I I

uspgeq\l
Cxlmrxfl{Ha onhnxe ,{nop xa Vur Cgusdaaatu: I/I;ircrwryT 3a cyBpeMeHy nonr'rjecr (pannje I4ncrutyr 3a xr{cropujy pagr*rvroD fioKpera Xpaarcxe) 14 flocrage @ong ga tt3AaBal$e 36oprrma ,,ABop Ha ytot" Hor My3eja 3aBJd.raj PedamtujcKu od6op: IIyKoBlrI.rK Agaru ,{;rna;ro, npo*. qp Itrerap ,{ypuan, nyxoarenepa;r-uajop Ayuran Jar:/:ptlh' nr,rx Mr,r.ras J. typllh,

l@
nap Anre Mr.nunoauh,

npo6.

Mr'rnan K.nagaP,
EyKoBH K Ay-

I4rr>K. CraMo Pajurzh,

'ian cno.rsenosua, i-ti!-iT!-o'T$@i,

up Jaxxo Bact4Jbe-

nrh Crpyvtu gpedtuuu: npo$. lp Mr4pa Korap-Arulrrprjesrh, npo&. Ap Ceelosap Il,rsala, npo$. Eorgan CBlfiroroc,AP tsyPo 3arega.lro
laaettu gpedttttx: Mra;re Joxa, ny6.nuq.r,rct, 6raaurlr napognra 3acryrrHlzK Cexperap pedarc4uje: Mu;ra:r II. Trarulvra, HacrasHr4r Jluxoeuu u rexHulrKu gPeduux: AnQpeg IIa;r, 4usajnep r{ cJIlKap, y caPaAI+r{ca MrIoAParoM JepeMrzheMu Epaurou MrarPecxlru Jlexroptt: )Knnxo 9y;re, Mrlan KlagaP

KopeKroW: JoBaHKaflerponuh r Pagojra Japr{h-Ml4JoureBr'rh feozpaficxe xapre: llux<. reorpa$rje Eox<rgap <De;lg6ayep Illraunapuja: 3aBqA, BeorpaAoKn r,I3Aaaa.rKo-rPa+J,r'{KI,r BeorpaA, Ey.reap BojBoAe Mr'Irr4ha 1? Hacnoena crpana: Al$pe4 IIa;t

ibotozpa$uj a Ha HacJloa\oi crpaHu: Fytqo;r$ Ipmh, flrop r.ra Vnu, 1990. roAr,Ga

2 )
7 at.
C'

< ' -r \. !

-,x

$RCEGoY1I*O

AEopcKr{ Kpaj y BatInjn 1991.

Caoeo qafraoqy
:Hauut, cImcKa u xpearcr<a, Huje g Ilpoutnet deopcKo,t xpai! Ha npazy 21. croteha uenpoaasatt sudon odeojetn od caexo,ntnee cadatuTbocru coqujafiG, noJrurtryKe, eKorroJtc^e, xgnrgwe, Textrc)noraKe Tunr eKoJlou,rKe.Cee urro je g xana od nanraeujexa je g uauet 6ufty. y Harna cg nuroJnu u opdoeuru Kpajonn4u, npedan+a u nturosu, erpent+e u nnaeenta ue6o, sjery A geujet 6one cgrp., aexrbo n cejernocru, ngdcrcocru u ucrlrH:u, Ilped aota je, dpazu luraoUu, g s6opxurg padoea posauturoz re. aro., onceza u cadFncaja, pa3Jrurlnoz urrrepeca u doceza, oxruaJbeH EeJa!:ta duo npotu,nxru daopcteoz rpja u zajedmttxe cgddune iLeooaux ngdu od npedc,noeena<oz do6a do llt'tuux daua, xt+uza oKpeHgra, dodyute, tulrgJtlt efE .eHutta' alu c raxo oonuroeaHu cadpxrcdjuia da y runa lre calo da orxyrueato ttrnaDrru u dgxoeuu ceujer naute dauaufite g6uJbe Heao peggJlTarlr.J#r coUujaLrlux, eKoHo!.tcKux, noJlurltr1cn:x, xlJ.crowjcnJx, zeoJlourK'ux, eKoJtoutlatx u dpgzltx ucrTxtTrcuaaha tasupe.no 69dyhtacr, u Hrnag u rloltoJbel$a u.ro he 6uoJlourrcorr teg.mtrxouthy usa nac dohu. 36optam je us e ,tacrojdl+,a, san*rercz g WHg j*en 1988. zoduue, da ce orpure od sadopaaa deopcra npolnJlocr u da ce AcqLoc HentnrcrowjacuJr' co4ujo.JrLlut, TnJnrrlttlsr u e&o1$rtclcuJ't w3no31tila 3602 Ko j1rx ie urdgcrpujarnrsar$$o, gp6axusa4ujot. u deazpaptsa4ujo.u deopcxu rcpaj ocrao nocrpau4e dpguneeno-enolto.t'rclcux rorcoaa, go6,ttu,+u nTmaa cauxa o oeoj zeonoJuurlllwr! eotntoj o6tanu. Ilonn4aj je 6u.na u oKpArHd ucntua da je g odnug ua 7937.

zaduny, xad je g deopoton cpesg (xorapg) xaajeno 26.579 xcurerba (Cp6a - 24.453, Xpeara 7.696 u ocraLrux z.at+Ltot1{utvocru 430) ner decer.neha noro oeoj xpaj denozpa$acu zoroeo TtpenoJloaJbeH, jep je xa ucron npoctopy od 505 Lm' 6u.no g rceny catto 76.307 craH.aelnrKa (CpOa - 74.542,Xpeara - 1.525 u 240 ocra.rrux HE4ln rnJlHocru). IloceSat je, nat, noru1.4aj 6uJn cxaali.at,e da y caepe,xeuo* dpgureeuot u pezltoHt rLHoJtr fxt3guTltg Hefia Hu ! gJlcoi Hu g ulupo j 3ajedHut6u cgeurrrHux tqtocropa rta da cgaul &H rrpocrop uuje uu deopctcu xpaj (,,69ynrc Xpgalw4e'), cnjeutreu ua 45,07 creneHg cjeeepxe (H) zeozpaFcxe ruqnne u Ha 16,7 crgnbA ufrorHe (E) zeozpaScxe dgmnne. Padoeu y s6opttttxg, yncnopefiexu no reJnarcru"u u xpoHononrKuJt xpurepruju,ua, ne catto da cg 1pojuoutftg nodaraxa, nerodoaozujott uagtue o6pade, os1uJbnoutftg tajon cy lbllxoau agrory daeant ay doee o xucropttozp$ctctt #, coVuoJtontKrui, erHoJrourKuir, KAarypoJtollrflLu. u dpgzu,* Senonanuta !,aop u bezoee o6o.xuUeH.a rE.s7i1ru xoute rulgrHe &ufJlu Hezo cy cuzgptut oa$aa sa 6ydgha ucrry2suaa*a drcad xeorrcpueewx eudoea xueora *gdu oaoz xpaja g epe.neurxoi oKoJtru4u Loia ceAe do uajcrapttjttx ape eru. Kpexere nu c HaKaHori.da g sdopnurcg uafierc oHo rrtro ,rucre 3Hanx! o deopctao'l KpajA, r&da eoc nehe usxeejepunt. Hedocrance xojux saarzgpto u a ucftpa.aur he.uo nrcpehu JtTrr ttr ce da ntoxupnan nodgxear He ocraHe Ha oeoi rct+usu rcoja-donoctt tuejecxo csjerno rloaoz cd.sHAtbA U H40e. ABop Ha yI{ , 15. oKm6pa 1990, roA,rHe.

Pedampjcrcu od6op

Caapxaj

cJroBo q rAorlv Adolf MaliC Fizidko-geografska i ljerjs -

OB'4Jb T(JA .qBOPCKOT KPAJA _ socijalno-geografska obi-

Pavao vukoui' Dioba kuinih zadruga u drugoj polovini 19. stoljeda i druge gospodarske prilike Dvora i okoline Drdgutin PoaliEeuit Dvor i okolica u drugoj polovini 19, stoljeda do prvog

169 1?6

JIUka Mapuh PyAIIo 6naro TproBcKe rope Dean Bolkovi.C Mineralne sirovine Mir a Kotar - Dimitrii eviA Rudarstvo i talioniaarstvo Iuo Maroeui Prostorni razvitak Dvora STANOVNISTVO Ante Milinoltie
Od davnina. Migraciie. Naseliavanje srpskog stanovniStva Agneza Szabo StanovnGwo upravnog kotara frvor u 19. stoljeiu Caerogop Burr.{uh craHoBHr4urrBo y 20. Bt{jeKy IIPI4BPEAHA, _ BIJECT IIOJI'ITTqKA 'I PATHA NO-

Igor Karaman Stanovnistvo i privreda od razvojaienja svjetskog rata (1881-tg14) Creeau C. Carrryquia ABopaIIr y BerersAajnfiqKoM rtHe, npoqecy

lttt

1909. ro-

Muie Ejendid4 Ha 6ojr4urrr,rMa IIpBor cBjerc(or

para -

IZMEDU DVA SVJETSKA RATA _ Mird Kolsr-D nitriieuit Ekonomski razvitak 1918. do 1929, -

2T4 214

Mu4afl BAft,eafuoauh. Cpe3 ABop y cacraBy BpOacKeoaHoBrre (1929_lo4i t Mu^atr Bgl,raHoeult nontrtr.rKJ.t oAHoct! y BpnjeMe napJraMeHTapqr{x r6opa 1938. roAhHe :- Parro Koa@reauh CeJba.rKo Kono Mup a Ko nap - Au.,/ntr puj ee utu CpncKo AplrErrBo,,IIpriBpeAHrrK"

A.ne*cafldap,4yp.I'rot Ilprnor 3a peKoHcrpyKqrjy Aflre Munu oauh rryAoBrurre MroqeHc(o Milan Kruhek Stari gradovi Iltdn Mirnik: Kovnica novca i feudalni u

HajpaHr-rje noBrljecrt fop'4 rKe -

,{3 cera posjedi

Hutcorta JI. loheua Apyra clrlcKa 3eMJEopaAHxrrKa 3a,qpyra y JaBopr6y (1929- 1941.) Btrmkucl4e f JruaopuieBuh nortr[.rKe srpatrKe r4 cpncKo-xpBarcKn (1918-1941.) oArroct

Gvozdanskom

113

Aubsruie Jor.a KoMym,rc{rqKa Mite J oka Dvorska

je3rpa

277

AHre Mutunoauh. Ha yAapy rypcEe eKcnaH3rje Mutat B.laduh O6aBe3e '' xorBor ABopcKnx KpajuruHnKa Mirko Valenti Stanovnistvo u posljednjoj etapi povijesti -

panorama

282 292

OJ, SLOBODO, SELE, GRANI ... I Lguian CfuoJbe\osuh lgutofl J ad:d.dpufr Kot{Fnquja HapoAnor ycraHKa nupo 3are3a,'Lo Pa3Boj 14 paA KIIJ r oprasa sapoaHe BJracrr{. tlepKe3oBa.trr{ naprr3aHcKr{ oApeA -

Vojne

kr4ine Iuica Colec DruEtveni iivot

(1800-1881) 161

Ado, Aata.,to IIojKo Be3, ap 'Iepop ,4 rlpr{crr,ruo noKpurraBaile Cp6a 19411942. roAr,rHe Aauat C,ror,e4oaufl Opylr<aHe 6op6e Ljubalt Durie Drugi (dvorski) bataljon (1941 i945.) neratrt BaKuupoauti 36jero8tr 'I:ep a oeufr

.Ilje.rjrr rarcpapHr panoar.r Po[crBo u oc,'ro6obeBe 3puoBnha 6aHa CpncKr PxHarAr,rHn CTapxHcKe njecMc r43 KocHc KarcpuAa 'fo atueauh JoBaH 6aHAyp, KoMDo3r4Topr.4 Arlpr4rcHT NAUCNI, JAVNI I POLITIEKI

627 627 629 629 630 632

PREGAOCI -

I:,Apo Ocrojuh I A$dpuja Ha cTparrl.trrr,rMa t<prBe ycraruro-abarllrccrr4tlKor repopa Joia Horuat

ri^k^ L w TlT.r..r,

Mune JoKa CTojas Ilpr46!4heB[h o llpnorheBrahrar{a -

363 376
432

Croja4 npudulieouh Epaha fTpv6 hcBr.lhfi -

Mupa Ko,xap - Au.tnlTpui eeuli pxotlbcBt{h .4p PaIc Mu.7e JoKa Mo Epop AeMoxpar Ct4 Mile J oka Milan Durman Sreeko BoZiteuiC Mineralog Fran Tuian HuKona EApuh JlrajesHrK BpaHKo Aparfurzh ODABRANI PRILOZI fuan Dtaikouie Kako su Podovi dobili ime Dvor Gjuro Szabo Sredovjedni gradovi na dvorskom podrudju _--652 653 654 655 657 657 627

Ada LAna,xo IIpoDIIcBHenprrjareJba, rra(tt HenpujareJbcKoj oqa}{3u Br,i IlpcrurcA no HaceJlttMa JbA6o nApuh ABopcKr HapoAHr.rxepoja nepo CTpuxeKa fllKo,qcrBo rr [pocBjera Mu,,rat Tllru a ParHa rxrera KYJITYPHA

t4 3r4Me y IV r,r V 434 45r

y parHtM ycJIoBuMa 513

ropKo Eacr,ebe

EAIIIT14HA

523

Apa?o,1,A6 llerpoauh O roeopy ,qBopa u or.(o,\r{!e zruko Blelanourc znadajnije odlike prezimena Dvorskog kraja Atte Milinol.)ic Porijeklo nekih toponima Lu"uu'rpuje JoKa HauI',I HapoAHtl oon.Jajtt Ljiljana Marks Carobna svirala (Usmene pripovjetke iz okolice Dvorc na Uni Grozdana Maroieuit Folklor u zapisima 19. i 20. stoljeia
zdrtlDko ztlJKoDrc

540

nerap MpKoli,uh AI{eBIl 3a[r4crr o 6ocaHcKo-xepqeroBaqKoM ycaaHky 1875-1876. roAnEe Ilapn Upuiapr IIoAoBrr r!,rr AEop l8?5. roArrHe

658 662

i predaje)

Mu,7aH Kapatostlh ycKo.rKo '4 coKoJrcKo rr{e3Ao Ha yHr Mu,xa4 Kapa\oeuh Ay)< ,,CyBe Mebe" -

668 670

574

Narodno gradilcljstvo Map$o Mu,,ba07oauh UpxBeHu cnoMcHr,ruu nJECHI4U'{ U yMJEfH\rU\I

Josipa Paoer Dvor u arhivima 1919-1920. Lu"uurpuje JoKa y roropy ,,AaFrrIa" Koa Konpr4BHr.{qe DVOR U POSLIJERATNOM VREMENU -

--

672 679 683

nerap nonoeuh njecHr4K .4r4Mxrpnje JoKa EozdoN C'u,xotaoc JbyooMvp Cyr,qr4h, njecHr4K CraHKo Kopah fToereca Je,reHa Byr4Haq C.raHko Kopah. flerap ByKMr.rpoBrah, njecHuK r.r npunoBjeAa.l -

619

AHTe MuJluAoeuli 3ajeAHr.ru-rrBo ABopa ,4 EocascKor HoBor y IIpollIJrosrr{ r caAalrl5ocrli 'Iuru MuJrall a r{errpr{ ,r no Aeqesr{je xr4Bora Ayropr4 14 perdes3esrr4 y 36opHnKy OAa6paua Jrr{Teparypa o ABopcKoM Kpajy Regista! lidnih imena (Ana Beljinac) -

683 688 69r 6S3 699 701

623

ObiljeZja dvorskogkraja
Adolf Mali6

i socijalnoFiziiko-geografska
-geografska obiljeZja

i su'vremene dinjenice o p,rometnoj vaZnosti 5ireg regionalnog prostora kojem opdina Dvor pripada sa s-.rrhom da se na tim iskustvfuna grade Op6ina Dvor, prema popisu iz 1981. godrine, veze bijega iz izoliranosti i razvojinog zaosdajanja. Proirnehra vainost sisaikog podrudj a traj e ved spada u red srednje velikih opiina SR Hrvatske, s povr3inom od 505 kmz, a sa 16.30? stanovnika vi5e od hiljadu godina. Sisadki prostor 6u svojeu niz ,rnanjih opdina. Teritorij opiine Dvor t'rsna vrata Pano'nij e sa zapada kao i vrta je oblika: istokradni trokut evropskog j ugoistokaz). To je prirodno karakteristiinog predodrealen prometno-vezri kraj u povijesti i sada3s hipotenuzom na sjeveru ,u predjelu Zrinske gore i katetama na granicama prema SR Bosni njosti pa slgur.no' i u skoroj i dalj,njoj brrniudncti. i Horcegovini. Tu su nastale prve ouvrerhenije rproanetrrice, plo,vidba Savon potsncirana tngovinom panonje prirodnom SmjeStaj opiine u svojevrsnon dZepu juZno od Zri,nske gore, okruZenorn prosto- skog Zita u 18. stoljecu, Zeljeaddka pmga Zidani Most-Zagreb-Sisak 1862. godine, a kas,rrije rom Unske krajine sa zapada i istoka. produiena preko BosanS)cog Novog za Ba:nja PoloZaj opcinskog teritorija u odnmu na viSe Luku (f882. god.). Jedna od prvih pruga u hijerarhijske proatorno-funkcionalne cjeline, Si- novoj Jugoslaviji izgradma je od Bosamskog -.adku regiju, SrediSnju Hrvatsku pa i samu Novog do Knina kao dimrica najpovoljnije pro* Republiku Hrvatsku je iztazito perifernog kametne veze un'utra$njosti sa srednj,im Prim,qrjern. raktera. U odnozu na glarme osi prometnog suje i gradnja naj,povoljnije cestovne stava Hrvatske i SFRJ, dvorska opiina je peni- U planu j e >unskim pravcem< prema srednjern komunikaci ferno poloZena. Naj znadaj nij a regionalna proJ a'dranu, koja bi bi[a 'u neposrodnoj blizini terirnetnica >un6ka pruga<, veza za srednji Jatlran, torija opdine Dvor. prolazi desnom obalom Une, kroz Bosnu, a tek Trenudnu pnostorno-prometrxu izolirranm,t dvrorske j ednim manjim dijelom kroz dvorski opiinski leritorij, na njegovom krajnjem sj everoistotnom opcine treba postupno prevladati gradnjom prikljudnih, kvalitetorijih pravaca prema glavnom cij elu kod Volinj e. prornehlom dvori3tu regije Siska, kao i p,rema Glarme cestovrne komr.rnikacije regionalnog katan gencij alnirn postojeiim i buduiirn prornetrrirn raktera M-14, M-4 i R-2530 prolaze vGe rubrrirn ve?ama u blizirri teritorija opiine. dijelovima opiine. To jo6 vi$e potencira perifernost teritorija opdine, ali i bitno uJtjeie na Teritoxij opiine Dvor u historijskc.geografskom po,gledu pripada povijesnoj narodnoj pokrajfuri prestruktr:riranje Zivotnog teZiSta u samorn prosBaniji, grarridnom pnostoru prema nekada6nje,m tonu opcine, prema kr.ajnjem juinom perifernorn dij etru, u vrhu obrnutog istokradnog trolruta, gdje turslcom texitoriju u Bocni. postoji primjetnije kriZiste prometnih pnavaca.l) llema su'mnje da je opci,na Dvor zbog karal<te,nis- 2. Glavna fiziiko-geografska obiljetja tidnoeti poloZaja i smjedtaja teritorija normalno upucena vi6e d,a svoj razvoj i dalj i prosperitet Iako prostorno ograniden, malen prostor, relj efno gradi u zaj ednist!'u sa susjedni,m bosanski,m ko- je vrlo sloZen kraj na pretrazu iz Panonske nizirrunana, 5to ne umarnjuje potrebu suradnje i ne u Dixrarsku oblast. U morfostr,u,ktur.norn lazvoj a u okvirru Sisadke i.-egije i H,rvabske. Pmsrnislu na teritorriji dvorske opCine tri su glavna rnetne veze dvonske qpfine s regiornalnim cenoblika reljefa: denudacijsko-tektonski reljef, detrom Siskom i susj edrrim dpcinrskirn centrima nudacijsko-akumulacijski i akumulacijsko-tektonGlinom, Petrinjo,m i Kostajnicom, bolje su i ceSde cesto\nim veza[na. Veze Zeljezridkorn prur) Pedfernost se ovdje podrazumijeva u odnosu na regtonargom viSe su obilazne,i rjetle, wim za Kostajnicu. prostor nl, makroreg:ionalni kolem t republidkt opfina Dvor pripada. Da ozbiljan smjeStajni henclirkerp ne bi u budtrisrediSdeg znatet Zuljlc S., Prostor i elementi njegovog nla, Ceografija SR' Hrvatske, knj. 1, Sredisnre Hrvatsks, nosti poetao tragiinijirn treba uodirti historijske ZaEreb 1974, s1.;. n.

1. Geografeki poloZaj i smje5taj opdinskog teritorija

A.

MalielFizitko-geogroJska

sociialno-geogratska

obitjeria

LoY6 |

KOSTAJNIEKA
s-a-r-:

INA

G..to B o

-'-4*nL g'

"L?t1

o c ct,
- Oourim L I Sanlrnr

s R

B iH

Grodi.. '

KRUPSKA OPCINA

Podrudjc

dvorske

opdine 1990. godine

na predstavlja svojevrsni poloj ili naplarmu rav.an, najmlade geneze i vrlo je uravnjenog oblika.

greda s izrazitom >parketnorn< strukturrofir.a) Zrirska gora, iako relativno nisko uzvi,Senje,(vrh Pi'ramida svega 616 'm), vrl,o je sloZene morfogerrebske struktu,re bez izrai,erijeg sredi3nj eg gorskog trupa s j'ade vidljivim sioZenirn struLturama uzduZnih i poprednih hrptova i dolina koje se produZuju u p,rustra,ni valoviti podgorstri pojas alpskog orcgenog telctonsJ<og boanja. Denudacijsko-akumulacijski reljef breZuljkastog podrudja granidi s alpskim orogenom i predstavlja vrlo ra5dlanjenu predgorsku ili prigorsku ste?enicu, na jugoistoku opCinskogteritorij a. Reljef nizine akumulacijsko-tektonskog oblika, nalazimo na krajnjem istoku i jugoistoku dvorskog kraja, uz tok rijeke Une. Ta reljefna cjeli-

r) Eognar A., Reljef I geomorlototke geografski velrki aflas Jueoslavire. 198?, str. 13-19. r) Bognar A., op citat, str. 16.

osobtne Jusoslavtie. SNL Liber,- Zagrab

A. MaliilFizitko-geogrotska

i socijalno-geogrofska obiljeZia

Graf. 1

Naslage miocena, pliocena i pliokvartara rasprostranj enij e su na juZnim padinama Zrinjske gore. Predstavljene su pjescima, laporima, glinama, vapnovitim pj e5ienj acima, vapnencima, lesovitim naslagama i belvedere Sljuncima. Vrlo su podtroZne eroziji, spiranju i jaruZenju, pa je stvoren rebrasti reljef, a prisutna su i kliziSta. Naslage eocena (stariji stadij tercijara-paleogena) predstavljene su u prostoru dvorske opiine bre6o-konglomeratima, konglomeratima s valutcima, kvarcitima i pjeiienjacima s proslojcima argilita i silitita. Eocenske naslage su vodonep,ropusne. Klaslidne stijene paleoaoika najprisutnije su u trupu Trgovske gore. Predstavlj ene su glinovitim 3kriljcima, siltitima, granvauknim pjesdenjacima, vapnencirna i ankeritima. Vulka,nogene sedimentne formacije jure (mezozoik) rasprostranjene slr u 3 krn iirokorn pojasu izmetl;u Shr'pnice i Vratnika. Paleozojske i junske formacije su vodonepropus,ni sloj evi. Zona trijaskih dolomita i vapnenaca rasprostranjena je,u Trgorvskoj gori tr,pojasu koji se pnoteZe od Zakope do Gornjeg Zirovca. kao zad,nja geolo5ko stratigra,fska Serpentiniti formacij a rasSuusitiru se u dvije zone: juZno od So,le preko Rudine do Vratniika i sieverrro uz dolinu Stupnice, preko Lj ashovca (zaseoka ZuBrdo. Serpentiniti bera) do ceste Trgovi-Caviia su nepropusne stijene vrlo podloZne trodenju, eroziii, odr,o'nima 'i kliziStima kao nrPr. kliziste Vratnik. opcine U hidrogeolo6kom pogledu na teritoriju razlikuju se tri cjeline: cj elina klastiBnih nasilaga, cjelina karbonatnih ,naslaga i cjelina kvarta,rnih naslaga. Hidrogeolo$ka cjelina klastidnih naslaga paleozoika i rnezozoika je naj'rasprcstranj enij a na tedprostora opdine Dvor. torij'u opdhe. Zarz\ma 8010/o Vodoneprorpusnorg je sastava i slabijih rnoguinosti akumuliranja vode veiih razmjera. Obiluje brojni,m prirodnim vrelima malog kapaciteta, uglavnom do 0,5 litara, rjede do 2 litre u sekund,i. Ova zoma nenla prirodne rezeryoare vode pogodne za funkciju j avnog vodovoda. Hidrogeolo$ka cjelina karbonatnih naslaga mezozoika (trij as, jura, kreda) dolomitno-vap'nenadkog sastava, relatiwro malog rasprostranj enj a izmedu zakope i Gornjeg Zirovca pogodna j za al<urnulaciju prirodno zdrave vode s izvorirna kapaciteta do 8 litara u sekundi. Danas najvodonosnija hidt'ogeoloSka cjelina holocenskih naslaga u dolini Une s vod nnsnim slojevima i preko 10 m debljine sa stari,m i novim cnpili5tem za dvorski vodovod, podloZna je zagatlenju iz Une i Sane, te otpadnim vodama samog D \r'ora i okolnih prigradskih naselj a.

,t^ ,ia' ";il,"G

'l-

I autohioni masivi, borano-rasjedre, navladene i Ijuskave strukture, II gromadno gorje, ekshumirano i lemobilizirano, III alpski orogeni pojas kompleksne tektogeneze (centralni masiv), IV pregradne stepenice (prigorja i podgorja), V poloji (naplavne ravni). prema Tab. 1. Kategorizacija tla opcine Dvor pogodnosti za agrarno kodstenje u had I kategorija 1.630 ha Tla vrlo dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava, pogodna za tzgoj svih kultura. i Tla dobrih fizikalnih kemijskih svojstava, izbor kulture ograniden neutralnim vodnim reZimom; nakon melioracije ova tla su vrlo produktivna. Tla srednje pogodna za poljoprivredu, ogranidaheterovajuci faktori: gen sastav, neuredeni vodni reZim, nepovoljna kemijska svojstva i mehaniiki sastav tla. Neujednadena, marginakro pogodna za tla poljoprivredu, bolja su za gumu. Tla nepovoljna za peIjoprivredu, i;nogu6 uzgoj samo Sume.

II kategorija

8.01? ha

III kategorija

10.280 ha

1V kategorija

22.442 ha

V kategorija

8.131 ha

UKUPNO:

ha 50.500

U pempektivi kao najp<rgod,nij a hidmgeolodka cjelina za vodovod izdvaja m zona mezozojskih dolomitsko-vapnenadkih stijena na jugozapadu opiinskog teritorija, (Zakopa-Gornji Zimvac). reljefa Kompleksngst strukhlre i mozaiEnost stratigrafsko-geolo3kog porijekla slojeva upu6uje na prvi pogled na potencijalne mogucnos,ti izl"o,rista mineralnih sirovina ruda. Povijesno su poznata nalazi5ta obojenih rnetala u Zrinjskoj gori. U manufakturnom obliku su se ovdie is,ko"
') Prostorni pl&n optlne Doo?, zagreb 1988, str. 35. i 38. Urbanistiaki instltut SR}{,

10

t t,
riStavala treiiSta bakrenih, olovnih i cindanih ruda (do I svjetskog rata). U prostoru Trgovske gore u lokalitetu Be5linac, Zeljezata Sisak je jedno vrijeme koristila nal,aziSte leLjezrte r.ude. Danas je ,u ,iskori,Stavanj'u nalaziSte kerarnidkih glina u Pedlju za rpotrebe ,tvornice keramidkih obloga u Rujevcu. Koriste 6e i dolomitno-vapneni sloj evi kod Dobretina i Zakope kao tehnidki karnen. Potencijalno su .najrperspektivnij a nalaaiSta nemetalnih sirovina, posebno cemerntnih lapora tufa, keramidko-vatrostalne gline, kvarcnih pijesaka, arhitektonsko-gratlevnog, tortonsko-litotamnijskog vap,nenca i dr. Sirovinska baza orpcine Dvor nije jo5 dovoljno istraZena a sloZenost geolo5ko-stratigrafskih formacij a araeajna su ,pozitirrna predispozicija za daljnje istraZivadke radove. Klima dvorskog kraja pripada u osnovi umjerenoj kontinentalnoj klimi s tim da su karakteristike kontinentalnosti nagla3enije u ilsbodnorn i sjevernom dijelu op6ine, a maritimnije na zapadu i jugu. Prosj eina godi5nja temperatura se kreie izmeclu 8 i 11"C, a oborinc u toku godine

A. Mali6lFiiitko-geogralsl.a.

i socijalno-geograf skti obiljezja

\\."

-a
Indeksi kretanja stanovnistva dvorskih naselja 1981/1948. godine.

+@

Razvoj broja stanovnika od 1857. g. do 1981. godine pokazuje tipidne oblike razvoja agrarno zaostalog kraja. Dok je teZi5te bilo na aktiviranju agrara stanovni5tvo je polagano raslo sve do 1910. g. Nakon I svj. rata zbog ratnog stradanja broj stanovnika teritorija opiine manji je 1921. nego 1910. godine. Izmealu dva svjetska rata dolazi do postupne obnove stanovni5tva, pa je 1931. godine gotovo dostignut maksimalni broj iz 1910. godine. Velika stradanja stanovni5tva Prirodna vegetacija dvor:skog kraja pripada mjedvorske opiine u II svj. ratu udinila su da opiina Sovitoj bjlogoridnoj Sumi bukve (Fagetum croaticum mo,ntanum ili Fagetum mesiacae), hrasta ima preko 4.500 stanovnika manje 1948. nego 1931. godine. Nakon neznatnog iporasta broja (kitnj aka i luZnjaka) te kestena. Rjeile se pojavstanovnika 1953. u odnosu na 1948. g. (za svega javor, joha, ljuju vrba i dr. 794 osobe) 60-tih i 70-tih godina dolazi do snaZGlar."nina od u,stanovljeni-h 26. vnsta tala u podruej'u op,6ine Dvor pripada kambidnim ili sme- nog srnanjenja broja stanovnika, osobito izmedu 1961. i 1971. godine. U poslijeratnom periodu elirn tiima i nerazvijenirn hidrornorfnirn tlima. broj stanovnika opdine Dvor smanjen je za Skupina snedih tala u prostoru ,opiine je relati25,9a/o a od 1953. do 1981. godine dak za 28,50/0. vrro siroma3na humusom, s obzirom na pedografU odnosu na maksimalni broj stanovnika iz sku lpodlogu sa malim sadrZajem hranjivih migodine 1910. danas u dvorskom kraju Zivi manje nerala. Druga skupila tala je predstavljena naeoko 400/o stanormi5tva. Interesantno je da je nim vrstarna glejrnih taia (pseudoglej, serniglej, prema popi,su 1981. godine Zivjelo manje Ziteljhurniglej, hipoglej, epiglej i dr.) nastala je na nancima rijeke i jezera. Relativno su s}lbo op- stva nego daleke prve popisne godine 1857. (v. tab.2). skrbljena humussm. Ako su na ilovastim nanoSmanjenje broja stanormika u poslijeratnom pesirna mogu biti kvalitetnija za ratarske kulture uz uvjet da se rij eii vodni reZim, odnosno regu- riodu u dvorskoj opiini rezultat je snainog odseljavanja stanovni5tva. To odselj avanj e nije lira prisutnoet visoke temeljnice u tlu. prirodna reproOd ostalih tala kao kvalitetnija, ali malog ras- mogla amortizirati ni snaZnija je dukcija. Odlazak stanovni5tva doprinijeo porepnootranjenja, mogu ;se sprcrmenuti sirozem, rendprirodnog meiaju ciklusa obnove stanovniStva, zine, ranker i crnica, i crvenica na vapnencu. tako da zadnjih 10 godina opiina biljeZi i negativno prirodno kretanje stanovniStva. 3. Demografske karakteristike Natalitet je u prostoru opdine u prvim poratnim Prema popisu stanovniStva 1981. godine u dvorgodinama bio vrlo visok, 1956. godine dak 27,10/0, skoj opiini je Zivjelo 16.307 stanovnika ili 32,3 a 1980. vei samo 9,89/o i 1986. godine samo stanovnika po kmz, 5to je gotovo dvostruko 8,4010.Mortalitet je istovremeno u blagom pomanje od prosjedne gustode naseljenosti Sisadke rastu: 1956. g. je iznosio 10,80/0, 1980. g. 11,50/o regije od 58,1 stamovnika na km?. i 1986. g. ve6 14,10/0.Shodno takvom toku kreta-

7
A. MaLit / Fizttko-geogratska i socijalna-geogratska obilj eZja

Graf 3.

Gotovo paralelan proces deagrarizacije u dvorskoj opiini je proces deruralizacije ili napultanja sela. U poslijeratnom vremenu seoska naselj a dvorske opiine napustilo je izmetlu 12 i 13.500 stanovnika ili oko 850/o danalnjeg broja stanovnika sela ove qfine. IzraZen proces deagrarizacije i s njime povezano snaZno iseljavanje stanovniStva temeljno mijenja strukturnu sliku populacije. Proces iseljavanj a kao i deagrarizacije je specifidno selektivnog karaktera. Iseljava uglavnom mlade, sposobnije i mu5ko stanovni5tvo. Uslijed toga danas imamo prisutan manj ak muSkog stanovni5tva u dvorskom kraju, 1981. g. dolazi 927 mu5kih osoba na 1000 Zena. Zatim je vrlo izra-Zenostarenje populacije. Ve6 je dobro premaSen >demografski prag< starenja od l2olo udjela Udio poljoprivrednog stanovniltva u naseljima opdine stanorrni3tva od 60 i vi3e godina. jGodine 1981. godine 1981. bio je vec taj u rio 170/0.Sliian tome i drugi ponja komponenti prirodnog gibanja stanovnistva kazatelj starenja populacije, indeks starenja uodljiv je rapidan pad stope prirodnog priraStaja 1981. 9., ir dvorskoj op6ini je iznosio 0,656 (prag 0,400). populacije: 1956. g. * 16,30/0, 1980. g. -1,70lo Teritorij opiine Dvor je od Omladinski kontingent stanovni5ha od 0-19 i 1986. g. -5,7/0. 1961, g. izrazito depopulacijsko podrudje na5e godina iznosio je 1981. g. svega 260/0,a normalna vrijednost je inade oko 330/0, pa je i po tome republike. Op6ina Dvor je ,,izgubila" izmedu 1961. i 19?1. pokazatelju vidljivo da je dvorska populacija ve6 dobro naieta i da gubi i vlastitu reprog. 4.166 stanovnika, tj. toliki je bio negativni selidbeni (migracij ski) saldo, a izmedu 1971. g. dukcijsku osnovu. i 1981. g. viSak odseljenih nad prirodnim prirastajem i doseljenima bio je nesto manji, 2.273 Tab. 2. Kretanje ukupnog poljoprivrednog starovosobe. U oba zadanja meclupopisna razdoblja ni5tva u dvorskom kraiu od 1953-1981. dvorska op6ina je najznadajniji prostor Sisadke godinez) regij e po iseljavanju stanovnistva, posebno ako G o d i n a usporeilujemo odnos iseljenog i ukupnog stanovni5tva po opCinama.o 1961. 19?1. 1981. Veliki gubitak stanovniStva u poslijeratnom peUkupno riodu u opCini Dvor je prije svega odraz opdih stanovni5tvo 22.808 27.354 18.359 16.30? drustveno-ekonomskih promjena u naSem drus- Poljoprivredno tvu, ubrzane industrijalizacije i urbanizacije i stanovnistvo 19.226 13.929 12.083 5.303 adekvatnih procesa deagrarizacije i deruralizacije. S obzirom da jedini gradski centar i ujedno Udio poljoprivrednika 65,2 65,8 33,6 84,3 jaie industrijsko sredi5te, Dvor, nije moglo do u postotku {72-73)* sada, i jo5 uvijek ne moZe, prihvatiti giavninu . Podalak o poljoprivrednom 1961. godine jenestanovnlltvu deagrariziranog stanovniStva zaostale, nedovoljno prema ctokumentlma Popisa stanovniswa loglaan. Prcvjarom primjereniii pokazateli od ?2-?S/. je da iopeine, lgdl. smatram prisutan logidno snaZan ie Sodtne, razvijene stsnovniswa, nolloprivrednog odlj ev stanovniStva. Od zavr5etka II svj. rata do 1989. g. teritorij Poveianje udjela starog, i smanj enj e udjela dvorske opiine napustilo je izmeclu 10 i 11.000 mladeg stanovnistva srednj e dobi rezultira relastanovnika (650/o danainjeg broj a stanovnika tivno skmmnim udjelom aktiynog stanovniStva opCine). u ukupnom stanovni5tvu (198f. g. samo 43,30/0, U strukturnom smislu apsolutno najizrazitiji pro- a u Sisadkoj regiji je istovremeno udio aktivnog ces u populaciji opiine Dvor u sada5njem vrestanovnistva bio 48,*lo). U dvorskoj op6ini je menu nije odseljavanje stanovni5tva, nego deagrarizacija, tj. napustanje poljoprivrede kao !) Znanstvene osnove dugorolnog do razvoJa SR Hrvatske zanimanja i izvora egzistencije. U poslijeratnom u ekonomskoj 2000. godine. Dugorodne promjene I socizaposlenostl, III dio, Mtstrukturt stanovniswa I je poljopriJalnoj oti3lo iz vremenu u dvorskoj opdini gracija I depopulaclia, IDIS, zegreb 1983, prilozi-tebllce, vrede izmeilu 20 i 21.000 ljudi (otprilike cjelotebuca 1, st!. III-X. 1t lnstitut sRIl, Prostornl olttlne Door, Urbanistltkt rtla'i kupno stanovniStvo opiine s podetka 60-tih goplanlranje, zagreb, veliaea 1988, str. zavod za prostomo dina). {0-t5.

t2

A. MoliC / Fizi'ko-geograt ska i socijalrro-geogtal ska obitj eijo

Tab. 3. Naselja i broi Nas,elje

stanovnika prem.a popisima stanovnistva od 1857. do 1981. godine za op6inu Dvora

Ukupno opdina Dvor

Brtlani Samaridki Bujiorja Cavlgv'ica Core Divu6a Donja Oraovica Donja Stuprrica Dmji Ddbretirr Donji Javoranj Donji Zir.ovac Draga DraSkovac Dvor Gage Glavidard Golubovac Divudki Goridka Gornda Stu'pnica uornlr zrrovac Grabovica GrmuBarri Gv0zdansko Ilrtii Javnica J avornik Kepdij e Kobiljak I(ornora Kosna Kotararri Kozibrod Kulj ani Lotine Ljeskovac Ljubina Maj dan Matij evi6i Ostoji6i Paukovac Pedalj RijeCani Bujinjski Rogulje RudeZi Rujevac SoCanica Strusa Banska ;aKa'nlrl e Segestin. svraKanca Trgovi Udetin UnEani Volinj a Balsko Vrpolje Zakopa Zamla.Ea Zrin
r, M. KorenatC, Naselja

J-

BROJ STANOVNIKA 1857. 1869. 1880. 1890.J900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 7608 19447195182293724910 2?06525165265?9220742280921354 18359i6302 489 460 512 555 604 625 602 621 528 570 507 3?8 288 248 263 292 343 380 223 199 277 197 194 1?0 131 120 276 310 273 300 260 340 318 340 324 30? 314 249 169 287 279 254 358 346 361 333 377 271 315 300 286 304 116 105 158 161 r74 2t4 198 215 2t9 2r5 198 1?0 184 367 47r 514 55? 598 563 561 615 235 255 235 205 185 356 375 378 479 495 524 549 558 248 248 225 186 165 499 587 539 622 769 763 774 763 484 495 452 349 265 929 920 969 1191 1321 7354 1427 950 7U 767 663 510 451 423 482 468 405 459 335 333 306 222 196 226 212 2r2 241 238 237 240 U9 204 250 223 1?0 137 181 169 207 266 272 315 303 318 267 261 234 198 173 ,tL2 644 718 729 826 1048 1098 1019 1152 808 1089 1629 2054 134 475 474 44'7 422 423 666 336 27O 308 296 2O3 185 191 191 169 28 282 326 285 268 797 18? 144 119 90 r4r 159 145 165 792 266 249 252 258 261 2tB 210 198 686 831 823 ?38 832 893 1011 1032 759 794 ?56 619 506 287 325 255 201 163 2053 2122 2106 1268 1361 i432 1158 7269 7077 704s 880 6?5 558 257 178 183 272 223 232 234 239 151 153 140 108 93 135 165 152 204 2r2 221 204 260 257 256 255 228 220 329 390 406 483 474 487 449 486 418 64 378 287 239 347 370 364 308 270 72t 841 861 9s0 1032 1184 1130 485 424 392 352 298 271 206 278 225 350 340 394 3?1 415 278 263 253 225 2r3 349 368 343 288 242 392 426 423 51S 558 562 521 500 278 263 268 221 186 221 270 266 313 337 350 397 432 3M 350 254 223 188 360 356 363 454 447 530 438 363 323 330 285 228 1?3 680 630 631 605 445 309 159 169 149 185 224 253 255 252 293 274 250 189 163 183 194 148 167 268 38S 368 40& 249 309 308 327 284 148 194 225 237 24r 239 236 240 220 240 255 193 150 606 757 698 766 768 858 836 972 804 804 723 514 313 621 6s3 659 742 802 927 815 823 592 606 s99 487 357 120 178 t76 283 274 274 218 277 228 254 224 187 725 t32 103 103 155 160 219 232 225 295 320 412 581 129 587 594 497 404 505 4r7 434 379 325 260 272 232 191 121 121 202 208 2i 2i 227 269 322 304 320 362 357 359 316 254 216 138 133 105 194 169 185 163 t?r 265 317 360 405 445 188 437 403 385 321 355 331 25t 111 111 85 100 76 477 868 902 992 1048 1725 963 1061 929 1033 925 725 697 524 602 226 454 40 634 595 605 462 484 467 358 315 221 239 245 301 314 342 365 3?3 356 31s 257 290 277 606 623 745 770 887 808 855 814 88? 806 677 605 2'10 286 307 382 44t 423 381 386 293 377 318 248 187 184 254 243 301 339 406 388 411 232 246 240 777 143 115 l4 438 299 320 297 321 299 305 282 3s1 327 34r 24r 237 240 r72 120 230 247 258 328 349 292 330 345 40 450 490 495 490 444 407 407 3 r 5 2U 1 1 0 124 138 229 274 404 292 351 265 286 286 272 249 489 420 396 364 274 277 471 48 301 303 285 347 398 268 279 309 312 344 303 310 251 279 274 243 189 tg? 191 232 272 328 308 304 294 313 309 286 237 t't4 4 4 5 9 ? 2 6 5 6 0 620 661 541 633 710 78r 684 697 330 370 396 485 5s4 618 616 600 390 413 367 285 191
I stanovnstvo sR Ilrvatske 185?-1y?1, zagreb 19?9.

