DIPLOMSKI RAD

METODIKA UENJA BLOKA U ODBOJCI

KANDIDAT

MENTOR

Mostar,mart 2007.godine

Diplomski rad

SADRAJ UVOD.....................................................................................................................................2 2. PREDMET I PROBLEM RADA ......................................................................................3 3. CILJ I ZADACI RADA......................................................................................................4 4. METOD RADA..................................................................................................................5 4.1. Klasifikacija bloka.......................................................................................................5 4.2. Tehnika bloka.............................................................................................................7 4. 2.1. Analiza tehnike bloka.............................................................................................8 4.2.2. Najee greke u bloku...........................................................................................9 4.3. Taktika bloka...............................................................................................................9 4.3.1. Individualna taktika bloka......................................................................................10 4.3.2. Grupna taktika bloka ..............................................................................................10 4.4. Metodika uenja tehnike bloka ...............................................................................12 4.4.1. Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnika bloka bez lopte........................12 4. 4.2. Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnika bloka s loptom.....................15 5. TEORETSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA...................................................24 6. ZAKLJUAK...................................................................................................................26 6. LITERATURA................................................................................................................29

UVOD
Odbojka kao polistrukturalni kompleksni tip sportske igre predstavlja jednu univerzalnu vrijednost sportskog drutva. To je specifina sportska disciplina, dinamina,sa polivalentnim kombinacijama koje daju ljepotu igre. Specifinost pokreta pri igranju odbojke zahtjeva veliku angaovanost itave strukture ovjeka. Defense engleska rije (odbrana) esto sluamo na sportskim terenima. Njena vanost je nesumnjiva. Nova pravila koja su omoguila izmjene u nainu pristupa igri, primjenjuju se ve u nekim evropskim ligama i iskustva koja se tek formiraju ukazuju na to da se pojedini

Diplomski rad

strukturni elementi odbojkake igre trebaju mijenjati. Razlog za odabir tj. pristup izradi ove teme moemo pronai i u predhodno reenom. Naa generacija doivljava trenutke velike ekspanzije odbojke u svijetu, a mi se trebamo potruditi da se to osjeti kod nas. U bloku, kao protiv mjeri za mona protivnika smeiranja, zapaen je u posljednjim godinama najvei napredak. Uspjenost bloka kod mukaraca je vea (38 %), a kod ena (26 %). Obuavanje, usavravanje, nadgraivanje ili odravanje nivoa tehnike je neprekidna potreba u vjebanju odbojkaa. Vjebe odbojkaa zasnivaju se na principima koji nas pribliavaju realnim mogunostima. Obuavanje je proces koji ima za cilj usvajanje osnovnih oblika specifine tehnike, najee kao spoljnjeg motorikog stereotipa. U toku procesa obuavanja naglaena je tendencija suavanja spoljnjeg motorikog stereotipa, za razliku od suprotne tendencije u procesima obuavanja. Jedan od ciljeva obuavanja je uspostavljanje motornih obrazaca, odnosno ubrzano izvoenje motorikog obrasca ili tehnike. To ubrzanje postie najvei nivo u obliku balistikih pokreta, ija je osnovna karakteristika odsustvo kontrole povratne sprege. Pri tome, podsjetimo se da mnoge sportske grane spadaju u tehnike spoljnjeg motorikog stereotipa to znai da je u ispoljavanju veeg dijela specifine tehnike neophodna trajna kontrola i korekcija kretanja i pokreta. Ta i takva kontrola ispoljava se u nizu motorikih karakteristika: smjeru kretanja, brzini kretanja, tonusu pokreta, silini pokreta, amplitudi pokreta sve do nijansi kordinacionog ispoljavanja. Odbojkaka igra svojim osnovnim sadrajima doprinosi multidimenzionalnosti psihosomatskog statusa ovjeka. Konstrukcijom teksta posmatrajui teorijsku vrijednost orjentisan je ka dubljem osvjetljavanju potreba da se obezbjede uslovi za svestranu pripremu pojedinca za igru u odbrani. Obraujui temu nadamo se da emo doprinjeti budunosti i irem razvoju odbojke u BiH. Mogunost koritenja osnovnih principa bloka sadraja programske aktivnosti i konkretizovanja zadataka koje treba ostvariti jedna odbojkaka ekipa.

2. PREDMET I PROBLEM RADA

Predmet rada definirali smo kao edukativni prikaz u obuavanju za blok. Problem rada moemo definirati konstatacijom da je najbolja ona odbrana koja ujedno predstavlja napad (odbrana blokom), i da su treneri i odbojkai kao stalni uesnici u odbojkakim aktivnostima (vjebanju) izvrgnuti tom problemu.

Diplomski rad

3. CILJ I ZADACI RADA

Cilj svakog sportiste u vrhunskom sportu je postii to bolji rezultat. U ekipnim sportovima znai to za ekipu kao cjelinu. Vrhunski rezultati u bilo kojoj kineziolokoj aktivnosti zavisni su od vie faktora. Na neke faktore sportisti ne mogu neposredno uticati (faktor okoline), neki faktori su znaajnije povezani sa sportistima jer su zavisni od njihovog psihosomatskog statusa, kojeg moemo definirati kao biopsihosocijalni sistem razliitih dimenzija kao to su: morfoloke karakteristike, funkcionalne i motorike sposobnosti, kongnitivne i konativne dimenzije, sistem vrijednosti, motivacioni prostor, socijalni i zdrastveni status itd. Faktori koji presudno utjeu na uspjenost i neuspjenost u vrhunskom sportu jeste pravovremeno selektiranje i izrada kibernetikih modela, na osnovu kojih se pravilno programira trening. Cilj ovog rad je ako uzmemo u pretpostavku da navedeni faktori se mogu realizovati u nekom viegodinjem planiranju, trenerima i sportskim radnicima koji uestvuju u stvaranju vrhunske odbojke kod nas, prikaemo jedne od najbitnijih faktora igre u odbojci, a to je obuavanje za blok. Cilj nam je da treneri to uspjenije mogu usmjeravati transformacijske procese same igre u eljenom pravcu kod svih karakteristika, osobina i sposobnosti, koje su dominantne za uspjeh u odreenoj sportskoj aktivnosti, a to je u ovom sluaju savladavanje igre u odbrani kroz metodski pristup obuavanja (tehnika, taktika, metodika). U cilju unapreenja odbojkake igre kolokvirali smo metodiku obuavanja odbrane i pri tome fokusirali pozitivne transformacione procese. U cilju kompletnijeg sagledavanja predmeta rada definirali smo osnovne principe obuavanja bloka. U zadacima rada obradili smo tehniku, taktiku i metodiku obuavanja bloka: Analiza bloka Najee greke kod bloka Individualna taktika bloka Grupna taktika bloka Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnike bloka bez lopte Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnike bloka sa loptom

Diplomski rad

4. METOD RADA

4.1. Klasifikacija bloka

U modernij odbojci uloga bloka je sve vanija. Pri tome nije bitna samo uloga aktivnog ve i pasivnog bloka. Razlikujemo vie klasifikacija bloka. 1. prema broju igraa koji sastavljaju blok 5

Diplomski rad

a) individualni blok b) dvojni blok c) trojni blok

2. prema poloaju ruku (dlanova) iznad mree a) aktivni agresivni blok ( kada ruke i dlanovi idu preko mree prema naprijed ) b) pasivni odravajui blok ( kad su ruke i dlanovi okrenuti prema nazad )

3. prema nainu zaustavljanja protivnikog smea a) zonski blok ( zatvaranje odreenog prostora ) b) pokretni blok ( zatvaranje smjera pravoliniskog udarca, naruito u situacijama kada je lopta dignuta blizu mree )

4. prema poziciji blokera na mrei i preuzmanju blokiranja prozivnikih napadaa a) ui stav blokiranja ( krajnji blokeri postavljeni oko 1 m od srednjeg blokera ) b) iri stav blokiranja ( krajnji blokeri postavljeni oko 3 m od srednjeg blokera ) c) presing stav blokiranja ( krajnji blokeri udaljeni oko 1-2 m od srednjeg blokera i udaljeni od mree oko 1,5 m )

