Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Css Tutorijali

    Uploaded by

    mor4n4
    34 views45 pages

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    34 views45 pages

    Css Tutorijali

    Uploaded by

    mor4n4

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 45

    CSS TUTORIJALI Uvod i prvi primjer CSS je skraenica od Cascading Style Sheets.

    Style (stil) definira kako prikazati HTML elemente. CSS vam moe utedjeti mnogo vremena i uz to poboljati izgled i funkcionalnost vaih web stranica. Style moemo pisati unutar <head> i </head> tagova ili u eksternim style stranicama. ee koritena varijanta je pisanje CSS-a u eksternim stranicama. Ali mi emo prvo koristiti unutar <head> i </head> tagova radi lakeg uenja, a kasnije u vam objasniti kako se prebaciti na eksterni nain rada. Ako elite imati CSS unutar head tagova, napiite ovo izmeu <head> i </head> <style type="text/css"> </style> Izmeu toga piete va CSS kod. Npr. kao najjednostavniji primjer koristit emo ovo. Izmeu dodajte ovaj kod: body{color: red;} S ovime ste promijenili boju teksta u crveno na cijeloj stranici. Sada probajte neto napisati na vau web stranicu. Gdje god neto probate napisati bit e napisano crvenom bojom. To je bio najjednostavniji primjer. Evo sada primjer kako vam CSS moe olakati posao. Izmeu <style type="text/css"> i </style> napiite sljedee: #primjer{ background-color:#003366; padding: 20px; border: 1px; color: #FFFFFF; height: 200px; width: 400px; } i zatim izmeu <body> i </body> upiite: <div id="primjer"> Ja ucim CSS </div>

    Sljedei tutorijal: Vrste stilova

    CSS TUTORIJALI Vrste stilova Postoje interni, externi inline CSS style. Interni style - Pie se u head dijelu stranice. Evo primjera: <html> <head> <style type="text/css"> .tablica { background-color: #006699; color: #FFFFFF; font-family: Tahoma; } </style> </head> <body> <div class="tablica"> Tutorijali.Net </div> </body> </html>

    Eksterni style - Ovaj nain je najei. Pie su u externom fajlu. Otvorite notepad i napiite isto kao gore. .tablica { background-color: #006699; color: #FFFFFF; font-family: Tahoma; }

    Imenujte taj fajl npr. style.css Sada u HTML fajlu moramo povezati taj externi CSS Style sa naom stranicom. To ete napraviti tako da dodate ovu liniju koda u head dijelu stranice: <link href="style.css" rel="stylesheet" type="text/css" /> HINT: ako ete tako povezati onda style.css mora biti u istom folderu u kojem je i stanica s kojom se povezuje inae morate ispred style.css dodati putanju do fajla.

    Inline style - Inline style se koristi na sljedei nain: <td style="background: blue; color: white;">Plava pozadina sa bijelim tekstom.</td>

    Sljedei tutorijal: Background

    CSS TUTORIJALI Background U ovom tutorijalu emo vam objasniti Background dijelu CSS-a koji je vrlo koristan i puno koriten pri izradi web stranica. Background color Sa Backgroundom color moete promijeniti boju pozadinu bilo kojem elementu. Napravimo jedan css style za pozadinu koji emo primjeniti na raznim elementima. .pozadina { background-color: #006699; } Evo primjera kako to moete iskoristiti: <table class="pozadina"></table> <td class="pozadina"> </td> <p class="pozadina">

    Background Image CSS ima mogunost da umjesto boje postavite neku sliku kao pozadinu. Evo primjera:

    .pozadina { background-image: url(neka-slika.jpg); }

    ili sa punim pathom do slike npr. .pozadina { background-image: url(http://www.tutorijali.com/slike/nekaslika.jpg); }

    CSS ima jo nekih naprednijih mogunosti kod koritenja Backgrounda ali to emo objanjavati kasnije jer nam nije sada cilj zamarati vas tim stvarima dok ne nauite osnove. Sljedei tutorijal: Definiranje fontova

    CSS TUTORIJALI Definiranje fontova Za prvi primjer koristit emo bojanje fonta po veliini fonta. Boju moemo promijeniti na sljedee naine: h4 { color: red; } h5 { color: #9000A1; } h6 { color: rgb(0, 220, 98); } Ako vam to bude u style sheetu onda ete kod h4, h5, i h6 fonta imati razliite boje. Font family Evo kako moete promijeniti vrstu fonta: h4 { font-family: Verdana; } h5 ( font-family: Arial; } h6 { font-family: Tahoma; } Naravno ne morate postaviti h4, h5 i slino, moete i za odreenu tablicu, npr:

    .nekatablica { font-family: Verdana; }

    Font size Veliinu fonta moete odrediti u postotcima i pixelima. Npr. .nekatablica { font-size: 120%; } .drugatablica { font-size: 10px; } }

    Font style Font style odnosno nakoeni, podebljani ili normalni font definirate ovako: .tablica { font-style: italic; } .tablica2 { font-style: oblique; } .tablica3 { font-style: normal; }

    Font Variant Ako napiete npr: .nekatablica { font-variant: small-caps; }

    Dobti ete "mala - velika slova" odnosno caps lock slova ali manja nego normalno.

    Sljedei tutorijal: Izrada horizontalnog menija pomou liste -1.dio

    CSS TUTORIJALI Izrada horizontalnog menija pomou liste - 1.dio Ovo dosad su bile neke osnove CSS-a, nema smisla sve to objanjavati, jednostavno uzmete neki css editor i uite po primjerima. Mi emo se zadrati na neem korisnom. U HTML tutorijalima ste mogli proitati kako napraviti jednostavnu listu. Netko bi pomislio da one nisu korisne za nita osim nekakvog nabrajanja. Ali ne, mi emo ih iskoristiti za izradu menija pomou CSS-a. Ii emo korak po korak, tako da emo najprije napraviti obinu horizontalnu listu koja sama po sebi runo izgleda, ali u kako u pisati tutorijale jedan po jedan tako emo praviti menije pomou CSS koji e izgledati vrlo lijepo. Idemo sada napraviti jednostavni horizontalni menu sa vrlo malo CSS-a. Nee biti ba lijep, ali za poetak.... :) Korisit emo interni CSS dakle u jednom fajlu. Ovo napiite izmeu <head> i </head>: <style type="text/css"> #lista li { display: inline; padding-right: 20px; font-weight: bold; } #lista a:hover { color: #FF9933; } </style> Znai definirali smo CSS-om kako da se prikazuje lista pod ID-om "lista". Sa display: inline; smo naredili da se lista pod ID-om "lista" prikae horizontalno.