,r
I

13

A, MatiC/ Fiziiko-geograjska

i socijali.lo.geografskd

obitieiia

poveian i udio lica s osobnim primanjima (pen_ zionera) kojih je 1981. g. bilo 12,10/0 (i_l Sisa?t<oj regiji 9,60/o).

Tab. 4. Stmktura poljoprivrednih povrsina u oD6ini Dvor prema kategorijama iskoriStavania i sektorima vlasniStva 199?. god. u hgri Obradivo zemljiSte

Sektor vlasnistva
. 1

Ukupno Druftvene 4. Ekonomsko-geografska struktura

proizvodne organizacije

21 376 14266 11313 463 _ 349 3 540

, 4r0

Individualno vlasniEtvo

17 487 1.4146 11 193 463 _

2 4s0

Trgovina i ugostiteljstvo su organizirane u sklo_ pu RO.>Sloboda< Dvor. Obje djelatnosti su vrlo sKromnln razmJera sa svega 38 prodavaonica i jednim hotelom 1984. godine.
)f#:1T_it
t't MaUt .A.,

te$li"Jak
Obllcl I

sR Hnatske, 1e88.s. zasreb 1e88.

prosrornt rasporect poljoprivredne DroGeostaphica.rrisiiiravict--u[' i. 1988, zagreb 1988, str. 422.

'#1i"il..

") statistickl

,!*:i"::Ttskoi,
godisnjek

sR' Ilrvatske

t4

A. MalE lFizitko-geograf skd. i socijatno-geografskd ob jerla

Osnovno obrazovanje je imalo 1986./1987.god! slu su djelovale dvije srednje Skole s 280 uiene matidne osnovneSkoleu D_voru, !"ujevcg, Jav- nika i 20 nastavnika, u okviru scuo >25. maj< nici, DivuSi, D. Zirovcu, D. Javorniku i Bidani- u Dvoru. ma Samaridkimai jo5 19 podru6nih Skola sa 1330 Od kulturnih ustanova opiina Dvor ima Narodtlaka i.108 nastavnika. To je Skolstvo vrlo ne- no sveudiliste, knjiznicu i kinematograf s 350 racionalno organizirano, pa i ne dude najveCi sjedi5ta. ra9lodi po jednom udeniku (258.787din.) u si- u zdravstvu djeluje Dom zdravlj - a u Dvoru s sadkoj regiji. Istovremenou organizacijskomsmi- ambulantama u pvoru i Donjem Zirovcu. Tab. 5. StanovnGtvoi doma6instva1948, 19?1 i i981. i ;poljoprivrsdnog etanormigtva 1981.godine,po
naseljima opiine Dvodr)

Naselja

Stanovnici

Douraiinstva

Indeks rhretanja stanoraniStva 1981. 1981.

Broj i o/o udjela poljoprivr.)ftiqg rtanovniStv{ 1981. godi,ne

Brtlani Samariiki Bujinja Cavlovica Core Donja Oraovica Donja Stupnica Donji Dobretin Donii Javorani Lronlt zlrovac Draga Dralkovac Dvor Gage Glavidani Golubovac Divuiki Goridka Gornja Oraovica Gornja Stupnica Gornji Javoranj Lrornlr ZrrOVaC Grabovica Grmuiani Gvozdansko Hrti6 Javnica Javornik Kepeije Kobiljak Komora Kosna Kotarani Kozibrod Kuljani Lotine Ljeskovac Ljubina Majdan Matijevi6i Ostoji6.i Paukovac Pedalj RijeCani Bujinjski Rogulje RudeZi
t, M. Kot'eitit, Naseua

528 797 324 27t 235 248 484 784 335 204 267 712 270 197 258 759 243 287 232 t0't7 151 251 418 347 424 278 349 278 34 323 630 293 288 220 804 592 228 295 417 212 357 163 32t 111 929
I stanovniStvo

378 131 249 286 203 186 349 510 222 170 198 1629 203 119 270 619 153 201 185 675 108 228 287 308 298 225 288 227 223 228 445 189 327 197 514 487 78'r 581 325 t2'1 254 133 251 100 725
SR l{rvetske

288 120 169 304 185

IOJ

90
la

88
t+

265 451 196 137 173 2054 185 90 198 506 140 163 169 558 93 220 239 270 27L 213 186 188 173 309 163 284 150 313 35? 125 '729 260 127 2t6
tua

418 7l 48 47 76 140 60 40 49 508 49 31 52

tJJ

39 85 44 69 134 58
al

48 :32 78 81 65 52 73 47 50 52 92 50 ?2 44 113 109 47 i87 38

JD

647 52 27 50 130 38 42 56 130

:]t)

53,0 60,9 52,2 172,r 78,7 66,5 54,7 57,5 55,2 67,7 64,7 288,5 oo,a 45,7 76,7 66,7 57,6 56,8 42,8 51,8
OI,D

188

91,6 67,9 106,3 90,2 88,7

tEo

65,3
?z,e

OJ

t1l 2A 94 173 151 71 74 32 110 49 397 28 93

AU

65,7 9,2 50,8 224

oa,J
ql E

88,4 88,3 80,6

R74

36,2 54,0
IU,J

82 72 54 74 40 45
5t

8?,6 57,2 11,8 63,9

7O,D

83 52 77 44 94 99
JO

279 70 56
et

188 ?6 697
l8s7-tg7l,

34 60 31 199
Zagreb,

60 22 204
l9?9.

69,3 66,9 52,3 53,6 49,0 ac,o 98,6 68,2 38,9 60,3 54,8 247 ,7 62,3 57,1 60,5 at a. 58,6 68,5

126,7 91,1 75,6 94,3 87,7 91,5 81,1 91,3 82,7 86,1 96,5 83,3 87,7 ooo 94,7 84,0 84,2 84,8 '15,9 69,4 86,2 86,8 60,9 73,3 66,8 125,5 80,0 95,3 85,0 78,9 74,9 76,0

0,4 59,5 544 27,8

7U,5

20,0
a7,l

350 45 12 772
IC t-,

56 138 155 43 23 161 22 104 111

rat

34,9 62,1 48A 5,4 46,9 5,5 2t,0 26,3 57,0 83,3 22,9
tea
I? E JO,O

52,r
74,O 49,5
45q

764 27 757 42 t44 37 t77 24 728

3,7 60,4 34,?

oo,7

35,2 62,2 31,6

15

A. MaliC/Fiziiko-geogralska

i socijalno - geograJska /obilje2jo

81j-u..pg i teritorij Hrvatske. I glamina nasih vaznrJtn prometnica zaobilazi dvorski kraj, a tan.. gira je ZeljezniCka pruga iz unutrafnlosdi frema sreonJem J adranu, Pnirodna osnova teritorija opcine vrlo ie sloZenos karaktera sa. centralnim mjestom goiskog pro-_ -izbraidanim stora Zriniske gore i prostranim podgorJem koje se pruza gotovo do une.

Hrvatske s 35o/o poljoprivrednog stanovni5tva 1981. godine. No, time su zapravo gotovo ispraZnjeni fondovi proizvodnog poljoprivrednog stanovni5tva opiine. Ustalo le samo staro, za proizvodnju vrlo dubiozno stanovnistvo. Prirodna reprodukcija populacije dvorskog kraja vei ne postoji nekoliko godina, a direktnom ie posljedicom negativne selekcije u procesima deagrarizacij e i depopulacij e. Industrijska proizvodnja kao druga grana po vaZnosti u opiini Dvor je preslaba da snaZnije povude razvojni pravac dvorskog kraia ka pozitivnrm promJenama. Razvojne perspektive ovog kraja treba vei danas vidjeti u prevladavanju prometnc izolacije i direktnije povezanosti s privredom vlastite regije. pa i izvan nje. Ulog dvorskog kraja u tim vezam-a je prije svega slobodan prostor za razvoj odgovarajuiih djelatnosti na domaku najznada;nije proizvodne i demografske koncentracije Sh Hrvatske u sredi5njoj regiji republike oko Za8reDa.

LITERATURA I IZVORI 1. Zutjid S., Prostor i elementi njegova sredisnjeg znadenja,ceografija SR Hrvatske, knj. t, Sredi6;j; Hrvatska, OpCi dio, Zagreb I9?4, str.- 5_33. 2. M_alii_ A., Sisaeka posavina i Banija, Ceografija SR. Hrvatske, knj. 2, Sreditnja Hrvatika, regi-onatiri prikaz, Zagreb lgZ4, str. 155-t?7. 3. Friganovii M., pavii R., Uzroci i posljedicc demo_ gralskrh promjena u SR Hrvatskoj tg61_19?I. knj. I, IDIS, Zagreb 19?3. 4. Znanstveneosnove dugoroanog razvoja SR Hrvatskc godine. Dugoiotne piomjend do 200-0. etonornJi<o_ -soclJalnoJ strukturi stanovnistva i u zaposlenosti, III dio, Migracija i depopulacija, Zaereb 1'9gJ. 5. Malii A., -Oblici i prostorni raepored poljoprivredne proizv_odnje u SR Hrvatskoj, Geographiia- Iugosla-str. vica, br. VI, Maribor 1985., ?3_84. 6. Znanstv^ene osnove dugorodnog razvoja SR Hrvatske o.o zuuu. godlne. knj. Z, Dugorodne promjene u eKo_nomsko-socijal noj strukturi stanovniStva i za_ poslenosti, Zagreb 1984.

7. V-eliki geografski atlas Jugoslavije, SNL, Zagreb 1987. 8. Prostorni plan opiine Dvof, Urbanistidki institut SR Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1988. L Staqi^slidki godignjak SFR Jugoslavijc t968, I978. i 1988, Beoglad. 10. Statistidki godisnjak SR Hrvatske 19?4, 19?8. i 1988, Zagreb. 11. Popis stanovnistva, domaiinstava i stanova 1981. e. Stanovnistvo po optinama i zajednicama opiini, Dokumentacija 501, Zagreb, Za$eb 1982. 12. P,gpispoljoprivrede 1960.,knj. t, Osnovni podaci individualnih gazdinstava po naseljima, Beograd 19M 13. Popis stanovnistva, domaiinstava i stanova u 1981. godini, Domaiinstva, poljoprivredno stanovnistvo i poljoprivredni fondovi domaCinstava fSFRJ. SR i SAP, op!1ine i naselja), Beograd lg84. 14. Korendii M., Naselja i stanovnistvo SR Hrvatske 1857-1971,Zasreb 1929. 15. Hrzeqjak. J, Drustvena struktura naselja u SR Hrvatskoj, Zagreb 1983,

r7

A, Malit/Fizitko-geogrtska

- geografska/obiti etia i sociiaLno

g.ll, p" i teritorij Hrvatske. I glavnina nasih ysilijih. prometnica zaobilazi dvorski kraj, a tangira je Zeljeznidka pruga iz unutra5njosti prema srednJem J adranu, -Pnirodna osnova teritorija opdine vrlo je sloZenog karaktera sa centralnim- mjestom goiskog pro"stora Zrinjske gore i prostranim izbrazdanim podgorJem kole se pruza gotovo do Une. Prirodni resursi raznih ruda, od metalnih do ne-

Hrvatske s 35tr/o poljoprivrednog stanovni5tva 1981. godine. No, time su zapravo gotovo ispraznjeni fondovi proizvodnog poljoprivrednog stanovni5tva opiine. Ostalo je samo staro, za proizvodnju vrlo dubiozno stanovnistvo. Prirodna reprodukcija populacije dvorskog kraja vei ne postoji nekoliko godina, a direktnom je posljedicom negativne selekcije u procesima deagrarizacije i depopulacije. Industrijska proizvodnja kao druga grana po vaZnosti u opdini Dvor je preslaba da snaZnije povude razvojni pravac dvorskog kraia ka pozitivnim promj enama. Razvojne perspektive ovog kraja treba vei danas vidjeti u prevladavanju prometne izolacije i direktnije povezanosti s privredom vlastite regije, pa i izvan nje. Ulog dvorskog kraja u tim vezama je prije svega slobodan prostor za razvoj odgovarajuiih djelatnosti na domaku najznadajnije proizvodne i demografske koncentracije SR Hrvatske u sredi5njoj regiji republike oko ZagreDa.

LITERATURA I IZVORI 1, Zuljid S., Prostor i elementi njegova sredisnjeg znadenja, ceografija SR Hrvatske, knj. 1, SredG;j; Hrvatska, Opii dio, Zagteb 1974, str. b-33. 2. M_ali_i_ A.,, Sisalka posavina i Banija, Geografija SR- Hrvatske, knj. 2, Sredisnja Hrvatska, regionaliri prikaz, Zagreb 1974, str. 155-l??. 3. Friga_novidM., Pavii R., Uzroci i postjedice demo_ gralskih promjena u SR Hrvatskoj t96l_lg7l, kDj. I, IDIS, Zagreb 1973. 4. Znanstvene osnove dugorotnog razvoja SR Hrvatske do 2000, godine. Dugoroene promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovnistva i zaposlenosti. III dio. Migracija i depopulacija, Zagreb l-983, 5. Malii A., Oblici i prostorni r.aspored poljoprivredne proizv_odqie u SR Hrvatskoj. Geographiia tugoslavica, br, VI, Maribor 1985.,str. Z3-A4. 6. Znanstvene osnove dugorodnog razvoja SR Hrvatske d_o 2000. godine. knj. 2. Dugorodne promjene u ekonomsko-socijalnojstrukturi stanovnistva i za_ poslenosti, Zagreb 1984.

7. Veliki geografski atlas Jugoslavije, SNL, Zagreb 1987. 8. Prostorni plan opiine Dvor, Urbanistidki institut SR Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1988. 9. Statistiki godisnjak SFR Jugoslavije t968, 1978. r rvud, beograd. 10. Statistiiki godisnjak SR Hrvatske 19?4, 19?8.i. 1989. Zagreb. 11. Popis stanovniBtva, domaiinstava i stalova 1981. g. Stanovnistvo po opiinama i zajednicama opiina, Dokumentacija 501, Zagreb, Zagreb 1982. 12. Popis poljoprivrede 1960.,knj. 1, Osnovni podaci individualnih gazdinstava po naseljima, Beograd 1964 13, Popis stanovnistva, domadinstava i stanova u 1981. godini, Domadinstva, poljoprivredno stanovnistvo i poljoprivredni fondovi domadinstava (SFRJ. SR i SAP, opstine i naselja), Beograd tg84. 14. Korendid M., Naselja i stanovniStvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb 1979. 15. Hrzeiak J., Drustvena struktura naselia u SR Hrvatskoj, Zagreb 1983.

17

7-

Jlyxa Mapr,rh*

PyAuo 6.rraroTproncKe rope

V jyroracro.ruom no4pyvjy o4 ropcxe roce .{. XfurpoBr{a z M. PyAzne ca KoroM 546 m, noepx Iaoigaxcxor, npocrltpe ce rasue$y Cyee uele exe yHe pyAHa cee go pr.rj r4 rroroKa )tlpoeqa c6.nacr Tproncre rope, rro3nara oA AaBHI{Ha rro 6axapnr,rlr, cpe6pnocur.rlr, oJIoBHKMr4 )KeJbe3Ht{M MruepaJrr{May Kpajy Tproea z Kocy.nQugur,rrrr oJIoBHoMcy;r$v4y, rarro cpe6pnocHolu cHa, 14 renvrry r'r jy>KHI4je oAaBJIe y crrrlBy noroKa Ao6perrana, neganexo Yne. I4rrreua Maj4an n Majgaucxrz noroK, IBo3AaHcxo u fnosgenoraq, na Cpe6pemar geh navr xa)Ky,4a ce onAje pagn o pyAaMa rno>rla r.r cpe6pa y pygHr{rlvMa, Kao u jyrorcrovno o4aene, npexo prjexe yHe, y BerI4Koj pyAHoi o6racrr rBo3AeHI4MpyAHr'Iprjexe CaHe, c rJIacoBr4TI,lM qrnra Jby6uje, ganac uely najeehnr py4nru 6aceHuMa rBo3AeHI,Ixpy4a y uauroj selr.rl'I. TproBcKa ropa je nosnata neh og noroBl4He 15. pyAaMa, 3arl,lxr I4 no Fr,rjeKa,npBo rro fBo3AeHI4M 6axapnr.ru, r.r cpe6pouocnoj Ia oroBHoj pyn rareillTy, Koje ce x{aJla3e Ha MrIOIo MjeCTa Beh
I4 Ha IIOBPIIIIHI,L

ga ce pagoaz y TproBcKoj ropl4 HasraBe, aJrrl rrptlje rouopa y TlpmBeIrapcKor ABoPje rora rrocJraJla cKor Mr4HepaJrora,reoJlora, reorpaQa I4 erHorrpaQa Baltazara Hacqueta, ylonor @pa:r,qysa, xojr je Bpur4o ldcrpatKl,{Barbay Ctoneuvia u r TproEcIrY ruPY' I{a Kpasy, Aa llpoyqr

IIpeMa
BI4II,

r,{croptrjcxl.rm rasnopraua, Marzja

KpaJl'

Kop-

yIapcKI4

Hwra 3prHcxNM {a y 3plcrcroj r'r Tproecxoj ropr,f BaAe rBo3geHy r oJIoBIIy pyny ca cpeDpoM. I'aAa je y Inosgaucrou carpalena yrBpAa 3a sarrrTr{ry pala y pyAHI4IIr{Ma, t'l rroAr'IrHyTa KoBH'{NA HOEIIA.

AaO Je AO3BOJIy BJIaCTeJIT{-

O roue nltte Haru no3Harl4 reoJlor Ap Bacr'r.nzje Cnmuh y cnojoj xlrusrl ,,tr'Icrop*jcxz pasnoj H;uxer py,qapcrsa" ono: ,.fnoagancxo je r'Ina.no r,rcropr{jy c;ruvuy Honom Bpgy (no,q KouaonltKoM Ha Kocony, on. nncqa). flo;roarnou 16. rjeKa oHo je Kao pyAHuK rra BpxyHI{y pyAapcKe cJraBe, a;rt Kao r4 HoBo 6p4o cro ro,4r4Hapanuje, rreuy rpo3l4 oroMarrcKa onacnocr. Iletrlpu nyra y3aJryA noKyuaBajy TypIII4 Aa ce AoMorHy rproBcKldx pyAoKona (1561, 1574, 1576, 1577) AoK 13. janyapa 1578. rogvue r.ercy yc' rleJrtt Aa r,rx 3ay3My, norrrro cy nooI4JlI4 cBy nocaAy y repfaar. Typcxr sanore4ur'r @epxar na[ra, r{r,rMje sayseo rapbaey, napeguo je, ga ce nopyue cBI4 pyAoKonr{".l Brzrxe ce nr.rje pagrt'ro y Tprowrua, pyAapcrBo je saup.no, KoBarbe HoBrIa npecraJlo. Iporexno je 6.nrr:y gea eujera fioc.r je rora Ao ogJryKe rlapcxc ,qBopcl(e KoMope y Eevy

uralen sa npoQecopa M HeParorr'Ije J4 reoJlowie, aJreiHr4je rana ycnjero HI4 orBapa6e pyAIir4Ka y Tproecroj ropr'I, Kao Ht{ CroBeHaqKor y Jby1lbali^fi,flPeMa,,npocBjer)/Hr{Bep3r.rrera ra4arre 6e.rre KaHl{eJraplje. Hoj noJr4Tr4r{r4" Tex bro rroJroBrHe 19. erj exa nprlrxJro ce orBaparby pyAHr.IKa y Tproncroj ropr'I, o qeMy Ap. B. CtlMr4h nrflre oBo: ,,foAuHe 1840. oreapamy rproBcKr{x pyAnr4Ka npncr]ma Ap)KaBa. ABe ro,4une goquuje, noAl,Irsyra je neh 3a rorrJbelse tiaxpa. flpenaa jeguoj ercnepu.{3l4 6e'{Kor reo.nora Jfrno.nga r43 1855. roAr{Ee, PyAl4rrrre Ayrycr y fpaAcKoM floroxy 6u.ro je orBopeHo no npy)Kalsy 300 xBarr{ a IIo naAy 50. Ilpeua ay6unu uvje 6ra;ra gocrrarnyra rpaHll{a opyArrema. Pesepne cy raAa oqeEeHe sa 24.000 rlerrr 6axpa, ,'I ,To caMo oA 6orarlax pyAa, orBopenr,rx Ha AyxrttHl4 oA ?2 xBara. fIPeMa M[rrrJbersy Jlrtro.nga, TproBcKa ropa je 1855. rEAr{He Kao pyA},rruTenpyx(aJla noBoJbHt{ly cJIrKy Hero Ma rojr,r py*uar 6axpa y Aycrpujra. Ao 1855. roArHe, pyAHI4rIt y TproBuMa 6vry cy .qp)r(aBuo BJracHr{rrrrBo.flocre rora fiperxJlr{ cy y pyKe 6evxor rpronrla, Eenrrjanqa ,{ecupa xojr je KyrMo pyAHrff sa 16.000 lu;reua, $opuaur. Ilpegy:ehe ce 3Barlo ,,Pynuvx u ra.trrrorrrflIa Tproer g. 9,". Harxro ce MaJro caqyBaH]4x trIoAaraKa o KoJII4.rttntt r Bp j eAHocrI4 ussa\euux py4a, arv 3a gnraje rogzne, 1858. lr 1859. or nmre: ,,1858. roArHe 15.966 IIeHrr{ pyAe y npe4nocrr 31.932
1) AKaaeMr{K JIy(a Maprh ([a[rhr-r Ha Easttil4, 1899 - 3arp6 t{ yM]erl9?9), :{Jra[ JyrocnoBeHcKe aKAAeMr{Je 3rrasocrt aKaaMt-rJe HayKa tt yMJsrHocTt, Mr-t_ HocTr,r ,4 cpncxe Heporror ,{ nerporor cBlercKor yrneAa Hanucao le [pr{Je Tpzoau Koc a ! ra MoHorpa+ttly cMpr oBaj npltnor (Hxie o6las,Be a) Kojy je npxnpeMuo Mr'tne JoKa - san. Pelr. 1l Ip. pa3Doi Iqauer pvEacrrrrr4je C r M ,( h, l4croptic(i ,AapcrBa, EeorPaA, 1951.

18

paAr,rJra,r{BaJIa 14 hpofiaAara, a HajBt4rrre paAr4 c.na6rax xouynltraqr'rja r topr.rea". Ha gpyrou nOAaTXeo AaJbeMpaAy y ujecry AoAaje: ,,V Tproazua caMo 3aoraqJ{ BpJrO3aHr{MJLr4Be I{OCr4 pyAHr{qrMa TproBcKa ropa, cBe go 1913. rognne. )KeJbe3HerpocKe Ha rujenoj o6a.nr noroKa )Kr'rOn o rome nraue: ,,V ro BpeMe, y npegysehy poBqa ,4 pyrrreBttHe 3I{AoBa crapor raJll4oHrqKor je pa4rno 6 vranoeuzxa,9 uajcropa t4 HaATJIeA- ypefaja norasyjy, Aa ce ,a Ha roMe Miecry pannje nptrrz,ro npepalr'rnan e )KeJbe3Ht'IXpylafilra tt 277 cralrHr4x paAHI,rKa,pyAapa, ronloje y Tpronrua Hr{qapa 14 ocraJrr4x. EaKpeHapa 4ava".2) ycxopo obycrau4Jra pan, a 3arnM ce nperuJro JI. Maprh nnure raxole ga ,,ua najnrrue Mjecra oJIOBa,rra KaA ce H]4 Oeaj nocao n y najnehr.ru KoJIr.rtIr.IHaMa ce y Ha [POr{3BO,qrby nojannyjy r:uje ucn.rahrnao, I{eJro nocrpojer+e je npenna- EaHnjr4 :KeJbe3HepyAaqe. To cy y nPBoM peAy lreHo ra nPoLr3BoArsy rnox<!a, xoja y oKoJIr'IHl4 oKcr,I,qHe >KeJr,e3He pyAaqe, Jrr{MoHJ{T I4 XeManraxaxo nraje rr.I npecrajala. rr{r, :(yra n cuefex<yra I4 IIpBeHa )KeJbe3Ha Yovz npoor cBercKor para 6axapnz pyAHt{K y py4ava. Ha;rasri ce v )<eJI'e3Hot Kap6ouara, l'pronr.rva, saje4uo ca rorrl{oHl4lraM 6axpa, npncr.rAepr4ra. V Tproncxoj ropff npoMtjeHtro ce nagao je nexoj aHrJro-aMepuqKoj 6anqn r,rs c\r4ep T y BeIt{Kr,IM MaCaMa y Jr MoHr{T, aJrJ,I Xau6ypra. Pygapcxr paAoBI4y Tproer,rua 4eQu- cr{Aepr,rr caApx<aBa joru apro Kopr{cHl4x I{ no' riwruBr;'o cy o6yctae;reHu oKro6pa 1913. roArne. r'pe6Hr.rxpyAa, Kao luro cy pyAe 6axpa u cpeogarara o npor{3BoAl5tr cKopo I4 HeMa, noro- dponocror o;rona. I.ragrre ce pyAHe Mace HaJIa:]e TOBO 3a OJTOBO". y nogpy.rjy MajAaHcKor rroroKa t{ Jaunzqe. BaIlo4arxe 3a oJroBo, lroryhno je, a;raenr.rqr pygI{aI}Hr4>KeJbegHt cynfup, utttt 6axapna naKoBI,rHa, Hr4Ka Hr4cy o6jan.rr,rea.nz s6or cpe6pa, rao ra o.lroanr cjajnnx, rryua I,uI[4 )KeJbesr$4 cyJrap]rrn, Ha ApyrrrM ujecrraua e6or s.nara, jep ry owr na rrr{HKoB 6.nracranaq, HaJIa3e ce Kao craJrHe rureMeHI4TL MeraJrr4 rrPr4naAaru Ap)KaBIa, rAje ;rpr,rujece y cJ4AepI4TyJ4rr )(eJbe3HoM KaP6ocy c'ry>Kn t4 Kao rroAJrora 3a [aJrr{Prrr4 HoBaIL a Hary y Tproncroj ropr.t." Cnolrnrse, Aa raMa 4prxaea je KoBaJra 14 cnoj cpe6prv v slraruu rauo jour u 6apvra, sarr,ru 6rje.nux rI4Ha, Koje noBarl ,{3 raxo go6zuenlrx nJreMeHTI,rx Mertula, ce Mory 'f.opr4cTl4lt Kao cr{poB},IHe3a KepaMI4qKy [oAaraKa aHaJrr4ga rmgycrprjy.s) Cavyea;ro ce tlnaK HeKoJIr4Ko cpe6ponocrror ouroano,r cynQu4a u raJrerrr4ra '{g ,{pyrr,r cBjercKx par [peKr4Hyo je cBa Harxa t{cpy4HrdKa y Tproscxoj ropz. Br,rhe KoplrcHo Ha- rpaKrBarba, jep je oA IIpBr{x AaHa para HapoAeecrra g6or ynopeleea Aa trr{cr cpe6ponocau nooc;ro6o4u,ndvxa 6op6a nolena y Bauulw tr raJregffT IlMa Herrrro Bl4rrre oA 860/o oJroBa r4 Ao Kop,qyHy t4. ,rrlrara ceoj vepcrra ocJroHaq, y cBa13,50/o cyunopa. Cpe6pa cagpx<anajy raJIeHIlr , KoM norJreAy, y roMe Iro,qpyqjy Harre 3eMJbe. raxo rojlr, r{ ca pa3H},Ix Halra3rdrrrra Hajveurhe flocnr.rje oc.lo6olerra noireJro ce xorBo c reooA 0,1-10/0. V cpe6porocuzu ra;ranurr.rlvraTp.'rorxK',IM 14 pyAapcKr{M rrcrp Kr BarbeM y cBuM roBcKe rope yrep$eno je KeMrjcRoM aHaJrr,I3oM npajeazua na[re seMJBe, na raKo w y Eauuju y ner pa3Jrr4rrr{Tr{x y3opaKa: ir na Kopgyny. Haru reonourrct rr pyAapcKr4 nogMJragaK npl,(y3o,paK crrasao je y cne neheu 6pojy, ruxo;roaau y rraIrrI4M rlKOJraMa r{ Ha yHr4Bep3r,ITeTI4Ma, C HOBI4M Orosa / 32,{lo, 70,tr10, 50,10/0,31,?o/o, 57,30/o noMaraJrr{Ma r,t lrucrpylrenraqrajou, Kojr{ cy 280 160 Qpe1pa / 760c,/t, 286c,/1, 250e/t, s/t, eltt) gHarno r{crpa)KHe pagore. He cuvoJraKrrraJrr{ jeMo 3a6opaBr,rrr4,Aa cy pyAH},rqu nocrajrr{ 14 ,{ax.ne, y cBaKr4x 1000 kg o;rona 6roro je nsuely HaponHoM cBojrrHoM, rrrro HaM je Heo6I,r'{Hono150 go 280 rpalaa cpe6pa. To HI4cy MaJre KoJrI4- rlorJro y Inrpel5y pyAaPcKrx r4cTp nr4Bar6a ,{ trr4He, aKo ,rx )mopeAtMo ca oJIoBoM r43 Tpen'{e paAoBa, caAa 6es nprsarur,rx xouqecrja ra no na Kocony AaHac ca [pocje.{Ho 100 rpaMa cpe6pa lLr,rMa orpaHr{qeHor rrpr4cTyrra Harxr4M cTp)rrry roHr4 oJroBa,unn y Cpe6pex"qr{ y EocHt{, r,4je ItaI$'lMa. nua o.q 80-100 rpaMa cpeopa y ioHra o.noaa. t{ [erpoJrorxKl4M IlorKpaj nporxJror r.ujexa vr y noqerKy oBora, Caapevenuu Mr{HepaJrorxKr,rM (oflheHraro pygapcx.ru) paAoBr4Ma reoJrorrrKr,rM u para, BprnJ{Jrr,r cy }rcrpDKI4lo npBor cBjercKor y y yx<eM r4crp Kr4Bar+,,rua Eauujtr, noce6no ,r Barba Mr4Hepa!'ra u crrajeHa EaHuje r4 KopAyHa ta nogpyvjy Tproecxe rope, mKprBene cy n HeIraur{ crpJrurr,aqr{, npBeHcrBeuo Mrjo Kzlrnaruh parr,rj xoje crrjene ,r Mr4HepaJrld, Koje e Hr,rcMo u @pan Tyhan. y rolre nogpyvjy. (Dpan Tyhan rojn je pofeu y fiuzynw na Ynr,r, rio3lraBaJrr,r o'6pahao j e liapotrr4ry naxlBy Iln:noxoj ropr.r, !) <DpaI{ T y h a H, IIaEe pyaEo 6ra!o, 3arpe6, 1919, rpajy oxo Beur.nunqa, Tprona, Kocre u leos!) IyKa y UerpoBoj r rarrosrrurBo Py[apcrBo jegHon paAoBa Mapr{h, oA cBojr{x rrrrue: AarrcKor. na y fopn ,r 3prorcxoj lopr, y EaHoBr,lrJrf,[prfpoAa, roa. )<XVIII pyAapcKa y BeJrvKo cy eeh MHora nogyseha 3arye6, 1937. ,,Ty

&opr{Hre, 1859. roAr.rne 15.781 qexru pyAe y usdpe,qnocrr 30.143 Qopnnre". Ap. B. CrrMrrF,

19

JI. Mapuh/PUdflo

6,'La?oTpzooae

zope

flopeg eeh panzje rerpuxeH x u nosHarr4x Ilpeua roue y Tprorcxoj roprl, nopeA eeh uocrr.rjena Hafenv cy vr reoJrotrrKrdHajcrap jrl 3Harr4x pyAHr4x Mr,HepaJra, Hafeuu cy pjelr rnajcenra u Snlall'urovnue crrjene, ca pj efurl Mr(xepaJrr4 l:trK a tr xo6a,rra, zs xojux ce go6vtMr4Heparr{Ma, na r3B. yJrrpaMa$mru u o$uotnrv, BaJy oBr,r ToJITIKO Ba>KHI4 Me.raIV, U y lJayulf tl 'IexHttrlr4, xoje nparrzuo ug Eocse xpos qraje;ry Eaxzjy (rierAj e panzje nosnare) cee go 3arpe6a.rxe Caapeuena Mr{HepaJloruKa, nerpoJrornKa, reoJrorn. T rope, KoJ cy oA t3BaHpeAHe HayqHe, aJrr4 oA Ka 14 reoKeMr4jcKa t4crpar${Barta MarMarcKr{x ivrJ ecTa ,qo MJecTa 14 eKoHoMcKe B KHOCTT4. crujena y Eanr,rjr noraea fir cy Aa cy yJrrpaMrz heuo ce caAa 3aApx<arr4 Ha (opI4cHr4M r4 Ma+trcKe, oAHocHo, KaKo r4x je M. KlnunaT},rh - 3Bao,,cepneHTr,rHcKe", 3a Hac HoBUM u pjebr4M MrzHepaJrr4Ma r.r xetvrr,ri crrljeHe orKprdBeHe Ha cKr4M eJreMeHTfiMa y rsr4Ma, Ko.ir cy orKp BeHr,l MHoro Mjecra, [oqeBrxr4 og 3arpe6avxe rope Ao caBpreHrajrrM Mr4KpocKorrcKr,rMl,r xeuujcru,nr Cyne naele x yHe, npeMa roMe ,{ y tnr{peM oMaraJrr4Ma y pyAaMa y Tproecxoj ropu.a) noApy.{jy TllroBcKe rope. flopeg :re.re:xlrx Mr*repaJra, cr44eprrra c Jrr41-o cy one crujene y nauroj seu.rln (ynrpauaMoHIzToM x xeMarr4ToM, sarrau 6ar<apnux x<eoAHocHo cepneurrncre) xoje, xaro pe.'be3Hr,rx [o6r4'.rHo s;raronocHrax) Mr,rHepaJra. $I4TcKe, KocMo, Hara3r{tto eeh y 3arpe6aqKoj ropfi, xaJrJlorDl}flll4TaI,r Trrfpwta, Te oJIoBHor ope6pooAar<Jre ce nacrae.rajy y Eanujy, Eocuy, Cp6ujy Bocuor raJreHr4ra, nalenz cy pjelr MuHeparu r Maxegonttjy, na AaJbe y lpsxy, TypcKy ra ca Hr4KJroMu xo6a.nrou, xoje paHuje nr,rcruo Cupujy, I/In4vjy u Ma;resrjy, nperlra Aycrpa;rrjr. oBAje no3HaBarr. To cy HI4KaJrHr49t IJvKaJrIJt,.... One crr,rjene, aKo ce flo reAa r:a r,no6yc, npore>Ky apceHcrr{ n xo6atrnu cy.rQz4nn M HepaJru, ce- oA cjeBepo3arraAa rrpeMa jyrozcroxy, yxaeyHaJBI4IIIe repcoAotr)Qr{Tr{ MnJrepr4r, pacflprxeHl4 y Ha orpoMHy nyKoTr{Hy rrJraHerapHeAy)KnHe rroMeHyrr,rM cyrQr,tAHuM Mr4Hep:urr4Ma 6aKpa ra lyht{ y rauonoj 3eu.rurloj Koprl, .[y;r xoje cy one >r(eJbe3a,oAaK.rre r4x je Moryhe r,rsgeajarr,r nous6r,r.nego noBprrrtge 3eMJbr{He, zs gy6una, r4je ce6nrnn rexnouorxKr,rM nocryrrKoM. ce HaJrasr{y Hayrlrd (reoQrsuqll) no3uara ,,MoxoV lpa4cror,r umoxy, rgje ce Hajra3r,roAo npBor poarahena 4rcxonruuyurera". cBjercKor para rro3Harr4 6axapHr,rpyAHr,rKrMa y Ta, cxpaheno Ha3BaHa MOXO-gucxoaruHy rera, KBapTIHO-C,{AepI4TCK,{M pyAHr{M )Kr{JraMa nopeA jep crpaura Ha) rur{ paAr*rqu, reorostl, reo$uslrOBJ,IXlrtrHpaJla n4 HaIiaJItHO apcelrcKol Cyr+rf4a qapI4, MI4HepaJIOsI,l ],I neTpOJIO3Il nopeA OCTaJrOra lapcgoptprara, r,r ca ro6a.nrorvr !a ca xo6a;r'rnulr tt reru(o rd3roBapajy r{r4jero flpe3vMe Haruera cyJr!pr.rAoM. urannor reo{rmnvapa Aq4puje Moxoporuha l' Kocnr, Ipa4rzrllr r,r KoA PecaHoBrha raua crnpoQecopa 3arpe6a.ror cBeytrtrJrr4rxra J4 qJraHa AeptrcKttx )Kr,rqa r4 ca 7-2e/o cy.nSu4nzx narJyroc.noe excre aKa,qeMje 3aaHocrr,r r,r yujeruepala, rrajerrue rulptlTa r,r xaJrxorrr4pr4Ta, ,qaKJre ce >KeJbegHrdx ra 6axapnr,rx cy;lSNga, y rojuua 6u Hocrr4,oua,,MOXO-gl,rcronruuyurera", HaJra3r4 TpeDaJro BpIIIT{TI4 r4crrtTl4Barsa Ha noMeHyTe ,.rcnoA JyrocraBnje y 4y6nyn vs]r',.eby 23,5 ,r 28,5 n ga 45 KrJroMerapa, ,{ ero oHa je ra ry, Iacno,q pjele rr.rrznepaueravr.ra u ro6a.rra. narue BaH,,rje, ca cBojr{M gy6r.rucxzrrl crrajenalra V no,qpyvjy Majgancror r JaircKor rroroKa, na y.nrpauaQrzrr,rua u o$uotturv*ra Ha noBprxr.rHr4. Cpe6penaxa, HaJragr ce )KeJbesHnrap6onar crgy6raucxe One MarMarcKe ctrjene y Bauujr, xaJrrorrrpr4ToM ll cpe6poIepI4T ca JmpcKaHr,rM IJocxz, Cp6ujr z Maxegonuju, npo)rqaBa AaHac HocHrM raJreHr,rroM, 3arr4MHtKarHo-Ko6arrH Mr4HepEUrr4 tlcTor KeM}{3Ma KaO rope [oMeHyTr4, u Harrra MJra,qareHepaqvja MnHepaJrora rr rrerpor,r3Hocl,r cBoje Haj3a.q 6ap r, qecr Mr4HepaJrxao ra cjcnepno .rora, teoJrora r,r reoQuorauapa, gaKJbytlKe c t4craKHyrtM ycnjectMa rJleAl4rxre t4 oAaBJrecBe 4o flerpoae rope. Ha MebyHapoAHr4MreoJrorrrKr,rMKoHrpectrMa 14 Kog leosgancxora, 3arra,qHoog Pyjeeqa, noauar je 6apr.rr neh o4 gaenrane, saje4no ca rrr4pr4roM craunosrajzua o rsn. y.rrpa6asylTuMa tr oQro.iinrralra, ra Eanuje, xao grje.na qBperor nojaca oar,rx ,r xautKo[r,rpr4ToM, xao ,1 raJreHr4rou,rgje cy go- cTr,rJeHa eJlor JyrocJloBeHcKolleoJrornKor Ay>It qr,rJ u noBprnr4HcKa3a- [pocrop_a ra Ha rlxjeroM AyIIre BprxeHa r4cTpa>KtBarsa EarKaHcKoM no,'ryKorraBarba, alryr, To je cne ocra;ro HeuogHaro, ocrPBy.') 6ea cavysanrzx nprzujepaxa pyAa, Kao v fitrcanvx AOKyMeHaTa. {BaH JypKoBrh, Pe3ynrarr rrayqsr{x ,rcrparKrBaEa pyAV Joxvnoru nmoxy J4 Merepl.r3aMa,{Ma r4croBpc- . ) tHrx nerKr{rnra y Hp XpaarcKoj. reorouBr BJecsr{K iF_ r:ux cyn$u4ttux rr{Tyra 3a reonourRa rcrpa)KrBaBa Mlruepa;ra 6axpa, x<e.resa v y 3arpe6y. li/I. 3arpe6,
OJIOBa, UOpeA BI,ICOKOIpOI{eHTHI,IX )KeJbe3H},rx OKc Aa u xvr4porcuAa, xeMaTI4Ta U llr:laOttVra, xoju npegcramajy t4 BeJrr4Ku HaJr.rHr4 3Ha.raj. [ope.q eKoHorrcKe rplrje4uocrra JrI,tMol.rrrcKtrx nojaBa.
1962. ') B"raArMrp MaJep, CreBaB Kaparrara. Rocks ot periodotlte- Gabbro Complexes ln Yugoslevta and thelr ortgtn lrotn the Railth' s Mantle. JyrocraBeHcxa aKaAeMrtla 3fa_ Hocrtr ,,r yMJerHocM, 3arpe6, l9?2. 3ejeAno '{3 Beorpaza (C. KapaMara, M. PoR.aHArrh. C. ByrarxqHoBr,rh), !r3 CapajeBa (J. PaMrh). x3 3arpe6a (8. Maiep).

