8

INTAKTNA STIJENA
Tlana vrstoa bez ogranienja je jednoosna ili neograniena tlana vrstoa (eng. UCS = unaxial/ unconfined compressive strength). UCS suhe stijene je norma za definiranje vrstoe stijene. Uveliko ovisi o porozitetu, a time i o suhoj gustoi. Veina magmatskih stijena ima porozitet <1%, UCS>200 MPa. Sedimentne stijene s gustoom <2.3 t/m3 uglavnom imaju UCS<70 MPa. UCS raste sa starosti stijene kod veine sedimentnih stijena i to zbog poveanja stupnja litifikacije i smanjivanja poroziteta. Prosjene vrijednosti jednoosne vrstoe odreene vrste stijene ne mogu se izravno primijeniti u inenjerstvu, ali rasponi jednoosne tlane vrstoe za pojedine vrste stijena su vani jer daju uvid u to koja su detaljnija istraivanja potrebna, tj. koji pokusi. Srednje ili tipine vrijednosti treba uzeti samo kao aproksimativne.

U inenjerstvu se stijene dijele u 2 grupe. Intaktna stijena je stijena koja nema diskontinuitete, kao to su pukotine ili plohe slojevitosti; sinonim materijal stijene. Stijenska masa je masa stijene isprekidana dikontinuitetima, sastoji se od odvojenih blokova koji imaju svojstva intaktne stijene. Izmeu ove dvije grupe stijena postoje znaajne razlike u inenjerskim svojstvima.
Sluajevi kada su vana svojstva intaktne stijene: predvianje veliine i brzine deformacije otvora u stijeni koja je pod velikim naprezanjem i jako je elastina; uinak strojeva za buenje tunela ovisi o mineralnom sastavu, teksturi, veliini zrna i folijaciji intaktnog uzorka; vrstoa i elastinost intaktne stijene koriste se u projektiranju brana i tunela, jer su deformacija i znaajke sloma korisne za projektiranje i ponaanje graevine pod pritiskom; je li potrebno i nakon koliko vremena zatititi svjee otkrivenu povrinu stijene da bi se sprijeilo njezino kalanje (cijepanje).

Neograniena tlana vrstoa (qu, UCS)

VRSTOA STIJENE
vrstoa intaktne stijene ovisi o vrstoi mineralnih komponenti i nainu na koji su one vezane ukljetenjem ili cementom. vrstoa stijenske mase odnosi se na masu raspucane stijene i uveliko ovisi o oslabljenim pukotinama. vrstoa je osnovno kvantitativno inenjersko svojstvo uzroka stijene; to je veliina naprezanja u trenutku sloma. Slom stijene se dogaa prilikom smicanja; tijekom laboratorijskih pokusa na uzorak se nanosi tlano naprezanje to rezultira posminim slomom po kosoj plohi. Tlana vrstoa nije jedinstvena vrijednost nekog uzroka, ve je izravno proporcionalna ograniavajuim pritiscima i brzini nanoenja optereenja. Tlana vrstoa veine stijena > inenjerskog naprezanja; izuzetak predstavljaju slabe gline i bilo koja jako trona ili gusto raspucana stijena. (UCS betona=40 N/mm2=40 MPa)

Svojstva vrstoe stijena

stijena suha gustoa 3 (t/m ) 2.7 2.9 2.6 2.2 porozitet (%) raspon UCS-a (MPa) 50-350 100-350 100-200 30-100 srednji UCS (MPa) 200 250 180 70 saturirani UCS (MPa) modul elastinosti (GPa) 75 90 60 30 vlana vrstoa (MPa) 15 15 15 5 posmina vrstoa (MPa) 35 40 30 15 kut trenja () 55 50 45 45

granit 1 bazalt 2 grauvaka 3 160 pjeenjak 12 50 (kreda) pjeenjak 1.9 25 5-40 20 10 4 1 4 40 (trijas) vapnenac 2.6 3 50-150 100 90 60 10 30 35 (kreda) vapnenac 2.3 15 15-70 25 15 15 2 5 35 (jura) kreda 1.8 30 5-30 15 5 6 0.3 3 25 muljnjak 2.3 10 10-50 40 20 10 1 30 (kreda) ejl (kreda) 2.3 15 5-30 20 5 2 0.5 25 prekonsolidira 1.8 30 1-4 2 0.2 0.2 0.7 20 glina ugljen 1.4 10 2-100 30 10 2 gips 2.2 5 20-30 25 20 1 30 sol 2.1 5 5-20 12 5 hornfels 2.7 1 200-350 250 80 40 mramor 2.6 1 60-200 100 60 10 32 35 gnajs 2.7 1 50-200 150 45 10 30 30 kriljavac 2.7 1 20-100 60 20 2 25 slejt 2.7 1 20-250 90 30 10 25 Sve se vrijednosti u tablici tablici tipine su za Veliku Britaniju i istoni SAD, a odnose se na intaktnu stijenu koja nije oslabljena troenjem. Vrijednosti koje nisu navedene indiciraju ekstremne varijacije ovisno o orijentaciji i sl., ili su nedostajali odgovarajui podaci. Vrijednosti su za intaktnu stijenu, pri emu nisu uzete u obzir frakture. Sedimentne stijene postaju jae to su starije, a takoer i uslijed tektonskih naprezanja. Veina stijena sline starosti jaa je u podrujima koja se deformiraju na granicama ploa, kao to su Alpe u Europi i u zapadnoj Americi.