    Sa padding-right: 20px; smo odmakuli desno svaki stavak u listi da nebi bili sljepljeni jedan na drugi. Sa font-weight: bold; smo naravno definirali da nam tekst bude Bold. I na kraju smo samo jo dodali #lista a:hover odnosno kako e se ponaati linkovi kada se pree strelicom mia preko njih. To je sve to se tie CSS dijela. Sada jo moramo napraviti listu. Napravimo onda najprije jedan <div> u kojem emo drati na menu odnosno listu i zatim unutar tog div-a napravimo listu koja e nam sluiti kao menu. <div> <ul id="lista"> <li><a href="bla1.html">Link <li><a href="bla2.html">Link <li><a href="bla3.html">Link <li><a href="bla4.html">Link <li><a href="bla5.html">Link </ul> </div>

    1</a></li> 2</a></li> 3</a></li> 4</a></li> 5</a></li>

    Vidite da smo listi dali id "lista". Znai da e se ta lista prikazat onako kako smo odredili CSSom. Primjer kako to izgleda moete pogledati ovdje. Kao to sam ve napomenuo, ovo je samo obina lista, nije nikakav menu. To je samo osnova i temelj za ono to emo napraviti postepeno u iduim tutorijalima.

    Sljedei tutorijal: Izrada horizontalnog menija pomou liste - 2.dio

    CSS TUTORIJALI Izrada horizontalnog menija pomou liste - 2.dio

    U prolom tutorijalu smo nauili kao napraviti jednostavnu horizontalnu listu gdje linkovi mijenjaju boju kada se doe miem na njih. Sada emo to zanje malo unaprijediti da poboljamo izgled nae horizontalne liste i napravimo jedan lijepi horizontalni menu. Dakle ovo postavite izmeu <style type="text/css"> i </style> pa emo redom objanjavati. #lista { margin-left: 0; padding-left: 0; } #lista li { display: inline; list-style-type: none; } #lista a { color: #FFFFFF; background-color: #003366; text-decoration: none; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; font-weight:bold; padding: 3px 10px; } #lista a:hover { color: #FFFFFF; background-color: #6699CC; text-decoration: none; }

    Sa #lista {

    margin-left: 0; padding-left: 0; } smo napisali tako da nau listu moemo pomaknuti u lijevu stranu koliko ide da nema razmaka. Sa #lista li { display: inline; list-style-type: none; }

    smo definirali da se lista (li) u stilu "lista" prikazuje u liniji (display: inline), da nema nikakvih tokica, brojeva ni niega ispred sebe (list-style-type: none) Sa #lista a { color: #FFFFFF; background-color: #003366; text-decoration: none; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 12px; font-weight:bold; padding: 3px 10px; }

    smo definirali da svi linkovi u stilu lista budu bijele boje, definirali smo pozadinu, da ne bude podvuen link (text-decoration: none), definirali font te stavili da ima 3px razmaka gore i dolje, te 10px razmaka lijevo i desno (padding: 3px 10px) Sa #lista a:hover { color: #FFFFFF; background-color: #6699CC; text-decoration: none; } smo odredili kako e se lista ponaati kada se pree miem preko linkova. Promijena bojea i da ne bude pocrtano.

    I to je to to se tie novog stila. Sada moete prekopirati html kod od nae stare liste: <div> <ul id="lista"> <li><a href="bla1.html">Link <li><a href="bla2.html">Link <li><a href="bla3.html">Link <li><a href="bla4.html">Link <li><a href="bla5.hrml">Link </ul> </div>

    1</a></li> 2</a></li> 3</a></li> 4</a></li> 5</a></li>

    i pogledati kako to izgleda u akciji. Sljedei tutorijal: Izrada horizontalnog menija pomou liste - 3.dio

    CSS TUTORIJALI Izrada horizontalnog menija pomou liste - 3.dio U prolom tutorijalu nauili smo kako napraviti jednostavni menu koji koji mijenja boju pozadine kada se pree miem preko linkova. Sada emo napraviti slino tako ali jo malo bolje. Dodajte ovo izmeu <style type="text/css"> i </style> pa emo objasniti. #lista { padding-left: 0; margin-left: 0; } #lista li { list-style-type: none; display: inline; } #lista a { font-family: Verdana;

    font-weight: bold; font-size: 12px; padding: 2px 5px 2px 5px; border-left: 10px solid #000066; background: #006699; text-decoration: none; color: #FFCC33; } #lista a:hover { border-color: #6699CC; color: #FFFFFF; background: #000000; } Gotovo je sve isto kao i u prolom tutorijalu pa nema potrebe da objanjavamo to koji kod radi. Rei u samo za ono to je nadodano da bi se dobili ovi kvadratii sa strane. U #lista a smo nadodali ovaj kod border-left: 10px solid #000066; to pravi border irine 10 pixela sa lijeve strane. To vam je ovaj kvadrati. zatim smo u #lista a:hover nadodali ovo: border-color: #6699CC;

    odnosno da onaj border od 10px promijeni boju u svijetlo plavu. Eto, to bi bilo sve. Ne zaboravite u body dio stranice napraviti listu: <div> <ul id="lista"> <li> <a href="bla.html">Link 1</a></li> <li><a href="bla2.html">Link 2</a></li> <li><a href="bla3.html">Link 3</a></li> <li><a href="bla4.html">Link 4</a></li> <li><a href="bla5.html">Link 5</a></li> </ul> </div>

    Evo kako to izgleda u akciji. Ako vam neto nije jasno pitajte na forumu.

    Sljedei tutorijal: Overflow teksta unutar div-a CSS TUTORIJALI Overflow Teksta Unutar Div-a Pokazat cu vam kako napraviti overflow texta unutar div-a. Pravimo div #overflwed <style type="text/css"> #overflwed { width: 400px; /* definiramo sirinu div-a*/ height:200px; /* definiramo visinu div-a*/ border-bottom:1px solid silver; /* donji rub*/ border-top: 1px solid silver; /* gornji rub*/ margin:0 auto; /* centriramo div na sredinu stranice*/ overflow: scroll; /*Omogucavamo overflow */ overflow-x:hidden;/* Sakrivamo kliznu traku po x-osi*/ } Opis imate poslije svake linije koda Uredjujemo paragraf i Zatvaramo </style> p { margin-left:5px; color:blue; font-family: tahoma; font-size:10px; } </style> Ubacujemo ga u html <!-- Unosimo div u html --> <div id="overflwed"> <p>Ovaj kod objasnjava kako napraviti div,koji ce ako se upise previse teksta sam od sebe napraviti scroll. Klizne trake se naravno mogu modificirati,moze im se mjenjati boja,ali to je podrzano samo u Internet Exploreru.

