak srpske nacije... Apelira se na ujedinjavanje svih Srba. Podiu ratniku svijest srpskog naroda. Optuuju HR i SLO za politiku i ekonomsku dominaciju, ustaje se protiv ustava iz 1974. Teite je na stvaranju pokreta koji e onemoguiti HR i SLO dominaciju. ele da republike vrate saveznim organima neke nadlenosti koje su ustavom prenesene na njih (1974) republike se tome suprotstavile. Praktiki nastaje velikosrpski pokret koji je neprijatelje vidio u komunizmu, katolicizmu, islamu... Pokretu se prikljuila Pravoslavna crkva i poeo se veliati Draa Mihailovi. Sve jai utjecaj dobiva Slobodan Miloevi koji je na funkciji predsjednika CK SKS. On je zaetnik nove, agresivne strategije. Novu politiku poeo je provoditi organiziranjem masovnih mitinga ili dogaanja naroda. eli ukinuti autonomiju Kosova i Vojvodine. Zapoeo je s time. Imao je podrku JNA. Sruio je vladu Vojvodine i postavio novu, sebi potpuno podlonu.