Takoer razlikujemo blok iz mjesta, blok nakon kretanja dokorakom i blok nakon kretanja krinim dokorakom. Poetnici prilikom izvoenja odreene odbojkake tehnike moraju savladati specifina odbojkaka kretanja i poetne stavove. Kretanja u odbojci su uglavnom kratke dionice ( 2-9 m). Najuoljivija kretanja igraa na terenu su: kretanja igraa u odbrani, kretanja pri izvoenju tehnika smea i za nas u ovom diplomskom radu bitno, bono kretanje na mrei neposredno prije izvoenja tehnika bloka. Kod bonih kretanja u odbojci prevladava kretanje dokorakom i krinim korakom. Isto tako je i kod tehnike bloka. Kod procesa uenja i usavravanja postavlja se pitanje koju tehniku kretanja izabrati i primjeniti, a da bi se postigli najbolji rezultati. Moemo kazati da je prva bitna stvar u tome procesu pravovaljani odabir tehnike bloka, a potom kvalitetno uenje i usavravanje tehnike uz primjenu odgovarajuih metodskih vjebih. Svrha istraivanja provedenog na estigraa ( 3 muka i 3 enska ) bila je prouiti odnos izmeu tri poetne tehnike kretanja i izabranih vremenskih varijabli ukljuenih u tehnike skakanja i blokiranja. Prijanjaistraivanja Coxa pokazala su da model kretanja dokorakom dopusta srednjem blokeru da bre doe na vanjsku 6

Diplomski rad

poziciju na mrei. No, ti rezultati nisu pokazivali nita sa uinkovitou dovoenja srednjeg blokera u stvarnu poziciju bloka u zraku. Ovo istraivanje dokazalo je da je kretanje dokorakom efikasnije samo u brem dovoenju odbojkaa na vanjske pozicije, ali krini korak stvara najbri uzlet i vrijeme leta prema gore. Cjelokupna akcija blokiranja,lateralni pomak i vertikalni skok, mora biti kontinuirana cjelina. Mala prednost koja se dobijebrim kretanjem na vanjske pozicije ( dokorakom ) nadjaana je prednostima breg odraza, manjeg udjela implusnog vremena i mogue vee visine vertikalog odraza ostvarene krinim korakom. Dakako postoje trenuci ( visoke lopte ) kada srednji bloker ima dovoljno vremena za dolazak na vanjsku poziciju i tada vjerovatno ne postoji velika razlika koja se tehnika kretanja koristi, ve su tada vani pravovremenost i visina vertikalnog skoka. Takoer, valja spomenuti da na uspjeno izvoenje bloka, osim pravilne tehnike izvoenja, utjeu i odreene motorike i funkcionalne sposobnosti, morfoloke znaajke te specifine kognitivne sposobnosti. Rezultat istraivanja pokazali su da na kvalitetu bloka najvei uticaj imaju: vrlo visoka razina eksplozivne snage, longitudinalne dimenzionalnosti skelet i koordinacija. Znaajna je i visoka razina agilnosti, brzina reakcije i anticipacije. S obzirom na funkcionalne sposobnosti odbojka je mjeoviti, aerobno anaerobni proces, a energetski najzahtjevniji elementi igre su sme i blok. Dakle blok zahtjeva visoku razinu funkcionalnih sposobnosti ( naruito nelektatnog i laktatnog kapaciteta ), te maksimalne, repetitivne, eksplozivne i statike snage. Uzevi u obzir rezultate ovih istraivanja treneri bi u procesu uenja bloka, uz pravilan i sistematian izbor metodskih vjebih, trebali obratiti pozornost i na razvoj onih osobina i sposobnosti koji e pridonjeti jo uspjenije i pravilnijem izoenju tehnike bloka. U ovom redu cilj objesniti pravilnu tehniku bloka i iznijeti skup, sistematiziranih, metotskih vjebih za uenje i usavravanje bloka, uz naglasak na krini nain kretanja srednjeg blokera prema krajevima mree. ( Primjer individualnog bloka ) Slika 1

4.2. Tehnika bloka

Blok je prva linija odbrane. Primarna funkcija bloka je zaustaviti loptu i vratiti je na protivnikovu stranu tako da se odmah postigne poen ili da lopta ode u aut. Sekundarna svrha je natjerati protivnika na napad i to na onaj dio terena koji je pripremljenza odbranu. Ekipa sa visokim blokom moe biti jako uinkovitija, ako formiraju dobro pozicioniran i vrst blok pokrivajui odreeni dio terena. Odbrana zadnjeg djela terena orijentira se prema poloaju bloka, pokrivajui podruje izvan sjene bloka. Ako blok nije dobro formiran odbrana mora pokrivati vei dio terena.

Diplomski rad

4. 2.1. Analiza tehnike bloka

Poetni stav: Bloker je u visokom odbojkakom stavu ( 20 do 30 cm udaljen od mree ). Stopala su paralelna, razmaknuta za irinu ramena, noge su malo savijene u koljenima, a teina je usmejrena na unuternji dio nogu. Ruke su u visini ramena, savijene u laktovima s dlanovima postavljenim u visini glave i to paralelno sa mreom. Pogled blokera usmjeren je preko mree na let lopte i na akciju protivnikog dizae i napadaa. Cilj je praenje akcije u cijelosti, dakle od protivnikog prijema servisa ( ili odbrane ), dizanje do zavrne akcije smeera. Srednji bloker u poetnom stavu postavlja dlanove neto vie iznad glave. ( Crt.1 ) Crte 1 Pripremni stav: Kad je srednji bloker predvidio mjesto napada protivnika kree se dokorakom, krinim ili obinim korakom. Za to vrijeme je licem okrenut prema mrei i kontinuirano prati loptu i akcije protivnika. Kretanje u starnu obino se izvodi s dva ili tri koraka. Najee se koriste krini koraci u lijevu stranu L DL ili D LD. Ako je udaljenost vea od tri metra igra se kree odinim korakom. Pri kretanju bonim zaletom u blok nuan je prekid horizontalnog kretanja. Dakle, nuno je izvesti tzv. Stopirajui korak i to tako da se stopalo odkorane noge postavi okomito na smjer kretanja, upirui se unutranjim djelom o podlogu, te nakon prikljuenja druge noge, igra eksplozivnom ekstenzijom nogu skae uvis. Izuzetno je vano izabratipravilno mjesto za odraz. Preporuuje se zatvaranje osnovnog smjera lopte pravoliniskog smea. Da bi zatvorio put lopti u osnovnom smjeru, bloker se mora odraziti na projekciji zaleta protivnikog smeera. Kod blokiranja na krajevima mree, bloker se postavlja na oko 50 cm od lopte premasredini terena, raunajui udaljenost od mjesta kontakta s loptom protivnikog napadaa. Savijajui i prikljuujui odraznu nogu iskoranoj, bloker dolazi u optimalnu poziciju za odraz, a tada eksplozivnim potiskom stopala o podlogu, ekstenzijom nogu u koljenskom zglobu, pruanjem tjela i brzim zamahom ruku izvodi skok za akciju blokiranja. U trenutku skoka ruke su savijene u laktu s dlanovima ispred ramena, pruaju ispred tjela prema gore i naprijed. Pruanje ruku je paralelno, dlanovi vrsti i zategnuti, prsti maksimalno zategnuti i raireni. Kaiprst obje ruke su neto blie jedan drugom, kako lopta nebi prola izmeu nih i mree. Pri postavljanju bloka dolazi do malog pretklona tjela, a noge su pruene. Povrina dlanova okrenuta je prema sredini protivnikog polja, to je uvjet da se izbjegne blok aut. Kod blokiranja na kraju mree bloker dlan vanjske ruke okrene malo prema unutra ( krajnji bloker ), kako bi se izbjegla mogunost da protivniki napada uputi tzv. Blok aut udarac. Igrai, koji nisu sposobni za prelazak dlanova ruku preko mree, postavljaju runi zglob blizu mree, zaustavljajui ruke da idu nazad. Pokuati, to je due mogue, 'visiti', doseui i odravajui blok, jer je i na putuprema dolje moe jos uvjek blokirati. ( Crt.2 ) Crte 2