    Dok u Firefoxu ne radi,iako je Firefox trenutno na mnogo boljem glasu.Sad cu upisati mnogo slova tek toliko da vidite,kako ce se napraviti scroll! -<br>-<br> -<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br>-<br><br> By:Goran </p> </div> Cijeli kod od <div id="overflwed"> do </div> morate ubaciti u body dio Ovako izgleda konacan rezultat Overflow

    PHP TUTORIJALI Instalacija PHP-a Kada elite napraviti web stranicu baziranu na PHP-u prvo morate imat otvoren korisniki raun kod nekog web hosting providera. Takoer taj va raun kod tog providera mora imati podrku za PHP (to je naznaeno u opisu rauna) i pristup MySQL bazama podataka. Takoer morate imati i PHP i MySQl instaliran na vaem raunalu. MySQl nije obavezan kod koritenja PHP ali sa kombinacijom PHP & MySQL moete raditi uda. Link za download PHP i uputstva za instalaciju moete nai ovdje. Instalacija: Php moete instalirati automatski koristei Windows installer i onda e on biti automatski i podeen, ali ta instalacija nije sigurna te bi trebali ipak PHP instalirati runo. Runih naina za instalaciju ima puno, a o vaim potrebama ovisi na koji nain (i to sve) ete instalirati. Zato instalirati php? Ako va server podrava PHP onda nema nikakve potrebe instalirati PHP. Testiranje Sve vae skripte moete testirati sa programom XAMPP

    PHP TUTORIJALI Sintaksa Syntaxe su pravila koja moramo potovati pri pisanju nekog koda tako da bi taj kod radio. O programskom jeziku ovisi kakve emo syntax koristiti. <?php neki kod ?> Ako hoete da va php kod radi onda se on mora nalaziti unutar ovih tagova. Kako spremiti PHP stranicu? Ako hoete da browser izvri va kod u toj stranici stranica (datoteka) mora imati ekstenziju .php

    Razmaci Razmaci u PHP-u su potpuno doputeni. U PHP skripti moete koristiti razmake, uvlaiti odreene dijelove koda sa Tab tipkom; za razliku od HTML gdje razmaci nisu doputeni. Hello world! Sada emo napraviti primjer jedne HTML i PHP stranice: <html> <head> <title>jednostavna stranica</title> </head> <body> <?php echo "Hello World!"; ?> </body> </html>

    Rezultat u browseru: Hello World! Toka-zarez ; ; ovaj znak na kraju koda govori da je PHP tvrdnja gotova i taj znak nikad nesmijete zaboraviti Komentari Komentari u PHP su slini komentarima u HTML-u, ali PHP ima 2 tipa komentara: 1) jednolinijski komentar. Kada stavite ovaj znak // sve desno od tog znaka e biti komentar 2) vielinijski komentar. ova vrsta komentara poinje sa /* i zavrava sa */ Sljedei tutorijal: Varijable

    PHP TUTORIJALI Varijable Kao i mnogim drugim programskim jezicima pa tako i u PHP-u varijable nam slue da pohranimo neku vrijednost. Kada spremimo neku vrijednost u neku varijablu moemo je koristiti dalje u kodu bez potrebe da ponovo upisujemo tu vrijednost. Evo primjera: $ime_korisnika = "Mario";

    Primjetite navodnike kod imena Mario. ili $broj = 189;

    Primjetite da kod brojeva ne trebaju navodnici. Pravila imenovanja varijabli - PHP varijable moraju poeti sa slovom ili znakom _ - PHP varijable mogu sadravati jedino alfa-numerike znakove a-z , A-Z, 0-9 ili _ - Varijable sa vie rijei trebale bi biti razdvojene sa _ ili ih moete napisati ovako da razlikujete rijei u imenu: $mojaVarijabla

    Sljedei tutorijal: Include

    PHP TUTORIJALI Include funkcija PHP funkcija INCLUDE vam moe spasiti puno vremena.Ta funkcija uzima datoteku i ubacuje njen sadraj u skriptu koja je pozvala tu funkciju. Primjer: Recimo da smo htjeli napraviti uobiajeni file menu koje e sve nae stranice korisititi. Kada hoemo neke stranice includati obiaj je da imaju .inc exstenziju. Menu emo nazvati menu.inc <html> <body> <a href="index.php">Poetna</a> <a href="about.php">O nama</a> <a href="links.php">Linkovi</a> <a href="contact.php">Kontakt</a> <br /> Spremite ovo iznad pod menu.inc. Sada napravite novi file imenom "index.php" u istom direktoriju kao i menu.inc. Ovdje emo iskoristiti prednosti include funkcije i dodat emo naem menu-u kod indeks.php. <?php include("menu.inc"); ?> <p>Ovo je moja stranica!</p> </body> </html>

    Prikaz: Poetna O nama - Linkovi - Kontakt Ovo je moja stranica! Ako koristimo include funkciju da includamo menu na svakoj naoj stranici, korisnik e, ako gleda kod indeks.php, vidjeti: <html> <body> <a href="index.php">Poetna</a> <a href="about.php">O nama</a> <a href="links.php">Linkovi</a> <a href="contact.php">Kontakt</a> <br /> <p> Ovo je moja stranica!</p> </body> </html>

    Saetak Include komanda uzima sav tekst koji postoji u nekom fileu i kopira ga u file koji koristi inlude funkciju. Include funkcija je korisna kada eli inlcludati vie stranica i kod izrade web-stranica . Sljedei tutorijal: Require funkcija

    PHP TUTORIJALI Require funkcija Require funkcija se koristi kad se hoe includati file u va php kod. Ali postoji ogromna razlika izmeu require i include funkcije: Kada includa file sa include funkcijom i PHP nemoe nai file vidjet e greku: <?php include("nepostojifile.php"); echo "Hello World!"; ?>

    Prikaz: Warning: main(nepostojifile.php): failed to open stream: No such file or directory in /poetna/imeStranice/imeFoldera/skripta.php on line 2 Warning: main(): Failed opening 'nepostojifile.php' for inclusion (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /poetna/imeStranice/imeFoldera/skripta.php on line 2 Hello World! Primjetili ste da se naa echo tvrdnja izvrila iako se pojavilo upozorenje, zbog toga to WARNING ne sprijeava php skriptu da se ona izvri. Ali, ako koristimo require funkciju, dobit emo sljedee: <?php require("nepostojifile.php");

    echo "Hello World!"; ?>

    Prikaz: Warning: main(nepostojifile.php): failed to open stream: No such file or directory in /poetna/imeStranice/imeFoldera/skripta.php on line 2 Fatal error: main(): Failed opening required 'nepostojifile.php' (include_path='.:/usr/lib/php:/usr/local/lib/php') in /poetna/imeStranice/imeFoldera/skripta.php on line 2 Echo tvrdnja se nije izvrila zato to se skripta nije izvrila nakon to je require funkcija vratila kao rezultat greku. Preporua se da se korisiti require funkcija umjesto include zbog toga da se vae skripte ne izvravaju ako neki vani fileovi nedostaju ili su krivo imenovani. Sljedei tutorijal: If petlja