20

Dean Boikovii

Mineralne sirovine

Pregled geoloSke graile Podrudje o,piine Dvor izgradeno je od stijena paleozoika, mezozoika, tercijara i kvartara. Sti-

devonu, a najrnla.tle permu. U seriji klastita ankeritizirane, a ulodene su rekristalizirane katkada i sideritizirane karbonatne stijene. Me' zozojske naslage izgraduju podruEje uz jugoistoini rub Opiine Dvor, te dijelove terena izmetlu potoka Zirovac i Shrpnica sve do Kokrine, Dominantno su Vratr:rika i Donjeg Zirwca. predstavljene karbonatnim stijenama, vapnenci-

ma, dolomitidnirn vapnencima i dolomitima trijaske starosti. Osim karbonatnih stijena u Sirokom poj asu od Stupnice do Vratnika, nalaae se stijene vulka4qgeno-sedimentnog postanka jurske starosti s izmjenom klastita razlidite velidine zrna, i spilita, spil. dijabaza i spilit keratofira. Osim njih kao intruz. mag. varijeteti nalaze se najdesie potpuno serpent. lercoliti. Kredne naslage otkrivene su u dolini Stupnice, gdje su razvijene u facijesu plodastih i tankoslojevitih raznobojnih vapnenaca. Razvoj tercij arnih naslaga moZe se praktidki kontinuirano pratiti od eocena do kvartara. Eocenske naslage predstavljene su klastidnim sedimentima koji izgrailuju najviSe predjele Zrinj ske gore. Oligomiocenske naslage su takoder klastidne i sastoje se od Sljunaka i konglo-

1 .i l-

- .." r".'

5. Ltll\ja

'r.)

9. Rd6U

D thrrEe
15. zrlnj

1..

il:
lt 1:2OO.OOO

kro!'

2t. Zrjtti

O luf ,a FeUUi

A.

Kobil.jak

25. rdubirs

Mineralne sirovine opdine Dvor na Unj (prema J. Jurkovidu i K. Braunu) 2l

r
I
I

D. Bo'kouiC / Mineralne siroi.,ine

merata, pijesaka i pjeskovitih lapora te glina i ugljevitih glina. Tortonske naslage leZe transgresivno na starijim stijenama, a sastoje se od litotamnijskih vapnenaca, pje3denjaka i lapora. Prmtiru se od Stupnice preko Zrinj a do iza Kosijerskog brda, gdje tonr.r pod kvartarni nanos dol,ine Une. Sarmatski sedimenti se preteZno sastoje od pjeskovitih lapora, glina, plodastih lapora i pijesaka, a zauzimaju priliCno veliko prostranstvo od Pedlja preko brda Palanka do Popova mcsta i DivuSe. U Zrinjsko-dvorskoj zavali na sarmatske naslage taloZe se sedimeti panona, preteZno pjeskoviti i vapnoviti lapori. ProteZu se od Stupnice preko Pedlj a i Javornja do Dvora. Pliocenske naslage se sastoje od nevezanih sedimenata, kvarcnih pij esaka, Eljunaka, pj eskovitih glina i glina, zauzimaju prostore oko Stupnice, Pedlja, Udetina i Grmuiana. Kvartarne naslage izgratluju aluvijalni settrimenti recentnih vodotoka, te na morfolo5ki manje izraZenim oblicima pseudolesne tvorevine zastupljene ilovadama i pjeskovitim glinama. Rude olova, bakra i cinka U paleozojskim stijenama Trgovske gore, opisanim u prvom dijelu ovog napisa, nalaze se brojne poj ave olovnih, bakarnih i Zeljeznih ruda. To su stratiformne mineralizacije, koj e tvore niz manj ih leZista, a zastupljene su sideritom s halkopiritom, srebrnonosnim galenitom i sfaleritom. Eksploatacija srebrnonos,nih galenita iz kojih se proizvodilo srebro poanata je jos iz ilirskih i rimskih vremena. Novija geoloBka istraZivanja utvrdila su jo5 niz istih mineralizacija, metlutim niti jedna nije imala ekonomski znadaj. S aspekta rudarske djelatnosti vrijedno je istaknuti i opisati tri osnorma podrueja, i to: Zrin, Catrnja, Srebrenjak.i Gradski potok (prilog 1). Podruije Zrin Ovo podrudje zahvaia dijelove Malog Majdanskog potoka, Ograda potoka, Rudarskog potoka, Simonovog potoka i potoka Dragi5evac. IstraZivanja i eksploatacija vrgena je na 15 rudarskih objekata, od kojih je najznadajnija i najbogatija bila rudna zona po pruZanju duga oko 250 m i presjedena potokom Zrinj. Dominantni mineral je siderit uz koji se nalaze pirit, galenit, tetraedirit, sfalerit, halkopirit, gersdorfit; od nerudnih je dominantan kvarc, a od sekundarnih su utvrtleni getit, lepidokrokit i anglezit, i u cementacionoi zoni kovelin i halkozin.

Podruije Catrnja Nalazi se u izvoriSnim dijelovima Velebitslrog potoka i predstavlja nastavak rudnog podruija Zrin. Rudarska aktivnost zabiljeZena je na 12 objekata, a rudna zona bila je u duZini od 250 m. Rudna masa je u obliku leia, a dominantni rudni ,rninerali su: galenit, tetraedrit, halkopirit, sfalerit, gersdorfit i pirit. PodruEje Srebrenjak Nalazi se uz istoimeni potok, pritok rijeke Une. Rudarenje poznato joB iz srednjeg vijeka, a eksploatirao se srebrnonosni galenit i vadilo srebro. Na Sest rudarskih objekata utvrdene su rudne pojave stratiformnog tipa duZine od 10 do 100 metara. Od rudnih minerala dominira siderit, pirit, sfalerit i srebrnonosni galenit. Glavni jalovinski mineral je kvarc. PodruCje Gradski potok Ovo podrutje Trgovske gore bilo je centax eksploatacije bakarnih ruda, a ogranideno je na jugu Velebitskim potokom, na zapadu i sjeveru padinarrna Hasanovog groba, a na istoku potokom Stambolije. Poznato je 16 rudarskih objekata, a prvobitna eksploatacija je zapodeta dnevnim kopovima na Zeljeznu rudu limonit. U kasnijoj eksploataciji je otkrivena zona stratiformnih rudnih tijela sa sideritom i halkopiritom i tada poiinje vatlenje bal<arnih ruda. Rudna tijela su biia u gornjim horizontima dosta pravilna i postojana po pruzanju, debljine od nekoliko centimetara do 1 m sa lokalnim zadeblj anj ima i do 3 m, dok su prema dubini postojala sve nepravilnij a i tanja, a u najdubljim dijelovima rudiSte posve istanjuje. Dominantni mineral ovog podrudj a je siderit uz koji se nalazi halkopirit, pirit, galenit, gersdorfit, elementafno srebro, sfalerit, milerit i tetraeddt. Osnovni mineral jalovine je kvarc, a utvrdeni su i ostali sekundarni minerali oksidacione i cementacione zone. Rude Zeljeza Na veiem dijelu Trgovske gore Opiine Dvor na Uni, nalaze se u paleozojskim stijenama brojna stratiformna leZi5ta sideritskih Zeljeznih ruda kao i sedimentna leZi5ta ankerita. Oksidirani dijelovi ovih leZi5ta kao kompaktna limonitna ieljezna ruda bili su predmet dugogodi5nje eksploatacije, koja je trajala sve do 1965. godine. NajznaEajnija leZiSta ovog tipa bila su Resanoviii, Kosna i Toma5ica (prilog 1). U srednj otrij askim crvenim Skriliavcima u podrudju Donje Komore i Kokirne nadene su pojave

22

D. BOSKODTC/ twrnef4lne

Stfotltne

PodruIje Meterize hematitne i,eljezne rude koje su vezane na prsline u stijenama i oolite stijene. Debljine tih prslipodrudje je ometleno potocima Zirovac, Sidna s hematitima ne prelaze viSe od nekolil<o Ovo manovac, Serbule, Sredorak i VelebitsJri. Rudarcentimetara. ska djelatnost na ovom podrudju poznata je i Uz kontakt paleozojskih i pliocenskih stijena, ali pnje L772. godine, a eksploatacija je vriena na u pliocenskim sedimentima, nalaze se leZi,Sta Sestinoj Klupici, Si5manovcu, Brdu, Mautneru, pizolitskih Zeljeznih ruda koje se jo5 nazivaju Vudjaku i Sredoraku. Ovim radovima zahvaCene >brand<. NajveCi rudnici su bil,i u Meterizama su rudne pojave stratiformnog tipa sa sideritom i Jokin potoku (prilog 1), gdje su i ostale bilani sulfidima, koje su u gornjim dijelovima oksidi cirane rezerve od oko 135.000 tona. Od ostalih rane u limonit, koji je bio predmet rudarske leZiSta istog tipa treba spomenuti leZiSta Kosna, eksploatacije sve do II svjetskog rata. Debljina Stikina re$na, Vujdida rov, Gubavac i dr. Sve nrdnih tijela je bila vrlo varijabilna, a bila stt ove Zeljezne rude >branda<< imaju i svojstva uloZena konkordantno u glinovite Skriljavce. prirodnih pigmenata koji se mogu koristiti u U istonr podrudju nalazi se leZiSte pizolitskih Ze' kemijskoj industriji i industriji boja. ljeznih ruda (>brand-a<) koje je eksploatirano sve do 1965. godine. LeZiSta su nastala taloZePodruCje Kosna njem Fe-hidroksida u zatvorenim pliocenskim sedimentacijskim bazenima, na paleomorfolo5koj Podrudje Kosna ogranideno je na sjeveru i istoku podlozi izgraelenoj od maceriziranih glinovitih tercijarnim naslagama, na zapadu podrudjem Skriljavaca i ankeritizirarih vapnenaca i vapnenaca. Rudno tijelo je leiastog obli,ka, maksimalne Gradskog potoka, a na istoku i jugu Velebitskim debljine oko 6 metara, a bilo je razvijeno na potokom. U ovom podrudju je poznato 8 rudarpovrSini od 20 hektara. Iz IeZiSta Meterize prido' skih objekata, dija je eksploatacija poznata jo5 je ukupno oko 100.000 t Zeljezne rude; biveno iz 18. stoljeia. Rudne pojave su stratigorrnnog sa srednjim sadrZajem Fe od 430/0,koja se pretipa, a debljina rudnih tijela varira od nekoliko railivala t Zeljezari Sisak. Istog tipa je i leZidte centimetara pa i do 3 metra. U primarnoj zoni Jokin potok u kojem je ostalo jog oko 100.000 t nalazile su se sideritske Zice koje su u povr5inrezervi pirolitsko Zeljezne rude B * Cr kategoskom dijelu oksidirane. Iz tog oksidacijskog rurije, sa srednj.im sadrZajem Fe od oko 37ol0. diSta pridobivao se dvrsti kompaktni limonit kao ieljezna ruda. Baritne rude Podrudje Tomalica Podrudje se nalazi u okolini istoimenog potoka i Radii brda. Rudarenje je vr5eno u Toma5ici, Stanii Poljani, potoku Matinovid, Gornjem i Donjem Dobretinu, a poznato je jo! iz srednjeg vijeka. Pojave Zeljeznih ruda su stratiformnog tipa i konkordantno uloZene u glinove Skriljavce. Minerali ovih rudnih pojava su siderit, kvarc, barit, pirit, halkopirit, galenit, sfalerit, tetraedrit, getit i lepidokrokit. Rudarska eksploatacija se izvodila na olovne, bakarne i ieljezne rude. PodruCje Besanovidi Ovo podrudje omeala,noje potocima RedZepovac, Majdanskog i Burazovca, S istoimenim rudarskim objektima. I u ovom podrudju rudarska eksploatacij a poznata je iz 18. stoljeia. Rudne poj ave su stratiformnog tipa, s rudnim tijelima debljine i do 3,5 metara. Primarna ruda je bila siderit sa sulfidima, ali je vrlo duboko oksidirana u vrlo kompaktni limonit, koji se eksploatirao i do dubine od 85 metara.
z5

U okolini Gvozdanskog na Iijevoj obali potoka Zirovac (prilog 1) pronatlena je u paleozojskim konglorneratima Zica barita, koja se unatod poznate trokacije do danas nije geolo5ki istraZila. KeramiEke gline U pliocenskim naslagama koje prekrivaju Opiinu Dvor na Uni nalazi se vise leiista i pojava keramidkih glina. To su Pedalj, Meterize, Beke i Mala Kosna (prilog 1). Najznaiajnije leZi5te je svakako Pedalj, dok su ostala danas van rudarske eksploatacij e. PodruEje Pedalj LeZiSte keramiikih glina Pedalj nalazi se oko 14 km SZ od Dvora na Uni kod sela Stupnice nedaleko ceste koja vodi od Trgova preko Sumarice u Petrinju. UZa lokacij a leZi3ta je izmetlu sela Udetin i Donja Stupnica na 250 m nadmorske visine. Eks,ploataciono polje je pravokutnog oblika, povr5ine 0,678 km2. Detaljna geoloika i rudarska istraZivanja ovog: leZiSta vrSena su u ra2doblju od 1968-1972. go-

D. Bo'kovi. / Mineralne

sirouine

dine i pri tome su utvrdene eksploatacijske rudne rezerve u kolidini od 2 milijuna tona. Geoloike perspektivne rezerve ocjenjuju se na daljnjih 5 milijuna tona. Glina se javlja u obliku prostrane, gotovo horizontalne leie sa blagom tenderrcijom pada prema istok-jugoistoku, a Jtratigrafski spada u naslage srednjeg rl,o gornjeg -do pliocena i kvartara. Debljina leie iznosi 6,5

Ze_lako_ osigul'ati. Najvede kolidine opekarske gl,ine nalaze se u leiiEtu Pedalj, gdje se dio glf ne koja ne odgovara za keramidke proizvode moZe upotrijebiti u opekarskoj industrij i. Kvarcni pijesci ^Lez.i5ta I pojave kvarcnih pijesaka na podruiju Opdine Dvor na Uni nalaze se na vise lbkaliteta i to Udetin, Beke, Vododerine, Meterize i Kosna. Meclutim, naj znaEaj nij e je svako leZi5te Udetin (prilog 1), koje moZe u perspektivi predslavljati sirovinu za eksploataciju u gratl-evinskoj industriji. Sva leZiSta i pojave su siedimentnog porijekla, nastala u jezerskim, lagunarnim i marinskim s,redinama sedimentaciie. Oblik zalijeganja, rasprostranjenost i debijina slojeva ovisna su o paleoreljefu, brzini i karakteru toka kod prijenosa materijala i osobinama taloZnog Dazena. Podruije Udetin Podrudje kvarcnitr pijesaka leZiSta Udetin nala-

SK iznosi od 20-30, a dvrstoda na lom u sirovim stanju je 20 kp/cm2. Na keramiikoj glini slijedi sloj kvarcnog pijeska debljine oko i m, a na tome leZi 15 m pjeskovitih i siltoznih gl,ina. Upotretrljivost gline je vrlo razliCita. Mogu se u,potrijebiti u proizvodnji kiselootpornih proizvoda, te saritarne keramike i kamenstine. Kao primarna sirovina za proizvodnju keramidkih plodica potakla je izgradnj,u tvornice u Rujevcu, koja i danas vrlo dobro posluje. PodruEje Meterize Keramidke gline leZi6ta Meterize nalazi se kilometar zapadno od Be3linca. Gline su pliocenske starosti i treZe na paleozojskim Sejlovima kao erozioni ostatak. Oduvanje tih mladih sedimenata unutar paleozojskog masiva uvjetovalo je tektonsko spustanje blokova. Mineralofki, glina pripada ilitno-kaolinitnom tipu i pogodna je za keramidku industriju. Najnovija geolo5ka i rlrdarska istraZivanja dokazala su postojanje manjeg leZi5ta, oblika nepravilne leie s pijeskom u krovini, a Zutim Sljuncima, ugljevitom glinom i rgljenom u podini. Glina je dobre kvalitete za kiselootpoine proizvode kao i dodatna komponenta kod izrade podnih i fasadnih plodica. Glina se pali u sivobijelirn tonovima, vatrostalnost SK je 19, a dvrstoca na lom u sirovom stanju iznosi 19,1 lcp/cmr. Iako je sirovina vrlo dobre kvalitete, smatra se nerentabilnom zbos tektonske poremeienmti i j amskog naeina eksl ploatacije sa tekudim pijeskom u krovini leZista. Rudnik je za sada poplavljen i napu$ten. Opekareke gline LeZiSla opekarskih glina nalaze se na mnogim lokalitetima, a narodito u okolini pedlia. Javornja, Grmudana, Trgova i dr. (prilog 1). tako da se sirovinska baza za opekarsku industriiu mo-

Ovaj kvarcni pijesak moZe se koristiti u gradevirnskoj industriji. KrupnoCa zrna se kreie od 0,1 do 0,5 mm sa prosj,einim kemijskim sastavom: SiOz 80,S/0, AlzOr 0,10/0,FezOa 0,89/0,CaO 0,2010, MgO 0,10/0, Na:O f KzO 0,10/o gub. Zarenjem 1,8!/o i vlaga 16,30/0. Od svih pojava kva.rcnih pijesaka, ovo leZGte predstavlja sirovinsku bazu za eventualni daljnji razvoj industrije gratlevinskih materijala na podrudju Opiine Dvor na Uni. Dolomitni pije8ak

S,nja geolo5ka i rudarska istraZivanja su utvrdila rezerve od oko 8,000.000 tona, koje bi bile vrlo korisne za razvoj graalevinske industrije opdine. Vapnenci Podrudje Opiine Dvor na Uni prema svom geoloskom sastavu obiluje tehniikim kamenom, narodito pojavama vapnenaca koji imaju Siroki

D, BolkouiC/ Mineralne sirouine

spektar upotrebe u gradevinarstvu. Glavna masa vapnenjadkih stijena nalazi se u srednjetrijaskirn i gornj otrij askim naslagama, koje se nalaze svoj im najveiim podrudju dijelom u Dobretina te u tercijarnim naslagama kod Zrina i Crnobrnja (prilog 1). Prema svojim fizidko-rnehanidkim karakteristikama trijaski vapnenci pred,stavlj aj u korisnu mineralnu sirovinu za gradevinsku industriju, a tortonski litotamnijski vapnenci mogli bi se moZda koristiti i kao arhitektonslko-graalevni kamen neophodan za resta,uralorske radove, posebno na podrudju grada Zagreba, te u poljqprivrodi. Osim spomenutih lokaliteta, pojave litotamnijskih vapnenaca poznaite su i kod NoZiniia, Lotina, Dabiia, Vukelrida, i dr. PodruEje Dobretin Nalazi se u juZnom dijelu Opcine Dvor na Uni, koje je s istoine strane omedeno dolinom Une, a s juZne granice SR Bwnom i Hercegovinom. Vapnenjadke stij ene su uglavnom trijaske starosti, a litologki su to dolomiti, dolomitidni vapnenci, vapnoviti dolomiti i rijetle vapnenci. Najperspektivnije leZi5te u ovom podrudju je kamenolom u Gornj em Dobretinu i to zbog prvenstveno kvalitete sirovine i postojecih prometnica. Ove stijen zu determinirane kao konr,paklni dolomitidni vapnenac, a tehnidke analize pokazuju da je kamen vrlo povoljnih fizidko-mehanidkih svojstava za upotrebu u gradevinarstl'u i to kao sirovina za proizvodnju agregata za betone, kao i drobljenog kamena za izradu de. njih nosivih slojeva i kamme sitneZi pri izgradnji promtni.ca. Podruije Zrin Na.laai se 9,5 km sjeverozapadno od Divuie i predstavlja poznato nalazilte sipkog litotamnijskog vapnenca. U tom podrudju vise nema kompaktnih vapnenaca, ali rezuitati ispitivanj a sipkih litotamnijskih vapnenaca pokazuju da ove stijene imaju primjenu u graalevinarstvu i agrikulturi. PodruEje Crnobrnje U podrudju Crnobrnjskog brda nalazi se pojava litotaElnijskih vapnenaca dija debljina otvorenog profila iznosi 6-7 metara. Stijene su jako izlomljene, no cijelo podrudje je wakako interesantno s aspekta daljnjih istraZivanja zbog eventualno mogude upotrebe sirovine kao arhitektoilsko-grailevnog kamena za potrebe restauratomkih radova i dr.

Dolomiti Isto kao i vapnenci podrudja Opcine Dvor na Uni, dolorniti takoiler predrstavljaju sirovinu za upotrebu u grailevinskoj indmstriji, sa povoljnim fizidko-mehaniikim karakteristikama. Te pojave su relativno malih dimenzija, ali i nedovoljno istraZene. U perspektivne lokalitete moZemo ubrojiti podrudje Zakope i Kokrine (prilog 1). Podruije Zakope U ovom podruiju zona dolomita trij aske starosti proteze se od Matijevida na istoku pa sve do Cvetojeviia na zapadu, gdje je prekinuta dolinom potoka Zirovnice i Javnice. S juZne strane ova je zona cgranidena dolinom potoka Svinjice. Najinteresantnije pojave nalaze se izmetlu Matijevida i Zakope u podrudju Varde, koje mogu predstavljati pote,ncijalnu sirovinsku bazu tehnidkog kamena ovog podrudja. PodruCja Kokirne Nalazi se jugozapadno od Komore, te se proteZe preko Zirovca do najzapadnijeg podrudja Opiine Dvor na Uni. Podrudje je izgra.alenovecim ilijelom iz dolornitnih stijena trij aske starosti, no irna i pojava dolomitidnih vapnenaca. Najperspektivniji lokalitet nalazi se na sjeverozapadnom rubu brda Kokirne. To je vrlo dvrsta stijena koja prema svojim fizidko-mehanidkim svojstvima zadovoljava sve zahtjeve za upo,trebu u gratlevinarstvu, i to kao sirovina za proizvodnju agregata za beton, drobljeni kamen za izradu donjih nosivih slojeva na cestama, kao i kamene sitneZi. U jugozapadnom dijelu brda Kokirne nalazi se perspektivna lokacija ,sjeverno od Spanoviia, koja takotler predstavlja potencijalno nalaziSte dolomita u ovom podruiju. Poznate su i pojave sjeverno od Kokirne, u blizini Komore, gde je poznat kamenolom dolomitnih breda koji ie bio u eksploataciji i u novije doba. VeCi broj izdanaka dolomita i dolomitidnih vapnenaca nalazi se zapadno od Kokirne prema BoZiCima i dalje prema Mickovidima. Lapor U podruiju neogenske zavale Dvora na Uni, u novije doba su pronatlene i vrlo znadajne koliiine sirovina za industriju cementa, i to lapora, zaglinjenih lapora i laporovitih vapnenaca. Rezerve se ocjenjuju na nekoliko stotina milijuna tona, a nalaze se u podrudju Javornja, Sv. Kate, Kepdija, Korizme, Garanovac-Madkovo brdo, Segestina, Vuiana i Popova mosta (prilog f).

25

D. BoEkovic/ Miner( ne sirouine

Najznadajnije istraZno IeZiSte nalazi se sjeverno od Divu5e na povrSini od 120 ha sa rezervama A + B + Cr kategorije u kolidini od 32,500.000 tona. Ovi lapori sadrZe niski postotak CaCOr, pa je u upotrebi za cementnu industriju potrebna dodatna karbonatna sirovina koiom ovo podrudje obiluje u dovoljnim kolidinama. Vulkanske stijene

S-erpentirdti Stupnice i Zubera nemaju industrijske-primjene u gratlevinalstvu, no mogu se k6riatiti za nasipavanje lokalnih putova. Tuf

Peliti

Glavni miaerali ovih stijena magnetitom i pimksen. Serpentiniti

su albit,

klorit

Zakljuiak

U zapadnim podrudjima Opiine Dvor na Uni nalaze se dvije zone seryentinita. JuZna zona se proteze od podruCja sjeverno od Gvozdanskog preko Gole Rudine prema istoku. Sjeverna zoni se proteZe uz dolinu potoka Stupnice od Ljeskovca preko Zubera do ceete Trgovi-Cavii brdo (prilog 1). Serpentiniti su nastaii autohidratacionim alteracijama peridotita i lercolita, od kojih je nepotpuno alteriran lercolit pronacle,n sjeverno od Gvo'zda,nskog u malom lokalnom kamenoIomu. Od svih ispitanih uzoraka samo uzorak lercolita ima Siroku primjenu u gratlevinarstrar, Sto bi trebalo biti predmet daljnjih istraZivanja.

LIlERATURA Braun, K. (1977):Regionalnaistrarivanja bakronosnog podrudja Trgovske gore. Arhiv fonda dokumeriati

glina te- kvarcnih pijesaka podrudja Banije i Kor_ duna. Arhiv fonda dqkum. Inst. za geol. istraz. u Zagrebu, br. 125. Jurkov-id,I. i ]Iedela-Devidc, D. 0953): Rudno podrutje Beslinac. Dio I. sa geolofkom kartom i tirmaterir. Arhiv fonda dokum. Inst. za geol. istraz. u Zqgrebu, br.2080. Jur-koiid, I. (1988): Hercinska metalogelreza rudnih lezista Trgovske gore u Hrvatskoj. ceol. vjesnik 41, zagreb.

Gabrii, A. (1985): Istrazivanjakeramidkihi vatrostalnih

26

D. Ba'koui' I Mine|ulne siaDine

l-ukSii, B. (1979): Istrazivanje za cemenlnu rndustliju Dvora na Uni - Iezi!1e DivuBa. Arhiv fonda dokum. Inst. za geol. istraz 1r Zagrebu, br. 7271 l{agdalenii, Z (1972): Rezerve ke."amiake gline Pedalj fDrur rra UrLi).Arlri' fondr dokr..n. In.t. r. gcol. istraz. u Zagfebu, b,: 5221. Majcr'. V. i Jurkovii. I (1962): StLrclija metalogene oblasti 'lrgovske gore (poclruaje 14aljdernGradski potok)Dio Ll. JLr'l(o\jc, l. lslr'.rivinjc rudnih pojrvi. Ar hiv foncLa dokuneData Insl. za geo1. islral- rr Zagrebu, br'.3533.

Sikii, L, Jovii, B, Milanovii, Ii, Magclalenii. 2.. Sirnunii. A. (1969): Regionalna istraZivanja minerogenog podruija Banija-KorcluD. Godisnji iz\rjestaj za lC03 eodinrl. n rhiv Iondr ,-lokurn lnsr r.r gool. istraz. u Z grebLl, bt 4t;61/2. S n k o v ( c . B . 1 9 6 0 ) :T " l . i Z D i r . r d o \ i t . a . Z c l J c z n u trl(llr nt poclruaju 'Irgovskc i Petrove gor-e u 1959 god Arhi\, lon.lr (lokLrrr.Inct zr gcol. :straz lr Zrgrcb|l, br'. 3280.

ADop na Yrr'l 1990 ro.q]4He.

27

Mira Kolar - Dimitrijevid

Rudarstvo i talioniEarstvo
Prilog povijesti Be5linca, Donjih Trgova i drugib rudnika ieljeza i bakra na podruCju Dvora

l.

Hrvatska je, koliko se zna, siromaSna u rudnom blagu, pa je i njena povijest rudarstva veoma skromna. Glavni centri rudarske aktivnosti nalazili su se u srednjoj Hrvatskoj u Zrinjskoj gori, Trgovskoj gori, Petrovoj gori, Zagrebadkoj gori i u Rudama kod Samobora.l Rudnici Trgovi, BeSlinac i Gradski potok na Trgovskoj gori imali su znadajnu ulogu u pokrivanju potreba za sirovim Zeljezom na Sirem prostor.u, pa su stoga znaiajni i za osvjetljavanje razvoja proizvodnje Zeljeza na podrudju Habsbur5ke monarhije, odnosno kasnije Austro-Ugarske monarhije a i u suvremenosti Jugoslavije. Od malenih rudarckih jama Gvozdansko, a kasnije Trgovi i Be5linac prerasli su u dosta znaCajne rudnidke i topionidke pothvate o kojtna su rudarske drZavne vlasti vodile stalno raEuna, 3. pa ovoj brizi i zahvaljujemo da je saCuvana is- Gvozdansko je ostalo u turskim rukama i nakon crpna dokumentacij a koja nam omoguiava rekon- primirja s Turcima 1635. godine, ali se o gvozstrukciju razvoja rudnika na dvorskom podruC- danskim rudama ipak vodilo odretlenog raduna, i ju, a dopunskim istraZivanjima u Ljubljani, Bedu na karti koju je historidar Ivan Luii6 dodao svome i Budimpe5ti ova bi se slika mogla vjerovatno djelu >De regno Dalmatiae< naziva se 1666. grof jos bolje upotpuniti. Petar Zrinski >slobodni,rn gospodinom... srebrenitr ruda gvozdanskih< (argenti fod inarum Gosdansis et Costhanizza libero domino),8 O obnav2ljanju gvozdanskih rudokopa mislilo se i kasnije. Na rudarske radove u podrudju Trgovske gore Nadzornik komonskih imanja u Hrvatskoj i Slajo$ u ilirsko i rimsko doba ukazuju brojni travoniji Martin Zemljak izvjestio je 16. septembra govi, Iako nemamo podataka o eksploataciji rud- 1696. iz PoZege bedku dvorsku komoru da se u nog blaga u postrimsko vrijeme moZemo pretpo- Gvozdanskom nalaze glasoviti ru.dnici obitelji staviti da su i Sasi, krajem desetog i na poietku' Zrinskih koje bi se moglo dobro iskoristiti. jedanaestog stoljeia vr6ili rudarska istraZivanja. Nakon sto su u junu 1?03. ua6eni ,Tlrvatskoj Zasigurno je, da su rudna nalaziSta bakarne, predjeli izmetlu Kupe i Une, do5lo je i GvozdanL,eljezne i olovne rude privedena intenzivnijoj sko pod vlast hrvatskog bana, t.j. pod gratlansku eksploataciji kada je kralj Matija Korvin dao 3. i vojnidku vlast kraljevine Hrvatske. Medptim marta 1463. grofu Petru Zrinskom rudarsku po- rudarctvo je bilo kraljevski regal pa su se svi vlasticu za rudarenje na banijskom podrudju. U ugovori o eksploataciji morali sklapati uz potvrdu dva decenija Zrinski su otvorili vise kopova. kralja. U ovim smirenijim vremenima Talijani Franjo Rugier Rastelli i Ivan Chineti sklopili Prvo su otvoreni rudnici u Maj danu i Ljeskovcu, su s Dvorskom kancelarijom 23. aprila 1705. ugoa onda su po odobrenju cara Zrinski podeli ko- vor o preuzimanju gvozdanskih ruda. Kopat ie vati i novac. Radi obrane rada u rudnicima Zrinzlato, srebm i olovo, a nakon deset godina eksski su 1488. godine podigli kod dana3njeg Rujevca tvrtlavu Gvozdansko, a u Novigradu na Uni r) vasture S4mt6, Istorlr6kt razvoj naseg rudartva, BeodrZali su dosta jaku vojnidku posadu radi obraglaal 1951, 59, ne od Turaka. Za onovrernene pnil,ike md.nici I Isto, 10& .) Emlllj Laszovrs&1, Zrindke gore pokazali su se vrlo izdaSninna. U Ruda$tvo u Eryatskor, sv. IIt Zsgreb r9(. Izd Nakl. odjela Ervatske drza\4re tlskame 1526. prihodi Zrinjskog od rudnika iznosili su str, 80.

30.000 dukata. Tokom 1529. u rudnicima ie iskopano 600 tona olovne rude iz koje je d'obijeno 50 tona olova i 19,65 kg srebra, pa su 1530. Zrinski izdali i posebne propise o rudarenju, i o radu kovnice novca u Gvozdanskom. Gvozdansko ima slidnu povijest kao srpski rudnik u Novom Brdu. Cetiri puta su Turci poku5avali zauzeti trgovske rudokope (1561, 1574, 7576, 1577), te su ih 13. januara 1578. i zauzeli, i pobili svu posadu u tvrtlavi Gvozdansko. Turski zapovjednik Ferhad pa5a, dim je zauzeo tvralavu naredio je da se poru5e svi rudokopi.z Pad Gvozdan6kog u turske ruke 15?8. prekinuo je svaku rudarsku aktivnost, te gotovo dva stoljeda nemamo nikakvih podataka o eksploataciji rude u ratom opustoSenom podrudju.

I I

l
I

28

M. K olar - Di mi I ri j elri( / Rudar st uo i talionitarcI uo

Talionoca

Be5lincu. Snimljeno 1935, godine.

plotacije vratit ie gvozdansku gospoitiju sa svim skim imanjem Gvozdanskim, te kontrolirati da poboljsanjima koje ie udiniti, pri eemu u samom se ugovor sa zakupnicima Rastellijem i ChinetiiGvozdanskom gradu neie niita graditi kako ne bi jem todno izvrsava. Groszhaupt je morao svaki izazvali. intervenciju Turaka. Zalimljiva je od- mjesec Dvorskoj kancelariji slati ,izvje5taj, a kraredba ugovora da gvozdansko stanovnistvo neie jem svakog marta i financijski obraiun. Posebnu prisiljavati na rudarski rad >i ako budu Sto radi- paZnju ovaj upravitelj Gvozdanskog,kao drZavnog imanja, imao je posvetiti unapreclivanju rada u li, pladat ie ih<.4 Medutim Chinetti i Rastelli nisu mogli preuzeti rudnicima zlata, srebra i olova.5 rudi5ta bez vojne pomoii, te je Dvorska kancela- Novi ugovor izmeclu Dvorske kancelarije i rudarrija zamolila pomoi karlovadkog generalata i skih udrugara Ivaaa Krstitelja Chinettija, Ivahrva{skog bana. Ban Ivan Palfy je pitanj a gvoz- na Krste Pregela, Kornelija Contriera i Sigismunda Stephanija skloplj en je 3. decembra 1722. danskih rudnika iznio pred hrvatski sabor, koji je 15. novembra 1?06. imenovao povjerenstvo I ovaj puta Groszhaupt je dobio naredbu od Dvorkoje'ie ispitati pitanje zakupa u odnosu na poli- ske kancelarije da mora nadzirati rad rudnika, tidke i privredne prilike Hrvatske. Povjerenstvo, i to po odredbama Maksimilijanovog rudarskog reda iz 1573. godine. Ugovor je vaiio deset godina sastavljeno od grofova Petra i Adama Kegleviia, nakon dega je trebalo zlato i srebro predavati na prepoita Pavla ee5kovi6a, protonotara kraljevigradadkoj otkup kovnici novca (u austrijskom grane Jurja Plemi6a, zagrebadkog podiupana Jakoba du Grazu)- Bududi da je Groszhaupt bio rudarIlijaBiia i biljeZnika zagrebadke Zupanije Jurja Cinderija zakljudilo je, nakon velikog dopisivanja ski sudac i nadzornik ruda za Hrvatsku, Slavos bedkim Dvorskim ratnim vijedem, da se za- niju I Dalmaciju jo5 1726. godine moramo pretkupnici moraju obavezati da ie poStivati prava postaviti da je eksploatacija imala povoljan trend. kraljevstva, te da neie dovesti u Gvozdansko Metlutim nakon 1726. nema dugo vremena spo>>inovjerce.<< Primopredaju je obavio grof Petar mena o gvozdanskim rudnicima. Polovinom stoKeglevii te je zakupnicima predao u posjed ljeia posvojio ih je bespravno pukorrnik Franjo gvozdanske rude uz tok potoka Male Gvozdne Kubevii, ali iz izvje5taja KuSeviia vidi se, da do utoka ovoga u potok Veliku Gvozdnu, tj. cije- su u Gvozdanskom rudnici posve napusteni i da lu dolinu zajedno s obim gorskim bokovima. su samo dva rudara bila sposobna za rad. je oko 1765. podela gvozdanZakup je bio besplatan, ali su zakupnici morali Dvorska kancelarija posveiivati skim rudama opet veiu paZnju. Rupodiii potrebne stanove, radnidke mlinove i obdarsko satniStvo iz Semnice spominie rovove >Sv. noviti stare talionice. Morali su popraviti i grad Ivana Krstitelja<. >Sv. Ferdinanda,i i rSv. Mar! Gvozdansko i oko grada izgraditi zgrade za sta- je<, a 1768.je nadinjena i posebna mapa rudista novanje radnika. i istraZivadkih mjesta.6 Osim ovog ugovora i Dvorska kancelarija se je PaZnju gvozdanskim rudnicima posvetila je i osigurala za svoja prava, te je Josip I postavio carica Marija Terezija koja je 1769. naredila u Gvozdanskom za svog upravitelja Lorenca Jo- da se pomno iuvaju Sume oko Gvozdanskog i oko sipa Groszhaupta koji se u svemu morao drZati I Isto, 21. naputka od 29. avgusta 1706. Prema istomu, i) tsto, 22. 'i) Isto, 24-5. za tudom se tragalo na lokalitetlma ,Sertind, svojhn Zivotom Groszhaupt je morao prednjaditi ,Popozova(, )Putnizka(, rBazina(, uluzavac(,,capitanova( i narodu i rudarima i savjesno upravljati kraljev-

29

M. Kolar -Dimiftijetit

/Rud.arstlJo i talionitarstuo

rudnika, jer de one u buduie mnogo koristiti rudarstvu. Ova je odredba upuiena na Hrvatsko vijede, a ovo je ovu odredbu saopiilo hrvatskom banu. O radu rudarskog upravitelja u Gvozdanskom Majdanu, koji je trebao laditi. na unapretlenju rudarstva znademo vrlo malo, jer su po naIogu Dvorske kancelarije od 15. septembra 1819. spaljeni dokumenti koji su se odnosili na rad rudnika u razdobliu od 1765. do 1770. sodine.? Cini se, da je r,,rclarsko udruZerrje Ctinetti i drug primilo metlu zakupnike i nekog Ignacija Hoffmanna, te se odito intenzivno radilo, jer su 1771. otkniveni debeli slojevi bakrene rude na zemljiStu zvanom >Redorek<. Gvozdanski rudnici su i dalje bili potdinjeni bedkoj dvorskoj komori, a rje5enjem carice od 20. avgusta 1774. i fiskalni dio gvozdanskog imanja, koji je imao svoje sjediSte u Gvozdanskom Majdanu, prikljuden je krajiskoj upravi, tj. Prvoj i Drugoj Banskoj pukovniji kojom je upravljao hrvatski ban sve do razvojadenja Banske krajine. Carica je naime smatrala da je zbog blizine turske granice najsigurnije da se o rudnicima brine kraji5ka vojna uprava. Sto se dalje dogatlalo s Gvozdanskim do Napoleona saznajemo iz oduvanih izvora. Dozvole za pravo rudarenja na ovom podrudju moglo je izdati samo rudarsko satni3tvo u Semnici. Poduzetan kapetan Gudemar Neulinger, potaknut predajom o bogatstvu gvozdanskih rudokopa uspio si je 1781. isposlovati potrebnu dozvoiu. U nedostatku potrebnog kapitala on se povezuje s tr56anskim veletrgovcima Josipom plemenitim Fustenbergom i Ignj atom Godollom, koji su investirali potrebna sredstva i unajmili Tadiju Rauschera, koji je rudarsko iskustvo stekao u koru5kim rudnicima L,eljeza, da aktivira proizvodnju. Medutim vojne vlasti zabranile su ispitivanje i kopanje rude i Neulingera zatvorile. Medutim vrijeme se nije moglo zaustaviti. Prayo ru$gr91ja" {obio je- od^ Rudarskog satnistva u Semnrci 13. Iebruara f778. i Mihalj Czek, vojni intendant. On je dobio tri dozvole. Prva se odnosila na vatlenje olova i srebra na terenu Jamarski potok na brdu Kozajevcu i Dragidevcu. Druga mu je trebala omoguditi vadenje Zeljezne rude u Starom Rujevcu, a treda mu je dala pravo obnavljanja zaruSenog Cornellijevog rova u Velebedkoj Reki. Zbog prava kraljevskog fiska na gvozdanske rude nijedna od ove tri dozvole za okolinu Gvozdanskog Majdana nije bila realizirana.8l Ono 5to nije uspjevalo pojedincima uspjelo je dionidkom >Tr5ianskom udruzenju< (>Triester Compagnie<), koje je 20. septembra 1795. sklopilo u Dvoru rudarski ugovor s vojnim erarom. U ovo dru5tvo u51i su Josip v. Fustenberg sa 130, Ignacij Godolla s 10 i kapetan Gundemar Neulinger s tri dionice.