16

UTJECAJ VODE

Prisustvo vode i bilo koje poveanje pornog tlaka znaajno reducira vrstou stijene. Voda prekida veze meu mineralima i omoguava slom glinenog cementa u nekim sedimentnim stijenama. Porni tlak vode djeluje u suprotnom smjeru od ograniavajueg naprezanja, to umanjuje efektivno normalno naprezanje u stanju troosnog naprezanja; a time reducira ograniavajuu posminu vrstou. Ovo je vano kod glina i tala. Saturacija neznatno reducira i jako reducira prividnu koheziju. Voda znaajno reducira vrstou slabih, poroznih sedimentnih stijena, ali ima mininalni utjecaj na jake stijene s malim porozitetom. Vlana vrstoa (To, St) Rijetko se mjeri; vlano naprezanje se rijetko izravno nanosi. U pravilu iznosi oko UCS/20 do USC/8 za stijene. vrstoa svijanja povezana je s vlanom vrstoom na vanjskoj plohi, te ju nije jednostavno izmjeriti ili definirati. Elastine ploice tinjca slejtu daju visoku vrstou svijanja.

POSMINA VRSTOA STIJENA

Moe ju se rastaviti na dvije komponente: koheziju (i vlanu vrstou) uslijed ukljetenja unutarnje trenje, koje se poveava zbog ogranienog optereenja Openito se moe rei da je vrstoa stijene vea ako postoji ogranienje u podzemlju i to do vrijednosti koje znaajno premauju inenjersko optereenje. Troosno isptivanje odnosi se na posminu vrstou pri normalnom naprezanju. Rijetko se mjeri u stijenama (ali je vana za tla). Otpor na izravno smicanje kada nije ogranieno. Najopenitiji odnos je: UCS=2Sstan(45+/2). Ss varira od UCS/6 za jake stijene do UCS/2 za meke gline. Vrna vrstoa postignuta pri inicijalnom smicanju smanjuje se na rezidualnu vrstou po posminoj plohi; ne postoji prihvaena mjera krtosti stijene (smanjenje vrstoe nakon postizanja vrne vrstoe).

Ograniena troosna vrstoa

Posmina vrstoa (Si, Ss)

Kut unutarnjeg trenja

Odnosi se na ogranienu posminu vrstou pri normalnom optereenju, i to prema Coulombovoj jednadbi: s = c + ntan to znai: posmina vrstoa=kohezija+normalno naprezanje x tan Posmina vrstoa tala izjednaava se s kohezijom (c).

DEFORMACIJA STIJENE
Podaci o deformaciji uzorka iz pokusa ispitivanja vrstoe koriste se za raunanje statikih modula elastinosti intaktne stijene.

Moduli elastinosti (E)

Porast poveanja naprezanja po poveanju deformacije, pa je stoga izravno povezana sa vrstoom. Poznato kao Youngovi moduli. Plastini slom poinje kada je pritisak ogranienja >UCS.

Na laboratorijske pokuse za odreivanje vrstoe stijene nepovoljno utjee heterogenost stijena (osobito izraeno kod slabijih sedimentnih stijena) a posljedica toga je greka u iznosu 20%. Takoer se pri pokusima na intaktnoj stijeni ne uzimaju u obzir pukotine koje dominantno utjeu na vrstou stijenske mase. U praksi je stoga uobiajeno identificirati vrstu stijene i preuzeti vrijednost vrstoe iz tablica. Neograniena tlana vrstoa Kocka ili valjak stijene s odrezanim ravnim, glatkim i paralelnim bazama jednoosno se optereuje izmeu ravnih elinih ploa; promjer uzorka je 54 mm. Ovo je najei i najjednostavniji pokus vrstoe stijene. Troosni pokus Valjak stijene optereuje se osno (1) uz jednako bono naprezanje, koje se nanosi pomou fluida (3). Rezultati se prikazuju na Mohrovom dijagramu kako bi se odredili c i . Brazilski pokus Valjak stijene optereuje se po osi promjera uzorka izmeu dviju ravnih elinih ploa. Jednostavniji od izravnog vlanog pokusa. PLT pokus (eng. Point Load Test) Valjak stijene se optereuje po osi promjera izmeu dva vrha elinog stoca (60; radijus vrha je 5 mm). Standardizirani portabl ureaj idealan je za brzo izvoenje pokusa na jezgri iz buotina i to izravno na terenu. Takoer se moe primijeniti na nepravilim komadima stijena ije dimenzije su priblino 1:1:2. Koristi se uzorak promjera 54 mm ili se uvodi faktor korekcije (to je vea jezgra, to su manje vrijednosti), a najnie vrijednosti rezulatata se odbacuju jer nastaju zbog sloma po pukotinama. Point Load vrstoa (Is) priblino je jednaka UCS/20. Schmidtov eki Mjerenje se provodi dranjem ureaja u ruci pri emu se mjeri broj odskoka od povrine stijene; vrijednosti odskoka se koreliraju s UCS, a znaajno padaju kod raspucanih stijena. Vrlo brzi terenski pokus kojim je mogue identificirati slabije ili trone stijene, ili rahle raspucane blokove na povrini izdanaka. .

ISPITIVANJE VRSTOE

17