    PHP TUTORIJALI IF petlja PHP petlja IF je jako slina petlji IF iz raznih drugih programskih jezika. Takoer, ta petlja je bitna za svako programiranje. Primjer: <?php $moje_ime = "Bond"; if ( $moje_ime == "Bond" ) { echo "Moje ime je Bond!<br />"; } echo ",James Bond"; ?> Rezultat: Moje ime je Bond! ,James Bond Takoer, u PHPu, kada usporeujete dvije varijable i elite provjeriti jesu li one jednake onda koristite = =

    U ovom sluaju, rezultat je bio istinit. Sada emo provjeriti ta e se dogoditi ako je rezultat te dvije usporedbe laan: <?php $moje_ime = "Zagor"; if ( $moje_ime == "Bond" ) { echo "Moje ime je Bond!<br />"; } echo ",James Bond"; ?>

    Rezultat: ,James Bond U ovom sluaju, varijabla Zagor nije bila jednaka varijabli Bond, pa zbog toga je izvren samo dio echo "Moje ime je Bond!"; Ako znate koristiti petlju IF pravilno, ona moe postati itekako vana u vaem programiranju. Sljedei tutorijal: If/Else petlje

    PHP TUTORIJALI IF/ELSE petlje If/else petlja je napredniji oblik iste IF petlje. Objasnit u vam kako radi IF/ELSE petlja: elite na svojoj stranici pitati korisnike jesu li zadovoljni sa izgledom stranice. Sa IF petljom je to jako jednostavno. Postavite dva pitanja: Zadovoljan sam i nisam zadovoljan. Ako odabere Zadovoljan sam proslijedite ga natrag stranicu, a ako odabere nisam zadovoljan proslijedite ga na stranicu (npr) prijedlozi. Najjednostavniji primjer if/else petlje: <?php $broj_jedan = 1; if ( $broj_jedan == 1 ) { echo "Ova tvrdnja je tocna"; } else { echo "Ova tvrdnja nije tocna";

    } ?>

    Rezultat: Ova tvrdnja je tocna U ovom sluaju, tvrdnja je bila tona. Sada emo napraviti primjer gdje tvrdnja nije tona: <?php $broj_jedan = 15; if ( $broj_jedan == 23 ) { echo "Ova tvrdnja je tocna"; } else { echo "Ova tvrdnja nije tocna"; } ?> Rezultat: Ova tvrdnja nije tocna Sljedei tutorijal: Elseif petlja

    PHP TUTORIJALI Elseif petlja Elseif petlja, za razliku od If/else petlje, je dobra kada se treba provjeriti vie od jednog uvjeta. Toj petlji mora prethoditi if petlja. Ako je rezultat if petlje neistinit, PHP e provjeriti elseif petlju. Ako je rezultat te petlje takoer neistinit, PHP e provjeriti, ako ih ima, sljedeu elseif petlju. Ako vie nema elseif petlji ,php e izbaciti rezultat zadan else petljom. Sada emo napraviti jedan osnovni primjer. elimo, na primjer, provjeriti jeli neki zaposlenik u nekoj tvrtki ef (nazvat emo ga Pero): <?php $zaposlenik = "Pero"; if($zaposlenik == "Stefica"){ echo "Dobro jutro mala"; } else { echo "Jutro";

    } ?> A ako smo htjeli takoer provjeriti jeli zaposlenik zaposlenik Pero ef moramo koristiti elseif petlju. <?php $zaposlenik = "Pero"; if($zaposlenik == "Stef"){ echo "Dobro jutro mala"; } elseif($zaposlenik == "Pero"){ echo "Dobro jutro efe!"; }else { echo "Jutro"; } ?>

    Rezultat: Dobro jutro efe! Sljedei tutorijal: Switch petlja

    PHP TUTORIJALI SWITCH petlja Sa switch petljom moete provjeriti jako puno uvjeta odjedanput. Switch petlja je puno bra, korisnija i jednostavnija od if petlje. Jedna switch petlja moe zamijeniti desetke if petlji. Switch petlja radi tako da uzme jednu varijablu i provjerava je sa svim dostupnim sluajevima. Primjer: <?php $vrijeme = "suncano"; echo "Vrijeme ce biti $vrijeme<br />"; switch ($vrijeme){ case "suncano": echo "Ponesi suncane naocale."; break; case "kisovito": echo "Ponesi kisobran!"; break;

    case "hladno": echo "Dobro se obuci"; break; } ?>

    Prikaz: Vrijeme ce biti suncano Ponesi suncane naocale. Takoer, dobra je ideja da napravite jedan zadani sluaj: Primjer: <?php $vrijeme = "maglovito"; echo "Vrijeme ce biti $vrijeme<br />"; switch ($vrijeme){ case "suncano": echo "Ponesi suncane naocale."; break; case "kisovito": echo "Ponesi kisobran!"; break; case "hladno": echo "Dobro se obuci"; break; default: echo "Cuvaj se!"; break; } ?> Rezultat: Vrijeme ce biti maglovito Cuvaj se! Sljedei tutorijal: PHP i HTML forme

    PHP TUTORIJALI

    Formulari Na web stranicama se moe esto vidjeti razne forme koje korisnik moe ispuniti, naprimjer kod registracije, online kupovanja.itd. Prvo to moramo napraviti kod ovakve vrste forme, gdje HTML forma alje podatke PHP stranici je, naravno HTML forma. Odmah u samome poetku morate znati da php razlikuje $varijabla od $Varijabla. Dakle na to morate pripaziti jer su to zapravo dvije sasvim razliite varijable. Pri definiranju varijable treba znati i da ona ne smije poinjati sa brojevima, iako ih smije sadravati. Krenimo od poetka. Kao to sam ve rekao u prethodnom dijelu da biste radili u php-u potrebno je predznanje osnova html-a. Sljedei kod je html forma u koju je potrebno unjeti ime i prezime. <form method="POST" action="obradi.php"> <input type="text" name="ime" size="20"> Ime <br /> <input type="text" name="prezime" size="20"> Prezime <br /> <input type="submit" value="Poalji" name="posalji"> </form>

    Dakle analizirajmo taj gore kod. U prvoj liniji vidite method=POST, taj dio koda govori kako e se podatci nformulara slati skripti, osim ove metode postoji i GET metoda. Razlika je u tome to pri POST metodi korisnik ne vidi to formular zapravo alje skripti, ta metoda je sigurnija. U nastavku prve linije se nalazi action=obradi.php, taj dio govori formularu kojem fajlu da se alju podatci iz formulara na obradu. Ovaj ostatak je jasan, tu se nalazi kod za polja koja treba popuniti. Ovaj gore kod spremite kao forma.htm Sada napravite novi fajl i nazovite ga obradi.php. U taj fajl piite sljedei kod: <?php $ime = $_POST[ime]; $prezime = $_POST[prezime]; Echo "Vae ime je $ime, a prezivate se $prezime ."; ?>