AIi i opet se umijeialo u rad novoosnovanog poduzeia Dvorsko ratno vijeie, koje je zabranilo Neulingeru svako udestvovanje u tom rudarskom poduhvatu, te je o toj odluci obavjesteno i Rudansko satniStvo i dionidarsko druStvo. Neulingerov udio imao je pripasti vojnom eraru, a rudokop u Gvozdanskom i Gvozdanskom Majdanu imao se urediti sa 128 kuksa (udjela), od kojih je Fustenberg dobio pravo na 96 kuksa, Godolla na 32, a vojni erar dva. Rjelenje pitanja vlasni3tva dionica otegnulo se do 1802. godine kada Fustenberg definitivno preuzima i tri Neulingerova udjela. To, a i ratovi s Francuzima, sprijeiili su intenzivniju eksploataciju i obustavili dalja istraZivanja, pa se dini da na prijelazu stoljeia >Trldansko udruZenje< koje je do 1799. utroiilo na rudarenje u gvozdanskom kraju viSe od 12.000 forinti, ne radi, a Rauscher piSe da >priroda nije bila sklona da pomogne tome siromainorrn i neo,braalenom krajiu< na koje.m je udruZenje imalo namjeru investirati jo5 50.000 forinti. Da se u rudnicima ne radi na prijelazu iz 18. u 19. stoljeie pi3e i Francuz Hacquet, koji je u to vrijeme posjetio Trgove.e) Rauscher, kao strudnjak za kopanje i taljenje ieljezne rudade, ima o nalazima Zeljezne rudade na Zrinskoj gori najbolje mi3ljenje. On pi5e >...svagdje se nadolazi na rudu na povrSini i pod zemljom brdina. Cini se, da je priroda ove krajeve osobito obskrbila rud.om Zeljeza. Vall svake je dvojbe, da 6e se mo6i ovaj rudnik Zeljeza, pod vje5tom upravom ovjekovjeiiti, i od toga de drZava i zemlja imati osobitu korist. Vei sada ima tu izgleda za mnogo godina. Sva brda toga kraja imadu se smatrati kao Zilno gorje. Svagdje se izvana nalazi obilna ruda, i prema dosada3njem istraZivanju sadrZaja i utrobe oma5ne Zi-

ljak, na kojem bi se mogla podiii pei, na breZuljku je opet zaravanak, koji leZi neobrarlen, rijedko oran i zasijan i malo rodi ploda, jer se 1o5e obraduje, neguje i ne dubri, UZivatelji toga tla su uru daleko i malo se brinu za obratlivanje toga polja. KrajiSnici nisu vlastnici ove zemlje, samo su uZivatelji. Vlastnik je >car<< po dvorskom ratnom vieiu. Ova zemljiSta moie Generalkomanda uzeti. podieliti ih i zamieniti.<
;) Isto. 26. r) Isto. 28-30. t) Isto, 33; Slmi6, n.d., 102.I Godolla je Fustenbergu prepustio svole dlonice za Kosnu. B. Eacquet, Abblldune und Beschreibung der sUdwest und iistlichen Werden, Illyrier und Slaven..., Letpzig 1804. r r )L a s z o w s k l , II. 35.

30

M. Kolaf -Dimitrijeuii/Rtldarstlro

i tslionitarstuo

Prijedlog Rauschera, iako dobro dokumentiran i potpuno opravdan, nije odobren od Dvorskog ratnog vijeea ni do 1803. godine jer da se takove povlastice i obzirom na uredbu Krajine o duvanju 5uma, j avnu sigurnost i mj esne prilike, kao i zbog odnosa prema susjednoj Bosni, ne mogu dati.l1) Upornost >Tr5Canskog udruZenja<, ponajvi.Se Rauschera, ua izgradnju jedne pe6i za talenje, Sest vala iekiia (Wallaschhammer), detiri Cekiia za pruZanje (Streckhammer), jedan dekii za delik (Stahlhammer), detiri dekiia za Sipke (Zainhammer), ognjiSte za kovade iavala (Nagelschmiedfeuer), ognji5te za kovanje kosa (Sensenschmiedfeuer), ognji5te za kovanje tava (Pfannenschmiederei), dvije naprave za izvlalenje Zice (Drahtzieherei), dvije kovadnice za sidra (Ankerschmitten) bila je konadno nagradena odobrenjem vojne vlasti i rudarskog satniStva.l2) Povjerenstvo, koje je vodio rudarski sudac Andrija Jendrassick 16. aprila 1804. dalo je, nakon pregleda cijelog poslovanja u Kosni, Gvozdanskom, Gradskom potoku i Gvozdanskom Majdanu, takotler povoljno mi5ljenje, a osobito je pohvaljeno plaianje rudara po pogodbi. Dvorska kancelarija takotler je s velikim zadovoljstvom primila izvjeitaj, naglasivii da budu6nost rudnika leZi u eksploataciji Zeljezne rudade i da se ne treba obazirati na tragove bakra i olova te srebra, jer da niti privatna druStva niti drZavni erar nisu imali korist od ove eksploatacije. Upuiuje

>Tr5iansko rudarsko druitvo<< (Triester Bergwerkschaft) dobilo je na upotrebu ne samo 250 jutara zemlje za rudarske radove, ved i drvo za izradu ugljena, te potrebito graclevno drvo. Dru-

i Josip Fustenberg. Na osnovu zadnjeg ugovora >Tr5iansko rudarsko druitvo< obavezalo se u ime regala davati pukovniji deseti dio sirovog Zeljeza, le prodavati Zeljezo po trZnoj cijeni.r5) Prva banska pr:kovnija je - kako se dini - za svoj radun takoder iiskapala Zeljeznu rudu na ovom podludju, te ju je slala na preradbu u Fustenbergovu visoku pei. U apriiu 1808. Toma Fusten-

su neprestano vr5ena pobolj5anja po savjetima Jendrassicka, a radilo se po priruinlku Michera >Eisenhiitenkunde<. Bilo je poteskoia i sa struenim,radnicima, pa je dolazak Dominika Kuglera iz talionice grofa Auerspergera iz Kranjske 1908. registriran kao veliki dobitak. U februaru 1802.

Rauscher je 12. decembra 1804. u ime svojeg >Tr5ianskog udruZenja< najavio izgradnju visoke peii na potoku Zirovcu u Donjim Trgovima, te radionu s tri ognji5ta i dva dekiia na istom potoku kod Podova, kao i jednu radionu kod Ravne gore. Medutim vei 5. aprila 1805.Tadija Rauscher je umro u Celovcu, te je to bio teZak gubitak za trgovske rudokope. Gradnja je ipak nastavljena, i rudarski me5tar Jendrassick prilikom putovanja po podrudju Banske pukovnije dolazi 10. juna 1805.u Trgove, i nalazi niz pogreiaka kod gradnje, te daje upute kako da se dalje radi. Iz njegovog izvje5taja saznajemo da su rudari dobivali mjesedno 10 do 12 forinti za marljiv rad, ali i da je radno vrijeme od pet sati ujutro do sedam ili osam sati uvede s odmorom od sat i pol u podne. PoloZaj rudara i graditelja peii bio je vrlo teZak, pa su dva tesara, Leonhard Scheer i Josip Hirnstreit, pobjegli s gradnje talionice, a kako to ne bi udinili i ostali, bile su im oduzete putnice. Kod rudokopa Kosna-Gvozdansko-Trgovi nalazimo 20. decembra 1806.u poslu dva dinovnika, detiri namje5tenika i 82 slugu i radnika.la)

rudnike, peii i ostale sadrZaje 175.4?8 forinti i 58 krajcara, Sto je za ono vrijeme bila golema svota.16) U septembru 1809. nesretnim sludajem smrtno je stradao Josip Fustenberg, te su rudokope u Trgovima naslijedila njegova djeca Toma i Katarina. Oni su 6. jula 1810. u Trgovima sklopili ugovor o zajedniekom nastavku rada i jednakoj podjeli dobitka, pri demu je ravnatelj rudnika bio Franjo pl. Scheuchenstull. Svakako su ratovi s Francuzima utjecali i na trgovsku rudarsku proizvodnju, pa- je vei u proljeie 1808. proizvodnja sirovog Zeljeza zastala, te su se proizvodile samo plo{e i ne5to lij evane Zeljezne robe.l7)
1,) Isto, 34, 36. rr) Isto, 37 i 38. rr) Isto, 39. tr) Isto. 40-42. F) Isto, 60. Konaani ugovor je naptsan u clint 10. VIIM05. a potpisnik od vojnidke strane je nadporudntk Xeller i brigadtr _major Jagodl6. Uaovor le poivrdito Dvorsko ratno vlJeCe 15,XI 1805. s potpisom bana Ivana srola Erdtidua kao glavara Bar)ske gneralkomande. s) rsto, 65

31

M. KolaFDimitriieoie

/ Rudarstl|o i talionitarstto

4.

berg donosi i troskove, i iz njih se vidi da se od Beikim mirom od 4. oktobra 1809. Austrija je 1811. rudnik nalazi u degradaciji i da su troSna detvrtinu onih iz 1810., odustupila Francuskoj hrvatske krajeve sve do Sa- kovi reducirani je ze toliko opala i proizvodnja.s0) Ponosno da ve. Francuzi su 28. novembra zaposjeli podrudje Karlovca, a ne5to prije vjerojatno i Bansku teskode u radu rudnika odrazile su se i u veliplaianja regalne daie, pa je istu Krajinu s Fustenbergovim rudnicima u Trgovi- kim zaostacima uvij ek urgirati. trebalo ma. Na temelju sadanjih saznanja moZemo samo nasluiivati da su i trgovski rudnici slabo poslo- Od januara 1817. Fustenbergov rudnik je potpao vali, iako je Auguste Marmont 1810. iznio svoje pod upravu Vrhovnog ureda i rudarskog suda u mi5ljenje da Petrova gora, a mislio je vj erojatno Celovcu, pa je 10. maja 1817. unesen u knjigu i na Trgovsku goru, pruZa moguincti za razvoj odevidnosti i rudnik Tome i Katarine Fustenberg metalurgije, osobito uzimajuii u obzir i Sumsko udate von Hochkoffler. U prvom izvje5taju ovom bogatstvo obje Hrvatske. U prepisci s Marmon- uredu Fustenberg navodi da je rudarsko naselje tom bio je i Gallois, koji je imao istraZiti rudno vei selo naseljeno kranjskim i nj emadkim tvorbogatstvo i Ilirskih pokrajina i Vojne Hrvatske, pa nidkim radnicima, i da se rudnik sastoji od pet je posj etio i Trgove 1810. godine. Ljevaonica rudnih jama od kojih detiri u Kosni i jedna i carska manufaktura mjedi u Lienzu, dini se, da u Gvozdanskoj gori. Tvornica je na vodeni pogon, te je na potoku Zirovcu podignuta brana. Voda je koristila bakrenu rudu iz Trgova.rs) pokreie i mijehove. Visoka ped je visoka 29 U kasno ljeto 1813. austrijska je vojska u5la u potpiruje se mijehom od gest bubnjeva. stopa a Vojnu Hrvatsku. Rudarski meStar Jendrassick zaduZen je vet 22. oktobra 1813. od generala Tvornica ima i skladiSte za sirovo Zeljezo, veliku >valaS<< kladivo s tri ognjista, Gyurkovi6a za nadzor na rudnicima oslobodene suiu za ugljen, pruzanje za Zeljeza s jednim ognjistem, kladivo Hrvatske i Primorja, pa je i Fustenberg pozvan pilanu i mlin, zanatske radionice, stanove za da podnese izvjeitaj o radu rudnika i visoke pei pomodnih zgrada. U Kosni-Gvozradnike, te niz je je za vrijeme okupacije. Razumljivo da Toma Fustenberg izvjestio da su i narod i rudari sret- danskom izradivali su se davli i kose, tave jednom metalurni 5to su opet dobili staru austrijsku upravu, i sidra, pa se zapravo radilo o poduzeiu Skom i metalopreradivadkom s raznojer da su pod francuskom vojnom upravom bili povr5inskib likim robe, i nizom asortimanom b izvrgnuti skupoii i iznutlivanjima svake vrsti. kopova u raznoj fazi. eksploatacije.'1) Navodi da su ,i rudnik i talionice i dekii mnogo nazadovali pod francuskom upravom, te da sada D . u jamama rade samo detiri rudara, a visoka pei neie moii raditi do juna 1814. godine. Kla- U 1821. zavladale su u Trgovima te5ke prilikediva, kako >Grossharnmer<<, tako i >Streckham- Fustenberg je traZio polovinom godine pomoi, mer< rade, i ima dovoljno potrebnih radnika, jer da je disciplina medu rudarima popustila, ali do pote5koda dolazi radi previsokih cijena ug- pa se broj rudara podeo naglo smanjivati. To se je odrazilo i na proizvodnji, koja jako varira ljenu.le) Pote5koie su i dalje pratile rad rudnii ima vrlo velike oscilacije. U 1828. prvi puta ka Trgove i Kosna, udaljene jedan i pol kilometara. U izvjeStaju od 8. juna 1816. Fustenberg se spominje >be5linadki rov<< (>Beschinaer Stolje naveo da je od 1807. do 1815.proizveo za po- len<) dug 112 hvati.a) trebe rudnika 532.861 centi sirovog Zeljeza, a za Neprilike s rudnikom su se i dalje nastavile, prodaju 18.642 centi. U velikom kladivu izracleno i 15. novembra 1829. pristupilo se draZbi Fustenje od 1807. do 1815. samo 325,40 centi sirovog bergovih rudnika, a draZba je bila ogladena u Zeljeza (Flossen), s time da za vrijeme francuske Intelligenzblatt zur Agramer Zeihmg, br. 70, te okupacije ovog Zeljeza nije ni5ta proizvedeno. u celovadldm i gradadkim novinama. Iako draZba Ploia (Platten) proizvedeno je 4.822,97 centi, te nije uspjela ipak se je naSao kupac. Bio je tc ne5to drugih vrsta Zeljeza. Zanimljivi podaci Jakob Jakl, vlasnik rudnika cinka u Dollachu odnose se na rad visoke peii. U martu 1807. is- u Koruikoj, koji je na temelju kupoprodajnog taljeno je 260,25 centi sirovog Zeljeza, u febru- ugovora od 11. januara 1830. za 8.800 forinti aru 1808. god,ine 840 centi, u oktobm 1809. go- postao vlasnik rudnika, kojemu je za upravitelja dine 188,36centi sirovog Zeljeza i 1000 centi plo- postavio Aleksandra Pirkera.2s) da, a u decembru 1810. 194 centi sirovog Zeljeza (Groloch), 1300 centi ploda i 97 centi lijevanog t) rsto, 66. Zeljeza (Gusseisen).U aprilu 1813. istaljeno je r 3 )D r a g o r i o k s a n d l C , vojna llrvatska: La Crcatie militaire. Krajisko drustvo u Francuskom Carstvu (1809-l8rg), 104 centi sirovog Zeljeza i 1405 centi ploia. U lr, zagl eb 1988. Izd. skolske knjige i stvarnosti, 99--r0r. r )L a s z o w s k l , II, n.d., 6S. 1814. nema proizvodnje, a u decembru 1815. ::o) Isti. ?0-?1. rr) istaljeno je 72,36 centi sirovog i,eljeza, 72!6,62 ,) lstl. ?2-?4. Isti, 76. Otvoren le i rov ,Karlovac(. centi ploda i 14 centi lijevanog Zeljeza. Fusten- r) Isti. ?0.

32

M. Kolor -Dimitriieuit

/ Rudcffstao i talioniEarstuo

Jakl nije dugo zadrZao trgovske rudnike. Ugo, votom u Celovcu 24. septembra 1832. prodao je rudnike Duri Plenkeru iz Celovca, koje je uzeo za kompanjona Antuna Jagera i osnovao rudnik >Plenker i Jdger<, preuzev5i i sve obaveze Jalrl:r prema Fustenbergu, odnosno nasljednicima nekadainjega upravitelja Tadije Rauschera. Za upravitelja u Trgovima postavili su Sebastiana Meiszlingera, ali je ovaj iznevjerio povjerenje svojih poslodavaca i pobjegao u Ugarsku. U toku 1832. i 1833. u trgovskim rudnicima se vrlo slabo radi, ali je proizvodnja od 851,50 centi sirovog Zeljeza u vrijednosti od 2.128 forinti joS uvijek dobra prema 1834. kada je proizvedeno svega 37,7 centi sirovog Zeljeza.Te je godine do5lo naime do odrona brda i do o5teienia visoke peii. pa je novi upravitelj Antun Floriiniii tek 1835.mogao poveiati produkciju na 1.575,89 centi sirovog Zeljeza i platiii dug eraru, a broj zaposlenih poveian je od ranijih 40 na 253 radnika, tri nadglednika i tri dinovnika. Medutim Florianiii je vei 2. septembra 1836. umro u Vojniiu, a novi upravitelj Mayr se nikako ne snalazi, pa se radi vrlo slabo, a talcnie rude obavlialu rudari, pri iemu nesta5icavode u potoku Ziiovcu onemoguiava veiu proizvodnju. Gotovo presuBeni potok spredava aktiviranje rada i novog upravitelja Jakoba Schwarza 1838, odnosno Antunu Jacopinu 1842. Slaba rentabilnost poduzeia prisiljava Plenkera u novembru 1838. da proda svoj dio rudnika Josipu Steinaueru iz Koruike. Ovaj je investirao u rudnik do kraja 1841. godine 28.039 forintj i nakon smrti Antuna Jiigera 1841. postao samovlasnik ditavog rudnika.2{) 6. Nakon niza godina vrlo ncuspjeinog i slabog poslovarnja rad u trgovskim rudnioima ponovno s 1842.ulazi u povoljnu fazu. Steinauer od 1842.do 1848. vrii istraZivanja i procjenjivanje rudarskih lokaliteta_u Drugoj banskoj pukovniji Zele6i prosrntl svoJ e poslovanjc na nova rudarska okna. Tako se javljaju rudista Jokino Letiste s Josipovim rovom i Marijinom rovom, Jokin potok s rovom Vincent, Dolnja Kosna s rovovima oGliicksbau< i Stefanov rov, te Barbarin rov, Gornja Kosna s Antunovim, Terezijinim i Ferdinandovim rovom, Turski Potok kod Grmu5ana s Jurievim rovom, Potok Likarevac kod Grmu5ana sa" Aninim rovom, Gvozdansko sa Klementovim rovom, Baslinovac sa Morgensternovim rovom, Kalinovac sa Abendsternovim rovom, gora Vidorija u okolini Ljubine s Aninim rovom, te Likarevac s Francuskinim rovom. Ovaj popis se je i dalje upotpunj avao sve do 15. marta 1858. kada ie upravitelj Aleksandar Mulley postupio po odreibi Ministarstva financija 6a- Z. j'anrrira tAS6.
JJ

kojim je rudarski zakon iz 1854. bio protegnut i na podrudje Vojne krajine.2s) Uslijed Steinauerove aktivnosti zaustavljen je i odliv rudara s tog podrudja, pa su podeli dolaziti i novi strudnjaci iz samoborskih, kranjskih, koruSkih i Stajerskih rudnika. Medutim koloniziranje rudara izazivalo je uvijek velike sporove s pukovnijom koja je traZila i ubirala razne daie i poreze (za javne radove kuluk ili 20 krajcara po osobi, prirezi na meso itd.). Dolazi i do udestalih sukoba izmedu Steinauera i Cesarsko kr..aljevskog ispitivaladkog povjerenstva oko nekih

lacije proizvodnje (g. 1844. proizvedeno 5.231 cenli sirovog Zeljeza, u drugoj detvrtini 184?. go,cline 4541.80 centi, u prvom detvrtgodi5tu 184?/8 godine 3494 centi). einilo se, kao di vojne vlasti hoie unistiti trgovske rudnike, i ova nepovoljna kretanj a trajala su sve do protegnuia novog rudarskog zakona iz 1854. i na podrudje Vojne krajine.:6) Bilo jc krajnjc vrijemc za ovu promjenu, jer su revolucionarne promjene 1848. otvorile _ nove perspektive oslobotlenoj radnoj snazi, iako je krajiSki sistem sve do osamdesetih

se uglavnom obavlja sa sezonskom radnom snagom, i stalnih radnika je samo desetak, a dinovnika dva do tri, a rudaii s njemadkim prezimenima uglavnom su napustili ovo podrudje. Sve je veiih problema i s visokom peii zbog njene istro5enosti nakon pola stoljeia rada. Sirovo Zelj^.zo se otprema Savom do Graaluse, pa Savom do Zidanog mosta, i onda vlakovima Ju2-

,) rsti, ?9-J2. !1 Isti, 83-86. a) ls1i. 8?---89. Upravirelj trgovskog rudokopa oct 18{5_t850. schonbuchner 1 Josip Rak OgEo) kao upravt_ lerJ.pogona i Edu-ard Mulley kao glavni upriv etj od rSEo. vrsekratno su pokusavali orkton i nesporazume 1 voJnim ,1 rsti. 90-91.

lrl KoI(t -Dimitrij el.)it/ Rudarstl|o i talioniE.trstoo

Kao vlasnik viSe ljevaonica Steinauer je nakon novog rudarskog zakona odludio modernizirati i trgovski rudnik. Nabavio je tri parna stroja Cime je rad kladiva znatnim dijelom udinio neovisnim o vodostaju. Pripremajuii se za bogatiju produkciju Steinauer poveiava broj radnika na 64, te je 1855.izvatleno 20.305centi rudade i proizvedeno 8.122 centi sirovog Zeljeza u vrijednosti od 17.560 forinti.2s) Metlutim sve do kraja 1857. glavnu paZnju usmjerava na izgradnju nove visoke peii. U meduvremenu je rudarska statistika postala obavezna. Iz,izvjeitaja rr-ldnika Trgove, kako se onda pi5u danainji Trgovi, za 1857-1858. doznajemo da rtrdokop ima 45 rudi5ta iz kojib vadi bakar, olovo i srebro, i 24 rudista iz kojih vadi ieljezo. Izvadeno je 15.966 centa bakarne rude u vrijednosti od 31.932 forinti, i na tom poslu je radilo 277 radnika, i 27659 centi Zeljezne rude iz koje je proizvedeno 6.185 centi sirovog Zeljeza radom 64 radnika, detiri Zene i ietvero djece. U pogonu su bile dvije polupedi i dvije male pedi, a izdaci rudnika iznosili su 50.210 forinti. Sagradena je nova talionica za bakar s jednim strojem i 11 stanbenih i drugib zgrada, a u Bratinskoj blagajni bili su osigurani svi radnici, i njena imovina iznosila je 155 forinti i 1295 forinti u efektima.2e) Nova visoka pei pu5tena je u pogon 31. oktobra 1857. pa se sada radilo sedam mjeseci u godini, ali je ogranidavajuii faktor i dalje bio vodostaj potoka Zirovca, radi Ldega kladivo nije moglo raditi vi5e od detiri mjeseca. Steinauerov poku5aj da sirovo Zeljezo preratluje u svojim Zeljezarama u Oplonitzu i Weitensteinu pokazao se preskupim, pa je i dalje sirovo Zeljezo otpremano u Storc kod Celja, a ne5to i u ljevaonice Kdrdsi u Grazu. Metlutim povezivanje svijeta Zeljeznidkim prugama dovelo je do krize u Zeljeznoj indus'triji Austrije zbog konkurencije stranog Ze1jeza.Ovaj razvoj i5ao je mimo Trgova, jer izg.radnja Zeljeznidke pruge kroz Baniju prema moru nije nikada realizirana. Iako je nova visoka pei u Trgovima od 36 stopa imala kapacitet od sto centi za 24 sata, sto je bilo gotovo jedanput vile u odnosu na pei iz 1807. te da su i najveCe peCi u monarhiji imale kapacitet od 120-140 centi, njena saobraiajna nepovezanost i smje5taj u Krajini oduzeli su joi veiinu prednosti.so) Neke vrste Zeljeza nalazile su produ u Glini, Petrinji, Kostajnici i Jasenovcu, a i u vlastitoi tvornici izrailivani su predmeti od ieljeza radom 32 radnika s 50 tlanova obitelii. 7. DrZavni erar je uvijek polagao izvjesno pravo na konove Zelieza u Baniji. Za ove je kopove pokazao veliki interes vlasnik rudnika i Zelje-

zara Lr Kranjskoj i Gorici Karlo Kanitz, ali buduii da po Maksimilijanovom rudarskom zakonu Zidovi nisu smjcli posjedovati rudnike u Hrvatskoj trebalo je iekati novi rudarski zakon, te je 1855. bedki trgovac Desire Gilain, koji je imao i tvornicu strojeva u Brnu, za 160.000 forinti kupio drZavne kopove i rudiSta, i ognovao u BeSlincu dionidko dru5tvo >Trgovski rudnici i talionca< koje je imalo sjediSte u Bedu, i u dijem upravnom odboru se naiao i Kanitz, dr Heinrich Kern, Ignjat Mauttner i kao predsjednik druitva grof Breda. Gilainovo udruZenje osobito je za5tiiivala Hrvatsko-slavonska vlada ukazujuCi na velike moguinosti ovog poduzeda koje je 1858. imalo potpuno uplaien kapital od 1,050.000 forinti i dije su dionice dobro kotirale na bedkoj burzi. Po kapitalu ovo je poduzeie bilo jedno od najveiih u atrstrijskom carstvu, a za 1858. predvidalo se dobiti 60.000 centa Zeljezne rude, koja bi se na mjestu proizvodnje prodavala po 12 krajcara cent.8l) Iako je raspolagalo sa 33 samostalna jamna polja za bakar, olovo i Zeljezo, pripremni radovi i istraZivanja vr5eni su viSe godina, pa je druStvo sve do polovine 1862. bilo opro5teno plaianja erarskog poreza. Ipak 1858.je izvadeno 15.966centi bakarne rude u vrijednosti od 31.932 forinti, a u drugom polugodistu je izvadeno 15.784 centi ieljezne rude u vrijednosti od 1.104 forinte i 68 krajcara.8z) Prema izvjeStaju, 31. oktobra rr-ldnik je imao 300 stalno zaposlenih radnika, a poslove su vodili barun Antun von Leitner. Aleksansad Schtinbuchnc;, Anton Hiirner von Roithbers kao rudarski mjcrnik i viSe tlrugih Cinovnika. UdruZenje je imalo koncesije na 45.525 hvati na viSe mjesta. Ovako razvijena organizacija imala je i dobro uredenu Bratinsku blagajnu, u koju su rudari uplaiivali dnevno dva krajcara. Po Statutu blagajne iz 1858. godine iz prikupljenog fonda mogla se je dobiti potpora koja nije mogla godiSnje prema5iti svotu od 20 forinti za aktiv-

Isti. 92, 99. Isti, 9H. Isti. 9?-101. Isti, 145. Isti, 1118. Udruzenje ie bllo u posjedu jamnih porja )Aroiss, Kamenstci polok, Surl Rujevac, Ruda glavlca, jarak Tomasiei, Debretin. Sestlna glavica, Gomla Rosna, cvozdansko itd. U ime Cilaina poslove su vodilt Voyt, a kasnije Jostp Oblak i Aleksandar Blscltoff, te Auonz pl. Laszunski i Antun barun Leitner. Udruzenie je bilo v.lo agresivno u dobijanju novih povlastica. !) J. Laszowski, Ruda6tvo u Ervatstroj, sv. r, zagreb 1942. t{?_ l?l-1?4_

*) ') 'q 'I) r)

M, Kolar-Dituitrijeuit/Ruda1-stuo i talionitarctuo

IB'14 1.680 6.000 1875 2.315 8.300 35,8 iB?6 2.400 600 40,0 8. 1877 938 4.692 50,0 18?8 1.400 4.200 30,0 Za zamiSljenu eksploataciju rudnih bogatstava 1879 1.800 3.960 22,0 nije bilo potrebnih preduslova, pa su se uskoro 1880 2.967 5.936 20,0 pokazali nerentabilni ne samo kopovi bakra vei 1881 4.568 5.936 20,0 i nalaziStaZeljezne rude. Medutim >Rudnici Zeljezovca u Trgovima nasljednika Josipa Steinauera<< Ukupno 16.268 41.424 ipak se odrZavaju, ma da je produkcija izvan. rra'l' Vrbanlt, Rudalska produkciia u Irrvatskoj i Sloveniji r8?4-r981, Zagrcb 1883, 5t. redno nestabilna i neredovita. Po j ednom podatku obustavljeni su 1870. radovi u Gradskom Potoku zbog prepolovljene cijene bakra na Tabela 2. evropskom trZistu.Ba) produkcije u Trgovima Drugi rudnik, koji je nastao 1855. kao dionidko Statistika rudalske 1874-1881 godine* druitvo takoaler vegetira i vise puta mijenja vlasnike, te prema uloZenom kapitalu i interesu triiSta ima i veoma oscilirajuCu produkciju. Anglo-njemadka banka iz Hamburga prei.rzela je F .(! ,O cJ -= .o sedamdesetih godina ovaj rudnik, ali ga je 1878. 96 9 > o t> 4!r. a o napustila, te ga novi vlasnik Gustav vitez Schlesinger prodaje vee godinu dana kasnije Vjeko187 4 977 4.465 45,6 75 slavu Frohmu.86) 18?5 806 3.600 44,6 97 18?6 28r 1,.434 51,0 50-80 Na osnovu odlidne rudarske statistike Kraliev156 ?83 50,0 5t)-80 skog zcmaljskog statistiikog ureda u Zagr6bu, i817 _tcr 456 30,0 50---80 koju je objavio Vrbanid za period od 1874. do 1 8 ? B 1.011 336 30,0 65-120 1881.godine, saznajemo da se je od pet poduzeia 1 8 7 9 1880 2.952 984 30,0 60-100 u civilnoj Hrvatskoj i na podrudju bivSe hrvati881 8?3 2.185 25,0 60--100 sko-slavonske krajine, koja su se bavila eksploa16.886 tacijom Zeljezne rudade, iskopalo svega 345.123 Ukupno 4.564 metriinih centi Zeljezovca, dakle prosjeino go+ VrboniC, Rudarska produkclja, n.d., 54-55, di5nje 43.140 centi. Najmanja kolidina izvatlena je 18?6. kada je Anglo-njemadka banka napustila i sirovog Zeljeza, od Eega 52,74/o u Topuskom, eksploataciju, da bi tada produkcija rasla, te da 34,080/o u BeSlincu i 13,170/o u Trgovima, Be5li.je 1881. produkcija bila veia za l720lo u odnosu nac je zaposljavao veii broj radnika, pa se to na 1874. Samo iz beSlinadkog rudnika izvezeno odrazilo na rastu broja stanovnika i na stanje od 1874. do 1881. godine 41olo ukupne vrijeddardu Sireg podrudja. Ipak sva produkcija Zeljenosti cjelokupne Zeljezne rudaie u Hrvatskoj za u Hrvatskoj je mala prema produkciji Mo(tabela 1i 2), te je to poduzeCebilo mnogo znadajnije od rudnika Steinauerovih baStinika u ir) Savi6, n.d. 103. Bilo je to protivno nalazima geotoga Trgovima.so)Tabele nam pruZaju mnogo zanimljiEauera kojt je 18?0. istrazio rudne lokalitete na podrufju vih podataka za usporedbu i zakljudke. Poku5aji Trgovske gore te utvrdio rudu na 1? mjesta, istakavsi da kop Vidonje ima rude do t0 rnetara, Jokin Potok do I da se banijska ruda u6ini konkurentnim na metara, Kosna do l2 metara, Kosna Vinogradina do td metra, a sliano da je i s Be3lincem, Sestinom Kosom evropskom trZi5tu imali su za posljedicu sniZai Burazovcem (savid, n. d.. 103. vanje zarada i intenziviranje rada, pri demu je r ; ) I ' r a n V r b a n i 6 , Rudarska produkcija u ErvatskoJ i rudnik u Trgovima mogao bolje plaiati radnike, s) Sloveniji 18?4-1811, Zagreb l88it, 32-33. je prema rukopisu koji mu je ustupto Isto, 54. Vibanid orijentiran viSe na bakrenu nego na Zeljeznu dr Gjuro Pilar nsveo da u Trgovima ima azurita, bornita. chalkopyrita, malachlta i siderita, a cupruma I hematlta rudu. Metlutim, buduii da je u ditavoj Hwatskoj u Beslincu, te da se radi o miiesanoi rudi iz kole se od 1874-1881. proizvedeno 77.225.112kg livenog mote vaditi Zerjezo, bakar, clnk l olovo (str. 6).

sredstva iz blagajne rudari su sticali pod odrealenim vremenskim uslovima, a sva su prava gubili u sludaju svojevoljnog istupa iz posla ili ako je bio otpuiten od uprave zbog neke krivnje. Dobrim ulaganjima glavnice imovina Bratinske blagajne mogla se znatno povedati. Krajem 1857. njezina je imovina iznosila 1.087 forinti od dega je upravitelj Karl Ebermann polovinu >koristonosno< ulozio. Krajem 1859. vrijednost Bratinske blagajne u Trgovima narasla je na 40.09 forinti i 27 krajcara.s)

Tabela 1. Statistika rudarske produkcije u Beslincu 1874-1881.godine*

u
d d

d b!

,r-E
I .9 !i:6

:5qP
o;i

i0E 1?9 97 65 48 59 84 52 52

9E

zde 94 720 60-130 60-130 50-120 50-150 50-100 45-125

Hr t

tr4. Kolar -Dimitrij etit /Rudcl'stuo i l(llioltiearstuo

narhije. Na primjer 1874.izliveno je na podrudju snage iinile Zene i djeca.B8)Rudarska statistika Hrvatske 15.316 met. centi Zeljeza, a u Austriji je oduvala i niz podataka o rudarskim pomo6ni3,32L.570,u eegkoj 441.999 met. centi, u Ko- cama, kako se tada zovu rudarske bratinske ruSkoj 593.730,a u Kranjskoj 61.437 met. centi, blagajne (Tabele 5-6). pri demu se zbog osciliranja produkcije i cijene U odnosu na raniju Bratinsku blagajnu uplata nije moglo dugotrajnije planirati niti razvijati se je poveiala u Trgovima na 4 noveica, odnosno domaia metalopreradvadka industrija zbog raz- prilikom Zenidbe rudari su odjednom morali vij enog bescarinskog uvoza Zeljeza iz razvij enij ilr uplatiti pet forinti. Ova je institucija bila izvandijelova Monarhij e (Tabela 3). Najpovoljnija go- redno vaZna za jadanje shvaianja o prednostima dina prema Vrbaniievoj statistici je 1880. godina, udruZivanja nad individualnom borbom za preali su se i tada visoke peii Trgova i BeBlinca Zivljavanje. Rudari su imali pravo na lijeEni6ku slabo iskori5tavale, pa dak i u odnosu na Topusko pomoi, na bolesnidku potporu u trajanju od 26 u kojem se preradivala ruda iz Petrove gore tjedana, na zajam i na pripomoi u sludajevima (Tabela 4).3?) smrti, pa dak i odreclena primanja u sludaju Vrbanii je indirektno ukazao i na razloge zaito nezaposlenosti. Beslinadka rudarska pomocnica se Zeljezna produkcija finalizirala u Kranjskoj, bila je jada od trgovske, jer je takav bio i odnos a ne na naiem podrudju. Ljevad je zaratlivao radne snage. Ona je 1874. raspolagala s imetkom 728 forinti godisnje, a rudar samo 171 forintu, od 17.300 forinti, a pomoinica u Trgovima sa pri demu su u banijskim rudnicima 5,8{,ioradne 2.267 forinti. Suma, koju su godi5nje unosili rudari u rudarsku l<asu bila je velika, ali su velike bile i isplate. Da bi se mogle davati tolike .labela 3. pomoii glavnica se investirala uz visoke kamate, Produkcija i cijena Zeljeza u Trgovima i Be3lincu a dio sredstava davale su i uprave rudnika, koje 1874-1881.g.* su u upravljanju financijama rudarske pomoenice imale znatnog udjela i rukovodeiu funkciju. Trgovi BeBIinac Godina BeSlinaEka pomoinica je >najviie odgovorila 2 3 2 3 svom zadatku<<dajuii za udovice vi5e nego Topu6ko i Trgovi zajedno, odnosno dva puta vi5e 1874 545.4404,91 26.?85 29!.984 4,28 12.514 7,247.7364,54 56.683 nego drugi za sirote. Prosj ek godi5nj e pomoii i875 3,41 12.833 u Be5lincu za period od 1874-1881. iznosio je r8?6 297.1143,60 10.696 375.863 18?? 124.6613,60 4.488 u Be5lincu 898 forinti, u ivanedkom rudniku 18?B 183.9003,20 5.885 955.1143,70 35.339 ugljena 640, u Rudama kod Samobora 423, u i879 262.407 3,20 8.397 592.1043,72 22.025 Trgovima 297, u radobojskom rudniku sumpora 1880 373.5384,00 14.942 7.633.0424,07 65.567 264, u rudniku ugljena Sokolovac 232 i u Topus1881 209.7274,00 8.365 1,145.000 4,00 4s.800 kom 93 forinti. Prema ukupnom prihodu izdano iB7+- 2,288.L71 - 92.072 5,948.859 - 238.247 je za potporu radnika u Be5lincu od 1875 do 1879 - 146,70/osredstava u odnosu na godisnji . F. vrbatui[, Produkcua ruda$tva, n, d., 5?. unos, u Trgovima L23,20/0,u Topuskom B1,40l0, 1. Proizvodnia slrovog I Uvnog Zeljeza. a najniZe stope iznosile su u BeSlincu 21,10/o 2. Popretna cijena Zelieza. (1875) u Trgovima 30,30/o (1881) i u Topuskom prolzvedenog 3. Ukupna vrijednost Zeljeza. (1880), pa se po svemu dini da je Rudarska 4,7010 pomofnica u Beslincu bila prua i najbolja pomoinrica u tom vremenu u Hrvatskoj.se) Tabela 4. Eksploatacija ruda u dvorskom kotaru nije prestala ni do prvog svjetskog rata, iako se nije Iskori.$tenost visokih pe6i u Baniji 1874-1881.* maogo ni poveiala, jer nije imala prikljudak na u tjedlima Zeljeznidku prugu. Prema podacima Trgovinskoobrtnidke komore u Zagrebu iz 1887. samo Godiia Be5linac Ukupno Topusko Trgovi u poduzedu A. Frohma radilo je 78 radnika, i to 48 i874 26 22 u BeSlincu 30, Trgovima 20, Ljubini 8, Gvoz18?5 48 12 90 30 danskom 6, Kosni 4, Majdanu 2, Rujevcu (Pro-tJ 1876 11 11 35 kopu) 2, a nakon otvaranja kopova u Grmu5antna, 1877 8 25 Javnici i Javorniku zaposlenje je na5lo jor ,t i878 44 I 18?9 13 13 26 t) u Beslincu le od 18?4. do 1881. prolzvedeno samo tona Il1880 38 L2 43 93 venog slrovog aelleza I to 1875 - 16 tona, 18?6 godine 2 tone. 6 tona i 1879 godlne 9 tona, 1880 godlne 1881 30 7 80 (vrbaniC, n. d., 54, 5?).
a vtboniC, Produkcija rudarstva, n. d., 58.
JO

q r. Vrbanle, :,) Isti, ?1, ?5,

n d, 6?.