Diplomski rad

Osnovni stav: Ovisno o poloaju dlanova u trenutku blokiranja razlikujemo aktivni i pasivni blok. Aktivni se primjenjuje kada je protivnik loptu dignuo blizu mree i uglavnom visokim lukom, a pasivni se koristi kod brzog napada i uglavnom kada je lopta dignuta dalje od mree. Oba naina blokiranja su vrlo znaajna. Zavrni stav: Doskok je istovjetan kao i kod skoka pri smeu ( mekano na prednji dio stopala sa savijenim koljenima uz kontinuiranu kontrolu lopte ). Potrebno je izbjei zanoenje tjela prema naprijed ili u stranu. Nakon doskoka bloker se mora brzo okrenuti prema sredini terena, kako bi pratio igru i bio spreman odigrati loptu odbijenu od bloka ili odbrane, te sudjelovao u kontranapadu. Grupni blok je, u osnovi, po analizi tehnike jednak individualnom, jedino je potrebno obratiti pozornost na usklaenost suradnje dvojice ili trojice igraa istovremenog bloka. Tenja je grupno blokiranje kako bi se zatvorio to vei prostor na mrei te zaustavila mogunost i pravoliniskog i ostalih naina smeiranja.

4.2.2. Najee greke u bloku

Slika 2 nepravilno postavljanje ruku ( aka ) u bloku prevelika razdaljina izmeu ruku blokera i mree ( lopta pada izmeu blokera i mree ) zakanjeli dolazak u blok, to rezultira nepravodobnim i nekompaktnim dvojnim blokom ( lopta prolazi kroz 'rupu' bloka ) prerani skok u blok kod blokiranja visokih lopti za vrijeme blokiranja bloker muri ( Slika 2 )

4.3. Taktika bloka

Blok je temelj cjelokupne odbrane i organizacijska taka oko koje se formira odbrana polja. Zadatak blokiranja je neutralizacija protivnikog napada ve na samoj mrei ( osvajanje poena ), ali i zatita odreenog djela polja koja omoguuje igraima odbrane polja veu uspjenost. Razlikujemo dva naina postavljanja bloka. Pri zonskom bloku igra bloker zatvori jedan smjer udarca tj. pokriva odreenu zonu terena. Kod pokretnog bloka igra nastoji svaki put ' zatvoriti ' predvieni smjer protivnikog smea. Takoer razlikujemo individualnu i grupnu taktiku bloka.

Diplomski rad

4.3.1. Individualna taktika bloka

Za uspjenu realizaciju taktike bloka neophodno je osigurati uspjenost akcije bez lopte, jer je to osnova tj. priprame za daljnje akcije s loptom. Akcije bez lopte odreuju: - taktiko znanje blokera, - poetna pozicija u zoni protiv svog protivnikog smea, - izbor mjesta u vezi s odreenim nainom taktikih kombinacija igre u napadu protivnika, - kontrolu zone u koju je usmjeren servis, - praenje zone u kojoj diza izvodi akciju dizanja, - praenje zone u koju je usmjerena lopta dignuta za sme, - praenje protivnikog napadaa u zoni gdje se izvodi napad i mogunost njegova kretanja, - praenje putanje lopte i mogue toke udarca protivnikog smeera, - predvianje smjera smeiranja, - odreivanje tanog mjesta odraza za skok u blok, - poznavanje individualnih karakteristika igraa koji izvodi sme ( analiza informacije ) Akcija s loptom ( igra mora usvojiti ): - pri pravoliniskom smeu bloker se postavlja ispred lopte - pri smeu sa kretanjem smjera ( dijagonalni udarac ) bloker se postavlja neto u lijevo kada je napad iz zone 4, a neto udesno kada je napad iz zone 2 - praenje i blokiranje smea u svojoj zoni kada protivnik ima mogunost napada s tri smeera - biti spreman blokirati napad protivnika drugom loptom - biti spreman u svojoj zoni blokirati iznenadne smeere

4.3.2. Grupna taktika bloka

Osnovni cilj grupne taktike bloka je organizacija pravodobnog dvojnog bloka, to je posebno vano kod brzog i raznovrsnog napada protivnika. Trojni blok se uglavnom koristi pri visokom napadu protivnika i kod napada iz druge linije. Osnovni principi postupka u grupnom bloku su: kod visokog napada srednji bloker je voa i odgovoran je za zaustavljanje pravoliniskog udarca protivnika prilikom brzog napada krajnji bloker je voa i odgovoran je za zaustavljanje pravoliniskih udaraca protivnika

10

Diplomski rad

neophodno je pravodobno sastavljanje grupnog bloka ( kompaktnost ) i pravodobnost skoka svih igraa blokera u situacijama kombinirane igre blokera tzv. I. tempa, prvo skae na I. tempo napada, a potom, ako je potrebno treba pravodobno stii i na II. tempo u situaciji napada na sredini mree potrebno je da krajnji bloker, naruito kod II. i III. tempa, brzim kretanjem prema sredini sastavlja dvojni blok ( trojni )

Blokirajui igrai imaju kod grupnog blokiranja razliite funkcije te razlikujemo: - srednji ( centralni ) bloker - krajnji ( vanjski ) bloker Srednji bloker se nalazi na sredini mree i on je tzv. lider organizacije grupnog bloka. Njemu je namjenjena uloga osnovnog blokera u postavljanju grupnog bloka, a tim i najvea odgovornost za uspjeh blokiranja. Krajnji bloker ima ulogu 'asistenta' u formiranju bloka. No njegove funkcije se ne odreuju standardno. U pravilu osnovni je onaj koji je blie mjestu protivnikog udarca. Dakle organizacija grupnog bloka ovisit e o mjestu udarca ( kontakt dignute lopte i ruke smeera ) i o smjeru protivnikog udarca. Razlikujemo situacije: - ako je lopta blie desnom blokeru, lijevi se kree prema njemu i izvode dvojni blok - ako je lopta blie desnom blokeru, desni se kree prema njemu i izvode dvojni blok - ako je lopta na jednakoj udaljenosti od obojce blokera, blokeri se kreu jedan prema drugom i izvode dvojni blok - kada protivnik napada pravoliniskim smeem, blokeri postavljaju ruke jednu kraj druge tako da se onje strane kompaktno obuhvati lopta ( vanjska ruka blokera zaokrenuta je prema sredini terena ) - prilikom dijagonalnog smea protivnika ( s krajeva mree ), srednji bloker postavlja ruke neto prema sredini terena i unutranjom akom ide u susret predvienom smjeru lopte, a drugu ruku spaja zatvarajui prostor. Krajnji bloker objema rukama ( u jednoj liniji ) spaja dlanove sa srednjim blokerom tvorei kompaktno postavljen blok. Ako se radi o brzom napadu, kada se stie formirati dvojni blok, krajnji blok preuzma ulogu srednjeg te unutranjom stranom ide prema predvienom smjeru udarca - kod paralelnog smea protivnika ( skretanje smjera udarca ), krajnji bloker postavlja ruke neto vie prema van od putanje lopte i vanjskim dlanom ide prema predvienom smjeru udarca lopte. Unutranjim dlanom spaja blok, maksimalno rairenih prstiju. Srednji bloker postavlja oba dlana u istoj u ravni s dlanovima krajnjeg blokera, ime se ispunjava osnovni zahtjev grupnog bloka kompaktnosti - prilikom formiranja trojnog bloka, ruke ( dlanovi ) krajnjih blokera spajaju se s rukama srednjeg. Unuranjim dlanovima ostvaruju kompaktnost bloka, pri emu su vanjski dlanovi malo okrenuti prema sredini terena, ime se izbjegava eventualni blok aut - pri trojnom bloku dvojica, koja su dalje od zone napada, se prikljuuju treem, tako da zadnji zatvara pravolinijski udarac, a krajnja dva put mogueg smjera udarca

