Pitaja sr. vijek: 1.

koji lokaliteti su na biskupiji (na zaokruzivanje),

2. karaman o bizantskom utjecaju na predrom. skulpt., Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi ve tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom opih uvjeta i prilika. 3. rapanic o predrom. arhit. grad-zalede, rapanic govori kad su smireni odnosi iznedu gradov I zaleda (2.pol.9st.), tada nema usko lokaliziranih obiljezja, samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen ali I kao kulturno vjersko djelovanje. da je u zaledu ruralni zivot, te da su tamo este investicije u crkvene objekte sto je odraz mogucnosti da knez/velikas daruje I uklese natpis te tako iskaze privaznost crkvi. U gradovima malo zahvatak tek u 10. St. nema razlike u tipologiji I kronologiji te je podjednaka kvaliteta. Razlike se javljaju kad je rijec o motivu da se gradi crkva/klese skulptura tj. O poticaju investitora. 4. primjer predrom. crkvi u istri, bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franake vlasti u Istri, posjed franakog duxa-Mauricijev ciborijjedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st. U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu... 5. bazilike u zadru, na kvarneru -nabroji i karakteristike, Dalmacija je upoznala ranoromaniku trobrodnu baziliku preko benediktinskih monaha iz june Italije. Zadar se spominje 987.g, gdje je obnovljen samostan sv. Krevana (str 63) -1060.g. kler, plemstvo i puk grada Raba osnovali su samostan sv.Petra, do danas netaknuta, crkva sv Petra-drveni strop, glatke vanjske povrine, ivan evandelist na rabu, sv. Marija na krku, sv. Petar u drazi, sv. Lovro u zadru 6. tko je iz temelja u 6 st. obnovio porecku katedralu, eufrazije 7. crkve s oblim kontreforima
1

To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apside,etvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna , brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na junoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na proelju. Crkva na Lopukoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st. Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima) Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio kasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana GASTIKE koji ima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom. Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i imala je neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Za daticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st. Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojim karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni ulomci crkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i datiraju se u 9.st.

8. crkve s westwerkom i teorije o westwerku, To su: sv. Marija u Crkvini, Lopuka glavica u Biskupiji, avi kod Bribira, sv. Spas na Vrlici, sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji, sv. Stjepan u Solinu, sv. Petar i Mojsije, sv. Lovro u Zadru. - pojava zapadnog predvorja i troapsidalnih svetita-pojava u franakom podruju -u prizemlju vestverka prostor za relikvije, ukop odlinika , na katu je zasebna crkva za tovanje relikvija

9. rapanic o ivanu ravenjaninu i razvoju predrom. skulp., - Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana , koji je karakteristian za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji.
2

10. sv. lovro, zadar - tlocrt i sve o njemu, Crkva sv. Lovre u Zadru druga je kljuna graevina za prouavanje westwerka na naem podruju (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom. Morfolokim se i dekorativnim elementima pribliava ranoromanikim formama (11. st.). U okviru osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male bone nie znatno uvuene pa su iza njih ostale male pravokutne prostorije. etiri stupa dijele unutranjost na tri broda koja, s obzirom na svodovni sistem crkve, i nisu pravi brodovi jer ti boni prostori podupiru srednji povieni svod, podijeljen u tri polja. Prvo i tree polje ima krine svodove, dok se nad srednjim dizala kupola, iznad etiri stupa.

11. lujo marun -sto je otkrio na cekvini,

spomenika pri ograivanju groblja i raiavanju ostataka kapele sv. Luke u nedalekoj Biskupiji, na poloaju Crkvina

12. kronoloski poredaj: sv. spas, cadavica, buzet, brodski drenovac,

13. koji se svetac spominje na natpisu prok. grgura (sv. petar),

14. zabati sa svetakim likovima u dalmaciji... zabat s bogorodicom, Sv. Marija na crkvini, 11. st
15. gdje se spominju teodebertus i gumpertus,

sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert, gumpertus natpisima iz Bijaa

16. koja je titula drzislava na kapitulu kod knina.