M. Kol(t1'-Dimitl ijeuie / Rudarstuo i lalionitarstto

Tabela 5. Uplate i potpore Rudarske pomocnice u BeSlincu 18?4-1881. godine* u forintama Potpore
E -

U
> E ;

H
: p

mines, et forts en Croatie - Trgove - Be5linac.<,uloZiv5i kapital od 2,500.000franaka.al Ono je u Be5lincu izgradilo novti visoku pei, a obnovilo i eksploataciju bakra, te je 1906. proizvedeno 546 tona, 1907 - 743 tone, 1908 - 2740. 1 9 0 9- 2 0 8 8 . 1 9 1 0 - 4 2 3 7 . 1 9 1 2 - 2 3 0 i 1 9 1 3 . do oktobra 277 tona. Proizvodnja bakra je obustavljena zbog spora sa Sumskim drZavnim erarom, koji je polagao pravo na ove povr5ine. preferirajuii izvoz drva rudarskoj proizvodnji.a?) 9. Mi5ljenje geologaI(arla Reutera iz 1910.da rezerve Zeljezne rudade u Trgovskoj gori iznose 2,200.000tona bilo je i pored eksploatacije rudnika Ljubije s one strane Une presudno da se proizvodnja u BeSlincu nastojala odrZati, i da je poduzeie stavljeno pod sekvestar austro-ugarskih vlasti. Medutim zbog pomorske blokade rudadu je sve teZe bilo otpremiti do Hamburga pomorskim putem, pa je 1917. radi izvoza drva za potrebe sisaike Tvornice tanina, diji su pryi vlasnici bili Heinrich. Teodor. Emanuel i Victor Schnabel iz BeEa, ali i radi izvoza ruda iz Be5linca izgraBeSdena Sumska Zeljeznica Bosanski Novi linac s odvojkom Zeljeznidke pruge za Ljubinu i Gradski Potok u Kosni. Pruga je omoguiila da se rudada iz Trgovske gore pridruZi u Sisku rudadi koja je dolazila iz Ljubije kod Prijedora na putu za velike delidane industrijski razvijenog dijela Monarhije.at) 10. Banijski rudnici Zeljeza i bakra nisu nakon prvog svjetskog rata bili zaboravljeni, ali im prilike nisu bile sklone ne samo stoga sto je potraznja za Zeljeznom i bakrenom rudadom od te5ke njemadke industrije zaustavljena na viSe godina, veC i stoga sto su Bor i Ljubija imali tako velike kapacitete da su banijska nalazista, iako brojna, zbog malih kolidina rudade, bila dosta nerentabilna za eksploataciju. Dr Fran Tuian mislio je da ie se rudnicima Trgovske gore posvetiti veia paZnja, pa je odmah nakon rata obj avio knjigu u kojoj je upozorio da se glavna masa siderita raz.) statistiIko lzvjesde TrSovinskotobrtnidke komore u zagrebu, za$eb \a47,73. n) Compass, r913-rgl4, 603. Zastupnik drultva u Beslincu bio je Maxlmilian Poldczek. Odlazirk rudara u emigraciju naije kod Besltnca. kojt je 1869. imao 808 stanovvidljivtji Naselja i stan i k a , 1 8 8 0- 9 0 2 . a 1 8 9 0 - 8 0 7 ( K o r e n i e , novnistvo sR urvatske 185?-19U, zagreb, Statistiaki zavod, 19?9. alsavi6! n.d. i Jozo LakatoS, Der Bergbau Jugoslawiens Beograal 1931, 38. 4) Eistortlski arhiv Sisak, Tvornlca tenlna, fasc. l/3 I uV6. Prucu su izgradile Juzne zeljeznice. a oauvan je operat zlata Pod!'rsan iz lanuara r9l?. kojl je arhlvu poklonila iz Dvora, Pruga Je iSIa paralelno sa cestom poduzeea ,Irauts fourneaux... Trgovi-Bealinac".

r.q't4 18?5 1876 1817 18?8 18?9 1880 1881

125 908 583 296 455 241 ?60

526 24t 242 510 980

417

303 234 267 408 320 334 2243

130 110 t29 119 311

959 539 523 949 1168 1016 751

'Jkupno4.501
. vfbanic, n.d.,

40?8
72 i 73.

863

,?184

8 radni.ka.ao) Na odrZanje ovih rudnika dini se da je djelovao vrlo dobar kvalitet rudade, pa je ing' Zloch 1897. izvr5io procjenu rezervi teodor gori, te je naveo Zeljezne rudaie u Trgovinskoj 112 rudna polja i tri povrBinska kopa s ukupnom kolidinom od povrdinom od 5,162.000 m' i 4i0.4?5 tona. Bakarnu i olovnu rudadu utvrdio

Tabela 6. Uplate i potpore Rudarske pomo6nice u Trgovima 18?4-1881. g* u forintama

Fr6tnorp

E
1874 18?5 i8?6 $77 i8?B 18?9 1880 1881 Ukupno
. V$anie,

473 295 200 160 151 135 L54 t42

96 98 133 169 205 205 204 204 1.314

?4.

97 123 132 t32 96 87 116 58 841

t2 t2 22 t2 36 48 36 48

205 233 287 313 33? 340 356 310 2.381

1.?10
n. d., ?2 i

r
I

M. Koldr-Dimitriietid

/ Rudarctuo i talionitarstuo

nog stepena distode nalazi na istoku Trgova i BeSlinca izmedu Majdanskog potoka i potoka Jamnice, te da prelazi potok Zirovac i ulazi u Zrinsku goru. Tu6an je iznio detalje o najpoznatijim leZajevima, misledi da de upute biti od praktidne koristi.aa U podetku se tako dinilo i najperspektivnijim poduze6ima na polju ekstrakcije rudnih bogatstava. Fuzijom >Hauts foumeaux, mines et forets en Croatie<, >Zagorskog ugljenidnog druitva< i >Concordie< formirano je druStvo >Udruieni rudnici i talionice d.d.< Ovo dru5tvo mislilo je obnoviti talionicu bakra u BeSlincu na jednoj Siroj osnovi, i uz pomoi koksa kojeg je mislio dobivati iz svojeg rudnika ugljena u Konjicini. Izvr5eni su pripremni radovi, a podetkom jeseni 1923. nabavljen i novi uretlaj za preradu bakra od firme >Elmore< da bi se tada zbog krize kredita odustalo i od bakrene i od koksane, te nastavilo starim sistemom nestalnog rada i vadenja malih kolidina Zeljezne rudade.a5)Drzava je forsirala svoje rudnike bakra, Zeljeza i ugljena, pa visoka ped u Donjim trgovima nije ni obnovljena, nisu proradili ni rudnici bakra u Gradskom Potoku, a L,eljezna rudala u Jokinom potoku i Meterizama vadila se u manjim kolidinama.ao) Uzalud su odrealene grupe privrednika ukazivale na brojnost i vrijednost rudi5ta u Trgovskoj i Petrovoj gori, kao i na tradiciju eksploatacije koja da se na ovim prostorima od >vajkada< vr5i radi dobre kvalitete rudaEe.aT)Veliki kapi tal nije pokazivao interes za ova nalazi5ta, a mali, u dije su ruke preSle koncesije za eksploataciju, nije imao ni umijeia ni snage za veiu eksploataciju. Cini se, da je nakon odretlenog prekida poduzeie u Be5lilcu do3lo u rul<e Narodnog industrijskog poduzeia d.d. (NIPAD) iz Zagreba, koje je vadilo Zeljeznu rudadu, te ju nakon prerade upotrebljavalo za izradu noZeva u gnaloj tvornici. Metlutim NIPAD, koji vodi dr Vladimir Markulin iz Zagreba, dolazi za vrijeme velike svjetske krize pod stedaj, pa su i tinovnici (Alois Frohm, Vladimir DragiSiC, Karlo Harford i Elsa Mlacker, te jedan inZinjer) i radnici uzaludno poku5ali naplatiti svoje zarade za viSe mjeseci. Na intervenciju zagrebadke Radnidke komore novi zakupnik Tvornice noZeva tvrtka Braia Kronfeld d.d., koji su u Zagrebu u Nikoliievoj ulici 3. drZali veliku trgovinu drva i ugljena, obeiali su namiriti radnike, a1i je upravitelj stedajne mase dr Markulin otklonio mijeSanje Radnilke komore izjavivli na sudu 1"1.septembra 1932. da stedajni postupak tede prema zakonskim propisima. Radnici u Rujevadkom BeSlincu (tako se tada zvao dana3nji BeSlinac) nisu u vrijeme spora bili sindikalno organizirani, pa Eak nisu znali ni pod iiju nadleZnost pripadaju, pa su se prvo obratili za intervenciju na Radniiku komoru u Banja
Jd

Luci, koja je predmet proslijedila zagrebadkoj Radnidkoj komori.a8) Po zavrsetku krize obnovljen je rad i u rudnicima i u tvornici jedaieg pribora, diji vlasnik je u jesen 1935. A. Spitzer. Buduii da od polovine jula 1935. nisu primili pla6e radnici tvornice su 14. septembra obustavili posao i zamolili za posredovanje sreskog nadelnika. Nakon dvokratnih pregovora Spitzer se je napismeno obavezao da 6e isplatiti radnike, ali nije dao kopiju sporazuma radnicima, pa je i opet zatezao s isplatom. Zamoljena je pomod zagrebadke Radnidke komore, pa je ekspert Adolf Kundii krajem septembra posjetio Rujevac, te mu je MiloB Paprica iz Grmubana rekao u gostionici da >...su Rujevac i Beslinec jedina njesta u ovom kraju gdje mogu makar ne5to zaraditi, svaki iuva svoje mj esto, a poslodavci to plodno iskorii6uju<, te ako ne5to poduzmu radi poboljianja plada ili radnih uvj eta odmah ih se >tretira kao buntovnike, te su na razne nadine proganjani, otpustani, globlj eni i dak i zgonjeni.< Iz Kundiievog izvje5taja vidimo kakove 6u bile prilike u tvornici: >U tvornici je sada zaposleno 40 radnika i rade u pet odjeljenja i rto: u kovadnici 4, u brusioni 3, u polireraju 8, u mohtiraju 10, u pakeraju 3, a ostali rade vani na neodreilenim poslovima. Ranije radilo je u tvornici preko 120 radnika, dok je tvornica radila u tri smjene. Radno vrijeme je od 6-12 i od 13-17, dakle 10 sati. Radnicima se ne plati 500/o-tni nadoplatak za prekovremeni rad. U vedini radnici rade akord, a zarade se kreiu od 12 do 25 dinara dnevno, bez obzira rade li u akordu ili nadnicu..Inade higijenski uretlaj nije u okviru propisa. Nema ni umivaonika, 5to je fatalno jer je posao zamazan, pa se nemaju gdje oprati. O garderobama niti govora. Brusionica je pod vedrim nebom bez krova. U sludaju ki5c radnici se zaogrnjuju u stare vreie. Kako ie biti po zimi pitanje je, jer se na kamenim brusevima radi vodom, pa prema tome neie radnici modi radi studeni da tamo rade. Ventilacije nema ni u jednoj prostoriji. Akordni cjenovnici nisu izvjeiani i stalno se mijenjaju. Radnidkih povjerenika nema.
{) Dr rran :t u 6 a n, NaSe ruatno blago, Matica qrvatska, zagreb 1919, str. 56. s) Alhanah Kralj. SES, ZaE\eb 1942, 2 svez, V-92: Joso L a k e t o S, Industdja Hruatske. Naklada JuBoslov. Lloyda, Zagreb 1942, lSH. r.) Mile J o k a. O neklm kaEktenistianim momentima razprillka u Dvoru na Uni 1918-1941. vora druStveno-polltltkih pozbornik sisak i Banija u revoluclonarnom iadnilkom kretu t ustanku 19{1, Muzel sisak i Instltut ?a historlju radrrllkog potrcta HNatske, Zagreb, 19?4, 39?. 17) J. LakatoS, Jugoslovenska privreda, izd. Jug. Lloyda, zagreb, 1g$, ro2. za hlstolUu ladniakog pokreta Hrvatske, 9 Arhlv Insdtuta lond Radntake komore (darje: RK), {453 od ?. VI1932. F1rm6 NIPAD le doSla pod steEaj odlukom kr. sudbenog stola u zagrebu br. {6161 gr. st. 45 od 6. v 1932. Alols Frohm ie oaito blo potomsk nekadalnjih vlasnika rudnika i zbog neisplate zarade pdjetilo mu je izbacivanje njeeove obtterjt iz lednog stana u Madboru, te je oeito Fotpuno osiromaSio.

M. Kolar-Dimitriieoie / Rudarctuo i talionitsrstto

tlskotradnom prugom od Be5linca do Boganskog Novog prevozeni su ptoizvodi talionice i ruda.

Inade je raspored posla takav, da desto radnici koji pjeSade i po 6 km na rad, dobe posla tek poslije podne, pa ima sluiajeva da toga dana zarade samo Din 3.-< Kundii zakljuduie da se iz ovog opisa vidi da je poloZaj tih radnika >odajan<, a da nije bolje niti u Be5lincu, nedaleko

nja Luka 1897-1941) koji jc zavrsio visoku metaluriku Skolu u Ldbenu, te koji je tada stekao praktiCno iskustvo na viSe metalurikih centara, a osam godina je radio i u talionici u Vareiu. Tomac je uspio osposobiti za rad staru kamenu pei za talenje, koju su belgijski strudnjaci ot-

Metlutim ing. Tomac nije mogao aktivirati

sve

Kraljevina Jugoslavija kao rudarska zemlja vodiIa je dosta detaljnu statistiku rudnika, koncesija i proizvodnje. Iz nje saznajemoda je NIpAD sve do 1935. - kada je zavr5en stedajni postupak - eksploatirao rudokope u okolini Beilinca, te da su 1935.godine 53 rudara izvadila 2.508 tona Zeljezne rudade, te da je radom 6B radnika u talionici BeSlinac izraaleno 2.425 tona sirovoe i,eljeza.5o OZivljavanje rada u BeSlincu treba dobl rim dijelom zahvaliti ing. Miroslavu Tomcu, (Ba-

prvom mjestu, pa Tomac 1938. radi nekoliko mjeseci kod Kranjske industrijske druZbe Jesenice, a onda se uz pomod kapitala zakupnika
s) RK, 8361 od 1935. ;') je glasila na 5ogha za Zetjezo, glha za ba_KoncesiJa karnu r.udu i na 1t{ha za bakamu i oloinu rudu. Eks_ ploatiEla- se je meduttm samo Zeljezna rudaia (Rudarska i topioniaka statistika za 1913-1932, s.l, 6l: i za 1936, {4J. ri) Rudarska- I _topionilka staris ka Kr. Jugostavije za 1986--?, siuzb. lzdanje Ministartstva suma i ruda, samjevo 19{0, 63.

39

M, Kolar-Dimitrijeuie

/ Rudarstuo i t.tlionitarctuo

Radi favoriziranja >Jugodelika< za ito je bio direktno zainteresiran Treii Reich i Gciringwerke, poieo se poslije 1936. koditi rad ne samo be6li-

ll. U 1941. u Be5lincu radi tvornica >Majstor d.d.< kao afilijacija tvornice cipela i guma >Bata< iz Borova, te se ovdje od Zeljeza izrattuju davli i zakovice za cipele. Poslije okupacije u ovom poduzeiu ubrzo je

Plestala

je poslijeratna proizvodnja u talionici u Beslincu. (Snimljeno 1964)

soli Vladimira Radana i uz pomoi Svedskog kapitala, svim snagama posveiuje gradnji Zeljezare u Capragu kod Siska, planirajuii da se u njoj preraduje prvenstveno Zeljezna rudada Trgovske gore.52) Tabela ?. Statistika talionica (Topusko 1919-1937. g.* i Be.$linac) BTj ., zaDoslenln

Godina Preradeno tona

Vriiednost "

Kavga. Vei 2. decembra 1941. partizani su izvrsili diverziju na induatrijskoj pruzi Bosanski Novi - BeSlinac - Majdan, te su se usta6e iz 16. usta5ke satnije povukle iz Beslinca u Dvor bojeii se da ne budu odsjedene.Kada je 31. ustagkoj satniji bilo naloZeno da ode u Be5linac, jer je produkcija i najmanjih kolidina Zeljeza bila izvanredno \raZna za vodenje rata, radi Eega su sva poduzeia ove vrsti stavljena pod vojnu kontrolu i duvanje, partizani su ljevaonicu spalili, i tako definitivno prekinuli _svaku namjeru neprijatelja da obnovj rao u besllncu. Kasnije, -na dijelu oslobodenog teritorija, u BeSlincu je formirana partizanski tehnidki radionica u kojoj je pop_ravljano oruzje i orudc za potrebe narodnooslobodilaikcvojske i naroda.ir.; 12. P_oslijcdrugog svjctskog rata rad je u Beslincu obnovljen tek 1948.kada su proradili >Kordunski rudnici metala i nemetala Topusko<. U 1g49. radovi su izvedeni u reZiji rudnika iz Lju,bije, ali
s) zlatko c e p o. zeljezara

1919 1920 i921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 i928 1931 i932 1933/34 1935 r937

1.220 3.772 7.427 2.762 3.820 3.876 918 2.540 1.516 4.101 4.682 4.542 4.959 10.035 6.530

L04.620 192.230 737.2t0 205.002 235.266 248.035 136.281 ? ? 510.909 655.445 245.835 602.495 567.616

9 10
8 45 78 91 23 25 ? 35 77 149 1 4 9, 147

51)U Hrvatskoj je 1936-3?. iskopano ukupno 43.626 tona ze_ rJezne rudace u vruednosu od 2,686.1?8 dinara. a iueo_ s l a v e n s k a s e p r o l z v o d n j a k r e t a l a a 4 { . 5 0 0r o n a u v r i i a d ; o _ s t i o d 3 6 , 4 5 9 . 2 8d 2t h a r a , p a j e o v a k a v s t : u p r e m a " m i i o i 1 _skromnoj produkcili Hrvatske bio za opravdari (Rud. ' topionieka statlstika. n,d,. r3),

!,"y3*fj*i"j]"

4.xrre4r _ Dr Mikorji. u spomcD Miro-

sisak

1 9 3 8 _ 1 9 ? 8s . jsak.

t9?8. 51

* stotlstika ,ud,arstta }<r. JugosLaoije 7979-1CZa, 2t, \927-\930, 1931-1932, tt, 1933-34, r0, 1935, 10, 1936-37, 13.

40

M. KoI(r - DinLitri j euit /Rudarctuo

i talionit(lrstto

Ni visoka pei u Beslincu nije zastiiena (1989)

je ova vei 1950. napustila eksploataciju orijentiravsi se na mnogo bogatije Zile Zeljezne rudade. Od 1952.sistematskaistraZivanja zapodelaje Zeljezara u Sisku. Ona je 1955. uloZila u gradevinske radove u Beilincu iz investicionoe kredita 15,000.000 dinara, a 5,000.000dinara u opremu ZtJ-3u radnrka. U 1957.vadio se limonit kvaliteta 35-500/o Fe i N{n i g-190,/o SiOi na lokalitetima Meterize i Jokinog Potoka. Dru5tvenim planom Zeljezarc bilo je predvideno da se izvadi- 10.000 tona limonita radom 59 radnika, a radilo je 69 radnika, pa je iskopano 11.416tona, dime je godiSnji plan bio prema5en za ll4o/0. Od ove rudade u Zeljezaru Sisak je otpremljeno 9.414 tona Iimonita, a u azotanu GoraZde 513 tona. Za potrebe Zeljezare izvadeno je i 1?1 tona gline. Zanimljivo je napomenuti, da je kao >ratna tradicija< u to vrijeme joi uvijek postojala u Beslincu strojobravarska radionica u koj oj su radila pet radnika i tri naudnika (Segrta) za potrebe rudnika i naroda. Kao vlasniStvo Sumskog industrijskog poduzeia Dvor postojala je tada i industrij-

ska pruga do ovog rudnog podrudja, te je 195?. p r e v c z c n o1 5 1 . 0 1 1 t o n a r a z n o gm a l c r i j a l a r , s ) 13. U povijesti rudnika na Trgovskoj gori bilo je uspona i padova, prekida i obnavljanja rada, mijenjali su se vlasnici i radnici raznih nacionalnosti, a sve to dini vaZan dio povijesti rudarstva i Zeljeznopreratlivadke proizvodnje u Hrvatskoj. Od kovnice novca grofova Zrinjskih u Gvozdanskom pa do capra5ke ieljezare ing. Miroslava Tomca i partizanske radionice u Beilincu trebalo je mnogo rada i znoja radnika, mnogo iskustva i vje5tine rudara i talionidara i mnogo solidarnosti kao vitalne oznake rudarskog Zivota i nj ihovih ukr5tenih iekiia. Bez toga ne bi bilo bogate povijesti rudnika dvorskog podrudja o kojima bi se dala napisati ditava knjiga, pa je ovo tek presjek tih zbivanja suZenna najvciu moguiu mjeru.
5t) Izve;taj o posrovaniu rudnika Zeljezare Sisak za godinu (Kopija doplsa u arhivt Mile Joke). Izvestaj Ante Ferenaiea od 20. X 1955. (Arhiva Mile Joke). 195?. ing.

47

Ivo Maroevid

Prostorni razvitak Dyora

Uvod Dvor na Uni dana6 je opiinsko sredi5te jedne od naj nerazvij enij ih banijskih opiina, na samoj granici SR Hrvatske prema SR Bosni i HercegoviBi. Podrudje opiine Dvor je periferno podruaje SR Hrvatske kome su demografska obiljeZja konstantno smanjivanje broja stanovnika od 1857. do danas, i:seljavanje i niski natalitet (Vid,i: A. Malii). SmjeBteno unutar pojasa negclaSnj e Vojne krajine, mjesto Dvor pokazuje prosto.me specifidnosti biv5eg granidnog pojasa izmetlu Au,srtrije i Ttrrske, tim viSe 5to su se u stratigrafij,i njegova smjestaja odraZavala razlidita povijesna stanja, koja sL1 tokom vremena stubokom rnijenjala prostornu vaZnost i uporabivost temeljnih geografskih obiljeZj a dvorskog kraja. Dvor se smje-sfio na malom uzvi5enom platotr i na nj egovu podnoZju, uz cestu na lijevoj obaIi Une, neposred.no nakon 5to se je kraj Bosanskog Novog zdruiila Sana sa Unom. Ta je prirodna uzvisina duvala mjesto od visokih voda Une, a istovremeno mu je pruZala nesluienu slikovitost u prinodnom ambijentu tog dijela Pounja. Ono se stjecajem povijesnih okolnosti naslo gotovo kao dvojnik mnogo veiem Bosanskom Novom, smj e5tenom na desnoj obali Une na njezinu sutoku sa Sanom, koji je zauzimao prirodni poloZaj grada na vodi. Ta dvojnost i povij es,na povezanost ovih dvaju mjesta njihova je temeljna prostorna odrednica, a knoz povij esni razvitak pratimo nerazdvojivu nit specifidnog trajanja ovih mjesta, koja odreduje njihovu povijesnu i prostornu zudbinu. Povijesni okvir Jedinstveni geografski prostor na kojem se suereiu Barfja i. Bosanska Krajina, u kojemu se spaja nekoliko vaZnih trgovadkih puteva, prostor je koji zatvara i otvara doli:au Une, koja pak znadi lrata Panonije prema evropskom jugoistoku. Taj prostor ima u lokalnim a i Sirim okvdrima izuzetno vazno znadenje, buduii da su i tim putem kretale povijesne migracije stanovniStva od istoka prema zapadu (Virli: A. MaliC), a trgovaca i ratnika u oba smjera. Gledamo li ovaj prostor s povijesnog aspekta, zamijetit

iemo da on doZivljava razliditu sudbinu. Povij esno je nedvojbeno da je taj prostor, koji je danas admilistrativno podijeljen rijekom Unom na dvij e republike, jo5 od 18. st. graniino podrudje izmetlu Turske i Austrije, da je doZivljavao deste i izrazito velike promjene u sastavu stanovni6tva, uzrokovane razliditim migraoijskim procesima i velikim i dugotrajnim ratnim operacija.ma, koje su.se na njegovu podrudju zbivale, i da je sve do sredrine 16. st. funkcionirao kao jedinstveni geopolitidki prostor. Zahvaljujuii suvremenim istraZivanjima znamo da se kod naseljavanja ovog podrudja od davnina vodilo raduna o geografskim uvjetima prostora. Tako su najranije nastambe i gradevine nastajale upravo na mjestima, gdje se zahvaljujuii odlikama reljefa dodiruju brdo i dolina rijeke i to najprije juZno od utoka Sane u Unu. Istovremeno, odnosno u malim vremenskim razmacima, na prostonima istodno i sjwemzapadno od te dvorne todke sutoka Sane i Une nicale su graclevine, toje su nam poznate iz arheoloSkih nalaza ili saduvanih topo,nima. Bile su to manje srednjovjekovne utvide, ili ekonomije srednjwjekovnih samostana, kao 5to wjedodi sa6uvani toponim Granda, sto dolazi od Zitnica, dakle gospodarstvo ili ekonomija (Vidi: A. Milinovii, 4), smjebten na lokali.tetu Crkvine izmedu Dvora i Bosa,nskog Novog ,u Novskom poljuUtvrdeni srednjovjekovni gradovi gracl,ili su se na poviSenim terenima, na teZe pristupadnim uzviSenjima i to najprije juZno od u5ia Sane, a zatim se u 13. st. nakon provale Tatara gradi Novigradl) na Kulskom brdu, hridini sj everoistodno od u5ia Sane u Unu (Vidi: A. Milinovii, 4). Prema torne, gospodarstva, samostani i crkve s vjerojatno manjim naseljima pored sebe, naIazili zu se u dolinri rijeke Une, a utvrtleni gradovi na breZuljcima, na mjestima koj a su teZe dostupna i odakle se mogao kontrolirati prolaz kroz ove vaZne rijedne doline (sl. 1.). Tek dolaskom Turaka podinju se graditi nizinske tvrtlave, od kojih je najznadajnija tvrdava Novi Novi (sl. 3), koja je nastala u prvoj po,) Taj 6e se Novigrad spominjati Novum. Novi Vtus. Alt Novi. (A. ItilinoviC 3. 4, 6) (sI.3). kao Novigradecz, Castrum Stari Novi ili Vteux Novt

42

l'

1,5

l. Marceui / Prostoni

rszuitak Duora

turs,ke provalne v,ojske i vojske hrvatskog bana Matije Gereba u kojoj je tur,ska vojska porazena upravo na mjestu prijelaza preko Une, kod mjesta, kao 5to suvremenik Ivan Tomadit rede >na rijeci Uni u Grandi koju sada zovu Novigrad< (V,idi: GUP, Pregled historijskih zbivanja, 43). Nakon te bitke, a podetkom 16. st., Zrinslci grade na tome mjestu Brodski grad, kojemu se 1534. mijenja naziv u Novi na Grandi, zato 5to se Novigrad nalazio na brdaicu istodno od novoga grada. Taj Novl na Grandi je ve6 renesarxna utvrda, sagraderra u nizini, uza samu obalu rijeke Une i on Ce biti jedan od gradova koji znade uporiSte hrvatske i austrijake feudalne driave u obrani pnotiv nadiru6e turske sile. Medutirn, vei potrovicom 16. st. taj grad osvaj aju Turci i oni ie na tome mjestu razvij ati svoju tvrtlavu Novi, koju sporninj e i Evlija eelebija u svom putopizu, nazivajuii je veoma tvrdim gradom kojem s j edne strane tede rijeka Una, a sa ostale tri strane ima opkop (Viidi: E. eelebija). Ta ie tvrdava, pod razliditim imenima poput Novi Novi, Novi Croatiae, Novi Nol'um ili Nouveau Novi Zivjeti sve do poietka 18. st. kad ju je usldjed odredaba Karlovadkog rnira 1699. g. izmedu T\rrske i Austrije trebalo iseliti i sruSiti (Vidi: A. M,ilinovii, 6; GUP, Pregled historijskih zbivanja, 44)r). Zanimljiva je ta situacija s kraja 17. st. u kojoj se vidi kako istovremeno u prostoru Zive Stari Novl na desnoi obal'i Une podno kule Novigrada, Novi Novl na lijevoj obali Une za koji se kaZe da ie se sruiiti i prepustiti Turcima i tvrdava Novi, na mjestu dana$njeg Bosanskog Novog (s1. 5)3. Na karti terena iz 1806. god. (s1. 16) nazire ee u velikim zemlji5nim desticama uz Unu lokacija Novog Novog, pa dak i obrisi dij ela zemljanih utvrrlenja (usp. sa sl. 4). Mje,sto tvrdave na terenu duva se u toponimu Gradina, gdje se i danas raspoznaju trase negda5njih bedema, odnosno jaraka koj i su okrulivali gradske bedeme (Vidi: A. Milinovii, 6). Tek nakon ru5enj a Novog Novog, podetkom 18. st. dolazi do velikih migracija stanovnistva, Muslimana na desnu, a Srba i Itrrvata na lii el'u obalu Unc i tek se tada na mjcstu dana5njeg Bosanskog Novog razvija tvrtlava Novi (sl. 13), koja ie kao granidna utvrda funkcionirati sve do kraja 19. st. kad nakon austnijske aneksije Bosne i Hercegovine, nakon bosansko-hercegovaikog ustanka, prestaje njezina vainost (Vidi: GUP Pregled histonijskih zbivanja, 44, 45). Ova Setnja kroz povijesni prostor tog dijela Pounja pokazuje nam da su povijesni uvjeti diktirali
+J

P,:,#

t'l{"It ,'.,

Sl, 1. Karta

lokaliteta

na podruiju Novigrada

srednjovjekovnog

e) Na sl. ? Beometar B. Franyevrch, u skici pounia nakon mira u Pozarevcu. iscrtava Novl Novi crtkano uz' naznaku ,nouveau Novy demoti(.

L Maroeuit/Prostorni

razoitak

Duore

"P::-'*;"".
-A:,/ttt9:

Sl. 2. Skica grada Neu Novi

na lijevoj

obali Une, uz kartu

iz 1699. -

Sesti crtez detalja

u podnozju

karte

prostorima dolazilo do vel,ikih i oStrih okr5aja, tako da se o tone u dokumentima 6uva dosta podataka. U prvoj polovici 18. st. ovo porlrudje mijenja gospodara, tako da je nakon mira u Sremskim Karlovcima 1699. god. opet vraieno Turskoj, da bi nakon mira u PoZarevcu 1718. god. nanovo pripalo Austriji, s time da pogranidna pitanja nizu bila rij e5ena sve do 1742. god. (Vidi: GUP, Pregled h storijskih zbivanja, 44), kad se praktidki granica uspostavlja na rijeci Uni. Tek od tada, kad se granica fiksira na rijeci Uni, ta ie dvojnost, diktirana politiekim razlozima, oetati prisutna sve do danainjeg dana, jer de podrudja na desnoj obali Une i dalje ostajati u okrilju turske carevine, a zatim Bosne i Hercegovine sve do danas, kad job uvijek adm,inistratirma granica izmectru dvije republike unutar Jugoslavije prolazi rijekom Unom. Lijeva obala Une ostat ie dio Banske kraj'ine i postati administrativni rub i granidno podrudje 44

Hrvatske. Tek kada su fj,ksirane granice koje su vi5e ili imanje, unatoi niza promjena politidkih i druStvenih sustava, koje su se u meduvremenu zbivale, ostale i do danas, tek se tada podinju na lijevoj obali Une razvijati neka nova mjesta, koja dobivaju znadenje, koje poiinje zamjenjivati dotada5nje znadenje utvrda i naselja koja su se razvijala i nestajala u tom dijelu doline Une. Unatod njihove kasne povijesne pojave, ona ne mogu pobjeci od zatedenog povijesnog kontinuiteta prostora i. zakonitosti koje su se u njemu stvorile. Tako se oko 7742. god. na mjestu Podovi, koje kao lokalitet vuee porijeklo i ime iz starog srednjovjekovnog naselja (Podovi ili Podovljani (Pundunlan), Vidi: A. Mdlinovii, 6) i koje je smj e5teno na uzvisini, podalje od rijeke Une, tako da vi5e ne uspostavlja direktni kontakt s rijekom kakav su imale tvrdave i naselja od 16. do 18. st., uspostavlj a komanda jedne pograrddne kompanije i to je zadetak naselja Dvor

l. M@ oeuiC/Prosto|:ni raztitak

Dtota

(Vidi: GUP, Pregled historijskih zbivanja, 44). Mjesto Podovi smjestilo se na raskr3iu p,uteva koji vode s jedne strane prema Kostajnici i Bosanskom Novom, a s desne strane prema Glini i unutrainj osti Zrinske gore. Ono ie kao vrlo malo mjesto, spominje se tek lekoliko kuia, promijeniti iime u Dvora (sl. 17) nakon sto je 1775. god. tadafnji austrij ski car Josip II posjetio granicu i nocio u kuii na uzvisini, imajuii prekrasan pogled na Bosnu i dolinu Une5. Od tada pa do danas, irne Dvor postaj e sve dominantnijim, da bi za vrijeme Kraljevine Jugoslavije mjesto dopunilo naziv u Dvor na Uni (Vidi: GUP, Dvor i okolina u proilosti), kako bi se raztrikovalo od nekih drugih naselja u Jugoslaviji koja su nosila i.me Dvor. Na saduvanim kartama iz kraja 18. st. (s1. 10-13), pa i u prvom katastarskom premjeru (sl. 18) paralelno se spominju Sl. 17. Ploda s bivie zgrade kotarskog predstojnistva u Dvoru na kojoj je upisano da je njemadko-rimski imena Dvo,r i Podove (u razliditim varijantama bio 25. aprila 1775. godine u Dvoru Podovi, Podove, Bodove), dime gotovo ditavo car Josip II prilikom obilaska granice stoljeie za mjesto Dvor ravnopravno egzistiraju dva naziva, o demu ie vi5e rijedi biti u analizi pmstornog razvitkao). Mjesto Dvor Ce s vremenom postati najvece naselje na ovom dijelu lij eve obale Une i jedno od rijetkih unutar opiine Dvor koje biljeZi staknl po,rast broja stanovnikaT), da bi danas to bilo mj esto s najvecim brojem stanovnika na podrudju opdne (5. A. Malii). Ne 'ulaze6i u analizu odnosa mjesta Dvor prema opdini Dvor i prema znadenju drugih mj esta tog podrudja kao sto su Zirovac, Goddka, D. Javoranj, Javnica ili Rujevac (s1. 17), koja su po broju stanormika sve tamo do 1953. god. nadma5ivala Dvor kao opeinsko srediSte, demografski su podaci ipak odredene indikacije koje pokazuju, da je Dvor, kolikogod je bio prostorno dornina,ntan, tok u eri 6ocij aiistidke izgradnje, s intervencijom jakog drustvenog kapitala i potaknutim dntenzitetffn rasta, rrlrogao postati najvede mjesto i steii takvo znadenje kakvo ima danas. Sl. 3, Novi Novi i Stari Novi na karti iz 1696. sodine Povij esni okvir pnostornog razvitka mjesta Dvor pokazuje zakonitoet povijmnog kontimriteta, koii nije ograniien na jednu prostornu vertikalu, sto se inade ie5ie dogaala i primjereno je povijesnim gradovima, ved pokazuje Povij esnu stratigrafiju s vi5e limitiranih prostornih vertikala,
r) Prema skoku, koji u prtmle.ha ne spominje Dvor na Unt, znaaenJe rtieti potvrduje povijesni navoal. Skok kaze doslovce ,3 (u knJtZevnom tezlku) vladarev nastan, prevedenlca njem. Hof: lr. cour( (P. skok, {65). !) O tom njegovom posjetu seEuvana le spomen ploaa, danas u zbtrci Osnovne skole ,Prvt majr u Dvoru (GUP, Prcgled historrjskth zbrvanla, {4). Tekst plode kola ,e blla ugradena na zgradu komande alssl: JoSEPEUS SDCUNDUS ROMANORI'M IMPERATOR F'INES CROATIAE ILUSTRANS XXV APRIL 17?5. }IIC LOCI:I ERAT (3 M. Karsnovi6). .) U najnovrjoj kartl 12 198?. god. na OsnovnoJ drZavnoj prostoru mlesta Dvor nd Unl lralaze se I toponimi Podove, Majur i Tukovi (sl. l9). t) zbog velikih zrtava u u svjetskoh ratu, prema popisima iz 1931. 11918. vidi se osjetnl pad ltroja stanovnika u tom (5 A. Malte). Ezdoblju

11,.,.G

51. 4. Detalj karte M. Jessicha iz kraja 17. st. B firAavom Novi Novi, koja nosi naziv Novi Croatiae
+J

L Maf oeuie/ Prostorni

ratzuitak Duorct.

/rLAr,., nr.n"t,'TA-^r, eclr. /,.uy'ot6f,"o .frru .t'ilq t . t.f;',.,.lt.i uo^,oLn,t'ir. /r1rt*t, , r,rc/cA.., 'rtat. , elc'l' inl J..,u (,t.t.r., 7i'." un t d'^' lh. " ^y'31r'1, .,,,Jr ^o,,t,a. n,, uorl n o.n. Ji E.
frn, n,'r^*A ^"At) cnn, c!r.o, C.Acn, &/rr*rt rpo,-dcqu.

,t

n 3;,:L'd,.^t,-uI

c!u. fu J- !.Vornl^, u,r, ,.9to"!t ott./","r.,^,"tJr.,at,ctt) s.i\c

3 J c.xtlcXntl, traaaTorlt',tt

iKA4r, uon,"l"n) fi^J;ftril

.'-r/t,,"',n u^J arl loru^i-("aM

enfort.i-.L,,..a..,.h,r

Joot;noroi.rr/g-',. A,/n/c4*t,

1,

t.,crrlon-.

V. &;, .t"A&kiLl* ^;.aatflhatu', ^t..a c,it &/,".ar , t{/""t's ""t"u W.,r,.^t7 cLcg.grntr,,i.ti ge o/7'i oLtt>, tul.,.ffonutt^;--V *.r!?)p, r"IL"nl,,nl Jrofu;)"t,{,1,!,o n',zulyn,r.,i*\.