    Da analiziramo i ovo. Prva linija varijabli $ime daje vrijednost polja ime iz formulara. Ime polja smo zadali u formularu u dijelu name=ime. Ista stvar je i u drugoj liniji. Trea linija koda ispisuje reenicu sa

    varijablama na odgovarajuim mjestima. Sada u browser upisite http://localhost/forma.htm i isprobajte skriptu. U nastavku emo napisati jo jedan jednostavan primjer pomou formi. Napraviti emo jednostavnu aplikaciju koja e zbrojiti dva broja. Dakle imamo ovakav formular: <form method="POST" action="zbroji.php"> <input type="text" name="broj1" size="20"> broj1 <br /> <input type="text" name="broj2" size="20"> broj2 <br /> <input type="submit" value="ZBROJI" name="zbroji"> </form>

    Spremimo to kao zbrajanje.htm Sada kao to se iz formulara vidi treba nam skripta koja e zbrojiti brojeve koje unesemo, fajl se zove zbroji.php, a kod bi izgledao ovako: <?php $broj1 = $_POST[broj1]; $broj2 = $_POST[broj2]; $zbroj = $broj1+broj2; Echo "Rezultat je: $zbroj"; ?> Dakle prve dvije linije su jasne jer sam ih prethodno ve objasnio. Jedino ova trea linija je neto novo. Dakle tu varijabli $zbroj dajemo vrijednost $broj1+$broj2. Ona zbraja ta dva broja, znai zbroj tih brojeva je njezina vrijednost. U nastavku echo ispisiuje rezultat zbrajanja. Osim zbrajanja moete staviti bilo koju drugu matematiku operaciju. Ova skripta naravno ima nedostataka, na primjer to bi se dogodilo da umjesto broja unesete slova. Tada bi skripta ispisala da je rezultat 0, jer brojeva nema. Evo sada jednog jednostavnog primjera pizzerije. Napravit emo formu i spremiti ju u narudzba.html Kod narudzba.html: <html> <body> <b>Pizzerija kod Debele babe</b> <form> <select>

    <option>mala pizza</option> <option>srednja pizza</option> <option>velika pizza</option> </select> Kolicina: <input type="text" /> <input type="submit" /> </form> </body> </html> Ovo emo spremiti pod narudzba.html Prikaz:

    Ali mi elimo da naa HTML forma odredi PHP stranicu kojoj emo poslati informacije. Naravno, koristiti emo metodu POST. Kod narudbe.html: <html> <body> <b>Pizzerija kod Debele babe</b> <form action="procesiranje.php" method="post"> <select name="velicina"> <option>mala pizza</option> <option>srednja pizza</option> <option>velika pizza</option> </select> Kolicina: <input name="kolicina" type="text" /> <input type="submit" /> </form> </body> </html> Sada emo napraviti procesiranje.php koji e obraditi podatke. <html> <body> <?php $kolicina = $_POST['kolicina']; $velicina = $_POST['velicina']; echo "Vi ste narucili ". $kolicina . " " . $velicina . ".<br

    />"; echo "Dodite nam opet!"; ?> </body> </html>

    Ako netko odabere npr: 5 i malu pizzu rezultat e biti: Vi ste narucili 5 mala pizza. Dodite nam opet!

    Napomena: rezultat izgleda kao da ga je rekao, tj. pisao indijanac. Taj problem ostavljam na vama da ga rijeite kako god vam se svia! Nadam se da vam je jasnije koritenje formulara, malo sada sa ovime to smo nauili isprobavajte. Pokuajte staviti vie polja u formular. Ve smislite neto.

    Sljedei tutorijal: Operatori

    PHP TUTORIJALI PHP operatori Operatori se koriste da upravljaju ili izvode operacije na varijablama i vrijednostima. Kako je puno operatora koji se koriste u PHP, oni su svrstani u sljedee kategorije: Pridruujui operatori (Assignment Operators) Matematiki (aritmetiki) operatori (Arithmetic Operators) Usporeivajui operatori (Comparison Operators) Znakovni operatori (String Operators) Kombinirani matematiki i pridruujui operatori Pridruujui operatori -koriste se da bi izjednaili dvije varijable ili da izjednae vrijednost jedne varijable sa vrijednosti druge varijable. -takva pridruivanja obavljamo sa znakom jednakosti = Primjer:

    $prva_varijabla = 9; $druga_varijabla = $prva_varijabla Sada obadvije varijable sadre vrijednost 9. Matematiki operatori Operator Znaenje + zbrajanje - oduzimanje * mnoenje / dijeljenje % ostatak Kod: <?php $zbrajanje = 2 + 4; $oduzimanje = 6 - 2; $mnozenje = 5 * 3; $dijeljenje = 15 / 3; $ostatak = 5 % 2; echo "zbroji: 2 + 4 = ".$zbrajanje."<br />"; echo "oduzmi: 6 - 2 = ".$oduzimanje."<br />"; echo "pomnozi: 5 * 3 = ".$mnozenje."<br />"; echo "podijeli: 15 / 3 = ".$dijeljenje."<br />"; echo "izracunaj ostatak: 5 % 2 = ".$ostatak."; ?>

    Prikaz: zbroji: 2 + 4 = 6 oduzmi: 6 - 2 = 4 pomnozi: 5 * 3 = 15 podijeli: 15 / 3 = 5 izracunaj ostatak: 5 % 2 = 1 Usporeivajui operatori -koriste se da bi provjerili odnos izmeu varijabli i/ili vrijednosti. Imaju dva rezultata :true i false. Ovo su najvaniji u PHP-u: $a = 1; $b = 2; Operator Znaenje Primjer Rezultat == jednako $a == $b false

    === apsolutno jednako $a===$a true != nije jednako $a != $b true < manje od $a < $b true > vee od $a > $b false <= manje ili jednako od $a <= $b true >= vee ili jednako od $a >= $b false Znakovni operatori -toka "." se koristi da bi se spojila dva stringa Kod: <?php $prvi_string = "Bok"; $drugi_string = " stari"; $novi_string = $prvi_string . $drugi_string; echo $novi_string . "!"; ?> Prikaz: Bok stari! Kombinirani matematiki i pridruujui operatori U programiranju ete vrlo esto naii na potrebu da poveate varijablu za neki odreeni iznos. Najjednostavniji primjer je broja. Recimo da elite poveavati broja za jedan. $brojac = $brojac + 1; Ali, krae to moete napraviti ovako: $brojac += 1; Ovakav operator e napraviti isto kao i ovaj proli. Jedini manjak ovog novog operatora je da smanjuje itljivost koda programerima koji nisu nauili na takav operator. Ovo su primjeri najpoznatijih operatora:

    Operator Znaenje Primjer Drugi nain: += plus jednako $x += 2; x = $x + 2; -= minus jednako $x -= 4; x = $x - 4; *= mnoenje jednako $x *= 3; x = $x * 3; /= dijeljenje jednako $x /= 2; x = $x / 2; %= ostatak jednako $x %= 5; x = $x % 5; .= ulanena izjednaavanja $moj_string.="bok";

    $moj_string = $moj_string."bok" Prije/Poslije-poveanje i Prije/Poslije-smanjenje Postoji i jo krai nain za dodavanje ili oduzimanje 1 od varijable. Da dodamo jedan varijabli koristimo operator ++ $x++; ovo je jednako $x += 1; ili $x = $x + 1; Ako elimo oduzeti jedan od varijable koristimo -- operator: $x--; ovo je jednako $x -= 1; ili $x = $x - 1; Takoer, moemo odrediti elimo li uveati varijeblu za jedan prije nego to se linija koda izvri ili nakon njezinog izvravanja: Kod: <?php $x = 1; echo "vrijednost x sa poslije-uvecanja = " . $x++; echo "<br /> vrijednost x poslije poslije-uvecanja je " . $x; $x = 1; echo "<br />vrijednost x sa prije-uvecanja = " . ++$x; echo "<br /> vrijednost x poslije prije-uvecanja je" . $x; ?> Prikaz: vrijednost x sa poslije-uvecanja = 1 vrijednost x poslije poslije-uvecanja je = 2 vrijednost x sa prije-uvecanja = 2 vrijednost x poslije prije-uvecanja je = 2 Sljedei tutorijal: Arrays

    PHP TUTORIJALI Arrays Sa arrayima moemo spremiti vie vrijednosti u jednu varijablu. Numeriko indexirani array Ako elimo, npr. spremiti vie imena u jednu varijablu, tako da poslije nemoramo pozivati svako ime sa svojom zasebnom varijablom, to emo napraviti ovako: $ime_array[0] = "Gogy"; $ime_array[1] = "Leviathan";

    Koristili smo key/value strukturu arraya: $array[key] = value; Sada ako elimo iskoristiti tu varijablu to emo napraviti ovako: echo "Tko su face?" . $ime_array[0] . " & " . $ime_array[1];

    Prikaz: Tko su face? Gogy & Leviathan Pridrueni arrayi U pridruenim arrayima klju je pridruen vrijednosti: $godine["Gogy"] = 18; $godine["Leviathan"] = 16; echo "Gogy ima " . $godine["Gogy"] . "<br />"; echo "Leviathan ima " . $godine["Leviathan"];

    Sljedei tutorijal: While loop

    PHP TUTORIJALI While loop Loop koristimo kada trebamo neto ponavljati dok se ne zadovolji neki uvjet i dok se neki zadatak ne izvri. Pogledajmo primjer jednog loopa: <?php $broj = 1; while($broj<=50) { echo "Tutorijali.Net"; $broj++; } ?> Dakle varijabli $broj smo dodali vrijednost 1. Pomou while smo definirali da se ponavlja "Tutorijali.Net" sve dok je varijabla $broj manja ili jednaka broju 50. Pomou $broj++; smo napravili da se nakon ispisa vrijednost varijable $broj povea za 1. I tako ide sve do broja 50. Do... While Evo jednostavnog primjera za do...while. <?php $broj = 1; do { echo "Ispisuje se broj $broj <br />"; $broj++; } while ($broj > 100 && < 600 ); ?>

    While je vrlo esto koritena stvar kod itanja podataka iz baze pa bi bilo dobro da to dobro nauite. Sljedei tutorijal: Upravljanje datotekama PHP-om: Uvod

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: UVOD

    Stvaranje, editiranje, otvaranje i brisanje datoteka pomou php-a je osnova svakog veeg ozbiljnog programiranja. Ovi sljedei tutorijali e vas nauiti gotovo svemmu to trebate znati ako elite manipulirati datotekama pomou PHP-a. Upozorenje: Kada manipulirate datotekama php-om morate biti vrlo oprezni zato to moete napraviti veliku tetu ako napravite neto krivo. Uobiajene greke su: editiranje pogrenih datoteka, stvaranje smea na vaem disku i sluajno brisanje sadraja datoteka ili cijelih datoteka.

    Sljedei tutorijal: Stvaranje datoteke

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datoteka PHP-om: stvaranje datoteke Sada emo nauiti kako stvoriti datoteku koristei PHP. Vano: -u php-u datoteke se stvaraju istom komandom koja se koristi i za otvaranje datoteka! Funkcija za stvaranje datoteka se zove fopen. Ako naredimo php-u da otvori datoteku koja ne postoji on e je stvoriti. Ako takva datoteka postoji, php e je otvoriti bez stvaranja nove. Fopen funkcija mora sadravati dvije vane informacije: moramo joj dati ime datoteke koju emo otvoriti/stvoriti i moramo joj rei to emo raditi s tom datotekom (primjer: itati emo iz nje). Kod: <?php $imedatoteke = "test.txt";

    $upravljanjedatoteke = fopen($imedatoteke, 'w') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); fclose($upravljanjedatoteke); ?> -moramo rei php-u da emo pisati u datoteku, inae php nee stvoriti novu datoteku. Datoteka test.txt bi trebala biti stvorena u istom direktoriju u kojem se nalazi ovaj kod. PHP e vidjeti da datoteka test.txt ne postoji i stvoriti e novu nakon to se ovaj kod pokrene. Sada emo objasniti svaku liniju koda: $imedatoteke = "test.txt"; Ovdje smo odredili ime datoteke i spremili ga u varijablu $imedatoteke $upravljanjedatoteke = fopen($imedatoteke, 'w') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); Ovaj linija koda ima dva dijela: prvi se sastoji od funkcije fopen i njoj smo dali dva argumenta: ime datoteke i rekli smo php-u da elimo pisati sa slovom W. Drugi, fopen funkcija vraa file handle(upravlja datoteke) koji nam doputa da manipuliramo sa datotekom. Spremili smo upravlja datoteke u varijablu $upravljanjedatoteke. fclose($upravljanjedatoteke); S ovim zatvaramo datoteku koju smo otvorili. Vano! Ako pokuavate pokrenuti ovaj program i on vam stalno javlja greku provjerite jeste li dopustili vaem PHP-u da zapisuje informacije na disk. Ovaj problem se najee rjeava ako uz pomo FTP programa izvrimo komandu CHMOD.