Dux hroatorum
3

17. karakteristike i datacija mravinca i gajina, inventar groblja medvedniki

Gajine kastel sucurac, najstarija nekropola str,hr. Doba, nalazi iz grobova 9.-11. Nema ostataka crkvene arhitekture, groblje na redove, z-i, ovalni grobovi, omedeni kmenim klinovima, pokrivenim tankim plocama, prilozi, nausnice i kokosja jaja. Marvinice- glavicanima, 9-10.st., starohrv., na redove, z-i, glava na zapadu, grob bez sanduk, na leedima ruke uz tijelo Gajine i Mravinci-najvee starohrvatsko groblje iz ovog razdobljasu primjeri starohrvatskih kranskih grobalja na redove na prostoru Salone. Medvednicka- . On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom. 18. karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaima Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva. Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i upana 852. god. izdao najstariju hrv. sauvanu povelju. To je trobrodna bazilika izgraena na ruevinama rimskog zaselka. Sv. Marta. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je vratima knez Mutimir 892. god. izdao svoju povelju 19. 2. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata Ova je crkva ranije bila posveena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupa Donata koji ju je dao podignuti oko 805. god. da u nju smjesti moi sv. Stoije. To je kruna graevina, iji je sredinji dio bio presvoen kupolom, a okrugli svodovi su presvoeni polucilindrinim svodom. Kupolu je nosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetitu s tri oble apside. Ova crkva pripada karolinkim rotundama. Biskup Donat je naime boravio na dvoru cara Karla Velikog. Poto su je gradili manje vjeti domai majstori, vidljiva je neugledna zidarska tehnika, nepravilnost i netonost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa. Upotrebljavane su male ugaone trompice,a lukovi apsida i arkada preli su u oblik konjske potkove. U temelje crkve su ubaeni komadi rimskog stupovlja.

20. 3. ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj 21. Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st., grob ratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabuicom i stremen izvijene uice iz unitenog groba iz okolice Preloga. Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st. On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom. Kod Poekog Brestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9. st. koji je imao ukraeni zlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne garniture za noenje dvosjenog ranokarolinkog maa. Naen je i karolinki pojasni jeziac.I u Podsusedu ima karolinkih obiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa K s petodjelnom
4

jabuicom i karolinkom garniturom za noenje maa koji se pripisuje vremenu franakih sukoba s Ljudevitom. I u Susedgradu su naeni robovi opremljeni po karolinkoj modi. 22. Biskupija- Crkvina ima 10 grobova juno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su naeni franaki maevi i ostruge. I Nin drijac, ali to je na jugu.

23. 4.razvoj predromanike pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu

Rana romanika je u Dalmaciju dola sredinom 11. st. Donijeli su ju benediktinski monasi i prenesli je naim majstorima koji su do tada radili u okviru tzv. umjetnosti seobe naroda. Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi ve tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom opih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv. crkvica u Dalmaciji oko 800.-te god. identine u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva onima u Italiji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena prutka. Ta trostrukost je ono to dijeli nau i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije. Imamo i stalne motive. To su lozice, rozete, palmete, krievi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga Karaman zakljuuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom da s njom ima najvie podudarnosti u 9. i 10. st. Najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u Italiji je ulomak ciborija u San Giorgio di Valpolicella iz 712. god. , dakle itavo st. prije naih pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, a ne obratno. A i u Italiji moemo pratiti razvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato vie trokutnih zabata nego u Italiji.

24. 5. osnovne karakteristike i primjeri radova splitske radionice Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili po 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).

25. 6. sakralna arhitektura 10. st. Sv. Marija od otoka 26. 7. franaka uloga u pokrtavanju Hrvata 27. Hrvati su zaslugom furlanskih markgrofa iz Cividalea oko 800.-te doli u dodir i u sklop franake kranske drave Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene graevine i pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kransku vjeru. Pod taj je patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu.
5

A i hrv. su knezovi u 9. st. odlazili na hodoaa u Italiju to je poznato iz Evanelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate poetkom 9. stoljea do prvog okupljanja u vee politike organizacije i do naputanja poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne samo elita nego i itava zajednica, zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i Dalmacije. Godine 812. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice na istonom Jadranu.

28. 8. tipovi crkava u Istri i primjeri

U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...