11

Diplomski rad

4.4. Metodika uenja tehnike bloka

Kao i kod ostalih elemenata igre, tako ikod uenja blokiranjapotrebno je poznavati pravilan redosljed uenja tog elementa: 1. Individualni blok pravolinijskog smea ( u zoni 4, 2, 3 ) 2. Blokiranje pravolinijskog udarca izvedenog iz dvije zone ( 4-3, 2-3, 4-2 ) 3. Blokiranje smea skretanjem smjera udesno ( 3, 4, 2 ) 4. Blokiranje smea skretanje smea ulijevo 5. Blokiranje u jednoj zoni ( 3, 4, 2 ) 6. Blokiranje smea iz zadnje linije ( u zoni 3, 4, 2 ) 7. Grupno blokiranje ( dvojni ) pravolinijskog smea ( u zoni 3, 4, 2 ) 8. Grupno blokiranje smea skretanjem smjera ( u zoni 3, 4, 2 ) 9. Grupno blokiranje smea u dva smjera ( dijagonala paralela ) 10. Povezivanje individualnog i grupnog bloka

4.4.1. Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnika bloka bez lopte

VJEBA 1 Svrha: uenje tehnike bloka, rad ruku Opis: rad u parovima, uz mreu. Blokeri izvode pravilno pruanje ruku u mjestu bez odraza. ( Crt. 3 ) Crte 3 VJEBA 2 Svrha: uenje tehnike bloka, rad ruku Opis: rad u parovima. Izvoenje bloka sa skokom uz naglasak na pravilno pruanje ruku. ( Crt. 4 ) Crte 4 VJEBA 3 Svrha: uenje tehnike bloka, rad ruku i nogu Opis: igrai se bono kreu uz mreu i izvode skok u blok. Kontrola pruanja ruku, ali paziti i na pravilan skok, gdje doskok mora odgovarati mjestu odraza ( bez zanoenja tjela u stranu ili naprijed ). Bitan tzv. stopirajui korak. ( Crt. 5 ) Crte 5

12

Diplomski rad

VJEBA 4 Svrha: vjebanje bloka, kondicija i izdrljivost Opis: bloker 60 cm od zida, pogled prema zidu. Bloker izvodi 15 uzastopni skokova u blok, dodirujui zid vrcima prstiju na vrhuncu svakog skoka. Naglaavati skakanje iz unja svaki put. Ruke su vrste, ispruene i zategnute. Varijacije: 1. za pokrete ruku: ispruiti ruke i ake u razliitim smjerovima za svaki blok; desno, lijevo, ravno gore. 2. za kretanje nogu krajnjeg blokera: dva bona koraka na desno, blok, dva bona koraka na lijevo, blok.... 3. za kretanje nogu srednjeg blokera: krini korak na desno, blok, krini korak na lijevo, blok.... 4. za zadravanje bloka: skok, dodirnuti zid dva puta u zraku, centar centar, desno lijevo. 5. za maksimalne skokove: skoiti do oznaenog mjesta ( oznka za maksimalni skok je individualan ). Maksima: svaki put skoiti iz pozicije ravnotee. VJEBA 5 Svrha: uvjebavanje bloka i kretanje du mree Opis: jedna linije blokera nasuprot drugoj, jedna sa svake strane mree. Prvi igra u svakoj liniji zauzima poziciju na mrei na bonoj liniji, sa strane, za blok. Svaki igra blokira du mree i vraa se na kraj suprotnog reda. Svaki novi igra koji stoji u redu kree u poziciju bloka kada igra ispred njega zavrava blok na kraju i kree prema sredini igralita. Kada je tehnika usvojena moe se koristiti blokiranje sa partnerom. Varijacije: 1. blok u zoni 4, jedan boni korak, blok, jedan boni korak, blok, itd... ( isto iz zone 2 ) 2. blok u zoni 4, dva bona koraka, blok, dva bona koraka, blok itd... ( isto iz zone 2 ) 3. blok u zoni 4, dva krina koraka prema sredini, blok, dva krina koraka, blok ( isto iz zone 2 ) 4. blok u zoni 4, tjekom doskoka okret i 'potrai' loptu, krini korak, blok i okret, krini korak, blok i okret ( isto iz zone 2 ) 5. blok u zoni 4, okret, zamisliti loptu koji je podigao suigra preko mree i ponovno ii u blok. Krinim korakom prema sredini, blok, okret i ponovo blok. Krinim korakom do zone 2, blok, okret i blok ( isto iz zone 2 )

13

Diplomski rad

Maksima: jednom kada lopta prijee mreu odgovornost je blokera da slijedi loptu i bude pripravan za prijem kratkog udarca, lopte odbijene od bloka ili lopte dodane od strane igraa sa stranjeg djela terena. ( Crt 6 ) Crte 6 VJEBA 6 Svrha: vjebanje tehnike bloka i kretanje Opis: dva bloka su rasporeena, svaki sa jedne strane mree. Jedan od igraa se pretvara da blokira bilo gdje du mree, a srugi igra ga mora pratiti ( kao odraz u ogledalu ) i blokirati svaki put. 'Varalica' blokira oko pet puta, to je bre mogue, pokuavajui prevariti partnera. Naglasak je na pravilnoj izvedbi svih blokova. Kada svi igrai zavre vjebu na sljedeem kretanju du mree uloge se zamjene. VJEBA 7 Svrha: tehnika bloka i trening duplig bloka Opis: etri igraa smjetena su sa iste strane mree jedan desni bloker, jedan lijevi bloker i dva centralna blokera. Jedna linija igraa smjetena je iza svakog centralnog blokera. Na znak trenera sva etri blokera izvode blok na mrei. Na sljedei znak centralni blokeri, krinim korakom, kreu se formirati dupli blok s blokerima na krajevima mree. Prvi igrai u liniji zauzmaju centralne pozicije bloka, a prijanji centralni blokeri ostaju na krajevima. ( Crt. 7 ) Crte 7 VJEBA 8 Svrha: vjebanje kretanja u duplom bloku i bez bloka Opis: jedan lijevi, jedan desni i centralni bloker su u pozicijama na mrei. Trener je na sredini igralita sa suprotne strane mree. On pokazuje smjer formiranja duplog bloka, te se blokeri kreu i blokiraju u toj poziciji. Igra koji ne sudjeluje u bloku odmie se od mree i kree u odbrambenu poziciju. Bloker se potom brzo vraaju u njihovu startnu poziciju bloka. Blokeri na krajevima koriste se dokorakom, a srednjim krinom trehnikom bloka. Signali su: pokazivanje desno ( dupli blok na desnoj strani ), pokazivanje na lijevo ( dupli blok na lijevoj strani ), desna ruka ravno gore ( dupli blok u sredini s igraem s desne strane ), lijeva ruka ravno gore ( dupli blok u centru s igraem s lijeve strane ), obje ruke ravno gore ( trostruki blok u centru ). VJEBA 9 Svrha: tehnika bolka i vjebanje duplog bloka Opis: po jedan bloker u poziciji lijevo, centru i desno na mrei. Centralni bloker u sredini koristi se krinim korakom da bi blokirao s blokerom s lijeve strane. Krini korak prema centru, blok, krini korak prema desno i dupli blok, te ostaje na desnoj strani. Svi igrai se pomiu u desno, a desni bloker ide na kraj reda.