    Sljedei tutorijal: Otvaranje

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Otvaranje datoteka U ovoj emo lekciji nauiti razliite naine otvaranja datoteke.

    Osnovni naini: itaj: 'r' -otvara datoteku samo za itanje. pii: 'w' -otvara datoteku samo za pisanje. Ako ita zapiete u datoteku prijanji podaci e biti izbrisani i poet ete pisati na poetku datoteke. nadopisivanje: 'a' -otvara datoteku samo za pisanje, ali prijanje informacije u datoteci su sauvane i poet ete pisati na kraju datoteke. -file pointer (pokaziva u datoteci) nain na koji PHP zapamuje lokaciju u datoteci. Kada otvorite datoteku samo za itanje ili samo za pisanje pokaziva se nalazi na poetku datoteke. Ali, kada otvorite datoteku za nadopisivanje, pokaziva se nalazi na kraju datoteke. Napredni naini: Takoer, postoje naini u kojima moete dopustiti itanje i pisanje. Ovo najee postiemo stavljanjem znaka + pored znaka koji nam govori to elimo napraviti s datotekom. itaj/Pii: 'r+' -otvara datoteku tako da moemo itati iz nje i pisati u nju. Pokaziva se nalazi na poetku datoteke. Pii/itaj: 'w+' -isti nain kao i r+ samo to ovaj nain brie sve informacije u datoteci kada je ona otvorena. nadopisivanje: 'a+' -isti nain kao i r+, samo to se pokaziva nalazi na kraju datoteke. Obrazac (forma) za otvaranje datoteke: <?php $imedatoteke = "test.txt"; $ud = fopen($imedatoteke, 'X') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); fclose($ud); ?>

    Zamijenite X sa r,w,a ovisi o tome to elite raditi sa datotekom.

    Sljedei tutorijal: Zatvaranje datoteke

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Zatvaranje datoteke U ovom emo tutorijalu se upoznati sa time kako zatvoriti datoteku. U PHP-u nije potrebno zatovriti sve datoteke nakon to ste ih koristili zato to e server zatvoriti sve datoteke kada se izvri PHP kod. Ipak, programer moe sluajno pogrijeiti (npr. editirati datoteku koju smo zaboravili zatvoriti). Za zatvaranje datoteke koristimo funkciju fclose: Kod: <?php $imedatoteke = "test.txt"; $ud = fopen($imedatoteke, 'w') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); fclose($ud); ?> Funkcija fclose zahtijeva upravlja datoteke koju elimo zatvoriti. Kada zatvorimo datoteku nemogue ju je itati, pisati ili nadodati u nju osim ako je ponovno ne otvorimo sa fopen funkcijom.

    Sljedei tutorijal: Pisanje u datoteku

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Pisanje u datoteku U ovom emo tutorijalu nauiti kako pisati u datoteku. Funkcija kojom piemo se zove fwrite: Prvi korak je otvaranje nae test datoteke funkcijom fopen. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'w'); ?> Sa php-om moemo pisati u bilo koju datoteku. Funkciji fwrite moramo dati upravlja datotekom

    i ime datoteke u koju emo pisati. Sada emo napisati par imena u nau test datoteku. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'w') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); $podaci = "Gogy\n"; fwrite($ud, $podaci); $podaci = "&\n"; fwrite($ud, $podaci); $podaci = "Leviathan\n"; fwrite($ud, $podaci); $podaci = "su face\n"; fwrite($ud, $podaci); fclose($ud); ?> Varijabla $ud sadrava upravlja datotekom test.txt. Napisali smo u datoteku test.txt etiri puta. Ako bi sada otvarali datoteku test.txt njen bi sadraj izgledao ovako: Gogy & Leviathan su face Pisanje preko sadraja: Sada kada test.txt sadri neki podatak moemo demonstrirati to se dogaa kada otvorite postojeu datoteku za pisanje. Svi podaci koje je datoteka sadravala e biti izbrisani i vi dobijate praznu datoteku. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'w') or die("datoteka se nemoze otvoriti"); $podaci = "tutorijal.net team\n"; fwrite($ud, $podaci); fclose($ud); ?>

    Ako sada otvorite test.txt vidjet ete da je prijanji tekst nestao i da datoteka sadri samo podatke koje smo upisali: Tutorijal.net team

    Sljedei tutorijal: itanje iz datoteke

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: itanje iz datoteke Sada emo nauiti kako itati informacije iz datoteka. Prije nego to moemo itati informacije iz datoteka moramo ih otvoriti za itanje funkcijom fopen: Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'r'); ?> PHP skripta kojom piete mora biti u istom direktoriju kao i test.txt datoteka koju smo stvorili u prijanjim lekcijama. Sadraj test.txt: Tutorijal.net team Sada moemo itati iz te datoteke. Koristiti emo se funkcijom fread. Fread funkciji moramo dati upravlja datotekom i moramo joj rei koliko podataka u bytima treba proitati. Jedan znak zauzima jedan byte. Primjer: <?php $mojadatoteka = "File.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'r'); $podaci = fread($ud, 9); fclose($ud);

    echo $podaci; ?> Prikaz: Tutorijal Ako smo htjeli proitati sve podatke iz datoteke, onda moramo imati tonu veliinu datoteke. Za to e nam trebati filesize funkcija. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'r'); $podaci = fread($ud, filesize($mojadatoteka)); fclose($ud);echo $podaci; ?>

    Prikaz: Tutorijal.net team

    Sada su svi podaci iz test.txt spremljeni u varijablu $podaci. Takoer, moete itati samo liniju podataka iz datoteke sa gets funkcijom. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'r'); $podaci = fgets($ud); fclose($ud); echo $podaci; ?>

    Ovo funkcija vam moda zatreba ali nije esta. Takoer, naa datoteka nema vie od 1 linije podataka tako da se niti nemoe vidjeti stvarna namjena ove funkcije. Napiite za vjebu jo par redaka u datoteku i probajte onda ovu funkciju.

    Sljedei tutorijal: Brisanje datoteka

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: brisanje datoteka Sada emo nauiti izbrisati datoteku. To se radi sa funkcijom unlink: Prvo, morate biti sigurni da datoteka koju elite brisati nije otvorena. Ako je zatvorite je sa fclose: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'w') or die("Datoteku nije moguce otvoriti"); fclose($ud); ?> Sada ako elimo izbrisati test.txt samo pokrenemo PHP skriptu koja se nalazi u istom direktoriju kao i datoteka. Funkcija unlink zahtjeva jedino ime datoteke za brisanje: Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; unlink($mojadatoteka); ?> Datoteka test.txt je sada izbrisana. Upozorenje! Pazite kada elite brisati datoteke da izbriete pravu datoteku da bi izbjegli probleme.