29. 9. centar franake vlasti u Istri (Novigrad)

30. 10. gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa (Galiane kod Pule)

31. 11. nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na podruju Solina U solinskom polju su nam poznate crkve: sv. Petar u Riinicama (spominje je Trpimir u svojoj darovnici iz 852. god.), sv. Marija od Otoka (natpis Jelene koja ju je podigla), sv. Stjepana i Mojsija (grobnice hrv. vladara- Petar Kreimir i drugi), sv. Juraj u Putalju (podignuta 839. god.), sv. Marta u Bijaima, sv. Petar od Klobuka (samostan iz 12. st.) i sv. Petar u Selu (zadubina Petra Crnog). 32. 12. primjeri esterolisnih crkava u Dalmaciji i na hrvatskom prostoru sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru ,sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljaa u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru Stomorica ,sv. Krevan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kaiu, crkva u kabrnji ...

33. 13. sadraj Trpimirove darovnice Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe
6

34. 14. srednjovjekovni nalazi na Putalju Od kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu. Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura potjee od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namjetaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala ljebove to znai da su bili rubni. 35. 15. tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo znaenje za tumaenje skulpture. Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obitelji Madijevaca koja je bila u srodstvu s vladajuom dinastijom hrvatske drave. Bio je brat Vekenege, majke opatice ike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru. Ponizno izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat trai mnogo darova karakter ovog natpisa je drugaiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na poetku starkokr. doba zbog klasne diferencijacije. Ciborij se sastojao od etiri pravokutne stranice koje su nosila etiri stupa s kapitelima, a iznad je bila viestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem pojasu koji prati luk prednje strane (slika desno) nalazi se sloeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv ahovnice.Prikazani su vukovi ili psi, grifon i ptica. Trokutne povrine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. U luku desne bone strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliu u pravokutne ornamente. Na desnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kalea. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije. Datira se prokonzulom Grgurom u 30.-te god. 11. st.

36. 16. zabat / ciborij u Cortoni i njegovo znaenje za hrvatsku pleternu plastiku Karaman je uvijek traio izvor predromanike skulpture u Italiji a to je uinio i kada je traio porijeklo zabatima prema tome koji je najstariji, tonije porijeklo oblika iako je u Italiji naeno samo par komada/ulomaka dok je u Dalmaciji naeno ak 70, to ulomaka, fragmenata...Rapani smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je doputeno iskljuiti pomisao da su kao dovren i gotov oblik doneeni iz Italije Zabat iz Cortone se smatrao prototipom, na njemu se spominje Karlo Veliki. Karaman na temelju tog uzora izvodi sloenu konstrukciju kako bi pokazao da taj dio interijera proizlazi ba sa podruja Italije.

37. 17. slika (tlocrt i fotka) trobrodne troapsidalne ranoromanike bazilike - treba opisati karakteristike arhitekture i datirati

38. napii karakteristike i dataciju crkve u gradini

7

utvrda trpezoidnog oblika s 4 kule u kutovima, Ova je crkva iz 2. pol. 11. st. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male crkve slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. Grad. Centralnog tipa u obliku nepravilnog kvadrata, na i. svetiste s tri apside, sredisnja izlazi volumenom i ima 5 polukruznih nisa. 8 stupova povezanih u oktogon, kamene ploce tj, sjedala za dostojanstvenike.
39.

crkve iz solinskog kraja

-Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''uplja crkva'')

40.

tipovi crkava u istri

3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st,.Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad, Bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franake vlasti u Istri, posjed franakog duxa-Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st.

41.

esterolisne crkve

sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru ,sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljaa u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru Stomorica ,sv. Krevan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kaiu, crkva u kabrnji ...
42. crkve 10.st

Sv. Stjepan na otoku, solin, Kapitul kod knina

43. karolinski grobovi u sjev. Hrvatskoj

BRODSKI DRENOVAC, PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom,MEDVEDIKA ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi,CIRKOVLJAN,VARADIN
44. od kud su majstori johannes i garibertus

Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus 45. to je karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromanikih bazilika u dalmaciji?
8