14

Diplomski rad

Maksima: vjeba se mora izvoditi pravilno da bi bila korisna. ( Crt. 8 ) Crte 8

4. 4.2. Metodske vjebe za uenje i usavravanje tehnika bloka s loptom

VJEBA 1 Svrha: vjebanje tehnike bloka Opis: igrai rade u parovima. Jedan igra blokira u mjestu, a drugi baca loptu odozdo ( imitirajui sme preko mree ). Varijacije: 1. bacati loptu ili desno od blokera 2. koristiti dvije bacajui drugu odmah nakon prve ( Crt. 9 ) Crte 9 VJEBA 2 Svrha: tehnika rada ruku Opis: rad u parovima. Prvi vjeba podbacuje loptu odozgo s jednom rukom preko mree, a drugi se nalazi na klupici i vjeba pruanje ruku. ( Crt. 10 ) Crte 10 VJEBA 3 Svrha: tehnika rada ruku Opis: igrai rade u parovima. Vjeba na klupici dri loptu s dvije ruke iznad mree. Suvjeba skae s druge strane mree u blok i postavlja ruke pravilno na loptu.( Crt. 11 ) Crte 11 VJEBA 4 Svrha: tehnika rada ruju Opis: rad u parovima. Prvi vjeba smeira loptu iz mjesta preko mree, a suvjeba blokira loptu s klupice. ( Crt. 12 ) Crte 12

15

Diplomski rad

VJEBA 5 Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjesu Opis: rad u parovima. Vjeba koji je na klupici smeera, a suvjeba s druge strane mree skae u blok. ( Crt. 13 ) Crte 13 VJEBA 6 Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjestu Opis: rad u paru. Vjeba s loptom smeira iz mjesta preko mree u blok suvjebaa.( Crt.14 ) Crte 14 VJEBA 7 Svrha: tehnika rada ruku i skoka u mjestu Opis: rad u paru. Igra s loptom izvodi sme preko mree iz skoka, a suvjeba skae u blok s druge strane mree i blokira. ( Crt. 15 ) Crte 15 VJEBA 8 Svrha: tehnika bloka uz naglasak nogu Opis: rad u parovima. Vjeba koji blokira sjedi na tlu. Kada suvjeba izbaci loptu iznad sebe za sme ( izbaaj lopte je 2 m iznad glave ), bloker se podie i blokira sme. ( Crt. 16 ) Crte 16 VJEBA 9 Svrha: tehnika bloka uz naglasak rada ruku ( vrste i zategnute ) Opis: rad u parovima. Vjeba sa suprotne strane mree. Jedan od vjebaa podbacuje loptu na mreu i potom izvode guranje u bloku preko mree. ( Crt. 17 ) Crte 17 VJEBA 10 Svrha: tehnika bloka uz naglasak na tehniku kretanja Opis: smeeri su na klupici ( stolicama ). Bloker se kree dokorakom du mree, od jednog do drugog smeera, i blokira svakog smeera ( pet smeeva ). Bloker se kree dokorakom. ( Crt. 18 ) Crte 18

16

Diplomski rad

Varijacije: 1. kretanjem krinim korakom 2. sa tri stolice smjetene u lijevo, u sredini i desno 3. tri do pet stolica rasporeenjh na razliita mjasta za specifine pozicije napada na mrei. Igra blokira pozicije kada trener da znak, a zatim se brzo bono vrati u spremnu poziciju na sredini igralita. ( Crt. 19 ) Crte 19 VJEBA 11 Svrha: gledati napadaa, a ne loptu Opis: dvije linije blokera smjetene su na suprotnim stranama mree. Trener ili igra smjeten je nasuprot svake linije bloka. Prvi bloker zauzima poziciju za blok pokraj linije trenera i gleda preko mree u trenera. Kada trener da znak igra blokira. U trenutku doskoka igra se brzo pomie u blok u sredite terena, ali opet eka znak trenera za ponovni blok. Nakon bloka u sredini novi bloker se pomie u pripravnu, a predhodni se bloker pomie prema kraju linije. ( Crt. 20 ) Crte 20 VJEBA 12 Svrha: tehnika bloka, blok i okret, praenje igre Opis: partneri su sa iste strane mree, jedan bloker na mrei i jedan na sredini igralita. Trenutak prije doskoka partner dobacuje loptu na podruje koje ini linija Udaljenost od tri metra. Bloker se okree, nae loptu i dodajenatrag dodavau. VJEBA 13 Svrha: tehnike bloka,ponavljanje blokiranja, blokeri ue igrati kratki udarac Opis: jedan ili dva blokera nalaze se nasuprot trenera koji stoji na stolu s druge strane mree. Trener dobacuje loptu na srednju visinu a igrai se pripremaju za blok. Trener udara loptu u blokerove ruke dok igrai pokuavaju blokirati loptu u igralitu. Trener moe kratkim udarcem udari loptu unutar podruja udaljenosti od tri metra, a blokeri se moraju brzo spustiti i pokuati primiti loptu. Deset dobrih blokova ili primljenih lopti i novi blokeri poinju vjebu. Naglasak je na probojnosti i vraanju lopte natrag na centar protivnikova dijela igralita. VJEBA 14

17

Diplomski rad

Svrha: tehnika bloka, tehnika krinog bloka Opis: grupe od dva blokera. Trener je na stolu, u sredini i okrenut prema naprijed, sa suprotne strane mree. Bloker jedan blokira trenerov napad i tri do crte sa strane, dodirne nogom, i odmah se vraa u centar za sljedei blok. U meuvremenu bloker dva blokira trenerov napad i pomie se prema crti sa strane. Kontinuirano blokiranje, dodirivanje crte i blok. Varijacije: 1. Za vjebanje duplog bloka igrai blokiraju zajedno, dodiruju suprotne crte sa strane igralita i blokiraju. Naglasak na stabilnosti prije skoka, odrazu ravno gore bez naginjanja prema naprijed ili prema stranama. Maksima: vjeba mora naglasiti tempo bez igre. ( Crt. 21 ) Crte 21 VJEBA 15 Svrha: tehnika bloka, 'itanje' smjera napada Opis: gupa od troje: bloker, tehniar i smeer. Diza preko ruku die visoko loptu smeeru a bloker mora paziti na smeera da bi mogao predvidjeti smijer napada. Jedan bod za svaki uspjean napad i za svaki uspjean blok. Nakon 10 lopti mjenjaju se uloge. Varijacije: 1. rad sa dva blokera. Nakon 10 napadablokeri mjenjaju zadatke s smeerima i tehniarima. Ovo naglaava momadsku igru i dupli blok. Maksima: drati oi otvorene jer se ne moe doslijedno blokirati ako se ne vidi smer. ( Crt. 22 ) Crte 22 VJEBA 16 Svrha: tehnika bloka, 'itanje' smjera dodavanja i napada Opis: grupa od tri: bloker, trhniar i smeer. Smeer dodaje loptu tehniaru koji die naprijed ili nazad. Bloker poinje iz pozicije koja se nalazi ispred tehniara i smeera. Jedan bod za uspjean napad, dva za blok. Deset napada i promjena pozicije. Maksima: uvjek pokuati poentirati nakon servisa, bilo napadom ili blokom, a ne se nadati pobjedi kroz njegove greke. ( Crt. 23 ) Crte 23 VJEBA 17 Svrha: tehnika bloka, ' itanje' smjer napada 18

Diplomski rad

Opis: osnovne udarake linije s jednim blokerom nasuprot svake linije. Bloker skae i dok je u zraku vikne predvieni smjer i tip napada. Nakon jednog uspjenog bloka bloker mijenja zadatke s blokiranim napadaem. Maksima: ne blokiraj protiv loeg servisa osim ako je napada jako servirao. ( Crt. 24 ) Crte 24 VJEBA 18 Svrha: vjebanje napada i bloka Opis: dvije grupe smeera i blokera. Svaki smeer ispred linije ( reda ) ima loptu. Smeer s lijeve strane doda loptu tehniaru i napad loptu. Svaki novi smeer dobacuje loptu tehniaru odmah nakon zadnjeg napada. Prvi bloker u redu blokiranja svog smeera, desno, centar, lijevo i vraa se na kraj reda blokera. Tri prolaska du mree i grupe mjenjaju zadatak. Jedan bod za bobar napad dva za dobar blok. Maksima: poznavati svoje igrae,njihove mogunosti i namjere. ( Crt. 25 ) Crte 25 VJEBA 19 Svrha: vjebanje napada i bloka Opis: grupe od troje: tehniar, bloker i smeer. Lopta se baca na visinu od oko 150 cm iznad mree i oko 30 cm od mree, u brzom slijedu. Smeer ima vremena samo za kratki dolazak te pokuava udariti loptu oko bloka s trzajem zgloba i podlaktice. Bloker pokuava blokirati loptu natrag na protivnikovu starnu. Jedan bod se dobiva za dobar napad, a jedan za dobar blok. Baca se devet lopti, a igra koji prvi doe do pet pobjeuje. Maksima: varirajui smjer napada. ( Crt. 26 ) Crte 26 VJEBA 20 Svrha: rad na prijelazu bloka, dodavanje, napad Opis:grupe od tri igraa: bloker, tehniar na jednoj strani mree i dodava na suprotnoj strani. Bloker blokira odbaenu loptu i brzo se odmie od mree da bi prihvatio nabacivanje na sredinu igralita, zatim dodoje loptu tehniaru koji die za napad. Zamjeniti zadatke nakon 10 dobrih udaraca. ( Crt. 27 ) Crte 27 VJEBA 21 Svrha: izdrljivost bloka i napad, mentalna i fizoka vrstoa Opis: odglumi blok, odmakni se i napadni loptu koju je dobacio trener. Ponavljati dok smeer ne pogodi 20 lopti uspjeno. Trener dobacuje loptu brzo, dajui igrau samo toliko 19