.9^o ,i,rt

("fu,,ocy'"l,co, "",V Oii-#g n.,c,,r,,uLr

anytcnaal tn.*l,r;^,n^rr|"rt", hCtk,

S1.5. Dio karte utvrda

izmealu Une-i Kupe-M, Jakssekovicha, kraj 1?. st. s opisom gradova _ -Novi " s oznakom III. u obliku elipse, oznadava Novi

dwena

palisada

46

I. Mdroeuia/ Prostorni Tazuitak Duor.a

Prostorni razvitak

Sl. 6/a. Tvrdava

i rnjesto Novi Novi na podetku 18. st.

nwim Sancem (Vidi: GUP, Pregled histodiskih zbivanja, 45; s\. 74), da bi preuzela funkciju strategke utvrde nasuprot utvrde u Bosanskom Novom, tek tada je mjesto Dvor moglo postupno pre zimati funkciju koju ima i danas. Iz tog su se, Laudonovog vre,mena, saduvali projekti za jednu veliku Sesterokutnu tvrd,avu vaubanovsrog tipa koja je trebala nositi ime Novi (s1.15), ali koja je trebala biti nizinska i smjeitena nizyodno uz Unu, neito sjevernLij e od Dvora, na mjestu gdje Una dini dosta velikih rijeinih otoka. Tvrdava nije izgratlena, ali sama ideja pokazuje, da je u tom prostoru ravnidarska utvrda s vodorn u jarcima gotovo smatrana nuZnom potrebom. Zanimljivo je napomenuti da se na mnogim kartama iz kraja 18. st. oznadava most preko Une na mjestu srednj ovjekovnog prijelaza tj. na mj estu gdje se do poeetka 18. st. nalazila utvrda Novi Novi (s1. 10-13). Ta se tradicija prijelaza preko Une polako gubi tek kad Bosanski Novi preuzi,rna znadenje centra. Iako lokalitet Podovi ima dugu ali ne i znaiajnu povijesnu tradiciju, iako je povijesno irelevantan do polovice 18. st., ipak treba naglasiti, da se prostorno gledano, Podovi nalaze na zarftnlj ivoj poziciji, na raskrsnici vaznrih puteva. Glavni je put, usporedan s rijekom Unorr:-i vodi od Bihaia prema Hrvatskoj Kostajnici, dok se drugi od njega raivaju i to prerna unutra6njosti Zrinske gore (pre,ko brda Krdi) i Hrtiiu, kao i

Sl. 6/b. Tvrdava

i mjesto

(Bosanski) Novi,

1?13. god.

47

I. MarocDiafProslorni razuitak Duora

lovici 19. st., kad dolazi do prvog jadeg ekonomskog prowata, kad i u Dvor, koji zbog aneksij e Bosne i Hercegovine prestaje biti sarno rubno pogranieno mj esto, ulazi zna6ajniji kapital, podin-je se javljatl tipidna arhitektura historijskih stilova,.koja je ovdje, zbog poloZaja, dosta nisko provrncrJalnog ranga. Medutim, lokalitet od kojega je krenuo, koji je zadrZao i po kojemu je cijelo mj esto dobilo ime Dvor, smj e5ten je na platou iznad raskr5iSa. Na najstarijim kartama iz 18. st. vidljivo je da upravo preko platoa prolazi pui koji Ce se kasnije spojiti s putem za Glinu (sl. 10-13), da ie plato relatirrno dist i neizgratlen, i da se pojedinadne izgradene zgrade pojav pojavljuju na nj egovoj zapadnoj i sjevernoj strani. To je bila arhitekfura uglavnorn vojnih i upravnih zgrada, a sam je plato u tradiciji zadrZao naziv Linije (Vidi:

r 9/ir .:N - it

Sl. 8. Dio zemljopisne kafte iz 1776. i 1?84. god. na kojoj su naznaieni Dvor, Hertich i podo:vc

,,
S1.7. Dio karte Pounja B. Franyevicha iz prve polovice 18. st. na kojoj je crtkano oznaEena sruiena negclasn5a tvrdava Novi Novi

skoro kvadratan. Zapadnu rnu stranu obrubljuje put koji sakuplj,a sve puteve sa zapada i sjeverozapada,i samo jednome dopu5ta da dijagonalno prede preko platoa i poveZe se s cestom za Kostajnicu, s Podovima. Izgradnj a rubova trga je sukcesivna, a tek ie se kasnije, krajem 19. pojaviti dva jaka urbana naglaska na trgu i to dana5nja pravoslavna crkva sv. Dorda 1880. (Vidi: M. Karanovii) i katolidka crkva sv. petra 1872. (Vidi: cUP, Dvor i okol,ina u pro5losti) na suprotnoj strani trga. Pravoslarma crkva na48

jezgre koja se razvila uz raskr5ie puteva u podgradu ispod pla,toa, gradnjom trgovadkih zgrada,

I. Maroel)it / Prostotni

raztitak

Doora

koje su na d'ijelu najbliZern platou trga istovremeno zatvarale detverokut trga s istodne strane, uz stanovitu prostornu denivelaciju. Taj je trg bio inspiriran detverokutnim kraji5kim trgovima (Vidi: Pnostorni plan - 6.2. Graditeljska baitina), kakvi su vidljivi i u drugim kraji5kirn gradovima sjeverne ltrrvatske, no on je tu poziciju, taj urbani naglasak dob.io tek krajern 19. st. 5'to je bilo suviSe kasno, da bi znaiajnij e djelovao na centralni razvitak mjesta i da bi trg u njernu zaZiivio na nadin na koji takvi trgovi Zive, primjerice u Petrinji, Bjelovaru ili Novoj GradiSki. Sve karte iz kraja 18. st. (s1. 8-13) veoma jasno razdvajaju Podove od Dvora, gdje se Dvor i Hertii uglavnorn spominju s jednom ili dvije zgrade na zapadnom rubu platoa, povezand putwirna koji wi obilaze plato, a samo jdan prolazi preko njega, po,vezujuii zapadni dio naselja s Podovima, koji su se nalazili na sj eci-Stu puteva. Tek karta iz 1806. god. (sl. 16) daje nam moguinost malo bolje sagledati prostornu fizionornriju mjesta. Tu se prvi puta susrede samo naziv Dorf Dvor, bez ,spominj anj a lokaliteta Podovi, 5to znadi da je do5lo do njihove prostorne integracije. V,idi se mreZa puteva, koja je uz neke manje promjene saduvana i do danas. Ona slij edi povij e,snu orijentaciju glarme promeb:lice u pravcu istok zapad, odnosno jugozapad /sjeveroistok, koja u pravcu sjeveroistoka vodi prema Kostajnici, aupravcu jugozapada preirna Bosanskom Novom. Uz nju se nanizalo vi5e lcuia s izrazitim naglaskom na sredi3njoj poziciji, gdje se od glarme ceste odvajaju, s jedne strane put prema zrinskoj gori, a s druge strane odvojak koji se o3trim usponom preko trga na platou usmj erava na sjeverozapad. Time on povezuj e sa srediStem rnjesta naizgled planirane dijelove naselj a koji su se smjestili uz puteve kojri se slijedeci nagibe terena blago spu5taju zapa nim padinama platoa prema dolini potoka Zirovca. Prometnica koja ide rubom doline potoka Zirovca i brijega platoa Dvora nije izrazito nagla3ena. NajveCu g,ustodrr izgradnje nalazimo na mjestu gdje se prostorno dodiruju spomenuto raskr5ie i dewerokut trga na platou. U tom su povij esnom trenutku na trgu na platou izgradeni uglavnom sjeveroistotni rubovi, tj. ona strana platoa koja je u neposrednoj vezi s najgu5ie izgraalenim donjim dijelom mjesta, dok su ostale strane platoa retratirmo neizgraclene, tafto da se ne moZe govoriti o definiranorn gradskom trgu, iako se iz saduvanoga plana rnoZe vidjeti da se srediSnji prostor trga ne izgrailuje i da se prostorno duva, vjenojatno i dalje kao podesno mjesto za vjeZbali5te vojske.

Ova se prostorna situaoij a bitno ne mijenja niti do izrade prvog katastra polovicom prodlog stoljeCa (sl. 17). Na nj emu se mnogo preciznijc poj avljuj e situacija, gotovo tirdentidnaonoj ranijoj iz podetka 19. st. Okosnicu mjesta i dalje di,ni odnos glarrne ceste i trga na platou. Najveia gu,stoca izgradnje je i dalje na raskridu gla!.ne ceste i odvoj aka za Zrinsku goru i trg na platou. Trg zadrZava pravilni detverokutni oblik kojri zavzima ditav plato. Obrubljen je arhitekturorn i to najveiim zgradama na istodnoj i zapadnoj s'trani, itrok su na sjevernoj strani ma,nje zgrade iz ranijeg razcloblja. JuZna je strana jo6 uvijek relatirmo nedefini'rana. Crkava, danaBnjih gabarita i oblikovanja, jos nema, iako je pravoslarma, hoja postoji od ranrije (Vidi: M. Karanovii), ubiljeZena na lokaciji na kojoj se

Zt,,iiiJjJ.-

Sl. 9. Dio karte II banske pukovnije iz 1?82. god. na kojoj su oznadeni D. Bodove, a na mjestu Dvora napisano je Exercier Platz

kasnije gradi crkva sv. Eortla. Na toj je karti prvi puta odit naglaierri pnoiireni lijevak mogu6eg rnanjeg organidkog gradskog trga u podgradu ispod platoa, na raskriirr puteva prema Zrinskoj gori i Kostajnici. Put koji prelazi

49

I. Maroeuit/ Prostorni raaJitok Duora

prelno trga na platou i koji se do platoa uspinje s glavne ceste nasuprst vd spomenutom I'ijevkastwu pro5irenju raskrgda prema Zrinskoj gori ima ne6to izrnijenjenu trasu u odnosu na poeetak stoljeca; on sada simetriino sijede trg na dva relatir.'no pravil,na dijela. Uodena dvojnost suproGtavljenih raskria, u koj,ima se spoledni putevli odvajaju od glarme ce'ste na mjestirna gclje ona malim lomovima mi-

tou nikad, pa ni danas, nije preuzeo tu funkciju, osim Sto je zed.Ii,ao srediSnje admirdstrativne, vjerske, a nekod i vojne funkcije. Urbana funkcija sredista mjesta ostala je uz Zivost trgov,ina i komesanje Livota Ez cestu i na raskrseima, dok je trgu na ptratou ostavljeno da .i dalje nosi prosborne sirnbolidke rnaglaske tornjeva crkava, visolnog zelenila parka i znadenja koncentracije uDravn vtrasti.

Sl. 12. Dio situacionog plana okolice Turskog Novog za Laudonovih ratova iz 1788,gpd. na kojoj su naznadeni Dvor i Bodowe jenja pravac, oblrikuje izduZeno slovo X, 3to ovom detalju daje izuzetnu urbanistidko razvojmr za,nimljivost, naglasava orgarddnost rasta i istide ga unuta,r naselja. Priflrtne razli:ke u nrivofuna, postivanje zakonitosti terena i slikovitost koja se time stvonila u toj arhitekturi i ambijentu, praktidki je ovom dijelu Dvora odreclila funkciju centra mjesta (s1. 20), dok trg na plaJU

Sl. 14. Dio plana tvralave Lewernitza iz 1788. god. Ira brdu kraj Dvora (tlocrt unutar situacije)

Iako

je

ovakva

podjela

prizutna

ponegdje

i u

drugim krajis,laim mjesti,ma, ovdje je u Dvoru dhuzeho zanirnljiva, jer navedena dva urbara eadrZaja nisu n'i,kad potpuro srasla, pa ni danas nakon rriza dntervanoija i planslrih povezivanja nije tloslo do orgamkog spajanja adrninistra;tivnih sadrraja na trgu i onih Zivotnih koji se nalaae u podnoZju platoa.

t. Maroeuicf Proslorni

razuilak

Duora

Gledamo li urbanristiCku situaciju Dvora danas, vidjet iemo da je ona rezul,tat odreden:ih planskih zahvata temeljenih na dokumentirna koii nisu raspoznali we povijesno razvojne kvalitete mjesta DvoC). Vidirno da je doBlo 'upravo tlo stanovite clestrukcije osnovnog urbanog koncepta povijesnog razvitka Dvora. Na mjestu_ sredvaju di8njeg gradskog punlrta, kontrapunkta raskrida, dakle osnovnih trgovaikih 'i Zivotnih

1955. grod. (Vridi: GUP), ali se danas vegetacij a razrasla talno da je prerasla mjenilo trga. Prakti6ki, o,im 5to je i dalje zadrZao tunkciju admtdstrativ,nog srediita, ier se na njernu nalaze sve vaZnije upravne i administrativne zgxa'det), nikada nije zaZivio kao srediste Dvona, jer je i dalje ostao prostorno izoliran. Na raskriiu cesta prerna Kostajnici i Glini formi,ralo se novo srediste, koje zbog blizine pro-

,g

Dvor i Podove; Sl. -- 13. Dio karte terena uz Turski Novi iz doba Laudonovih ratova na koioj 9u naznadeni "iai se most preko Une na starom mjestu i tvrdava Novi na mjestu danalnjeg Bosanskog Novog

metnica

nekih

vitalnih

grarl,skih sadrZaj aro)'

JI

I. Mtoevi(

/ Prostorni

razvitdk

Duora

dualnu stambenu izgradnju ostavljsna su ona padno i sjeverno od trga na platou (sl. 16 i 19). mjesta, koja su i na ranijim katas'trima odita- Od starih prometnica, ona koja je iila od raskr5da va,na kao pogdna za taklrr izgradnju. Znaii za- na glavnoj cesti prema Zrinslnoj gori (KrCima i
SuSkalu), ostala je relativno zanemarena, dok je ona prema Hrtidu probijanjem nove ulice dobila na zndenju. MoZda je najsauvanij a ona povijesna koja ide dolinom potoka Zirovca prema sj everozapadar. Zaklju{ak Gledamo li Dvor danas, moiemo redi da je respektirao nerke od povijesnih elemenata svojeg proslornog razvitka. Poitivao je neke osnovne Iinije razvoja, medutim nije urspio saduvati onaj d,io povijes,ne jezgre mje6ta, kojri je uz saduvani trg na platou bio najznaiajniji. Prorahlivii zateienu povijesnu graclerrnu stru,kturu otvorio je pmdore, koji zu mu oduzeli jedan dio povijesnog identiteta 5to ga je mogao saduvati, a to je ravnoteZa izmedu velikog trga na platou i podgrada uz raskrida na cesti. Sam gradski trg bi nor,malnirn odrZavanjem parka i dovr6avaLnjem obodne izgradnje, koja bi mu dala gradsku fi zionornriju, mogao i dalje nositi one funkcij e koje zu mu povijesno bile namijenjene i koje je on nastavio ob,na5ati. Povijesna arhitektura podgrada uz cestu, obzirom da je cje[na povi jesnog dijeia mjssta uglavnom zapu$tena i razrahljena, tako d,a viSe nema onu cjelovitost urbanog poteza izmealu dva raskrsda, ofito je osudena na dalje propadanje. Mogli bi se eventualno saduvatri pojedifli potezi u koj irna bi ta arpokazivala neko ranije pojedinatno hitektura vrijeme, kad je Dvor rastao i kad se od tipidnog vojnog uporiSta sa seoskim znadajkama stambene arhitekture (s1. 22) pretvorio u malo Sl. 15. Projekt Ea tvrata!'u Novi, iz vremena Laudonovih trgoviSte, a kasnije i industrijski gradiC. ratova, uzvodno od Dvora i tvralave Novi Novi Steta je 5to urbanristidki planovi, pa ni Generalni urbanistitki plan (Vidi: GUP) nisu uspostavlj ali onu koherentnu vezu izmetlu stanja na terenu ,i tlovijesnog razvitka mjesta, koj a bi omog,Lriila da identite,t takvog malog mjesta nastavi Zivjeti bez prekida s proiloiiu, iako se ne moZe re6i da po$tivanjern sredi5njeg trga na platou i nj egovih urbanih naglasaka i osnovne prometne mreZe nije u6injeno rnakar ne5to, 5to bi u nekakvom iduiern ili buduiem obli,kovanju pojedinih dijelova mj esta valjalo vise po5tivati i naglasiti suvremenom izgradnjom. Ona bi mogla biti oJ<vir za poneki mali povijesni ugodaj koji bi dao naslutiti, makar u fragrnentirna, neke o'd osobina prostorinog razvitka mjesta. U tom pravsu bi odredeni kontinui.tet na Novskom polju, u okvinirna mogucih natraza na.arheoloBkim 1okalitetima, valj alo takoder ugratlivati u prostor i u svijest ljudi. Sl. 16. Dio geodetske karte Billecka iz 1803-1806. god., Sigumo je da se Dvor ne moZe razvijati na na kojo! je naznadeno samo Dorf Dvor ordm pravoima kojd su izgubili svoj prostorni

52

I. Mu roc oit f Proslorni rdzDitok Doora

Sl. 20. Raskr5ie u sredidtu Dvora kod danasnjeg hotela, stanje prije
TT svia+cL^d re+'

Sl.2l. Izgled trga Linije u Dvoru prije rusenja starih zgrada

Sl. 22. Ulica bratstva i jedinstva, prema Kostajnici, stanje prije rusenja starih kuia

L Mdroeuit /Prostomi

razuitak

Dtora

Sl. 18. Dio prve katastarske izmjere 1841-1861 na kojoj su naznadeni podove i Dvor

lsontinuitet, kao 3to su pravci prerna sjeveru. To su pravci koje treba prepustiti individualnoj stambenroj rizgradnji, dok indu,striju i dalje treba razvijati u nizinama rijeka. Urbanitet Dvora treba graditi kvalitetnorn novom arhitekturorn koja se nastavlja na onaj d,io povijesrnog iskustva koji je mogude sagledati i shvatiti kao stvaranje no'eog identitsta. U tome je perspektiva suvrememog prosto'rnog razvitka koji bi se trebao temeljiti na spoanaji povijesnog prostora i svijesti o neprekidivosti idmtiteta u prostoru.

LITERATURA Evlija Celebi, Putopis, Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Veselin Maslc5a, Sarajevo, 1973. Generalni urbanistidki plan naselja Dvor, AR 59, Zagleb, 19?6. Milan Karanovid, Uskodko i sokolsko gnezdo na Uni, Dvor na Uni pre i posle rata, Politika, 6. ll. 1936. llilan Kruhek, Obrambena arhitektura hrvatske i slavonske Vojne krajine u Hrvatskoj u 16. st., doktorska disertacija, Zagreb, 1989. Dr Adolf Malii, Fizidko-geografska i socijalno-geoglafska obiljerja dvorskog kraja, rukopis, 25. 07. 1989. Ante Mllinovii, Prilozi za identifikaciju i ubikaciju, srediovjekovnog grada Novog na Uni, Zbornik krdiskih muzeja, VII, Banjaluka, 1982, str. 1-7. Prostorni plan opiine Dvor, br. plana 575, Urbanistidki institut SRH, Zagreb, veljada 1988. Petar Skok, Etimologijski rjednik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjags I. 1'-1, JAZIJ, Zagreb, 1971. str. 46S-46?. Natu*nica: Dvor. Popis povijesne grafidke dokumentacije s podacima gdje se Cuva, poznatim signaturama, izvornim legendama i literaturom u kojoj se spominje. Broj objavljene iiustracije odgovara broju u ovom popisu: 1. Karta lokdltteta na podrudju Novigraala (6. A. Milinovii, 4), srednjovjekovnog

zevod Hrvatske je l9{8. god. izradio ldejni ) urbanlsulki projekt naselja. God 1953. nepravljn Je plan proslrenog podruaJa (2 GUP - Dvor I okollna u prcslosti). Generalni plan dovden plan urbanlstlaki Je 19?6. goal. a Prostornt opehe 1988. ) Dominantne zgrade izgradene su na trgu u razdoblju izmedu 19{t. I 1953. god. i to zgreda Narodne rrllicije, I(otarskog suda, Narodnog odbora kotore i velika sEmbena zgrada (2 GUP - Dvor I okollna u proglostl). t.) Giod. 116r. uredena su raskrlca u IJl. bratstva i skverovi i Jedlnswa I v. strlneke 11, maJe, a 1g l2. god. je sagtaden novl Autobusnl kolodvor nou neposrednoj blizlnl (GUP - Dvor I okollFa u proglostl). vog reskrlea

54

I. MaroeoiC/Prostotni

Tazoitak Duora

.\i

:\
t\

,t,:,.:.I,
!" /-'

i:lN,

Sl. 19. Detalj

Osnovne drzavne karte iz 198?. goal s mleston Dvor na Uni; oznaien je lokalitet Podove 11. Plan der Einschlies6ung und Belagerung von Novi unter Comando des Feldmarschal Frih von Laudon vom 8-ten Sept bis 3-teD Octobr ?88, Kriegsarchiv, Bet, H III e 3011 - naznaleni Padove i Hertich ff. Dvor, 12. No 25 Situations Plan von Turkisch Novi nebst deIL Positionen waehrend der Belagerung unter Comando des F M Laudo& Anno 1?88, Kriegsarchiv, Bed,. H III e 3010- naznaCenisu Dvor I Bodowe, li. Plan Der Gegenal bey Turkiech Novi nebst Der Position wehreD der Belagerung (bez godine, doba FM Laudona), Kriegsarhiv, Bet, H UI e 3008 naznadeni su Dvor i Podove, Lewernitza 1?88, Kriegs14, Plan und Ansicht archiv. Bea. H III e 3067-1 - ivrdava na brdu kraj Dvora, 15. Projet pour Novi (doba FM Laudona), K VII 1 176 (2. GUP Dvor) - situacija i projekt utvrde uzvodno od Dvora. 16. Il-tes Banal Regiment, Dworer Compagrtie, Geometrische Grunal Aufnahme der Militair Gemeinde DWOR samt allen eigenen und fremden Gruenden im Monathe May und Juny 1803 bearbeitet durch den HerrD Veberleutenant Biueck unal im Monathe Nowember 1806copiert durch gefertigten, Mirkowich, Arhiv Hrvatske Zagreb, 301 B V 35 - naznadeno ramo Dorf Dvor, 1?. Plan von der DVORER COMPAG. (1822), Arhiv Hrvatske Zagreb, 431 B V 154 - naznaCen Dwor, 18. Prvi katastarski premjer 1841-1861 (2. GUP Dvor) - naznadeni su Podove i Dvor, 19. Osnovna drzavna karta iz 1987. god. - naznadeno mjesto Dvor na Uni i lokalitet Podove.

2. Karta hrvatskih krajeva, Ch. Weigl, 1699, U: Pandzii: Stare karte i atlasi, zagreb, 1987. - Skica Neu Novi na lijevoi obali Une (4. M. Kruhek, VI.), 3. carte particullCre des environs de NOVI depuis le Village de Ravenitza jusqu'au Ruisseau de Suivitza, zbirka Marsigli, Bologne 1696. (2. GUP, Dvor), 4. Novi Croatie i Palanka, Michael Jessich, geometr., Arhiv Hrvatske zagreb, Spisi Like i Krbave, No 20-31, 5. Utvrde izmetlu Une i Kupe, krai 17. st,, Michael Jakssekovich, geometr", Arhiv Hrvatske Zagreb, Spisi Like i Krbave II, Nro 20--29 - drvena palisada s oznakom III. u obliku elipse preko puta Novoga (4. M. Kruhek, X. i XI), 6. Novy Novun, (pod. 18. st.) Marsigli, Cod. 21, nr. 14 i Wrdava Novi (Bosanski Novi), Croatica, u13. (4. M. Kruhek, XXIV.), ?. Karta Pounja na lijevoj obali Une, Blassias Franyevich, geometr., Arhiv Hrvatske zagreb, Spisi Like i Krbave, Nro. 20-1it. C-26 - oznaka negdasnje tvrdave rnouveau Now demoli(, L Nacrtak geografitke karte I. i II. banske pukovnije (1??6 i 1784).), odieljak xxv., Arhiv Hrvatske zagreb,218 B III 23 - naznadetti su Dvor, Hertich i Podove, L Karta II banske pukovnije (1782.),odjeljak Podovi, Arhiv Hrvatske zagteb, 456 B V 1?7 - oznaEeli su D. Bodove, a na tnjestu Dvora Exercier Plafz, 10. Plan aler gegend bey Turkisch Novi (8. 9. 1788.), Kriegsarchiv Bei, H III e 3009 - naznadeni Dvor i Bodove,

55

StanovniStvo
Ante Milinovi6

Od davnina. Migracije.

Naseljavanje srpskogstanovniStva

I Dvorski kraj je u pro5losti bio pozornica mnogih ratnih pusto5enja, destih rn:igracija i velikih pno,rnjena etnidke strukture stanovniStva, kao direktnim posljedicama svog vrlo znadajnog geopolitidkog i vojnostrategkog poloZaja, te povoljnih uvjeta za Livot. Irna dokaza da su ved u prethistonij'i u dvorsl<ormkraju Zivjela plemena srodna stanovniStvu tada5nje Slavonije i Srijema, iijim kulturama su i pnipadala, a namtito vudedolskoj. Kasnije, u bakarnom dobu ovdje su se doselila panonska plemena Kolapijani i Mezeji, koje su podetkom naEe ere pokorili rims,ki osvaj adi i drZali u ropstl'u preko Sest stoljeia, sve do doseljenja nalih predaka na ovo tlo. Metlutim, i oni ubrzo dolaze pod franadku vlast, koj a se smjenjuje s dorninacijom Bizanta i pokuBajima Bugara da proEire svoju interesnu sferu na zapad. To je vrijeme kada poiinju povjeane podjele jugoslavenskih naroda u religijskom, politidkom i civilizacijslcom pogledu, dije se tragidne posljedice osjedaju i danas. Znatno stabilnija demografska sittracija u ovom kraju je u doba narodnih vladara, ka.da starohrvatska populacija dostiZe optimum, a Pounje doZivljava svoj puni ekonomski procvat, zahvaljujudi dugom pe,riodm rnirnog razvoja. U 12. stoljedu podnju razni obl,ici ugarske infiltracije u ovo podruije kao posljedica ugarsko-hrvatske personalne unije, ali velike demografske promjene poiinju tek poslije pada Bosrnepod tursku vlast, ne gubedi na intenzitetu preko detiri stotine godrina. Njihov rezultat je dana3nja struktura stanovni5tva dvorskog kraja s vrlo niskim udeBiem starosjediladke populaoijc, jer se ona nije nri moglo odrZati u erkstremno nepovoljnim historijskim uvjetima. Meclutim, mnogi njeni potomci Zive danas u Metli,rnurju, Sloveniji, Zagorju, Gradidiu, Slovadkoj ili Madarskoj, a da o svom pqnijekiu malo tko od njih ne5to zna. Danas dvorsko podrudje u velikoj veiini nastanjuje srpsko stanovnd5tvo, 6iji su preci, pod pritiskom sloZenih psvj esnih okolnosti i tutlinskog naeilja, prije vi5e stoljeia krenuli iz Ra5ke, Makedonije, Crne Gore ri Hercegovine, pomjerajuii se etapno u veiim ili manjim migraoionim talasima preko Bosne, Dalmacije ili Like. Oni su nadli u pitomom Pounju prije 350---400 godina
ao

svoj e trajno boraviste, a neki dijelovi i znatno kasnije. Ta gruba skica migracija je ujedno i temelj periodizacije naseljavanja dvorskog KraJa. Prastanovnici dvorskog podrudja Tragovi prethistorijskih kultura na podnudju dana5nje opdine Dvor na Uni do danas niiu obirnnije istraZivani, ali se s pravom moZe pretpostaviti da zu i ovdje Zivjeli pripadnici onih prastarih populacija [<oje su znanstveno verificirane u susjecl,ni,m podrudjima, od Like do Slavronij e, od Banj aluke do Bihada, ier bi bilo krajnje nelogiino da upravo na ovorn spojnom prostoru tih regij a bude nelci arheolo6ki va-

Prastanovnicima dvor:skog podrudia mogle su posebno pogodovati prostrane rijedne tenase uz Unu i njene pritoke, koje zu bj"le izvan domaSaja diluvijalnih poplava, a obilovale su litidkim materijalom za izradu alatki i oruZja. Zbog toga su dragocjeni preliminarni rezultati arheolodkih iskopavanja dr Aleksandra Durmana, terenska rekognosciranja profesora Pavla Vukoviia i velika arheoloska zbirka uditelja Drage Seidla iz Goridke. Oni potvrtluju ekspanziju vudedolske kulture u ovo podrudje na prelazu iz bakarnog u brondano doba, a njena csnova je bilo u bogatim mjesnim nalaai5tima bakarnih sulfidnih ruda i resursa kalaja, koja su u bmndanom dobu omoguiila dvorskorn kraju joi propulzivniji razvoj, zahvaljujudi proizvodnji i plasmanu brondanog alata i onuZja, Taj postlr:dedolski prosperitet u Pounju dokazuju broncom bogatc nekropole iz tog doba, kao i,skrivnice tadainjeg alata i oruZj a (depoi). Rudno bogatstvo dvorskog podrudja bilo je presudno i za lokove njegovog povjesnog razvoja u Zeljeznom dobu, koje je trajalo oko 800 godina i zavr$lo rirnskom okupacijom u prvom stolje6u nov ere. Ono je u petom stoljedu prije n. e. izazvalo plemenske sukobe i prekid koegzistencije dzmetlu dvije velike susjedne etnidke sku!) Duro Basler, Pmistorlja Jugoslavije, r. Sarajevo, 19?9. BA4.

A. Milinouit /Od daunina

Antiika populacija dvorskog podruija Rimska okupacija u dvorskom kraju trajala je od podetka prvog do kraja Sestog vijeka nove ere i donijela visoki stupanj romanizacije ilirsko-panonskog epihorskog stanovnistva, tako da se etnidki sastav, socijalni status i kulturni nivo antidkog etanovni5tva postepeno mijenjao, prije svega zbog doselj avanj a administrativnih i tehnidkih strudnjaka iz dmgih dijelova Rimskog carstva (Sirije, Grdke, Italije i dr), a zatim i zbog brojne grupe veterana rimskih legija, koji su bili raznolikog etnidkog porijekla.s) Tu su odludan dinilac bili i aktivni lesionari rimskih posada, bez kojih se pacitikaciji buntovnih starosjedilaca nije mogla ni postiii ni odrZavati. Medutim, tokom vi3e stoljeia asimilaoije mnogi sx se autohtoni Zitelji ovog kraja toliko romanizirali, da zu sasvim prihvatili rimsku religiju, obidaje i nadin Zivota. Medu njima je vjerovitno bio i slavni pisac Euzebije Sofronije Hijeronimus (poznatiji l<ao sveti Jeronim), za koga brojni autori tvrde da je roclen i odrastao u Stridonu - dana5njem Zrir,lrt, a slavan je zbog prevoda Biblije. Svoj tragidni kraj ova populacija je doZivjela u vrijeme prwala nomadskih plemena u V i VI vijeku, kada je veii dio domaieg stanovnistva izginuo u borbama, a ostatak se asimilirao s doseljenim Slavenima a) Doseljavanje slavenskog stanovni5tva

Franaika i bizantska dorninacija

na prostoru danaSnje Hrvatske i Jugoslavije. Zbog toga se u posavskim krajevima tek sredi

Sla.rlgnsku kolor,izaciju ,iz stare zakarpatske postojbine na balkanske prostore inicirali su sriaZna- migraciona kretanja velike seobe naroda pod pritiskom ratobornih hunsko-avarskih hordi u vise prostorno ,i vreme,n$ki odvojenih etapa. pr_ ve vijesti o prodonima slavensko-avarskih deta dugo upotrebljavani kao sinonimi, da bi u kasnij im _stolj eiima prema dominantnoj plemenskoj pripadnosti na zapadu prevladalo hrvatsko, a ni istoku srpsko naoionalno ime, a sama hn atska teritorija pod franadkom a kasnije ugarskom vla5iu, u diji sastav je kontinuirano ulaziilo i donje Pounje, sve do XV vijeka nazivalo se Slovinjem, Slavonijom, Sklavinijom, a nij'i Avari uspostavili dominaciiu nad slavenskim plemenima. Meclutim, kada je oko 630. godine iz okol,ine Krakova u Poljskoj krenuo kf jugu jo5 jedan val slavenske seobe, doseljeni Slaveni
:) Zdravko Mari6, Donja Dotina, CZM xr1<, Sarajevo, ls6l 58 3) Esad Pasalic. Sabrano dJero. Sarajevo. t966, 2J6, 402. {) E., Pasali6,- Antiaka naselja 1 komunikacije B i H, Sa_ ratevo. 1960. 12, i) Nada Miletid, Kultura tstodja EiH, saraievo. 1966. 380.

A. Milinooit /Od, d.atnin t

njeni Zitelji Slovincima.0) Metlutim, zbog tutlinskih podjela na intereffre sfere nepovratno je pmpala i sjajna prilika za korEolidasiju slavenskih doseljenika na Balkar koj,u je stvordlo masovno pokrStavanje Slavena u drugoj polovini IX stoljeda, kada su sljedbenici >xlavenskih apostola< GiriJa ri Metodiia u tom ciliu koristili zajednidki starosiavenslii jezik, religijske kultove i pismo glagoljicu. Sve to je bila izvanredna osnova za razvoj zajednioke slavenske kulture i drZavnosti, ali zbog politike tada5njih velesila i crkvenog raskola irzmedu Rima i Carigrada od toga nije bilo nrista, iako su se glagoljicom kao zajednidkim pisrnom u Pounju s,luZili boEanski i hrvatski feudalci sve do XVIU vijeka. Dvorski kraj u starohrvatsko doba Podetkorn X vijeka dvorsJ<o podrudje je u geografskom sred,istu drzavne tenitonije hrvatskog kralja Tomislava, ali povremeno trpi nasrtaje agrerdvnih istoinih susrjeda Bugarske i Bi zanta. Unatod nerazvije,noj driavnoj organrizaciji ru. ovo[n kraju, To.mislav i nasljednici uspje5no odbijaju bugarske, madarske ri bizantske nasrtaje, tako da u Pounju nema znatn'ijih demografskih prornjena. Meduthr, kaila je 1089. godine u Hrvatskoj zbi.la unutrainj a kriza i u,bijen kralj Zvodmir, ne ostaviv5i muikog nasljednika prijestola, Matlari,rna se ukazala pril,ika da na osnovu pensonarlne unije prisajedine Hrvatsku .i ostvare svoje ekspanzionistidke planove da dolinom Une prodru na Jadran. U tome su i usrpjeli 1097. godine likvidacijom Fetra Svadi,ia na Petrovoj gori i sklapanjern komprornrisnog sporazurna s hrvatskim velikagima. To je u Hrvatskoj donijelo 445 godina dugu rnadansku dorninaaiju, ali i epohu mirnog razvoja, koja je naru5ena samo priliko,m ponovne bizantske ekspanzije 1167-1180. godine, zatim u vrijeme mongolske najezde 1241/42 godtne, te za vrijeme ofmzive Hrvoja Vukdiia u Pounju 1398-1404. godine. Nije bilo vedih migr,aoija starohrvatskog stanovni^sha niti doseljavanja sve do 1480. godiime, kada je ugarsko-hrvatski kralj MatijaS Ko,rvin u Kostajniau i l(omogovinu naselio oko 800 porodica srpskih ratnika posljednjeg smederevsrkog despota Vuka II Grgureviia-BrankoviCa. Zahvaljujudi despotovoj toleranciji i junagtvu ovo naseljavaDje rezultiralo je vojnim uspjesirna u borbi protiv Turaka i v,isokin stupnjem suradnje sa starosjediocirna, a,li su sumnje i parnice nekih feudalaca zbog Kostajnrice i Komogovine pokvari,le ovu sliku rane hrvatsko-srpske integracije,T) Prerna podaoima iz stanih }lstina i povelja dvorsko Pounje je u to doba bil'o najbolje naseljeno podrudje cijele Slavonije, dije stanovniStvo u

srednjem vijeku iesto desetknju epidemije, ratovi i gladne godine. U strukturi tada6njeg druStva u Pounju najmasovrxijri sloj je bi o seosko stanovniStvo; do kraj,a XIII stoljeca su to u veein'i bili slobodni ljudi (liberi horxines) raznih slobodrnih bratstava i plemenskih opdina, tj. inokoeni selj,aci i jednodvorci ili >nobiles unius seesionis<. Druga grupacija su bili kmetovi (coloni, ma.rturinarii, praediales), a tleda neslobodni seljaci (servi, sebri), koji zu mogli biti prodavani kao roblje. gratlani, Varo6ko starovnistvo su dlnili sloMni uglavnom trgovci i zanatlije, slobodnjaci, eluge i robovi. Vladajudi sloj je iinilo plemstvo, domaie,i strano, doseljeno po osnovri kraljevskih darovrnica, koje se prema velidirri pcjeda i broju kmetova dijelilo na krupno i niZe plemstvo. Najvece posjede u dvorskom kraju imali zu knezovi Zrinski i Blagajski, a od niZe vlastele spominju se Farka$idi, Radoslavi6i, Horvati, Ajti6i, Toth, Residi, Kastnjoloviii, Sladojeviii, Pozobec i drugi. Oni su tokom tursko-hrvatskih ratova,nja izginuli ili iselili u druge krajeve Evrope, a knezove Zrinske istrijebili zu habsburSki vlastodr5ci do zadnjeg dovjeka 1703. godine za osvetu zbog polrudaja zbacivanja njihovog jarma 1671. godine. DomaCi feudalni silnioi, Zninski i Baboniii, podel,i su u XIV vijeku, uz pomo6 tuilinskih v1adara, podjarmljivati doma6e slobodne plemenske opiine i prisiljavati ih na status kmetova, dak i u vrijeme najvedih opasno,sti od turskih provala. To nasilje nije prolazilo bez Zestokog otpora, brojnih Zrtava i seoba u druge krajeve, ukljudujudi i prebjegavanje preko turske granice, odnosno irslamizaciju iz inata, kao 3to je udinilo pleme MeniCa. Mletadki poslanik Pietro Paequaligo, koji je u jesen 1509- godine isao kroz Pounje za Budim, i bio sveiano dodekan i bogato ugoEden na dvoNirovima domadih plemida Iva,na Karloviia, kole Zrins,l<og i Ante Blagajskog i njihovih 450 vitezova pratnje, potvrduje u svom izvjestaju da je Pounje Dnajljep5a dolina, najnaseljenijri, najkultiviraniji i najblagosloveniji knaj Kmacije(, s rnno3tvom sela, varo5i-trgova i tvrdih gradova, sa mnogo samostana i crkava, u kojima su u to doba odrlavani kapituli crkvenih redova pa i zasjedanja hwatskog sabora.s)
.) Nada Klaid, Povljest Elvata u ranom $edntem vijeku, Zagreb, 19?5, 30. povuestl zagreb, hrvatskog lraroda, rerdo 51:16, Plegled 1962, 88. :) Joan Rata, Istorlje Se.bov, Vlena, 1?91, 285. Prosvreta zagrb. 1953, nlstonije naroda Jugosle!'lje, I, \gtt-ua, ,) Srme Ljubi6, et reletionea venetse, I, zaCornmlslones greb, 1890, 109. Merldlonsllum, Augustinus tteiner, Monumenta Slavorum II, Zagrb, 18?5, ?5. Radoslav Lopasie, Blhac I Blhacka klajlna, zagleb, 1890, 49.