Da se razlikuju po broju apsida i smjestaja zvonika i da uzimaju samo stupove kao potpornje srednjeg broda. Ranoromaniku trobrodnu baziliku Dalmacija je upoznala zahvaljujui benediktincima iz june Italije. Geslo ovog reda je Ora et labora. Oni su upoznali dalmatinske majstore sa boljom tehnikom gradnje- pravilno klesano kamenje. Npr. CRKVA SV. PETRA U DRAZI. To je jednostavna trobrodna bazilika na stupove s tri polukrune apside i s prostim drvenim krovom. Unutranjost je podjeljena na brodove od po 5 pari stupova. Srednji je brod uzdignut iznad bonih. To je tip starokranske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Tu spadaju i crkva Ivana Evaneliste u Rabu te katedrala sv. Marije na Krku (vjerojatno). Starohrv. bazilike u Kninu, Biogradu i Ninu razlikuju se meusobno po broju apsida i smjetaja zvonika. Benediktinske crkve i katedrale u dalmatinskim gradovima uzimaju u ovo vrijeme samo stupove kao potpornje srednjeg broda. Hrvati pak vole zidane pilone. U ranoromanikim crkvama zvonik je kod nas prema italskom uzoru uvijek postavljen odvojeno od same crkve dok je u starohrvatskim bazilikama zvonik bio na proelju crkve i dio crkvene graevine.

46. 4 koja crkva u istri nije poruena navalom barbara? [crkva sv. marije u vrsaru, crkva sv agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]

47. 5 gdje se nalaze natpisi s imenima klesara mundusa i badavitusa? Rab

48. 6 slika jezica iz velike horvatske, vrebca i brodskog drenovca - slika na 153. str hrvati i karolinzi - kojim stilom su izraeni? Oni su iz poetka 9. st., imaju floralne motive. Vjerojatno inzularni stil. 49. karolinki prilozi u ratnikim grobovima sj. hr [misli na meurjeje drava-dunavsava]

50. crkve 11. st na podruju solina

Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''uplja crkva'')

51. natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa

9

Sarkofag Priora Petra iz Splita-starokranski kri i ornament, uz postojee se starokranske simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj radionici. Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antiki sarkofag, izvorno neukraen, u srednjem vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta. Datira se kasnije od drugog.

52. 13 karakteristike zadarske klesarske radionice i primjeri ZADARSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : kri flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, stilizirana kina(?), spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblj 53. 14 sadraj trpimirove darovnice Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe 54. kada je osnovana bizantska tema dalmacija i koje je otoke i gradove obuhvaala 55. Pod bizantskom vlau ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao vana uporita na plovnom putu Jadranom.

56. 2.) Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ (zahumlje)

57. 3.) Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene Naen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici spominje Toma Arhiakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih odredbi kasnoantikog zakonodavstva u SRV.

58. 4.) Karamanova teza o utjecaju ranokranske i bizantske umjetnosti na predromaniku arhitekturu Crkve s westverkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinkim i bizantskim svijetom. 59. 5.) Samostani u Dalmaciji iz 9. Stoljea 60. Riinice, samostan sv. Bartolomeja na Kapitulu.
10

61. slika 1 (portal onaj neki) - datacija, znaenje...

62. Starohrvatska kranska groblja na redove u Saloni Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na naem podruju kranskog karaktera. 63. Natpisi kraljice Jelene, nadbiskupa Martina, nadbiskupa Lovre- , i Petra Crnog Natpisi kraljice Jelene- U crkvi na Gospinu otoku u Solinu naen je natip grobnice hrv. kraljice Jelene koja je umrla 975. god. Za vrijeme tatarskih provala i poara unitena je kraljiina grobna crkva, a sarkofag je razlomljen. Natpis glasi: Ovdje poiva Jelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja, vladarica. Umrla je 8. 10. u miru. Ovdje je sahranjena 976. god., 4. indikcije....Ona je majka sirotih i zatitnica udovica. Boe, smiluj joj se dui. Dakle, ona je umrla 8.10.975. god, no pokopana je tek 10.3.976. god. To je vjerojatno zbog toga to grobnica nije bila gotova, a to se vidi i iz male veliine sarkofaga koja nam govori da se tijelo ve bilo stisnulo ako je stalo u tako mali sarkofag. nadbiskupa Martina- splitski nadbiskup, tekst iznosi priu o pokojniku, koja otkriva duhovno lice Splita u 10.st, tekst nije napisan u prvom licu nadbiskupa Lovre- Zvonimirov suvremenik(kr 11.st), tekst pisan u prvom licu , o sebi govori kratko i moli Krista za eventualne pogreke tokom ivota i Petra Crnog splitski patricij, tekst sastavljen u stihovima, napisan u 2 dijela-prvi napisao pokojnik:govori o sebi kritiki, ponizno pria o vlastitu ponaanju na ovome svijetu drugi dio: sveenik Dobre hvali Petrovo ponaanje tokom ivota , bio ugledan, mudar, sagradio crkvuusporedbe- jelena=martin- spominju se kao zatitnici siroadi i udovica, to je u biti u ono vrijeme znailo da su pomagali u upravljnju posjeda ljudima koji nisu imali glavu obitelji prokonzul Grgur- cca 1020, po 11.st. , manje poniznosti nego u prijanjim natpisima, donacija sv.Petru, za malo od njega trai vie od onoga to je dao