Diplomski rad

vramena koliko mu je potrebno za uzmah i pravilan dolazak. S iste strane mree pomoni trener ili igra vodi istu vjebu. Ponavljati s lijeve, centralne i desne napadake pozicije. Maksima: iskoristiti prednost treninga koristei svakog igraa u specifinoj ulozi i igri.

VJEBA 22 Svrha: rad na prijelazu iz napada u blok Opis: grupa od estero dva tehniara, dva smeera, dva dodavaa. Dodava 1 dodaje loptu tehniaru koji je die smeeru 1. Smeer 1 udara loptu, a smeer 2 je blokira. Smeer 2 odmie se od mree, dodava 2 dodaje loptu tehniaru, smeer 2 udara loptu a smeer 1 ga blokira. Svaki smeer napada 10 lopti. Igra sa najviim brojem bodova pobjeuje. Maksima: smeer mora vidjeti blok u relaciji s loptom i igralitem. ( Crt. 28 ) Crte 28 VJEBA 23 Svrha: vjebanje napada, premjetanje bloka i prijema Opis: jedna linija smeera, jedan tehniar, jedan bloker i jedan prima. Drugi smeer u liniji dodaje loptu tehniaru koji je die smeeru. Bloker je smjeten za blok jedan na jedan. Igre u odbrani poinje iz pozicije u centru kraja igralita, ita smijer napada i pokuava odbraniti svaku loptu. Nakon svakog napada smeer prelazi na dizanje, tehniar na blok, a bloker u odbranu. Maksima: taktika blokera protiv visokih smeera ii ravno gore, povui ruke prema nazad kako bi usmjerili loptu prema gore. ( Crt. 29 ) Crte 29 VJEBA 24 Svrha: vjebanje napada i bloka Opis: osnovne linije napadaa s jednim blokerom nasuprot svake linije. Drugi igra u liniji napada dodaje loptu tehniaru. Smeer napada loptu i pomie se blokirati smeera iz suprotne linije napada. Blokeri ostaju u poziciji bloka sve dok novi bloker ne zauzme poziciju. Smeeri i blokeri se rotiraju samo sa svoje strane terena. Maksima: ne dopusti da se lopta nae izmeu ruku i mree. Ako je dio lopte na jednoj i na drugoj strani, drati ruke ravno gore i staviti donji dio dlanova na loptu. ( Crt. 30 ) Crte 30 VJEBA 25 Sveha: itanje namjere igraa, dupli blok 20

Diplomski rad

Opis: dva blokera na klupi, jedna linija smeera, jedan tehniar, baca ( ili baca trener). Lopta se dobaci tehniaru koji die loptu za smeera. Bloker 'ita' napad i pomie ruke u smjeru lopte. Smeer udara loptu i vraa bacau te se pomie na kraj linije smeera. Trener mjenja blokere po elji. Maksima: smeeri moraju biti svjesni bloka i moraju znati mogunost napada. ( Crt. 31 ) Crte 31 VJEBA 26 Svrha: vjebanje tehnike bloka, dvojni blok Opis: grupe od troje, dva blokera i dodava. Dodava dodaje loptu na visini od oko 150 cm direktno iznad mree. Oba igraa blokiraju loptu i pokuavaju loptu gurnuti na protivnikovu stranu. Vano je da, kada je lopta blizu mree ili preko mree oba igraa blokiraju. Maksima: kada je lopta blizu mree treba biti agresivan, blokirati 'gurnuti' na protivnikovu stranu. ( Crt. 32 ) Crte 32 VJEBA 27 Svrha: vjebanje tehnike bloka, dvojni blok Opis: sme na poziciji 4 sa stolice, na suprotnoj strani mree je dvojni blok. Blokeri nakon bloka idu po loptu, dodaju je smeeru i idu nakraj reda. Smeer moe udarcem ruke po lopti dati znak kada srednji bloker kree u formiranje dvojnog bloka. ( Crt. 33 ) Crte 33 VJEBA 28 Svrha: vjebanje tehnike bloka, dvojni blok Opis: tri vjebaa u bloku, na suprotnoj strani tehniar i smeer. Trhniar die loptu smeerima naizmjenino u zonu 4 i 2. Srednji bloker se kree, svaki put sa centralne pozicije, prema krajevima formirajui dvojni blok. ( Crt. 34 ) Crte 34 VJEBA 29 Svrha: vjebanje tehnike bloka,dvojni blok Opis: dva tehniara nalaze se na istoj strani mree i diu visoke lopte na krajeve za smeere, a na suprotnoj strani mree su dva para bloka. Srednji blokeri se kreu krinim korakom i spajaju dvojni blok s krajnjim blokerima. ( Crt. 35 ) Crte 35

21

Diplomski rad

VJEBA 30 Svrha: tehnika bloka, blok i okret, preenje toka igre Opis: dva igraa us na pozicijama za dupli blok a dodava je smjeten na sredini igralita s iste strane mree. Radi se imitacija bloka i prije nego to bloker doskoi, lopta se ubacuje na podruje od tri metra. Bloker doskoi, okrene se i odigra natrag do dodavaa. Dva blokera dodaju element momadske suradnje i donoenje odluka kao tko e odigrati loptu. Varijacije: 1. dva blokera postavljena su za dupli blok s jedne strane mree i dodavaem sa suprotne strane. Dodava skae i lagano udara loptu u blokerove ruke ili preko njih. Blokeri moraju blokirati loptu ili doskoiti i odigrati prebaenu loptu iz stojee pozicije. 2. jedan bloker je na mrei, jedan dodav je na sredini terena s iste strane mree i jedan dodava je na suprotnoj strani mree. Dodava koji je nasuprot blokeru baca loptu blokeru koji je blokira. Odmah nakon bloka bloker se okree u poljeda bi primio dobaenu loptu od dodavaa s sredine polja. Naglasak na probojnost preko mree na bloku i okretanje radi praenja igre nakon neuspjenog bloka. VJEBA 31 Svrha: tehnika bloka i rad duplog bloka Opis: lijevi centralni i desni bloker nalaze se na jednoj strani i brane se od linija napadaa i trenera koji se nalazi na stolu i udara. Da bi zapoeo vjebu trener daje znak, a centralni bloker se koristi krinim korakom za formiranje duplog bloka s vanjskim blokerom koji se nalazi nasuprot trenera. Trener baca loptu i idara u blok. Odmah nakon doskoka centralni bloker vraa se na centralnu poziciju i eka dodavanje lopte tehniaru. Potom se koristi krinim korakom za dupli blok nasuprot smeeru iz napadake linije. Zamjeniti zadatke nakon pet dobrih blokova. Trener odreuje poziciju blokiranja. Smeeri dodaju loptu natrag dodavau koji je dodaje tehniaru, kada se bloker pribliava centralnoj poziciji. Maksima: vjeba mora naglaavati brzo kretanje i brze odluke. ( Crt. 36 ) Crte 36 VJEBA 32 Svrha: vjebanje tehnike bloka i brzine Opis: dva blokera nalaze se u poziciji bloka blizu centra igralita, blizu mree, dok se sa suprotne strane nalaze tri napadake linije. Trener baca loptu tehniaru koji je die smeeru. Dva blokera moraju braniti prostor protiv tri napadaa i svaki put izvasti dupli blok. Nakon pet uspjenih blokova mjenjaju se uloge. Smeeri uzmaju loptu, dodaju je treneru te se vraaju na kraj linije. ( Crt. 37 ) Crte 37 VJEBA 33 22