    Sljedei tutorijal: Nadodavanje u datoteku

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Nadodavanje u datoteku Do sada smo nauili pisati u datoteku na taj nain da su svi prijanji podaci iz datoteke bili izbrisani. Ako elimo nadopisati neto u datoteku bez gubitka prijanjih podataka onda moramo otvoriti datoteku u append modu (modu za nadodavanje). Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'a'); ?> Ako elimo sada pisati u datoteku poet emo pisati na kraju datoteke. Koristiti emo datoteku test.txt koju smo ve stvorili prije. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'a') or die("Datoteku nije moguce otvoriti"); $podaci = "Tralalala\n"; fwrite($ud, $podaci); fclose($ud); ?> Sadraj datoteke test.txt bi sada trebao izgledati ovako: Tutorijal.net team Tralalala

    Sljedei tutorijal: Skraivanje datoteke

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Skraivanje datoteke

    Ve smo spomenuli da kada otvorite datoteku za pisanje sa parametrom W da se svi podaci izvriu unutar te datoteke. Ovo se jo naziva i skraivanje datoteke. Da izbriemo sve podatke iz test.txt moramo otvoriti datoteku u normalnom nainu za pisanje. Svi podaci unutar datoteke e biti izgubljeni. Kod: <?php $mojadatoteka = "test.txt"; $ud = fopen($mojadatoteka, 'w'); fclose($ud); ?> Zato koristiti? Ovo se najee koristi na datotekama koje sadre podatke koji e se koristiti samo kratko vrijeme prije nego to e biti zamijenjeni. Ovakve datoteke se najee zovu temporary files (privremene datoteke).

    Sljedei tutorijal: Uploadanje datoteke

    PHP TUTORIJALI Upravljanje datotekama PHP-om: Upload U ovom tutorijalu emo nauiti kako pomou PHP uploadati datoteke na va server. Omoguavanje uploada na va server je rizian posao jer ste s time omoguili da se zarazite ili prenesete zarazu gotovo svakog ikad napisanog crva/virusa. Prvi korak je pravljenje HTML forme. Kod: <form enctype="multipart/form-data" action="dizanje.php" method="POST"> <input type="hidden" name="MAX_velicina_datoteke" value="100000" />

    Odaberite datoteku za upload: <input name="uploadedfile" type="file" /><br /> <input type="submit" value="Upload" /> </form> Objanjenja: enctype="multipart/form-data" -vano za PHP datoteku koju emo stvoriti. action="dizanje.php" - ime PHP datoteke koju emo stvoriti method="POST" - ovime govorimo Internet pregledniku da emo poslati informacije na server koristei POST. input type="hidden" name=" MAX_velicina_datoteke" - s ovime ograniavamo maksimalnu veliinu datoteke u bytovima. input name="uploadedfile" - uploadedfile je nain na koji emo nai datoteku u naoj PHP skripti. Spremite ovu formu u datoteku dizanje.html. Sada emo napraviti PHP skriptu koja e upravljati uploadima. Na nain da e ih primiti ili odbiti. Dizanje.php Kada je datoteka dizanje.php izvrena, uploadana datoteka postoji u privremenom prostoru na serveru, i ako je ne maknemo datoteka e biti unitena. Uploadanu datoteku emo prebaciti sa funkcijom $_FILES. funkcija $_FILES sprema sve informacije o datotekama. Ovoj funkciji moramo dati dva elementa: uploadedfile - uploadedfile sa ovim emo rei $_FILES s kojom emo se datotekom igrati. $_FILES['uploadedfile']['name'] - name sadri originalni put do datoteke. $_FILES['uploadedfile']['tmp_name'] - tmp_name sadri put do privremenih datoteka koje su na serveru. Kod: // mjesto gdje ce datoteka biti spremljena $target_path = "uploadi/"; /* Dodaje originalno ime datoteci u put do datoteke "uploadi/imedatoteke.ekstenzija" */ $target_path = $target_path . basename( $_FILES['uploadedfile']['name']);

    // sa ovime emo doi do privremene datoteke. $_FILES['uploadedfile']['tmp_name']; Vano: morat ete stvoriti direktorij u direktoriju gdje se dizanje.php nalazi i nazvati ga uploadi jer emo tamo spremati sve datoteke. Sve to sada moramo napraviti je pozvati move_uploaded_file funkciju i PHP e napraviti svoje. Ova funkcija mora znati sljedee: -put do privremene datoteke -put do gdje e prebaciti privremenu datoteku Kod: $target_path = "uploadi/"; $target_path = $target_path . basename( $_FILES['uploadedfile']['name']); if(move_uploaded_file($_FILES['uploadedfile']['tmp_name'], $target_path)) { echo "Datoteka ". basename( $_FILES['uploadedfile']['name']). " je uspijesno pohranjena"; } else{ echo "Datoteka se nije mogla pohraniti na server."; }

    VANO!!! Ova skripta sadri par linija koda i napravljena je samo za potreba uenja osnova upload funkcije te zbog toga ne preporuamo stavljati ju na web stranicu zato to nije sigurna. Sljedei tutorijal: Praznjenje varijabli i upita PHP TUTORIJALI Pranjenje varijabli i upita Sve varijable se uitvaju u memoriju servera te je poeljno te varijable isprazniti kako bi bilo vie prostora za druge naredbe i varijable. Iako to nije obavezno, pranjenje varijabli i mysql upita pridonosi brzini izvoenja naredbi te oslobaanje memorije servera. Kad se memorija servera napuni, dolazi do "pada" servera to nije ba poeljno. Varijable i upiti se prazne poslje izvoenja ili koritenja, tj. na kraju stranice. Ako varijablu ili upit ispraznite prije izvoenja ona vie nama uinka, tj. ne postoji pa dolazi do prekida ispisa ili gubitak podataka. Pranjenje varijabli: unset($varijabla)

    <?php //prvi primjer $a = "ovo je nakakva txt varijabla"; echo $a; unset($a); //drugi primjer $a = "5"; $b = "2"; $c = "3"; $d=$a+$b+$c; unset($a, $b, $c, $d); ?> Pranjenje upita: mysql_free_result($varijabla) <?php include("konekcija.php"); //konekcija na bazu $ime="Damir"; $a = mysql_query("SELECT FROM tablica ORDER by ID ASC"); while($redak = mysql_fetch_array($a)){ //ispis iz baze echo "Bok $ime, ti se preziva $redak[prezime]"; } mysql_free_result($a); unset($redak); unset($ime); ?> Pranjenje upita: mysql_close($varijabla) Ponekad je dobro i ugasiti vezu na bazu na kraju stranice jer iako se automatski veza gasi nakon zavretka skripte, moe se pojaviti greka pa se veza ne ugasi. <?php $a = mysql_connect(localhost, user, lozinka); mysql_select_db(baza); //neke naredbe mysql_close($a); ?>

    You might also like