64. 6.) Najstariji pouzdano datirani zabat je ____________ (moguce onaj iz rizinica, trpimirov, nisam ziher)

65. 7.) Karamanova interpretacija ciborija iz Vallpolicele

to je vano za karamanovu tezu kako je pleterna skulptura dola iz italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i sluio kao uzor u
11

dalmaciji, datira se u 712. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u hrvatskoj 66. Slika dva zabata, mislim da su obadva talijanska, opis i datacija

67. 9.) Gdje u ranosrednjovjekovnoj umjetnosti nailazimo na germanska imena

Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogu povezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabu iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na sarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus. 68. 10.) Najstarija sauvana ranoromanika bazilika u hrvatskoj je: b) sveti petar u supetarskoj drazi 69. 12.) Koji su povijesni i arheoloki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena

70. 13.) Meurjeje drave i save je potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa 71. 14.) Karolinki utjecaj na dalmatinsku predromaniku Crkve s westverkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinkim i bizantskim svijetom, 3 brodne, 3 apsidalne bazilike

72. 15.) to od navedenog nije naeno u Medvediki: ostruge

73. 16.) Karakteristike i datacija uplje crkve

Ta crkva lei u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje stre iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. uplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu graevinu). Ta trobrodna ranoromanika bazilika, posveena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagraena unutar velike starokranske bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno proelje i zvonik, a na istonoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u
12

splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posveen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posveen 74. zabat iz sustipana prikazuje: glorifikaciju krista

75. 19.) pulska katedrala po karakteristikama je : vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika

U drugoj polovici 5. stoljea transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakteristinim arhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i ravno zaelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, srueni polovicom 19. stoljea nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828. godine.Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeu. Bila je bogato ukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

76. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je - dvije teze o ranosrednjovijekovnoj umjetnosti : M.Prelog iz 1956. pasivna negacija antike-oituje se u sve slabijem shvaanju starih uzora te u osiromaenju i deformaciji prvotnih koncepcija. E.Dyggve iz 1952. adriobizantizam- poseban kompleks uvjeta koji su karakteristini za velike jadranske centre 6. st u koje, uz ostale, spada i Salona

77. Splitski pisac 13.st., napisao "Historia Salonitana toma arhiakon

78. Proconsul Gregorius - znaenje titule i jo neto Zadarski ugledni i moni Bizantinac, dao uklesati na ciboriju zavjetni natpis-donaciju sv Petru, iz dinastije Madijevaca prokonzul-funkcionar kojemu je dunost bila upravljanje provincijom, najvii carski dunosnik u Dalmaciji

13

79. Lokaliteti u Istri poetci predromanike Bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franake vlasti u Istri, posjed franakog duxaMauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st. 80. Grob u Medvediki - inventar, datacija, znaenje Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st. On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom.

81. Rapanievo miljenje o dalmatinskim zabatima Rapani smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je doputeno iskljuiti pomisao da su kao dovren i gotov oblik doneeni iz Italije

82. Rapanievo miljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji Svretak 10.st u Dalmaciji oznaava potpunu afirmaciju predromanike umjetnosti. Romanika ponovnim vraanjem figure u repertoar motiva i tema znai poetak drukijeg shvaanja likovnosti.