Diplomski rad

Svrha: tehnika bloka i vjebanje brzine Opis: prima 1 dodaje loptu tehniaru 1, smeer 1 napada u lijevoj prednjoj poziciji. Odmah nakon servis prima 2 dodaje loptu drugom tehniaru za napad u centralnoj prednjoj poziciji. Blokeri blokiraju svaki napad. Brojati broj uspjenih blokova i periodu od 30 sekundi. Zamjeniti zadatke. Ostali igrai hvataju lopte sve do njihovog reda. Ponoviti vjebu s napadom s desne i centralne pozicije. Maksima: oekivati loptu za blok; blokirati jednako agresivno kako bi i napadali. ( Crt. 38 ) Crte 38 VJEBA 34 Svrha: itanje smijera lopte, brzina vanjskog bloka Opis: grupa od etri ili pet igraa. Igrai A i C stoje pored vanjskih linija jedan nasuprot drugog s igraem B u sredini igralita. Igrai D i F poinju svaki sa jedne strane igraa B. Igrai A, B i C podiu loptu visoko jedan drugom. Igrai D i F moraju dodirnuti igraa kod kojeg je lopta s obje ruke. Igrai moraju predviati, itati smjer dodavanja i brzo se kretati. Promjeniti zadatke nakon 30 sekundi. Maksima: itati dodavaa kako bi otkrili tragove smjera dodavanja. Krenuti im lopta napusti dodavaeve ruke. Nauiti mogunosti i navike tehniara. ( Crt. 39 ) Crte 39 VJEBA 35 Svrha: vjebanje duplog bloka Opis: tri blokera brane desnu i lijevu stranu udarakih linija. Trener dobacuje loptu tehniaru koji je die prema naprijed ili iza glave. Srednji bloker ita smjer dizanja i brzo se kree kako bi napravio dupli blok s jednim od krajnjih blokera. Bloker koji na blokira odmie se od mree, na tri metra, kako bi odbranio napad. Nakon pet dobrih blokova mjenjaju se uloge. Naglasak na ranom namjetanju bloka od strane krajnjih blokera i formiranju kvalitetnog bloka. Maksima: uvijek biti spreman napasti i uvijek razmiljati o svojim mogunostima prije dizanja lopte. ( Crt. 40 ) Crte 40 VJEBA 36 Svrha: vjebanje duplog bloka Opis: dvije grupe, jedan blokira a jedan skuplja lopte. Trener se nalazi na stolu lijevo naprijed. Jedan centralni i jedan vanjski bloker. Linija igraa smjetena je iza centralne pozicije bloka. Trener udari loptu da bi zapoeo vjebu. Centralni bloker pomie se i formira dupli blok. Centralni bloker ostaje na vanjskoj poziciji i blokira sa sljedeim centralnim blokerom. Naglasak na dobar rad nogu, zatvaranje bloka i probojnost na smeerovu stranu. Ponoviti dupli blok s trenerom koji udara iz centralne i desne prednje pozicije. 23

Diplomski rad

Maksima: vjebati mentalne sposobnosti i fiziku vrstou kroz teku i discipliniranu vjebu da bi omoguili igraima suoavanje s tekim situacijama u igri. ( Crt. 41 ) Crte 41 VJEBA 37 Svrha: tehnika i kretanje bloka Opis: napadaka linija, dodava i tehniar na jednoj strani, a na suprotnoj krajnji i srednji bloker. Lopta se dodaje tehniaru koji je die smeeru. Dupli blok se formira na krajnjoj poziciji. Ako postoji rupa u bloku centralni igra odbrane to brani, a ako je blok vrst on ostaje duboko u sjeni bloka. Smeeri hvataju lopte, vraaju ih dodavu i vraaju se na kraj linije napada. Nakon pet dobrih blokova zadaci se zamjenjuju. Ponoviti s napadom iz svih pozicija s prednjeg dijela igralita. Maksima: vjebe moraju pruiti igrau sve mogue informacije potrebne za natjecateljsku utakmicu. Trener mora dati igraima dovoljno vremena da bi usvojili te informacije i mentalno i fiziki. ( Crt. 42 ) Crte 42

5. TEORETSKA I PRAKTINA VRIJEDNOST RADA

Teoretsku i praktinu vrijednost rada moemo da sagledamo kroz sljedee: Proces uenja tehnike vaan je s davanjem, prijemom, odbranom i koritenjem osnovnih i dopunskih informacija. Te informacije pomau stvaranju predodbe o poeljnoj izvedbi tehnikih elemenata. Zato je bitno da trener, u prvom djelu motorikog uenja, bez obzira kojom se metodom ui ( sintetika, analitika, kombinirana, sizuaciska ) uspostavi pravu komunikaciju sa sportaem koji se nalazi pred konkretnim motorikim problemom. Dakle, trener mora znati kvalitetno opisati i demonstrirati motoriki zadatak, i to tako da taj prikaz sporta moe percipirati i kasnije izvesti i usvojiti. Bitno je napomenuti da racionalno uenje u sportu

24

Diplomski rad

podrazumjeva uoavanje i ispravljanje motorikih greaka. Trener mora poznavati razloge koji mogu dovesti do nepravilnog izvienja motorikog zadatka. Prvo se moraju uoiti krupnije greke, a kasnije one manje. Isto tako, uz otkrivanje uzorka uoenih greaka, moraju se pronai odgovarajui naini (metodike vjebe) za njihovo ispravljanje. Ako se neki motoriki zadatak napravi dobro, prelazi se na uenje novog motorikog zadatka. Meutim, ako je rezultat uenja nepravilno izveden zadatak, ne smije se ii dalje na uenje novog. Naime, redosljed uenja motorikih zadataka je strogo odreen, i ako trener to zanemari rezultat toga e biti nedovoljno savladana tehnika. To smanjuje uinkovitost igraa u igri te uzrokuje probleme u kasnijem uenju i usavravanju motorikih zadataka. Temeljni motoriki zadatci se moraju ponavljati beskonano puno bez obzira na kojem smo stupnju dugoronog sportskog usavravanja. Ovdje treba spomenuti i to da treneri esto neselektivno primjenjuju razliite vjebe u krivo vrijeme. Tako najmlai u procesu treninga esto izvode vjebe i aktivnosti koje bi trebali primjenjivati odrasli sportisti i obrnuto. Da bi se to izbjeglo, u izboru vjebi, treba se voditi odreeni metodikim principima. Uvjek treba ii od jednostavnijeg prema sloenijem, od lakeg prema teem, od poznatog prema nepoznatom, od blieg prema daljem. Sportisti moraju biti svjesni cilja svake vjebe i aktivno sudjelovati u svakom treningu. Proces usvajanja i usavravanja tehnikih znanja mora se, posebno kod mlaih dobnih kategorija provoditi na odgovarajuoj emocionalnoj razini ( zbog motivacije ) to se moe osigurati raznovrsnou vjebih, koritenjem razliitim pomagala i razliitim oblicima rada. Dakle, Uspjeno uenje i usavravanje tehnike ne podrazumjeva samo poznavanje odreene vjebe, ve je to jedan kompleksan pedagoki proces koji od trenera zahtjeva puno vie. Vjebe u ovom radu sistematizirane su iz domae i strane literature i trebale bi pomoi trenerima u radu sa svim dobnim kategorijama. Kako je vanost faze bloka u savremenoj odbojci velika, bitno je da se u tom procesu obuke ne pogrei i da se odreene vjebe koriste u pravo vrijeme kako se ne bi naruilo daljnje uenje sve sloenijih i zahtjevnijih vjebih.