58

A. MilirlotiC / Od daunina

Egzodus iz spaljene zernlje Poslije uspostavljanja osmanlijskog mostobrana prema zapadu u bosanskoj kraljevini na red je do51a ugarsko-hrvatsha dvojna drZava sa malobrojnom i deorganiziranom obranom, tako da turskim brzim Eetama nije bilo te3ko nebroieno mnogo puta ponavljati upade u Hrvatsktr uvijek po istom scenariju: dekati povoljrnu priliktr obzi'rom na vodostaj rij eka i odsustvo banslaih deta, brzom konjicom upasti u Hrvatsku, popaliti i opljaikati sve 5to se stigne, i sa plijenom se brzo vratiti natrag u Bosnu. Odobrenje za ,akin (tur. navala, upad, iuriS) po pravilu je sultan davao bosanskom sandZakbegu a kasnije beglerbegu, odredujuii za cilj napada hrvatsku zemlju (tur. llirvat vilaeti) ,i unistenje neprijateljske vjere (gAur dini) odnosno katolidke vjere (frengi dini), od dega dolazi i danas ra5ireni naziv Kauri za Prekounje, tj. dvonski kraj i njegove stanovnike.e) Zbog uiestalih prodora turskih ahjrndZija ditavo Pounje je vei u drugoj polovini XV stoljeca postalo ugrozenra zona stalnog straha od otmica ratara i stodara izvan naselja, prepada na trgovce i rudare, tako da je privredni Zivot podeo zamirati, a Zitelji bjeZati na zapad i sjever, u zastidenije oblasti. Meduti,rn, osmanlijski prodori su svoju kulrninaciju dostigli tek polovinom XVI vijeka (i po Sezdesetna godinu), 5to je cl,ovelo do masovnog egzodr.lsa hrvatskog stanovni5tva u susjedne pokrajine, a time i do brzog opadanja broja stanov'nika dvorskog kraja, jer su turske dete mnoge Zitelje odvodile u roblje, a drugi su ginuld pokuiavajuii dati otpor. T\r su i epidemije i gladne godine, kao Pratioci ratnog kaosa, snaZno doprinosile dePoPulaciji 1okalnog stanormistva, tako da vei oko 1520. godine opr.Gtjeli dvorski kraj nije mogao hraniti pa ni davati ljudstvo za posade tvrdava i ka5tela, zbog iega ih vojne vlasti dij elom razaraju a dijelom popunj avaju kraljevskim posadama. Najbolje se oduvala populacija naselja okruZenih Surnarna i gudurarna u koje se stanovniStvo moglo sakriti prilikom turskih provala, ali su stradale njihove njive, kuie i imovina, pa je nj,ihov egzodus hi,o neizbjeian. Veiina preZivjelog stanovniStva potraZila je spas u susjednim regijama - karlovadkoj, zagorskoj, meilimurskoj, a zatim i u onim udaljenijim Stajerskoj, dalmatinskoj, kranjskoj i drugim. Mnoge su lcnetove iz Pounja organizirano iselili sa zrinskih ponjihovi feudalni gospodari sjeda u Metlimurje, a sa blagajskih imanja na svoje poejede u juZnu Stajersku oko Brezica, ali je bilo i feudalaca koji su koristifi anarhidnu situaciju 'i laZnim obecanjfuna mamili i odvodild

Migracije

stanovniitva dvorskog 18. vijeka.

kraja

od 15. do

tude krnetove na svoja irnanja u Sloveniju, iemu se 1535. godine o6tro usprotivio sabor u Topuskom.lo) Mnogi pounjski kmetovi odselili su u stlane zemlje, na slidan nadin kao i oni hoji su odabrali obliZnje oblasti, ali i vecu sigurnost od turskih akindZija. Prema nekim podaoinna samo u XVI stoljecu takvih Zitelja je bilo preko 200.000 ,iz oko 200 sela, a saduvan je i podatak iz 1580. godine da se tada u Gradisiu (Burgenland) nalazilo oko 40.000 izbjeglica iz Pounj a, od Kosstajnice do Krupe, koji >ni5ta vatrenije od Boga ne Zele nego da se vrate i Zive u svojoj domovini i svojoj vjerk, ali su se uzalud nadali prolaznoj turskoj agresivnosti, jer je ona potrajala joS tni stoljeca. . . ZabiljeZeno je, da je car Karlo V naselio 1540. godine jednu grupu izbjeglica kod grada Diinkirchena (Denkerka) i Slavenburga u Nizozemskoj, a seoba u Slovatku i Austriju je bila tako masovna, da je kralj Ferdinand 1537. dozvolio da se na Muri kod Legrada uredi poeeban prelaz (brod) za prevoz )nevoljnih bjegunaca koji iz straha pred Turcirna bjeZe zajedno sa stokom i stvarirna<.r1) Oni koji su naselili u Senkvice i Pezinok oko Bratislave i danas duvaju dokumente i stvari iz doba te seobe, a Wasser-Kroaten u Burgenlandu znaju, da su to ime dobili po staroj postojhini izmetlu rijeka Une, Sane, Kupe i Save, dakle bogatoj vodenim tokovima.
r) clisa Elezovid, Turski spomenici, SKA, Beograd, l9{0lz BBA Istanbul, ANUBIH, saralevo, 156. MUhimme delte !o) Ii. Lopa:i6, Oko Lupe i oko Korane, zagreb, 1895, 5?. r9?4, v, zagreb, MIi, vjekoslav Klat6. Povljest Ervata, 141, 303. Mllan Karanovic. Srcdnje Pounje, Naselia sKA, kni. 20, Beograd, 1925, 292. ,') Mate ujevit, Gradladanski Hrveti, zaSreb. 193{, F9, ?7. Nikola Lasvanin. Ljetopls, Sarajevo. 1916 53.

59

A. Milinouia/Od.

daunitw

Posebno je interesantno da u nekirn od dijaspora iselj enog stanovnistva pored hrvatskih javljaju ri srpska naselja kao ona u okolini Bratislave, 5to otvara mogudnost istovremene seobe onih erpskih doseljenika iz Srbije u Pounje oko 1528-30. godine, ako se ipak ne radri o nekoj znatrro kasnije dislooiranoj vojnoj jedinici iz doba unutra5njih ratova u srednjoj Evropi. Doseljavanje srpskog i hrvatskog stanovniStva od 16. do 19. vijeka II

Za dana5nje stanovni5tl,o dvorskog kraja, koje je u ogromnoj veiini srpcrke nacionalnosti, najvaZnija etarpa doseljavanj a na Baniju zapoiela je u 16. vij eku, kada ovaj kraj dolazi u Zari5te veliilcih ratnih zbivaqja s tim u vezi - udestalim migracij ama njegovih zitelj a. Veliki doprinos ubrzanom kovitlanju i nestabilnosti prilika dala je izmjeEanost reiigija, nacija i politidkih ambicija na strateSki znadajnorn prostoru Pounj a. Dok je u predturskom periodu dvorskim pod,rudj em i cijelim Pounjem dominirao hrvatski etnrikum, dotle u novoj etapi tu dominaintnu ulogu postupno preuzima srpski narod doseljen posrdno ili neposredno iz istodnih i jugoistodnih dijelova Jugoslavije, pretezno iz Hercegovime, Crne Gore i juZne Srbije (Ra5ke). Na te dugotrajne i pogibeljne seobe motivirala ga je ne sarno vojna obaveza prema tul's,korn feudalnom gopodaJu, nego i borba za iivotni prootor i o,psta,nak usljed kontra-priitiska populacijske eksplozije i ratnih razaraxrja, a narodito borbe za oduvanje svog nacionalnog identiteta. graila o ovoj tematici je relativno Arhivska obima, ali je malo istraZivada posvetilo veiu paznju onom dijelu te gratte koji se odnosi na dvorsko podrudj e, izuzev mr Vojina DabiCa i dr Drag.utina PavliieviCa, a u starijem perioal,u - Manojla Grbida. Metlutim, uglavnom se radi o 5irim, globalnim istraZivanjirna a ne o speradu na regionalnoj imala samo 257 dsmaiinstava oko 2.500 stanovi strpljivom cijaliziranom (zavidajnoj) prodtcsti" bez dega nema ni kvalitetnih sinteza na nivou zemlje ili nacije. Gotovo da nije potrebno ni naglasavati srr'u mrozinu jadih i slabijih migraoionih tatrasa koii su zapliusnuli dvorsko Pounje, kao ni bogatstvo povjesnih zbivanja koja zu ih pratila.ll) Tureka kolonizacij a dvorskog kraja Dj elomidna turska ok rpacij a dvorskog podrudj a zapoCeta je u ijeto 1556. godine osvajanjem utvrde Novigrad Zrinski, ali ie obnova te tvrdave potrajala 'nekoliko godina, tako da prve taljenim pravcima kol'onizacije dolinama Spreie,

vijesti o njenom naseljavanju i stavljanju u funkcija.r irnarno iz 1560. godine, prsi saeuvari katastarski popis iz 1563. godine, a prve sluZbene podatke o jadini turske posade u Novigradu iz 1577. godine. Kako je preko 20 godina - sve do pada zrina i Gvozdanskog, tvrdava Novigrad (Novi Novi) na lij evoj obali Une blizu utoka Zirovca u Unu bila najisturenija turska fortifikacija prema Hrvatskoj, u nju je stavlima jaka posada od 300 vojnika, da bi poslije vetrike bitke na Novskom polju u ljeto 1566. godine bila pojadana na 400 vojnika, koji su se dijelili na dZemate (dete), a ovi na buljuke (odjele) razliditih specijalnosti. Pripadnici svih rodova turske vojske u Novigradu bilri su iskljudivo .muslimani, izuzev martolosa kojii su bili pravoslavci i katolici. Kada je poslrije 1578. godine tursko-hrvatska granica pomaknuta na Kupu, u Novigradu je posada smanjena na 150 vojnika, ali su zato jade posade dobili Gvozdansko (220 ljudi) i Zringrad (200 vojnika) o dernu svjedoii satuvani turski popis posadraiz 1586. godine s poimenidntirn sastavom jedinica i njihovim dlevnicama.12) Prema turskom katastarskom defteru (popisu) iz 1563. godine u to doba dolazi do radikalnih demografskih promjena u Pounju, jer je starohrvatsko stanovnistvo izginulo u stogodisnjem ratovariju s Turcima iIi je izbjeglo iz ra.tnog pakla, a turske vlasti dwode na o,pustjela selista no\u populaoiju mjeSovitog etnidkog sastava ali s dominantrxim udeSdem srpskog stodarskog (tur. eflaklar) pa zato lako pokretljivos stanovniStva. Diirga specifiinost ove kolonizacije je u djelomidnoj turskoj okupaciji dvorskog podrudj a izmedu 1556. i 1578. godhe, tako da ta turska nahija Novigrad na dvorskoj strani Pounia ima sa,mo varoska naselja Irisnicu i Novigrad, a 13

',) Aclem llandzid, Prilog lslorili starih Sradova u Bos. i Slav. saDI Bilr XIII, \,'ijeke, Godilnjak kraiinl kmiem xvl rajevo, 1962, 329. TaDu delteri iz BBA No T? i 203. strana 203 I 355. fotokopua u Arhlvskoj zblrcl Zavidajnog muzeia Bosanski Novi brevod hr ESreIa Kovaaevtaa,

60

A. Milinoltit /Od. daunina

fJ."irdiT;jt""t""a
Naeelja VarcS Novi (banij.) Varo5 LiS,nica Ravan @avnice) Cersvica Dobrlj in Mekisko Polje (?) Stari Novi (Kuia) Dragothra na Sarri Varod Blagaj Jutmgodta Mrda,nica (?) Orlovci Puharska (Vas) Omarska (Vas) Bistrica Radmavska (Vao) Vodica (Vodidevo) (ranije bilo u nahiii

u nahiji Novi (sada Dvor) na Uni u periodu od 1563.do 1604.godine po Tapu Defterima
Hrv,ati 1563. 1604. Srbi 1563. 1604. Mruslimani 1563. 1604. 5

10
1

t'7 ;
o

.
11

6 2I 8 3

I
1q

; 1'7 2l 6 30 23 16 2l 39 23 26

1
I 8 2 2 1 3

;
4

14 l0 17 29 t1
1a

2 2

Ukupno 1563. 1604. 34 10 t7 16 5 17 23 o l8 20 30 38 72 2l 19 31 3l 10 23 'la

lq

31 1I 13

4l 25 27 1l
419

S-eloCelovica u popisu z_a1563.godinu iskazanaje ]ao dio sela Ravan. -fio"-"c""t Etnidka identifikacija l'[alqlgta: je pribliZna (po imenu i prezimenu .kucnog starje5ine).- Prevod s turskog *" fSi"f Krivaje, ukrine i vrbasa prema dolini une. Tunske vlasti su sti.rnulinale ove seobe maniim po":.!i1, opterecenjima i pogranienim nahijam-a, svodeei ih uglavnom na porez >filuriju< od 100 akdi. Longitudinalni raspored svih 16 naselj a ove nahije duZ komu,nikacije Gvozdansko-NovigradBanjaluka ukazuje na jo5 nesretlene ratne prilike u Pounju, a etnidka struktura naselia sviedroEi o povladenju hrvatskog etnosa u'pravcu zapada, jer ga nalazirqo na okupu u zapadnoj polovini nahije - u Li5nrici, Novigradu, Dobrljinu, Dragotini i varo5i tvrdave Blagaj. Tako su u varosi tvrttave Novigrad bila 33 hrvatska domacinstva i to: Ivan Grgurii (knez), Antun Rado5ii, Mihal Vukii, Matija Vukovid, Nrikola Matindid, Petar Svirtii, MarPonf"ie,PoZina Nikola Mijovdii, Petar Martid, Ma$o Qntanid, li5a Vukovii, Ivan Pindin. Matija SuSterii, Matija Cumil,ovii, Pavao Markovid, Ivan M,i$elii, Stipan Sorii, Matija Despotovii, Nesuh Ribarii, Petar 1'dihnii, Antun Sarkotid, Marko Budinii, Pavao Damjenkovii, Ivan Rusulin, Martin Perenid, MaliSa Malosav'id, Ivan Pavelid, Stipan Dobromilii, Matija Komitovii, Barhrl Mihdlii, Tomica Bavardii i Toma5 Barii. Slitna situacija je bila i u varosi raz)rene tvrtlave LiSnica (LeSnica) u da,na5njom selu Matiievidi, koia ie te godine imrala sarmo deset ao-aCitr"iav"." ,rri fr"iatskog porijekla: Marko S;kli6- ?k;;: -Nikolal;;; Marg'itii (primidur), Stipan Vitninii, Bapetar ni6, Petrid Navaridki, Luka Jankovii,
oL

Na6vii, pavel Vilarii, BoZo Radinii i Grgur NavariEki.rs) Na prilozenoj tabeli su komparativni podaci o broju i nacionalnoj strukturi stanovnika svih naselja nahije po d6fterinrra za 1563. i 1604. go_ dinu iz kojih se vidi da brZe opada ude5de hrvatskog, a brZe raste ude3desrpskog stanovnistva u ukupnoj populaciji nahije, kojoj je pripojeno i selo Vodica (Vodidevo). Postavlja se pitanj e o razlozirna zbog kojih turske vlasti nisu ni 50 godina poslije osvajanja (tur. feta) Novi.grada i Li5nice naselili kraetove po okolnim seli3tima, a jedini logiCan odgol"or je da to ne bi rimalo smisla u eksponiranoj ratnoj zorni prerna hrvatskim pograniinim utvrdama u Gvozdanskorm i Zrinu, i-ei ti aoseljenici i njihovi posjedi bili stalna meta napada i pljaEki hrvatskih knaj iSnika. U oba popisa upisano je viSe posjeda u rejonu Struge, Zamlade, doline JavoSnice i Stupnice kao rezervisana seliSta (tur. mevkuf mezrea) za kolonizaciiu u drugpj etapi, kad se granioa pomjeri na zapad, a to ujedno znadi da se olekivala dalia lurska ofanziva. Islamizacija na dvorskom poilrulju (f556_l?lg)

podrudje je 162 godine bilo u sastavu fvolsko Turske carevin, od 9ug" 27 prvih godina samo svojom istoenom polovinom (i556-1593), dok :=-:'', H,Y"",iJn1i:ua"otiXtio},i DfBti?ijiui, J;:31i5:i*5:.jj*,,r:

A. MilinouiC / Od. d aunino,

i'""2f
kad nije bio naellan, vec je to bila stvar indi(ponekad i koiekti\r.ne) motivacije i odvidualne $'. i7' luke. Na to j radunao okupacioni sistem, pa je kroz niz povlastica za musl'irnane i jo5 duZi niz ogranitenja i zabrana za krSdane, vrlo vje5to navodio ljude da se sami odlude za prelaz na islam. NaroCito privlaina su bila prava na {1/ nasljedoe posjede (timare) za ratne zasluge, a kao teZa ogranidenja za kriCane treba znati da ;<'r-?b i? lF i,rn je bila zabranjena upotreba svih kvalitetnih materi.j,ala podev od kamenih nadgrobnih krstova pa do izgradnje boljih kuCa i crkava, no5enja odjece atraktivnijih boj a i ukrasa, odrZavanja *,{ :r.r. "\ procesij a i litij,a, zvonjave zvona, jav,i:f. d g. ti. {.v crkvenih e. nih bogooluZenja i td., a to su doista jaki ekonomski, druStveni i psiholo3ki razlozi za islamizaciju. Uvidmn u popise Zitelja ove nahije iz 1563. od'fuuzist-Q' nosno 1604. godine nalazino pouzdane podatke o vrlo ranoj pojavi dobrovoljnog prel'aska na ielam kod dvadest porodica u prvom defteru, a kod 44 porodice u drugom popisu; mnogi od njih svoje musli,rnansko ,ime imaju upisano kr5uz .n..,...-z ,,-/ tte ;F... 474 4^. 6ansko ime svog oca, na pr. Mahrnud sin Rado1... ..4. sava, DZafer sin Ostoje, Ferhad sin Rada,ka, Ilijas sin Tomaia i td. Na taj naein, zajedno s .y+ t':Y)",r posadalna tvrdava, Muslimani su dinili, preko 350/o lokalnog stanovnistya, a obzirom na relaa4!:-3L tivno kratak vremenski per-iod turske okupacije, efekti procesa islamizacije ovog podrueja su jog n F f o . 1 4 2 . znadajniji. Vrlo je indikativno, da su na islam prlazili i visoki crkveni uglednici ili njihova bra6a i rotlaci katolidk konfesije, o demu su "t:ttllcrLllll,t:rztt saduvani podaci, a ikavski govor ,muslima,na u je trag njih vog etniCkog Pounju najdirektniji Turski popisni defter za naliju Novi (banijski) iz i563. porijekla. Mnogo godina kasrdje, u ljeto 1700. godine, kada je mettudrZavna komisij'a razgnanidavala dvije imperije u Pounju, muslimanski je u preostalom 135 godina dugom periodu bila posjednici iz Starog Novog lako zu dokazali da pod perioda u cjelmti vlageu T\:raka; u oba ta preci >od pamtivijeka< imali na Iitekao je s razliditim intenzitetom proaes pos- su njihovi jevoj obali Une 6voje zemlje, ba5t, pojate i ,islarnizacije jednog dijela lokalne poputupne potvreluje islamizaciju stari5tale, 5to takotle lacije, odnosno doselj avanj a muslimanskog stanadkog stanovniitva.l{) no\mi5tva razliditog etnidkog porijekla. Iz saDalj'im pornicanjem turoke granice prema Kupi duvanih po,pisa turskih poeada u Novigradu, stvarao se novi prostor za naselja\nanje, a naGvozdanskom i Zringradu vidi se, da eu pripadrodito poslije velike ofenzive bosanskog beglernici svih rodova vojske izuzeu martolosa bili .iskljudivo muslimad,sto znadi da je uz pet-Sest bega Hasanpa5e Predojevida i pada Bihada 1592. godine, kada je mnogo starosjedilaca, pa dak stotina vojnika u tvrtlav,anra bilo jos najmanje pet puta vi5e dlanova njihovih porodica. Sude- i dlanova kranjsko-njemadkih p6ada nekih zauzetih tvrdava, pre5lo na islarn. Kada je 1606. di prema imenima, veCinu zu sadinjavali Musligodine utanaden Zitvadoro5ki mir, dogovoreno mani iz Bos,ne i domaci islarnizirani Srbi i Hrvati, ali je bilo i Sirijaca, Cerkeza, Anadolaca, je, da napuStene ut\rrde i posjed,i u medurjedju Une. Kupe i Save od Gvozdanskoe i Zrina na Albanaca i Arapa. Medutim, za demografske prilike daleko je vainiji obfun islarnizacije domaCeg stanovnistva ove '9 Branlslav Durdev, O udcaju tursk vlsdavine na razpogranidne nahije, koji pod turskom upravom vitak naslh naroda, Godjlnlak DI BltI, II, Saralevo. 1950, t0-55. nikad nije prestajao, ali je tekao lagano i proESreI Kov.aevi6, Grahlce Bosanskog paaeluka, Sarsjevo, til'no ustaljenim predrasuda,rna, po pravilu nir9?t, 84.

J^.rl:,gi-

$. tY

t't;ti

t^,tr
'*:*

T{.6:P,

i'}r!i.

6 tir. iir,w

Ffi

a.

4;.K'&

n'''i

F rd r( r{*

T' td ,F vr: #i

,f,rry(,ft

62

r.l

A. Milinol.tit /Od, itolrflbw

zapad ostanu pusta, neutralna tampon-zona, ali ved 1625. godine Turci su podeli zaposjedati to podr'udje i popravljati s.tare utvrde. Tako su Turci 1637. godine uprrkos miru posjeli i popravili toranj Goridka, i uz njega >naseli5e mnogo kuia muslimana i vlaha<. Uzalud je austrijski ambasador u Carigradu traZio od Porte da taj i joi 37 pogranidnih gradova napusti. Medutirn, priblilavao se veliki austroturski lat 1683-1699. godine, a s njim i konadni egzodus Muslimana sa dvorskog podrudja.ls) Naseljavanje dvorskog podruija u XVII stoljedu

narodnog siroma5tva, nego i odraz ogranidenja turske drZave prema nemuslimanima. Ta dopuna granidarskih naselja bila je nuZna i zbog pusto$i koja je ostala iza pohoda hrvatskog bana Tome Erdeda u ljeto 1584. godine kada je sa svojirn detama provalio u Tursku i razorio i popalio sela oko Zrina i sva sela do Une. To je bio dio >pritiska< na pravoslavne i hrvatske martolooe da prekinu sluZenje turskom zavojevadu i prebjegnu preko granice u Hrvatsku,l0)

Ferhadbeg Sokolovii. Ne$to sliEno se ponovilo, i 1596. godine su >vlagki knezovi< iz Novskog Potkozanja polruSali prevesti srpski narod iz turske Bosne i ukljuCiti ga u hrvatsku Vojnu krajinu, ali je taj pokuSaj doiivio istu sudbirlr kao i neuspjeli ratni pohod vojske generala Herbetsteina protiv Turaka. Shvativsi, da je preotimanje krgdanskih vlaha-martolosa i njihovo prevotlenje iz Turske u Hrvatsku dvostruki uspjeh, jer se time slabi turska vojska a jaia vlastita obrana, hrv,atski lcrajiSki generali su udestali s pokuSajima da velikim obecanjima naggvore sr,psko stanovnistvo u turskom Pounju na prelaz u Hrvatsku, i u tome su mnogo puta uspjeli, iesto oruZjem Stiteci tu operaciju. Turci su na joi o3triji nadin nastojali sprijediti to >otimanje vlaha< i oStrim kaznarna nad uhvaienim prebjezima zaplaliti p'ripadnike svojih pomodnih ieta, jer zu im one bile potrebnije nego ikad za posade pogranidnih utvrda i straZarskih karaula.lT) Poslije primirja 1635. godine do6lo je do konsolidacije tursko-hrvatske granice po grebenu Zrinske gore, Samarice i Trgovske gore, sto je zahtijevalo izgradnju pogran'idnih katunskih na, selja i velikog broja straZarnica u blizini granice. Zbog toga turski komandanti dovode nove pravoslavne doseljeni,ke iz Bqte i rasporeduju ih duZ granice po vojnim naseljima od koi,ih su kasnije postala dana.Snja sela: Volinja KiriSnica - Jovac - Sakanliie sa nekoliko odvoienih zaselaka - Buinjski nileeani - Lotine'Dabi6i - Vukeliii Rogulje Zrin SamariEki Brtlani s nekoliko zaseoka Swakarica - Grabovioa - Gori.dka - Malikovidi Cavii Brdo - Ljeskovac s nelnoliko diielova Zlatoviii, Banjanci, Suinjari, DZajiei, Kovaaevici i Zuberi ,na Kopdida kosi Kuli5te, juZna kapija prema Gvozda,nskom - Rujevac (Prokop) - Cavlovica s nekolil<o zasebnih diielova - Donji Zirovac (Cukur) - Ostojiii - Kobiljak Prosinja. Slidan raspored ima i druga linija sela koja 6ak i po starim nazivima ulrazuje na staru tursku granicu: Cukur - Velegnja - Babina Rijeka Prevrsac Lovia PastuSa Begovidi Tremuinj ak - Madkovo Selo - Karajice - Gradac - Trnovac - Kozaperovica - Klasn'ii Bruqno - Buzeta - Obljaj - Staro Selo - Boj't) Vladlslav plavoslavnog Skari6, Porijeklo stanovniStva iz Bosne. Glasnik ZM. XXX, Sareievo, 1918, 238. R. Lopaa,C, Spisi hrvatske klajine. U, MSHSM XV, Zacreb, 1885, 243. ,.) Ivan Kukuljevlt, gopodad, Zag.eb, Zrin-grad njegovi I 1883. 8(F86. ManoJlo Grbie, I(arloveako vladidanstvo, I, Itarlov.c, 1891, 83-05. ') M. Grble, isto djelo, I, Ol; lII, t. n. LopaBl6, Biha6 i Blhe{ka k}ajina, Zeareb, !OSO, 31, 130, l9r-208.

litiirgenze). Takvih pokuSaja bilo je i na dvorskom podludju jo5 1580. godirne, kada je prilf ksm turske opsade tvrtlave Gvozdansko oko hiljadu prevoslarmih opkopara (pornocnih jedinica) poku5alo prebje.i u Hrvatsku, ali ih je sprijedio
DJ

Milinouitlod

dau

na

:*:Yj
6-''*.,
ry+

i-.n,,'rii
)

LROATIA.
?td'i
Md &Nah". ':

fr,fu .a-*,*

n".verendi(- in ihri4o 9r. tn rc D6. D, I.{.vrxo .IbnrtNTro, EpilzbpoAnt r.erpidti.66.\?tufuli nn. G-,1;. l, LL; o.t.

Mcri
Karta Hrvatske, Antwerpen, oko 1594. godine.

na i td. sa destim torponimirna: Kuli5te, Stara straZa, Komanda, Kapija i slieno. Sjedi5te tur-

Proces odvajanja imao je ogroman modi osrrar ijske integraciju srpskog skoj.

martolosa od turske vlasti znaeaj za slabljonje udarne vojske, a jos viSe za bri:u i hrvatskog naroda u Hrrat-

Egzodus Muelimana sa dvorskog podruija s furskom vla5du. Medu ostalim, zabiljeZena su uspjdna iseljenja Srba u Hrvatsku 1640. gocline preko Gvozdanskog na inicij ativu hrvatskog bana Petra Kegleviia, koji je kod sela Javnice razbi'o potjernu jedinicu turske vojske na delu s odabasom, a jednako urspjeBan b[o je i poku5aj hrvatskog ba,na Nikole Erdeda 1680. godine, kada je iz Turske omoguCio prebjegavanje 120 srpekih porodica pod vojvodom Braticem, koje su nasljene u okolini Petrinje.ls) Autohtoni i doseljerri Muslimani na dvorskom podrudju postupno su brojno jadali sve do 1670. godine, uporedo s tursl<om ekspanzijom na teritoriju Hrvatske. Pri tom nisu po5tovani mirovni sporazumi o poja,su >nidije zemlje<, pa su turske vlasti naselile ve6inu starih napuStenih gradova ri eelista u toj pogranidnoj tamponzoni,
krajtn, ZaI, MSHSl1t '.V, 9 n. I-orpasi6, Spisi hrvstske gteD, 18{15,No CCXDK. v. I(lal6, Povlest HNata, v, MH, zrgrcb, ly |{, 382, 4:tl.

64

t
t i i
ukljudujudi Pedaljgrad, Goriiku, Cetingrad, Podzvizd i druge. Metlutim, poslije turskog poraza pod zidinama Beea 1683. godhe nastao je dugotrajni SesnaestogodGnji oslobodi adki rat za ru5enje turske okupacije, u kome je, poslije niza krvavih bitaka, do5lo ne samo do velikih politidkih promjena, nego i do velikih etnidkih gibanja, koja su izmijenila demografsku 61i,ku dvorskog kraja d Pounja. Najveda pro,mjena odnosi se na egzodus Mueli,mana njihov definitivarn i totalan prisilni odlazak iz ovog kraja, mada uz Zetok qtpor i velike ljudske i materijalne Zrtve. U toku ratnih dejstava banske ,i granidarske Cete u suradnji s narodnom banderijalnom vojsu oprobanu tursku taktiku skorrn primijenili >spaljene zemlje<, harajui i paleCi mnogo puta sva naselja u Pounju pet sati hoda duboko od Une u tursku teritoriju, pri demu je izginulo preko 20.000 kraji.Skih Mr.rslimana, od dega dvije do tri hiljade na dvorskom podruCju. Borbe u Pournju su potele 1685. godine, da bi 1688. godine bile oElobodene i tvrdave Novigrad ,i Koctajnica, dok su preZivjeli Muslimani izbjegli u Bosnu. U jednoj od turskih l<ontraofanziva Novi i Kostajnica su ponovo pali u turske ruke, da bi posl,ije niza bitaka opet bili oslobotleni.t0) Sa Mr:slirnanima se u Bosnu iselio i dio krSiana kojd su ostali lojalni turskoj vlasti ili su se bojali osvete za svoju kolaboraciju prije i u toku rata, te su se naselili u Kulen Vakufu,

A, Milinouit /Od dalrninc

Boanskom Petrovcu, Otoci, Krupi, Sanskorn Mostu i Banjaluci. Tada su napr. muslimanske porodice Podidi iz Podova (Dvor) naselile u Otoku, a Dedidi u Kulen Vakuf.

5i oslobotlenje Banij e od Turaka. Migracije srpskog stanovniStva u vrijeme velikog bedkog rata 1683-1699. godine

,]) Jo6dp Buturac, Ketoliaka za crkve u Slavonlji lg?0, 205-20?. vladauja, zsg*b, isto dilo, 3z{, 436. Mllan l<aranovid, R. Lopasie, Spisl hrvatske kraiine, III, 52---55.

tuGkog

a'r':.qi;".

6G".t;
.i,')bc,,/4ak
oitl

"z-:e--,

Turska kalta razgrarddenja u Pounju 1699, godine (BeC, Kriegsarchiv, B. IXC 835).

65

I
A, Milinolrit/ Od da!fina

lje dva, te jedno u Podgrmed. Z,nadajan je i kronoloSki red s@ba: Godine 1687 - odseljavaju u Bosnu iz ztinoplja i Novskog pdlja zajedno s Muslimanima oni Srbi koji su s njima suratlivali; codin 1688 - doseljavaju iz Potkozarja srpski i hrvatski ustanicl protiv tunske okupacije; sklanjaju se pred turskoGr osvetom; doseli,o je drugi talas Srba i Godine 1689 Hrvata sa Kozare zbog terora muslimanskih izbjeglica iz Novog i Kostajnice, Zrrlra i Gvozclanskog (do5l,o je do neke vrste raamj,ene stanovniStva); Godine 1690 - pred turskom kontraofanzivom na dvoNko Pounje izbjeglo je mlogo srpskog naroda u Pokuplje; Godine 169? treCa seoba srpskog naroda s Kozare i iz doline Sane u dvoreki kraj zbog revan5izma turskih ,izbjeglica iz Like i Banije; Godine 1703 - povladenje Srba i Hrvata iz Novskog polj a i olcohine u gornje porjedje Zirovca zbog odluke komisije za razgranidenie da dvorski dio Pounja pripadne Turskoj.20) Zbog izvjesnih sumnji austrijs,kih vlasti u lojalnost i pouzdanost izbjeglica iz Bosanske krajine, doseljeni Srbi naseljavani zu podalje od mecludrZavne granice i tvrdava, najviSe u Gornji Zirovac, Klasni6, Sakanlije, Zrinsku Dragu, Gradtrsu, Rausovac, Svinjicu, BaPrekovriac, binu Rijeku, Kornogovinu i druga sela. Dobrint dijelom je to bio i odraz stare vjerske netolerancije i nacionalne diskriminacije hrvatskog plemstva premra doseljmirn Srbima, zbog dugogodi5njihovom ulogom u starijim nje frustriranosti fazarna turskih osvajanja, zaboravivBi da je u redovi.ma vla5kih mertolosa bilo vojnika svih nacionalnosti pa i Hrvata. U novtn povjesnim sroakdci hrvatskog nati najbliii okolnGtima Foda desto su uz veliki rizik prebjeg'avali u Hrse wim svojirn sposobnosvatsku i ukljudivali tima u borbu protiv Turaka, dajudi veliki doprinos odbrani Hrvatske i Evmpe od osmanlijske

prebjega iz Bosne, ali su 1718. godine te provalne iete uepjeino suzbijane na samoj granici. Meilutim, kako je lokallno stanorrniSWo dobro poznavalo pogranidno zemljtiste i svuda imalo svoje rotlale i zna,nce, pojedinadni prelazi srpskih i hrvatskih graniiara desto se nisu mogli sprijeti,ti, jer su mnogi bili raaoiarani >dodekom< banskih ljucii, strogodom vojnidldih propia habsburike carevine i s,rrjeBtajnim uvjetima, o koji ma zvanidni izvjeStaj ,iz 1697. godine kaZe, cla se kude predega u Zrinopolju >pre mogu zvati nevoljniikirn koli'bama, jer su rnnoge Siroke 4 a duge 6 koraka<. Cjelokupno stanowditvo novoosnov{rne Zrtinopoljsko.novske kapetanije brojalo je 1000 takvih kuCa sa oko 10.000 stanovnika, ne radunajudi ve6u grupu srpskih prebjega iz turskog Novog, kojri su 1703. godine naslili okolinu Gvozd,anskog,dok je gtad posjela posada zagrebadkog biskupa.zl) Spor oko statusa srpskih doseljenika Dok je trajala osmanlijska ekspanzija na sjevero-zapad obje tada5nje velesile sukobljene u Pounju oti,male su s za vlagke $anidare (veoinorn Srbe, dijelorn Hwate), i naseljavale ih dui svoje strane granice bez feudalnih obaveza, u statusu vojnika-granidara, koji su od vojnih vlasti dobili posjede, obraalivali zemlju i Zivjeli od nje hoz decenije i generacije. Ali - kada je ta opasnost minula poslije 1683. godine, nekadaSnji feudalni vlasnici te zemlje, plemstvo i crkva, svim silama su doseljenike nastojali pretvoniti u svoje hnstove, stavliajudi u prvi plan ne naoironalni obrambeni ,intere6, niti povjesnu pravdu i istinu, vei woje klasne privilegije bivih velom nacioSih eksploatatora, prirkrivajuii nai::e oigurnosti. Tako je spor dobijao nacionalne i. nacionalistiEke boje, iako to nije bio spor izmetlu Srba i Hrvata, vei klas'nih apetita zemljoposjednika i dweljenog naroda. Taj je spor imao posebno o,p5te forme na podruCju dana5nje dvoroke orpdine, jer su ban i velika$ svojatali zatedene i doseljene granidare Srbe i Hrvate, htjela'ih je i carska vojna vlast, ali i pokrajina Stajerska, pozivajuii se na svoja velika ulaganja u vojnu krajinu oko Une. Metlutim, iz izvjeEtaja generala Galera 1695. godine saznajemo, da granidani >ostaju postojani jedino njegovorn veteanstvu caru,<( a Zele da budu poStedeni od svih na,rneta i nasilja i da imaju
!0) Arhlv llrvatske, Acta banaUa, z$agreb, \llll - 19, 23 I Acta conflnla. III. 20$. Karlovac, 147-U9. R. Lopalt6, {) Enrll gradevine, povjesne I, ZaErvatske Laszorn skl, greb, 1001, 133. Guslav Bodenstein, Povljest naselja u Posavini, GzM, xlx, Samjevo 1907, 581, Acta coflfinia, Arhiv Hrvatske, zagreb, lv, 37, 44. OD

I I
j
j

l
I I I
j l

A. Milinotid

/Od. daunina

Karta podrudja zrinske h:ajine, s nazxratenim grnicana spornog podr'uija oko Novog Novog (1?03,) i novom granidnom llnijom uh/rdenom 1?1B, gbd. (Crrai, L. F. Marsili, KA; Wten, B IX C, 829-833

samo carslcu ratnu sluZbu i niSta drugo: inade de oti6i (u Bosnu), jer su vedinom doSli s kozarskog podrudja. Saeuvano je Cirilsko pismo doceljenila dz Zrinopolja zagrebaCkom biskupu Mikulidu i podbanu Jeladidu iz istog vremena u kojem se Zale na svog plemi6a-vicekapetana, da od njih trali novac, piliCe, janjce i drugo, a u zadnje vrijeme >brave velile i vole<. Potpisani su vla3ki &nezorr'i iz Javornja, Brclana, Oraovice, Lotine ,i Goridke - Stanivuk ZuniC, Radoi Kiuk, neki Popovid, Dobredevii i FaSiC.

Bilo je dosta sludajwa oficirske diskriminacije prema srpskim granriiarima zbog sumnji u veze s T\rrcirna i vjerske netrpeljivosti, a u tome je prsdnjatio gmf Ferdinando Marsigli 1699-1701. godine, koji je batinao i mrcvario krajiBnike za male grebke ili bez razloga. Na greiu, jod vi3e je bilo primjera ljudske Sirine i vjerske tolerancije metlu granidarima, koji su duh saradnje prenijeli iz Potkozarja, zajednidki koristeci crkvene gbjekte i usluge popova, a namtito tamo gdje je malobrojnija konfesija bila

67

A. Milinouia/Od.

daunino

razasuta medu ve6inom druge konfesije, pa se rnanj ila priklanjala vjerskorn obredu veiine, a da se to nije smatralo razlogom za sukobe u narodu. Ista prszirnena u dvije ili tri konfesije pokazujru da su takve pojave bile vrlo ieste: Abramovici, Babiii, Begidi, Bujiii, Begoviii, B aZevidi, Boriii, Deii6i, Durici, Iki6i, Jugovi6i, Karanovi6i, Knezevi6i, Kulci6i, Lotine, Mlatlenovi6i, Radidi, Slijepdeviii, Staniii, Obudine, Perliii, Skorici, Tadiii, Tomidi, Vtidakoviii, Vukoviii, Za(h)iroviii i mnogi drugi. Na Za ost viine naroda, ratne tragoilije isle su na ruku najekstremnijim pojedincima svih etnidkih grupa, pa je bilo i dosta primjera vjerske-nacionalne netrpeljivosti, mrZnje i te3kog primitivizma, ali se oni ne mogu poistovj ecivati sa cijelim naro.dima.2)

leie 1706. godine rudarski preduzimadi Chinetti i Rastelli uzeli su pod zakup od bedke dvorske komore gvozdanske mde olova, srebra i zlata, te sredinom 1707. godine obnovili rudarsku djelatnost uz Dotoke Mala i Velika Gvozna, dok su za stanovanje svojih rudara obnovili dio starog grada Gvozdanskog. Uodi tog tzv. beikog rata u Novskom Potkozarju Zivjelo je oko 2.500 dobm situiranih Hrvata, koje su pastorizirali fratri iz fojnidkog samostana i godiSnje ubirali desetak hiljada jaspri crkvenog poreza lemozine, a velik prihod su imale dvije prastare zavjetne crkve u Vodidevu - Sveta Kata i Sveti KriZ, kojima su hododastiii i donosili zavjetne darove pripadnici sve tri konfesije. Kada je poieo rat i Zupnik fra Andrija Vojnovid digao svoju pstvu na ustanak, podruije Vodideva je tesko postradalo u toku borbi, narod je ,izbjegao preko Une, prenijevBi,i we Migracije hrvatskih graniCara u dvorskom pokretne crkvene stvari, pa dak i dio grade, te godine Pounju 1683-1718. sagradio novu omanju crkvu svete Kate u GoU toku austro-turskog rata 1683-1699. godine iz lubovsu na brdu Metla. Medutim, vei slijedede Novskog Potkozarja, cloline Sane i okoline Ljul?00. godine nastao je viSegocli$nji spor izmedu bije digla se na urstanak protiv Turaka i iselila bosanskog i zagrebadkog biskupa oko upravlj ave6ina hrvatskog stanovni5tva u Prekounje, a nja tom Zupom, zabranjeno je njeno osvedivanje najvi5e u podrudje Novog Novog. Zrina, Divu5e, i koristenje, i baiena biskupska anatenla na preKostajnice i Hrastovice, pa we do Cuntiia, Ko- krsioce, pa su vje,rnici izdejstvovali izgradnju mareva. MadZara i Siska. Bila su tri velika ta- nove crkve u Divuii, i u nju prenijeli crkvene lasa migracija, ved opi,sana kod seoba Srba u stvad. dvorski kraj, s tom razlikom sto su austrijske i Zbog takvih i sliinih stvari jedan dio hrbanske vojne vlasti hrvatske izbjeglice naselile vatskih doseljenika vratio se poslije poZarevadbliZe granice, nadajuii se veioj sigurnosti gra- kog mira 1718. god,ine u Potkozarj e na svoj a nice i oitrijem odnosu prema Turcima, koji su, stara ognji5ta, i tu Zivjeli sve do 1739. godine za osvetu zbog udestvovanja u udanku te prije Novsko Potkozarje ponovo vradeno Turkada druZivanju vojsci Eugena Savojskog, popalili i skoj. Tadu su ve6inom preSli u Baniju i od vojuniStitri sva katoliika sela na podrudju Kozare nih vtrasti bili rasporedeni duZ unske granice.%) u jesen 1697;.godine. Iz tih godina saduvan je Inverzne seobe su tokom godina dobrano prorijedile redove srpskih i hrvatskih graniiara u dvorskorn kraju, tako da ih vojne vl,asti sukcesirmo dovode u nepotpune granidarske formacije iz starih lidkih pogranidnih naselja, favorizujuii pri tome katolidke granidare i vojne starjeSine i naseljavaju ih u Dvoru, Zamladi, Struzi, Undarrima, Golubovcu, Divu5i, Kozibrodu, Volinji i KuOstali su se poslije odluke bedkog ratnog savjeta ljanima. od 22,7.1703. da vrati Turskoj sporno dvorsko podrudje (koje se tada po banijskom Novom Novom nalazilo u iat. spisima >territorium Noven- Naseljavanje dvorskog kraja u 18. stoljedu se<), morali jog jednom seiiti prema sjeveru, pravcu od istoka nizvodno uz Unu od uBCa rjeiice Divuie prema Paralelno s migracijama na (bedkog) rata prema velikog vee u toku zapadu, od tih Kostajnici kada su u Kostainici i Sisku, je godine migracionih doBlo i do 1683-1699. prebj;ga naseljeni kvartovi Novljani i Majdanci.?J)

Znatan dio tih naseljenika naselio se oko eunti6a i u selu koje je po njihovom nadimku >MadZari<< turske provenijencije dobilo ime; manji dio naselio se oko Gvozdanskog, bave6i se rudarstvom i metalurgijmn, 5to je bio njihov posao i u Bosni oko Starog Majdana i Ljubije. U pro-

n) Milan Radeka, Gornja krajtna, Zagreb, 19?5, 108-110. R, Lopa5t6, Iftrlovac, 15(F$r. s) M, crbi6, Karlovadko vladiaanstvo, r, 92-93. r) Durdica cvitsnovlc, rranjevaaki samostanl na Baniji, tsul_ ttzv, l--4, zagrett, umjetnosti tetin VII odiela za likovne l9a7-74, 8l-1rx'. Beogmd 1930, 1577158. rojntlka regesta, Matasovt6, Joslp u0, No 26. Arhiv Hrvatske, zagrcb, Acta congregafionls, Vjenceslav Betlni6, Djelovanle franievaca u B\8, rr, zagrtr, 1886, 100.