83. Ranosrednjovjekovne crkve s westwerkom - pojava zapadnog predvorja i troapsidalnih svetita-pojava u franakom podruju -u prizemlju vestverka prostor za relikvije, ukop odlinika , na katu je zasebna crkva za tovanje relikvija datirane u 9.st: sv Marija na Crikvini(nije ue datirana unutar 9.st), crkva na Lopukoj glavici, Sv.. Cecilija, crkva na Bukorovia (sve 4 u Biskupiji kod Knina) te sv Spas na vrelu Cetine -sve ostale su datirane u Trpimirovo tj Branimirovo doba 84. su redovnicima pripadale crkve na Kapitulu i upljoj crkvi? uplja crkva -benediktinski samostan 85. Godecaj, Gostilia i Pristina Hrvatski upan imenom Godeslav podigao je crkvicu sv. Kria u Ninu i dao postaviti natpis u donjem dijelu nadvratnika na ulazu. Natpis je nespretan, a slova nepravilna. Glasi: "upan Godeslav sagradi ovaj dom.".
14

Natpis hrv. upana Pritine u drapnju kod Bribira. Natpis glasi: "Knezu Hrvata ....upan Pritina dao je podii crkvicu".

86. Koja nema zvonik: Sv Spas na vrelu Cetine- To je jedan od najbolje ouvanih

spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj, [2] i jedina crkva iz 9. st. iji toranj na zapadnom portalu (vestverk - predbrod) jo uvijek stoji. Sv. Vid kod Dobrinja Krk- crkva iz 1100.g (kada i baanska ploa), ima zvonik, Sv. Izidor u Splitu- 12.st,, valjda nema ???

87. Starokrscanske trikonkalne crkve u Bilicama, Tepljuku i Pridrazi smatraju se prototipima za starohrvatske crkve trobordne crkve

88. Karakteristike Karamanovih crkvica slobodnih oblika Tu se radi o crkvicama iz vremena hrv. narodnih vladara. One veinom imaju slobodan tlorisni oblik i sasvim su presvoene raznim svodovima i kupolicama kad u Europi prevladavaju uzdune bazilike na 3 broda sa presvoenim drvenim stropom. Graene su primitivnom zidarskom tehnikom od sitnog i nepravilnog kra sa obilnom bukom. Uglavnom imaju jedan brod, a apsida im moe biti obla ili pravokutna. esto se javlja tendencija k centralnoj shemi. Primjeri ovih crkvica mjeanog karaktera su: sv. Barbara u Trogiru, Sv. Petar u Zadru, sv. Luka na Uzdolju, sv. Petar u Riinicama, sv. Luka i sv. Marija u Kotoru... 89. Nin u 9. st. Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrtavanja Hrvata . to je jedini antiki grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju Karolinski elementi u predromanickoj arhitekturi Dalmacije Odlike predromanike arhitekture je troapsidalnost, to je utjecaj karolinke kulture, te crkve se datiraju ve u 8.st, westwerk i karolinke rotunde Crkve: sv Marija u Trogiru-najraniji primjer rane srvj crkve u Dalmaciji Troapsidalno svetite se naglauje sa tovanjem sv Trojstva i postavljanjem 3 oltara. Osebujnim ostvarenjem karolinke arhitekture smatra se Westwerk, monumentalno zapadno predzdanje crkve sa zavretkom nalik na toranj i bonim tornjevima sa stubama.

15

90. Splitska rana predromanicka radionica Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili po 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).

91. Tipoloske karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragi sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj predromanikoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a bone su polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj westverk, to je predromaniki dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene. sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romaniki. Dvorana kapitula je presvoena bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu I jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g) zadubina ike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sauvana bazilika iz 11.st. sauvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike. 1060.g. plemstvo I puk osnivaju samostan

92. 3 lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i pocetka 9. stoljeca?93. Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad

94. . Vladari uz crkve: Rizinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije

-Riinice: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. godine koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata. -sv Stjepan, Solin : epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje se mu Kreimir i sin Drislav -sv Petar i Mojsije: 1075.g okrunio se kralj Zvonimir