25

Diplomski rad

6. ZAKLJUAK
Igrai moraju jasno znati da bez obzira koja je postavka ili organizacija igre, moraju igrati sa loptom sve vrijeme: prije napada, za vrijeme napada i kada se lopta udari. Igra mora biti korisni uesnik u odbrambenim naporima tima odnosno bloku. I suvie esto, neki igra sebe izoluje u pojedinim pozicijama i dok lopta ne doe do njega uopte ne reaguje. Takav stav mora biti izmjenjen treniranjem tima da bude kao jedna koheziona cjelina, da svi igrai skupa reaguju sve vrijeme dok se igra sa loptom. Sve dok napadna linija igraa nije fiziki spremna za efikasno blokiranje, tamo moraju biti najmanje dva visoka blokera protiv svakog napada. Jedno od bitnih olakanja koje ini osnovu obuavanja je sagledavanje, uoavanje,

26

Diplomski rad

sagledavanje zadatka, odnosno ispoljavanje perceptivnog dijela motornog akta. Prostor izmeu obuavanja i usavravanja, koje se ostvaruje u oteanim uslovima, iji je najvii nivo proirivanja motorikog stereotipa i vjebanje u nadsituacijama, ostvaruje se preko izuzetne metodike umjenosti uz pomo odreenih zakonitosti i primjene odreenih principa. Brzina pokreta u obuavanju treba da je optimalna, to znai da je tolika da omoguava prvobitnom obliku pokreta korekcije. Usporenost pokreta produava uticaj aferencije, koja traje sve vrijeme ispoljavanja pokreta (vrijeme eferencije). Iako je brzina ispoljavanja tehnike u veini sportova od posebne vanosti, gotovo da nema sporta ili sportske discipline u kojoj nije mogue individualno prilagoavanje. Jedna od metodikih umjenosti u obuavanju podrazumjeva i ispitivanje, provjeravanje brzinskih mogunosti svakog pojedinca, nameui vjebau razliite uslove. Pitanje koje se esto postavlja je mogunost ubrzanja procesa obuavanja i na koji nain. Poznato je da starija djeca znatno bre napreduju u obuavanju. To je svojevrsno ubrzavanje. Ali ova ubrzavanja ostavljaju mnoge praznine koje se rijetko uspijevaju popuniti tokom ubrzanog obuavanja i usavravanja. Jedino ubrzanje koje se moe prihvatiti je ono koje dolazi kao posljedica talentovanosti i tehnolokih i metodikih inovacija. Treba se zalagati za metod optimalizacije, kao inovacije pristupu vjebanja pa i obuavanja. Njena osnovna karakteristika je da se odnosi posebno na svakog pojedinca. Od trenera se oekuje da ispolji to vie sluha za svaku pojedinanu individualnost. Obuavanje koje dolazi poslije svake laboratorijske selekcije obuhvata godine djetinjstva. to je zooloka vrsta via, dui je perid njenog djetinjstva . Period obuavanja odnosno usvajanja osnovne sportske tehnike smatramo sportskim djetinjstvom. to je djete vei sportski potencijal time e period obuavanja trajati due. Jer talentovano djete e imati ta da usvaja ulazei znatno ire u sportske tajne u odnosu na prosjene ili manje talentovane. U obuavanju najee razlikujemo tri vrste vjebaa. Srednjake, one ispod prosjeka i one iznad prosjeka. Tipino za srednjake je da prate obuavanje sa izvjesnim ubrzanjima i usporenjima. Oni ispod prosjeka predstavljaju primjenu subvarijanata i slinih oblika i modela vjebi i vjebanja kako bi zaostajanja bivala to ee i to uspijenije prevaziena. Njima primjeri srednjaka, a jo manje onih iznad nisu primjereni. Treba ih traiti izvan ove dvije kategorije. Najvee tekoe u obuavanju, a i kasnije prilikom usavravanja, pokazuju igrai sa nadprosjenom uspijenou. Njima za demonstraciju rijetko mogu posluiti savremena sredstva i metodi. To predstavlja susret sa zakanjenjem i prevazienou od ponekad itavih desetak godina. Njima jedino mogu posluiti za identifikaciju najbolji meu najboljima. Ovakva zakanjenja nastaju kada treneri ue mlade onako kako su njih uili i u potrebnoj mjeri ne prate savremena dostignua u odbojci. Oekivalo bi se da treneri, naroito oni koji obuavaju mlade idu neto 27

Diplomski rad

ispred vremena. Jer generacija koju obuavaju ne pripada savremenoj odbojci. Ona e biti generacija koja e se afirmisati tek za osam do deset godina.Prilikom ugledanja nadprosjeno talentovanih mladih igraa ne treba ukazivati na najbolje pojedince. Bolje je birati najbolje po odreenim elementima i od tih pojedinosti izraivati uzor model. Npr. u odbojci jo nismo imali tip dizaa za koga bi se moglo rei Robot koji misli. Ali to ne znai da nam taj robot ne moe posluiti kao uzor, kao model za identifikaciju. Veoma bitan i sutinski problem oko nastajanja zastoja u obuavanju i usavravanju je vezan za sposobnosti trenera. Poznato je da svi treneri ne pripadaju istom nivou znanja i umjenja. To je i u praksi mnogo puta potvreno. Umjenost podizanja mladih sportista moe se procjeniti i u samom izboru i procjeni talentovanosti pojedinaca za obuavanje i usavravanje. Praksa je potvrdila da su pojedini treneri veoma sposobni da podignu sposobnosti mladih sportista do odreenog nivoa. Tada i oni i njihovi sportisti upadaju u zastoj. ak i oni koji su veoma talentovani igrai nisu u stanju da se otrgnu iz sredine i njenog nivoa. U takvim sluajevima neophodna je promjena sredine, odnosno uslova vjebanja. Poto ni u jednoj sredini nema dovoljno vrhunskih trenera, namee se neophodnost da se rad sa mladim povjeri veem broju trenera. Npr. jedan trener vodi grupu nekoliko godina. Kada doe do granice svojih mogunosti preputa djecu treneru vie kategorije, odnosno viih sposobnosti. To ne mora da znai da mladi sportisti trebaju da naputaju svoj klub prelazei u drugi, vieg ranga takmienja. Tim vie to je est sluaj da u klubovima visokog ranga takmienja uopte nemamo organizovan rad sa mladim sportistima ili ga vode isto tako strunjaci nierazrednih sposobnosti. Dobro je kada u jednoj sredini imamo vei broj trenera koji prema svojim sposobnostima (iskljuivo strunim) preuzimaju djecu od najviih mogunosti trenera i buduih sportista. Taj najvii nivo predstavljaju treneri i igrai prvog tima. U najkraim crtama reeno,sutina laboratorijske selekcije, njenih principa i metoda je u otkrivanju nivoa perspektivnosti buduih odbojkaa i mogunosti njenog to potpunijeg ostvarenja. Osnova za realizaciju krije se u inovacionoj odbojkakoj teoriji i tehnologiji vjebanja, a to je mnogo iri pristup od laboratorijske selekcije.

28

Diplomski rad

6. LITERATURA
1. Jankovi, V.: Odbojka, Zagreb, 1995.g. 2. Kosti, R.: Metodika sportske pripreme, Ni, 1995.g. 3. Kosti, R.: Tehnika i taktika odbojke, Ni, 1990.g. 4. Kuukali, F.: Odbojka, Sarajevo, 1970.g. 5. Selingers, A.: Power volleyball, SAD, 1986. g. 6. Tomi, D.: Odbojka metodiki pristup 1000 kako, Beograd, 1989. g.

29

Diplomski rad

7. 8. 9.

Tomi, D.: Odbojkaki praktikum, Beograd, 1982.g. Tomi, D.: Odbojka budunosti, Beograd, 1989.g. Tomi, D.: Teorija sporta, Beograd, 1989. g.

10. oe, H., Rao, I.: Mjerenje u kineziologiji, Sarajevo, 1998.g. 11. oe, H., Rao, I.: Vodi za pisanje strunih i naunih radova u Sarajevo, 1998.g. 12. oe , H.: Odbojka u osnovnoj koli, 1980.g 13. oe, H .: Testiranje u odbojci, 1984.g. 14. oe, H., Tomi, D.: Teorija odbojke, 1986.g. kineziologiji,

30