16

95. Karolinski liturgijski natpisi?

96. bilo je koji su spomenici sa imenima u dalmaciji i istri,

835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca 852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra 2.pol.9.st. - opot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata 2.pol.9.st. drapanj kod Bribira Branimirov natpis; upan Pritina dao isklesati 888.g. sv. Petar u Gornjem Muu u doba Branimira... 2.pol.9.st. sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert podigao u doba Branimira 892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa 895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju 10.st. drislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina jelena- gospin otok, solin 975. 11. zvonimir- crkva sv petra i mojsija, tv uplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv luciji na krku i njegov jo samostan sv. Grgura u vrani iz 1076 a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu 12. st, sv lucija, baka- baanska ploa, drija i dobrovit Mauricijev ciborij, novigrad, Galiane kod Pule) sarkofag

1.
9.-11-st

kada poinje i kad zavrava predromanika

2.

nabrojat benediktinske samostane

sv. Petar u rizinicama, Sv. Petar u supetarskoj drazi, sv. Ivan evandelista u biogradu, sv. Marija u zadru, sv. Bartol u kninu

17

3. 4.

. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih crkava

Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa

835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca 852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra 892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa 895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

5.

Tipoloke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Sauvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim stubovima izduenog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograene su prostorije za katdralni kaptol hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljea namjetaj je mijenjan 4 puta.

6. 7. 8.

Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva. 1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.

. Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronaene u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Vinkovci, duga ulica 99 (poloaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i po 8. st.

9.

Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.

U 10.st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hr drave iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta 2 prostora. Ovo vee povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijee spominju imena hr. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf

18

kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava.

10. 11.

Iz 9. st. potjeu darovnice knezova_Trpimira, Mutimira,Mislav_.

Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve: SV. Spas na vrelu Cetine (9.st), sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st), benediktinska crkva u Riinicama(852.g) ,sv. Donat u Zadru(805.g) .

12.

sarkofag priora Petra

1* sarkofag priora Petra- slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je kri reljefno istaknut. U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element). u natpisu nema romboidnog O , to ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se roenje i ivot u Splitu

13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

LOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA VINKOVCI DUGA ULICA 99 DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG) SMRDELJI KRAJ SKRADINA KAI- MAKLINOVO BRDO DUBRAVICE KRAJ SKRADINA SVETI LOVRE KOD IBENIKA GLAVICE KRAJ SINJA VELIM KRAJ BENKOVCA MINJ

19

23.

KOSTURNI UKOPI SLAVENA

ZAGREB KRUGE VELIKA GORICA VISOKI BRIJEG POEKI BRESTOVAC BRODSKI DRENOVAC

24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

Razvoj predromanike pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu. skulptura Karaman smatra kako su skulpture proizvod italskog tla u 8.st.

Ljudski lik nestaje u 8.st., a ivotinje poput lavova i pauna gube simboliko znaenje. Ostaju pleteri od 3 jednaka pruta, te motivi; lozice, rozete, palmete, krievi, ptice, zvijeri, ljiljani. Karaman smatra da ili hr velikai pozivaju italske majstore, ili nai idu u Italiju na kolovanje. 2 teze o starohr. plet. skulpturama; 1. produkt/posljedica dolaska Langobarda u Italiju 2. rad bizantskih majstora koji su doli u Italiju .

To su plosnate skulpture plitkog reljefa koje prekrivaju ravne i neprofilirane povrine crkvenog namjetaja. Motivi nisu prikazi iz Biblije nego lozice, krievi, palmete, rozete, ljiljani, grozdovi, zvijezde, ptice, zvijeri te pletenice. Nemamo niti 1 crkvu sa izvornim starohr. namjetajem.

33.

Karakteristike i datacija uplje crkve

Ta crkva lei u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje stre iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. uplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu graevinu). Ta trobrodna ranoromanika bazilika, posveena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagraena unutar velike starokranske bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno proelje i zvonik, a na istonoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni
20

zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posveen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posveen.

34. 35.

Kako se zove Karamanova knjiga?

Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930. 49. Kako se zove Rapanieva knjiga?

Predromaniko doma u Dalmaciji, Split 1987

36.

Karamanova interpretacija ciborija iz Valpolicelle to je vano za karamanovu tezu kako je pleterna skulptura dola iz italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i sluio kao uzor u dalmaciji, datira se u 712. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u hrvatskoj
-

21