68

A. Milinouit / Od daxain@

povr6ine ne samo za rata$ke kulture, vei i za

1751. godine. Una, Sava i Dunav zu po ocllukama beogradskog mira 1739. godine postale slobodne. za. plovidbu. pa je oZivjeli trgovina, dozvotJcnJe slobodan uvoz robe, a na uscu Sanc u Unu otvoren rastel Korlat kao neka vlsta pogranidnog prelaza i trgovadke zone. U podovirna

>pouzdanije< vojnike

i oficire katolidke konfe-

disto srpska sela kao napr. Brkljadioi u Gage i Tlgove, Boziii u Beslinac i dr,Sto je bitno uticalo na formiranje sada5nje demografske struktrrrp fih nocal i r

zborniku!), valjda po epskoj narodnoj tradiciji {a sv{a uglednija liinost ima svoje ,bijele dvore<.26) Pren-ra saiuvanom popisu srpskog stanovniitva u naseljima Vojne krajine iz 1?68.godine na dvorskom podruiju je bilo 869 kuii srpskih granidara s orko 9.000 stanovnika ili po selima:

U toku tursl<G.austrijskog rata l?16-1?18. godine na dvorskom podrudju bilo je migracija -u g oba slnjera, s tim 5to su riz Bosne prebjegle Barriju desetine srpskih porodica, a kada'se rat zavr5io i Austrij a dobila pogranidni pojas u desnom Pounju i Posav,ini, neke hrvatske porodice koje su ranije izbjegle na Baniju, viatile su se na svoja stara ognjiSta u Vodidevo i okolna sela, da b'i tu prolivjele dvadesEt godina i dodekale jo5 jedan razoran austro-turski rat, kada je Novsko Potkozarje opet pripalo Turskoj, a hrvatski Zitelji definitivno iselili iz zavidaja, u kome je od 2.500 stanovnika Hrvata 1?44. godine ostalo tek sedamdesetak porodica.zs)

Prema istim pro$jednim veliiiaama moZe se proraiunati da je u 15 hrvatskih i mi eiovitih iela bilo i oko 430 kuia Hrvata granidari s oko 5.000 stanovnika, pa dobijamo brojku od oko 14.000

gama s nrnogo dlanova, zauzimajudi obradive

bv

:5) Stjepgn JAZU -Pavrli6, Sobe i naseua u Lici, Zbornik za narodni tvot. knj. 41, zaAreb, rs62,262_268. i.) safvetbea Bas4gt6. Kratka upura pmstost u BiH 1163_1850. Sarajevo, r90!, 102. rvIr.jlanPrelog. Povllest Bosne u doba osmanliJske vtade, I, Sarajevo, 1910. 123-125, ,) M. Grbi6, tsto djelo, I, l0g-r08.

A. MilinouiC/od

daunina

Podgrmeda, ali kada je Austrija po odredbama svistovskog mira 4.8. 1791. gocl,ine sve to izgubila, ponovo je doslo do masovnog prelaska krlCanskog stanovni5tva na Baniju. Sta vi5e, zbog vrlo lodeg iskustva iz ranijih ratova, mnogo porodica iz PodgrmeEa i Potkozarja iselilo se u banijske zbjegove vei na samsm poietku rata, da bi .izbjegli turske represal,ije i mobilizaciju u vojsku. J,edan takav zbjeg je bio u Podovima (danas Dvor), gdje je wjedtenik Trifun Kulj anin doveo stotinu srpskih porodica iz Zuljevice u Novskom Potkozarju, kao i drugi westenici s podrueja Kozare; drugi, daleko najvedi zbjeg bio je u rejonu danaSnjeg sela Matijeviia, gdje se sa wojfin pastvom sklonilo Sest podgrrnenkih pravosiavnih sveStenika i to: pop Dorale Gak sa 120 por.odica iz Rui5ke, pop Stevan Skrobo sa 55 porodica iz Suhate, pop Marko MajkiC a 22 poroalice iz Hrvadana, pop Stojan Dragisii sa 60 porod,ica ,iz Zivoakupa u dolini Japre, pop ll.ij a Gojic sa 100 poroilica iz Svinjuhe,.a i pop Jovan Puzavac doveo je svoje vjernike iz doline JaDre.. . Po zavrdetku rata veiina izbjeglica se vratiia na svoja ognjiSta, ali dobar dio njih je za tri paline boravka na Baniji stvorio prijateljske i rotladke odnose, nasao sluZbu u vojsci ili se szeni,o i ostao, pa tako nastade i samo selo Matijevi6i prebjega Vudetiia, od grupe podgmedkih Majlciia, DragiSiia, Vejnoviia, CariCa, PuvaCa i

uglavnorrn stagnirao ili bio u manjem Porastu, udestvuju6i sa-oko 30/0 u ukupnoi populacij i od oko 15.000 stanovrrika dvorskog podrudja.?8) Porijeklo porodica ilvorskog kraja

zeja. Od starinaikog hrvatskog stanormiStva u Pounju vedini su zatrle trag darme seobe, ratovi 'i epidemije, a tek ptrIesto se razaznaje u irdirektnim

ili islarniziranim .izdancfuna starih Dorodica. Nova hrvatska populacija doseljavala s-e istovremeno sa sr'.psldm etnosom, podev5i od kraja XV vijeka, mada ou im pravoi, ritam i obirn seoba bili znatno reduciraniji i umjereniji. Starinci bi mogli biti: Mrikidiai, Zairovici, SpaniiCi, Tka.ldevi6i, PaleZac, Sd:guri i drugi, a iz okoline Bihaia su porijeklom Augustinoviii, Bariii, Grgi6i, Juriii, Juriiidi, Karanovici, Paviovidi, Tomiii, Zigmuniii i drugi. Iz nekih granidarskih prekomandi i pojedinadnih seoba iz Like i Hrvatsko,g Primorj a su Anidi, Abrarnovidi, Budaoi, Bartolovi6i, Eliije, Jarici, Katididi, Londarri, Matekovifi, Obucine, Pu5kariei, Vlahoviei, Zilajkovifi i drugi, dok su porijeklom iiz Posanja i Povrbasja: Beriii, Grabarevidi, Bosniii, BlaZesiCi, Dernbiii, Gavranovici, Jeledanin, MutavdZije, Vidakoviii, Vukorepi i drugi. Iz Dalnaoije kao etapne stanice doselili su BoZici, Brkljadiii, Bunjevci, Oipridi, Ivkovid, Kasteliii, KulundZiii, Lueiii, PerbiCi, Perkovidi i d,rugi, a iz Novskog Potkozarj a su naselili: Bujiii, Brkii, Brdaridi, DuriCi, Dakoviii, Drndelici, Ikiii, Ivankoviii, IdZakoviCi, Ju&idi, Jugovifi, KneZevidi, Krivo3iei. Martinkovi6i. Mlattenoviii. Pilipovici, Radi6i, Staniii, Stipiii, Slijepdeviii, Solomuni, Stankovioi, Tadi6i, VukoviCi, Zulj+. vidi, Zunidi i drugi.'e) Srpsko stanovni5tvo je doseljavalo u dvorsko Pounje iz pet poznatih glavnih matidnih oblasti Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Hercegovine, ali po pravilu ne direktno vei preko viEe glavnih etapnih migracionih stanica u Bosni, Dalmaciji, Lici i Kordunu, ali najdeBie preko novih etapnih stanica u Podgrmeeu i Potkozarju, 6emu je po,godovala unska grarrica u neposrednoj blizini. Neka se prezimena javlj aju u vi5e migracionih talasa i pravaca kao posljedica veIike demografske disperzije pravoslavnih vlaha-stoCara pod pritiskom turskih voj,nih vlasti. Vedina srpskog naroda u dvorsl<om kraju je potekla s dalekog juga, kako konstatuj e Vladimir Skarid, ali se obidno pamti .i spominjc samo zadnja etapa seobe. ViSe podataka o seobi iz Ra5ke, Crne Gore i Hercegovine rimarno za Adamovi6e, Gluice, Drobnjake, Kovadevide, Medi6e, Novakovide, Puvade, Obradov'i6e, Opaeiie, Saie, Sumonje, Stule, Strpce, Vukovi6, Vueetiie. Vudiniie i druge. Preko Dalmacije, gornjeg toka Une i Unca doselili zu: Crnobrnje, Euri6i, Eurasinoviii, Dragi5idi, Drte, Dobni6i, Calidi, Grubori i Joviii, Lukadi, Londari, Matijevidi, Plavljaniii, RadiSidi. SamardZije, Zoriii i dnrgi.
lsto djelo, 433, a83---491. I 16. xaranovi6, rr) Spbt tupe Vodi;evo, Arhiv Zavldajnog Novi, I< 108. {) M. Laranovie. isto djelo, 33?, 363-36t. muzeja, Bosanski

70

!.

A.

Milinovii/Od.

dduninc

brojne su srpske porodice koje su u dvorski doselile preko Like i Korrduna - desto iz preko Bosanske krajine: Basraci, BatnoBajiii, Baiidi, Babiii, Beke, Bekidi, BodloBrdari, Beri6i, Bordioi, Bijeliii, Borote, BoBgidi,..F*g"je. Crljenice, Copici, C,ulibrci, FT9,. uallct, uavlcl, uancl, ulclcl, uuDre, uucKovlcr. Dabi6i, Draie, DobriCi, Drljade, Dobredeviii, Dupale, Durmani, Dustebeci, Dzajiii, Gagiii, Grdici, Gaieie, GrabundZije, Ivanidi, Jagetiii, Jariii, JajiCi, Joke, Jova5eviii, Korctiii, Kovadevidi, Kepiije, Kladari, Kosij eri, Krbavci, Krnjajidi, Krnete, Kukiii, LekiCi, Lidire, Loniarevi6i, Ljiljci, Matiii, Marj anoviii, Mrkobrade, Male5evidi, Malivuci, Maljkovi6i, NenadiCi, Nesvanulice, Nofini6i, Ostojiii, Ovuke, Ognjenovidi, ParipoviCi, Panteliii, Panjkoviii, Pejnoviii, Preradwiii, PribideviCi, Puvade, Raj5ici, Rubljenoviii, Rakasi, Radoj6i6i, RurltiCi,Resanoviii, Roge, Rogulje, Stupari, Sanaderi, SamardZije, SundaCi, Seku1iii, JEmDOITJe,t'utare, SrJam, sase, SusnJarr, Iep3i6i, Tesle, Tintori, Toma5evi6i, Vani6i, Vajagi6i. Vladici, Vindi6i, Vukeli6i, Vujaklije, Vurune, Vujdi6i, Zastavnikovi6i, Zuberi, Zlatoviti, Zi1i6:, 2uni6i i dr. Na pojedinadne prebjege iz razliditih vojski u Liku, Kordun i Baniju ukazuju romanska i germanska pTezimc,na. Kiuk, . {rbutina, Akik, Eror, Dustebek, Serbula, Durman, Korizma, Dunger, Kelebuda, Sigur, Sanader, Sutara i drugi.3o) Preko Pogrmeda na dvsrsko podrudje su doselili Blagojeviii, Cariii, De5ioi, Ercezi, Karani, KosiCi, Li6ine, Majkioi, Railenovid.i, Slarrrlji, Stupari, Vasiii.. VidoviCi,..Vasiljevidi, Vajagiii, Vuiasini, Ztlclari, Zivkovioi i drugi, a preko doline Sane i Japre: Davirlovidi, Gadiii, clu5ci, Milinkovidi, OiloviCi i drugi. Vrlo znadaj an dio srpskog stanovniitva u dvorskffn kraju doselio se u desetak migracionih talasa sa podrudja Kozare, a prije svega iz Novskog Potkozarja: Borojeviii, BoZi6i, Brdari, Bje. lajci, Bjelobrci, Bome5tri, Banj(an)ci, Crnobrnjc, Covidi, Cuglji, Curdije, Devetaci, Derete, Deniii, Dermanovidi, Duniii, Gajidi, carade, calijaii, crbiii, Goronje, Iliba5i6i, IvkoviCi, Jandriii, Jugovidi, Jovaniii, Kasapi, KneZevidi, Komljenoviii, Krstini6i, Krnjete, Lazi|i, LazateviCi, Landupi, Lukiii, Lovriii, LjubiSiCi, Maridi, Meiave, Mile. ti6i, Milidevi6ri, Ni5evi6i, Obradovidi, Orlovi6i, Pasidi, Popovidi, Putnici, Popovidi, Rajliii, Radanovidi, Radi5iCi, Rado5evidi, Racimovidi, Stojanovidi, Stanari, Stojakovidi, Suziii, Slijep'ieviii, Srbljani, Tadiii, Trniniii, Trubiii, Vilidi, Vra.nesevidi, Vasiljevidi, Vudetiii, VukojeviCi, Zecovi i drugr. Detaljniji podaci o porijeklu pojedinih porodica nisu tema ove studije, ali nema sumnje da nadVrlo kraj Like Zidi, vi6i,

leZni kulturno.prowjetni organi moraju imati u yidu vrlo izraZen interea stanovniStva op6ine Dvor, kao i sl.uda u civiliziranom Bvijetu. da sazna svoje korijene i upozna svoju pro6lost, svakako ne zbog iracionaLrog politiziranja i. razloga povjesnog >prestiZa<, vet zbog potreba duhovne radoznalosli, boljeg samopoznavanja i samokritianosti. Plod tih istraZivania mode biti krupan doprinos jadanju duha medunacionalne tolerancije i osjecanja zajedrri5tva. Beskrajni niz patnji i stradanja naroda Velika udestalost migracija na dvorskom podruiju u datom vremenskom rasponu sama po sebi wjectrodi o dramatiinosti fwljenja u vjedito eksponiranom Pounju, mada je u neka >strnutnaja<< vremena bilo pokuSaja ideal.izacije i epske glorifikacij e granidarskog Avota u dvorskom kraju kao kolijevci dojstva, junaStva i ratne slave. Suita je istina da je srpaka i hrvatska pograrddna populacija iz dvorskog kraja dala veliki doprinos obrani granice i mnogo primjera vratolomne vojnidke hrabrosti i Zilave izdrZljivosti po ratiStirna Sirom Evrope, ukljudujuCi Napoleonovo Borodinsko polje, ali je od te slave preda i strasnija istina o nadasve nesretnqn Zivotu tog destitog naroda, koji zbog tutlih imperij alnih ratova i obraduna nije imao ni vremena ni pr rike da se bavi idim pametnijirn i korisnijim od ratnih ubijanj a i pogibij a u nepreliidnnirn vojevanj ima pod tutlinskim zastavama, a najmanje graditeljstvom, obrazovanjem, gospodarstvom, kulturom i umj etno3fu. Zbog toga je njegov Zivot bio beskrajn'i niz patnji i stradanja, pogihija, sakadenja, zbjegova i seoba, nasilja, paleZa i pljadki, gladi i bole5tina, a to sru slabi argumenti za sretnu i slavnu pro5lost, niti se itko razuman moie bez goriine u srcu ponositi duboko istinitom pjesmom: >Oj, Krajino, krvava haljino, s tebe vazda zapodilju kavge; s krvlju rudak, s krvlju i veEera, svak krvave Zvade zalogaje...< Taj narod koji je stoljecima bio do guge u jadu i nevolji, pa,tnji i stradanju, stalna irtva tutlih megalorna,nekih ambicija i zlih manipulacija, nepnirodno suprotstavljen braii i podijeljen tualin'skim granidnirn lidjama, puikama i topovima, tim viSe je zasluZio dugadku epohu mira, slobode i opdeg razvoj a u duhu dernokratije i tolerancije, bez opteredenja i gre5aka iz prollosti, odnosno s kritidkom analizorn tih zabluda i dvnstom odlukom da se viSe nikada ne Donove.

Aeneza Sza.bo

Stanovni5tvo upraynog kotara Dvor

u 19. stoljedu

Opiinski nadelnici bili su osim toga duZni, da donose presude u manjdm eporovima, te da se Sve do ukidanja vojne Hrvatske i Slavonije, nabrinu o jarrnom redu i miru lazilo se podrudj e upravnog kotara Dvor, zajedSvaka kraji5ka opeina i nadalje je podretlena upravnim opiinama, no sa kasn"ije pripojedm zapovjedniku saturije. Na delu opdine stoji glapukovnije. podrudju Druge banske Uslijed na zapodetog procesa razvojadenja vojne Hrvatske var ili nadelnik. On je u znak svoje dasti nG sio smetlu batinu, okovanu u iutu mjed na i Slavonije, a koji je sluZbeno zapoieo promulgiranim razvojaEenjem tlurdevaike,i krZevadke oba kraja. Na svorne gornjem dijelu >batina< je ima,la >jabudicu< s dvoglavim orlom. pukovnije 8. li,pnja 1871. godine, Promijoniene su i administrativno.teritorijalne granice os- Uz opdinskog nadelnika djelovao je opdinski ili talih pukovnij a. Podruija Prve i Druge banske starje5inski odbor, kojega je birala svaka op6ina. Mealutim njihov je izbor ovisio o potvrdi zapukovnij e preureclena su sada u Bansko okruZje, povjednika pukovnije. NadleZni op6inski organi kojernu je takotler pripojen i upravni kotar bili su izuzeti od obaveza ukonaffvanja vojnika, Dvor. Nakon def,initivnog ukidanj a vojne Hrvatske i Slavonije. kao i njenog pripajanja >ma- davanja predprega, kao i davanja teZaka za javteri zemlji<, tj. civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji nu tlaku. Ako zu >uspjeino< sluZili, dobivali su 15. srpnia 1881. godine, upravni kotar Dvor od opdine i nagradu.a) pripojen je u administrativnom pogledu zagre- Nakon promulgiranog razvojadenja vojne Hrvatbadkoj Zupanji. ske i Slavonije sred,inom 1881. godine, vrijedio Od podetka 19. stoljeia, pa sve do sp,ornenutog je za kraji5ke opdine vei ranije progla5eni Red razvoj adenja vojne Krajine sredinom 1881. go- za obiine u c. kr. hrvatsko-slavonskoj vojnoj Krajini od 8. lipnj a 1871. godine.s) I prema dine, kao i nj enog pripajanja Banskoj Hrvatskoj, cjelokupni javni Zivot u Krajini temeljio se na ovom zakonu, seoske su opiine podredene kotarOsnovnom kraji3kom zakonu koji je pnomulgiran skirn oblastima, pukovnijskom zapovjedni6tl'u i glavnom (vojnom) zapovjednistvu (dl. 1). Ak7. kolovoza 1807. godine. Prema ovom temeljlom zakonu opCine su u Krajini bile veoma jed- tivno i pa$ivno pravo glasa, imaju jednako kao rostavno ureilene. Svi kuCe gospodari jedne op- i u Banskoj Hrvatskoj >svi punoljetni muSki iine imali su pravo birati starje5ine. Broj star- dlanovi opdine, koji u opiini pladaju izravni porez< (Cl. 3). Ovaj zakon ostao je na snazi sve je5ina odretlivao se prema velidini sela, a njihov izbor potvrtl valo je zapoviednistvo satnije. do pred kraj 19. stoljeda! Tek Zakonom od 15. Ovi starj eiine djelovali su pod nadzorom za- travnja 1897. godine pnomulgirana je valjanost povj edni5tva satnije, to jest upravljali su.itrnut- znatno modernijeg zakonskog dlanka XVI:1870. kom opdine, pazili su na javni red i mir, te o urerlenju opdina i trgoviSta u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji i za podruija bivie Hrvatskoobj avljiva:li administrativne naredbe satnije.r) -slavonske vojne Krajine.6) Uz mnogo preciznije je garantirao Ne5to slobodnije uredenje opiina prarme formulacije u pogtredu opiih, ali i jedvojnoj banatsko-srpskoj i hrvatsko-6lavonskoj Krajini Osnouni krajiEki zakon oc1 7. suibnia 1850. godine,2) na temelju koj ega je promul!)M, smrkar, P ruanik za politicku upravnu sluzbu u zagreb 1809. Seoske srvatskoj slavonijl, kraljevinah i gira,n novi Op1inski zakon od 7. studenoga 1860., obetne, 334. kao i njegove daljnje dopr.ue na temelju aus- i) Isto, 335i No,foalne tuooLne, 28.VI1850, 429---431. trijskog opiinskog zakona od 5. oZujka 1862.') , ) M . S m r e k a r , n.d., 335; Istt, Ustavno zakonosrovtje, zagrcb 1888. Prema ovim zakonima, opcine su samostalne u r) M. Smrekar. PriruEnik 2a politiaku upmvnu sluzbu . , internim op6inskim poslovima, ali i obavezne 8&ti J. rtostlnek, Dle K. K. Mtlltltrgrenze, ihre organisatlon und verfassung, Wien 1861. na izvr*avanje nekojdh j avnih poslova kao 5to t) Previsnjl proglas, c. kr. naledba o EzrJeieniu varazdinske Krajine, grada Senia l voine opeine SlsEa. Izvedbeni zu: Oglaiavanje zakona i oPiih naredaba, rupropisl. kollm se utirc put razdesnju ukupne volne Krajine, Zagreb l8?1, Red za obttne u c, kr. hrvatsko-slavonkovanje mjesno,g redarrstva, sudjelovanje kod lo4-120. skoj vojnoj Krajlni, popisa stanovniStva i novadenja, ukoladivanje r)M. Smrekar, Pfruanik za politiaku upravnu sluzbu... poreza itd' predprega, ubiranje vojske i davanje 33?---330. I

A. Szabo/StanotniEt'o

uprainog

kotora Duor u 19. stoliedu

dju prirodne regeneracije stanovni5tva neposredne posljedice takova stanja su veoma visoke stope mortaliteta, koje istovremeno prate i veoma visoke stope nataliteta. Joi kmjem 19. stoljeia plosjedne stope smrtnosti kod djece ispod Eetvrte godine Zivota iznose 101,37 (na 1000 osoba!), a kod djece izmeclu pete i tievete godine Zivota 6,61 (takoder na 1000 osoba!).l8) Istovremeno prosjeine stope smrtnosti kod djece i II omladine izmectu 10. i 19. godine iivota iznose 7,79 (na 1000 osoba). Kod dobnih skupina izmePrema relevantnom popisu stanovnistva iz kraja tlu 20. i 50. godine Zivota navedene se kvanti1857. godine, kao i kasnije provedenim teritotativne vrijednosti kredu od 10,64 do maksimalrijalno-administrativnim korekcijama, zaprernala Navedene dinjenice takoder su razje povr5ina upravnog kotara Dvor 468,90km,, a no 16,08.1a) strukturi prisutnog stanovnilozi, da u dobnoj jednaka povriina je za,biljeZena i u popizu stapodrueju kotara Dvor, konna upravnog Stva niovni5tva iz kraja 1869. godine. Pri tom je ukuprevladavaju pripadnici mlade i najmlastantno pan broj prisutnih stanovnika bio 16.524 osode generacije, dok su s druge strane veoma debe.?) Nakon pripaj anja vojne Hrvatske i Slaficitarni pripadnici srednje generacije, sto znadi vonije Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji, kao i iz>radne Zivotne dobi<. Krajem stoljeda bilo je vr5enih korekcij a u pog edu teritorij alno-admipodrudju upravrlog kotara Dvor viSe od 42olo na nistrativnih podrudja Zupanija i njima pripadaSkolske i predSkolske djece, a navedene su vniju6ih upravnih kotara, zapremao je upravni kotar jednosti na snazi i tij ekom slijedeieg desetljeje povr5ina ostala bez Dvor 504,88km2, a ta prisutnih stanovnika pripadnipromjena sve do sloma Monarhije 1918. godine.8) ia! Svega 3rl0/o ci su srednje generacije, to jest dobnih skupina Upravni kotar Dvor sastojao se u navedenom izmedu 25 i 60 godina Zivota, dok je omladine razdoblju od pet upravnih opiina: Dil'uia, Dvor, u dobi izmedu 15 i 24 godina Zivota bilo u PrG' Rujevac, Zrin i Zirovac. Istovremcno jc na ci210/o! Zbog ve(. navedenih problema, prosjeku jelom podrudju upravnog kotara Dvor zajedno sjedni Zivotni vijek stanovni5tva bio je veoma sa spomenutim upravnim opiinama bilo takoder kratak. Zato je pripadnika dobnih skupina iz45 sela i Sest zaselaka, 5to znadi 51 mjesto.e) nad 60 godina Zivota bilo u prosj eku manje od Prerna ispravljenom i kasnije objavlj enom po50/0.r5) je pisu stanovnistva iz kraja 1880. godine, bilo na progirerrom podrudju upravnog kotara Dvor Niske stope prirodne regeneracije stanovniitva 19.518 prisutnih stanovnika, a prema popisu iz kao i visoke deficitarnosti pripadnika radnih dobkraja 1910. godine 27.033 osobe.l0)Ukupan broj nih skupina, uzrokovane su takoder ii sve intenzivniiim odlaskom naroda na rad u Ame'ostale prisutnih stanovnika poveiao se dakle tijekom evropske zemlje. Krajem 1890. riku i protekla td desetljeia za svega 7.515 osoba ili je godbe bilo na radu u spomenutim zemlja38,500/0.Drugim rijedima, prosjedni porast stapodruija upravnog katara Dvor, ma 139 osoba iz je prosj gonovni.Stva iznosio eku 250 osoba u Sto iznosi 0,600/o prema ostalirn prisutnim stadiSnje ili svega 1,280/o! Pri tome najpovoljniji normicima. Krajem 1900. godine evidentirano porast stanovniStva imaju upravne opine Dije svega 30 osoba na radu u inozemstvu ili (1,800/0 prema godini) !'uSa 1880. i Dvor, 1,640/0. Najslabiji intenzitet porasta stanovniStva u is- 0,7N/0. Metlutim, intenzivirani odljev radne tom razdoblju imaju upravne opiine Rujevac snage kulminirao je izmetlu 1900. i 1910. godi(1,18P/o), zatim Zrin (0,810/o), te Zirovac, svega ne. Tako su primjerice krajem 1906. godine oti0,630/o!11) Valja takotler spomenuti, da na cjeIokupnom podrudj'u upravnog kotara Dvor pro') Neke znamenitlje posljedice narodnoga popisa polag stanja od 3r, prosinca 1869. zagreb 1869, 4-5; Nekoji rczullati sjedna gustoia naseljenosti Ziteljstva iznosi krapopisa Ziteljstva od 31. proslnca 1880. Publikacue statistijem 1880. godine svega 39 osoba na 1kme, a zackog ureda kr. hrv. slavon dalm. zemaliske vlade vul. sreb 1882.7. (Dalie: NRPZ, 1880, PSI' Vtl/1882) krajem 1910. godine 53 osobe. Metlutim na podr) Statlstiaki godisnjak Klarjevlne lrrvatske i SlavoniJe II. 1906--$10, zagreb 19t?, l. (Dalje: sG II, 1906-1910). rudju Dvora utvrdene su vrijednosti jedne od 'r statistidki godisnjak I Kraljevine I{Ivatske i slavoniie najniZih na podrudju tadanje Hrvatske i Sla1 0 0 5 ,j ' r) NR'PZ 1880, PSU VUVI882; Sb. Ir, 1S06-1910, 8. vonije!1') Kako sam rnogla utvrditi, uzroci sla- ,) Popis Zitellstva od 31.XII 1910. u kErjvinama Hrvatskoj kr. zemaliskog statistiakog ureda Publikacile I slavoniji. bog porasta stanormistva su kronidni, a svima u zagrebu LxIlI, zagreb 1914, 368. (Dalje: Popis Zitelistva njirna je u pozadini stoljeCima slabi privredni l9r0). ,') Izmaunato na temerju Popisa ziteljstva 19t0, 968, 37,! razvoj. Sve do sloma Monarhije, ovim podrus) statistiaki godisnjak Kraljevine srvatske i slavonije I, 1905, zagreb 1913 (Dalje: sG I, 1905,) 20?, 210 djima uveliho nedostaje minimum razvijenih r') rsto. 20?, prometnica, te akumulacija kapitala. Na podru-

nakih prava i duznosti za sve stanovnike opdine, ukljuiujuii i modernije uretlenje opcinskog vijeca, i ovaj je zakon ogranidio aktivno i pasivno pravo glasa >opdinara< na >punoljetne, samostalne i neporodne opiilare muikog spo'la< (dl. 29). A u zadr,ugama upravo citirano pravo imao je u ime cijele zadruge >zadruZni gospodar< (takoder i]. 29).

73

A. Szabo/Stanouniltuo

uptatnog

kotara Duor u 19. stotjeCu

Sle na >zaradu u Ameriku< 1432 osobe ili 5,52olo prema ostalim prisutnim stanovnicima. Godine 1908. oti5lo je na rad u Ameriku 711 osoba ili 2,70/o pnisutnih stanovnika, a tijekom 1910. godine 318 osoba ili 1,170h. Zbog sve lo5ij h uvjeta zaposlmja i u samoj Americi odlazak u tu zemlju znatno je smanjen u godinama neposredno prije izbijanja Prvog svjetskog rata. Ipak su joS 1914. godine otiSle na rad u Ameriku 53 osobe ili 0,190/opnisutnih stanovnika.ro) Daljnje neposredne posljedice drustvenih i ekonornskih problema bile su takotler i sve manji broj prigutnih muSkaraca, sve vedi broj prisutnih Zena, i konaino sve manji broj sklopijenih brakova, osobito u razdoblju izmetlu 1900. i 1910. godrine. Tijekom druge polovice 19. stolj eda dolazilo je u prosjeku 1000 mu5karaca prema 940 Zena. U desetljeeu izmedu 1900. i 1910. godine radi se o obrnutim prosjednim vrijednosttna: 1000 muikaraca prema 1083 Zene!1?)U socijalnom sastavu stanovni5tva bilo je kraj em stoljeCa svega 37,180/oodenjenih mu5karaca i udaostale su na tih Zena, a navedene vrijedncti snazi i kraj em slijedeceg desetljeCa! Zato se u ovih posljednjih deset godina broj neudatih Zena iznad 14. godine iivota pove6ao za 20,94olol Vrijedno je takotler spomenuti, da su razvedeni brakovi jo3 krajem stoljeia prava rijetkost. Krajern 1910. g,odine evidentirano ie svega pet >>zakonski< razvedenih brakova.l8)

ba, a jedno desetljeie kasnije njihov broj poveian na 34 osobe ili 0,120/0.20) Kvantitativni podaci o broju ku6a kao i nadinu njihove gradnje, argjumentiraju takoaler i nekoje aspekte opie kvalitete Zivljenja. Na temelju relativne izvorne gra.ttre za sada sam mogla utvrditi da je krajem 1880. godine bilo na podrudju upravnog kotara Dvor 2047 stambenih kuia, a kraj om 1900. godine 3650. Deset godina kasnije, 5to znadi krajem 1910. godine taj je broj neznatno smanjen na 3625 kuda.,l) Ali je zato, kako iu odmah pokazati, barern djelomidno pobolj5ana struktura gradnje i njezina kvaliteta. Pretpostavljam da na navedene Cinjenice utjede polagana akumulacija kapitala od strane ved spomenutih privremono odsutnih stanovnika na radu u Americi i ostalim evropskim zemljama. Naime, krajem 1910. godine utemeljena je u Dvoru Srptka Stedionica kao dionidko dru5tvo, koja je uspje5no poslovala sve do izbijanja Prvog svjetskog rata.z) Ukolilko govorimo o kvalitetama stanovanja, valja prije svega spome,nuti, da krajem 1880. godine stanuje u prosjelcu 9,53 stanovnika u jednoj kudi. Na prijelomu stolj eca bilo je u prosjeku u jednoj kudi 6,82 stanovnika, a krajem 1910. godine 7,45.4) Sto se tide kvalitete gradnje kao i daljnjih aspekata kulture stanovanja, treba reci da krajem 1880. godine, a jednako tako i tijekom slijedecih deseUjeca, prevladavaju niske i drvene prizemnice. U cjelokupnom fondu kuCa na podrudju upral'nog kotara Dvor bilo III je krajern 1880. godine 95,850/oprizemrrica, dok i ekonornski problemi ta- su preostalih 4,15o/q jednokatnice. Radi se preSoomerl:ti druitveni kotler su negativno utjecali na staije opde ho- teZno o javnirn orpdinskim i crkvenim zgradama. nizontalne pokretljivosti stanorrniStva unutar vlaNa prijelomu stoljeca bmj katnica neznatno je stite regije, zatim na nivo opde kulture Zivljepoveian na svega 5,450/0. Mealutim, zbog vef nja, ukljudujuCi pri torne i nivo opie obrazova- spcmenutog poveCanja akumulacije kapitala kao nosti (pismen6ti) stanovnistva. i njegovih uzroka, broj l<atnica u cjelokupnom istrazivanja o regionalnom poriKvantitativna fondu kuia povedan je na 25,274/o14) Vrijedno jeklu prisubrog stanovniStva na podrudju up- je takctler spomenuti da krajem 1880. god,ine ravnog kotara Dvor pokazuju, da je krajem 19. waka prizem,nica ima po svega jeclnu sobu i po jednu kuhinju. Po dvije sobe imaju svega stoljeia vi6e od 960/o prisutnih stanrvvnika bilo rodom iz istog upravnog kotara, odnosno iz iste 382 kude iI 18,66p/0. Predsoblje ima istovremeno upravne opine. Iz podrutja ostalih ZuPanija Hrvatske i Slavrrnije bilo je rodom svega 30/o prix) SG I 1905, l4I; IzveStsj o stsnju iavne uprave u Zupasutnih stanovnika. Pri tome je aglomeraoijska zupanue nili zagrebatkoj za godlnu 1906. (DeUe: Izvtesbj xxv/1910; zagreba6ke xx 1906); Isto, xxu/1908; Isto, srnaga upra\mog kotara Dvor, unatot stalno akIsto. XXIX/I914 tivnog rudnika i talio,nice l,elieza u BeSlincu i ') NRPZ 1880, Psu vul/1882, 7i SG I, 1906, 24, 28, 32; SG rr. 1906-1910, 22, Trgovirna, toliko slaba, da prisutnih stanovnika n) sG, r, 1905, 2l sG rr, 1900-1910, t9; Fopls zltelistva 1910, iz ostalih zemalja ima svega lololle) Medu ovom 342. potonjo,rar skupinom prevladavaju tloceljeni sta- I SG I, 1905, ?2-?3; SG II, 1906-1910, 45, 52. r) Isto. novnrici iz Bosne ri Hercegovine, te Matlarske.
') NIiPZ 1880. PSU VIU/r882, ?; sG I, 190t, 290; sG n 1906-1910, 250-351. n) Compass. I. 1913. Flnanzlelles filr OstertelchJahrbuch v. Jhr. 1880. S. wlen, I{9. v. G. Leonhardt, Ungam, je prvt predsJedspomenuu da Je Hller, 927. Vrlledno knttgovoda Pronlk ove Stedionice blo Joak'm Zlvkovlf, Pantelld, kopti Jovanovte, a blegatnlk Tanastle t) Izraaunato ne temeuu lzvota clt. u btu. lr r 21. n) sG r, 1905, 29S; SG rr, $06-1910, S50-251.

ske evidentirano je krajem stoljeda wega 15 oso-

74

A, Szabo/Stanounistuo uprdtnog

kota\d Duor u 19. stolje'u

svega 15 kuia ili 0,730/0,a komoru 405 kuia ili 19,7N/o.25) Na prijelomu stoljeda kvalitativni raspored prostorije ostao je u postotrim omjeri.ma jednaki kao i prethodnih desetljeda. Osim toga, jo3 krajen stoljeda 99 kuda ili 2,710/o spojeno je s gospodarskim zgradama. A kupaonice nema liti jedna ku6a niti krajem 1910.godine.26) Sto se tite kvalitete gradnje zidova, kao i kvalitete gradnje krova kuda, za sada sam mogla utvrditi da na prijelomu stoljeCa 3404 kude ili 93,260/oimaju zidove gradene od rlrveta ili izmijeiane drvene grade. Od kamena su izgrailene svega 142 kuie ili 3,890/0, a od crijopa ili naboj a 104 kuie ili 2,850/0.Istovremern:oje 2026 kuia ili 55,510/oimatro krov izgraclen od dasaka ili daidica. Slamom je bilo pokriveno 646 kuia ili 17,700/0,crijepom ili limom svega 978 kuia ik 26,790/0.21) No, valja redi, da je upravo tijekom slijedeieg desetljeia znatno poboljBana kvaliteta gradnje krova kuia. Zato krajem 1910. god:ine 2049 kuia rili 56,520loima krov pokriven crijepom jli lirnom. Krov od dasaka ili daStica imaju sa 1254 kuie ili 34,600i0,a slamom su pokrivene svega 322 k'u1e ili 8,88o/0.r8) U odnozu na stanje opde obrazovanosti, valja prije wega istaknuti, da na podrudju upravnog kotara Dvor, postoje osnovne (pudke) Skole vei tijekom prve polovice 19. sto1je6a.Tako primjerice, na podruiju upravne op6ine Divu5a, prva osnorma Skola spominje se ve6 1838. godine, a na podruiju upravne op6ine Dvor 1780. godine. Prva osnovna Skola na podrudju upravne opiine Zrin sporninje se ve6 1777. godine! A na podrudju upravne opCine Rujevac 1832. godine.2e) No i {.rnatod toga, polazak osnovnih 5kola bio je slab i nedovoljan. Uz ve6 spomenute nerazvijenosti prometnica kao i opieg nedostatka akumu,Iacije kapitala, valja takoder spomenuti 1o5u opremljenost 5ko1akao i nedovoljan broj uditelja. Daljnji razlozi slabog polaska osnovnih Skola su takoder vei stoljecima uobidajena praksa, iskori5tavanje Skolske djece za svakidaSnje kuine pa i poljodjelske poslove. Sve su to bili razlozi da jod na kraju 19. stoljeia vi5e od 560/o Skolskih obveznika ne polazi osnovne 5kole.80) Sve navedene dinjenice takoder su bile glavni razlozi d.a na podrudju upravnog kotara Dvor imamo veoma veliki postotak potpuno nepismenih stalovnika tijekom cijelog 19. stoljeia! Prema relevantnim podacima iz kraja 1869. godine bilo je na podrudju upravnog kotara Dvor viSe od 850/o potpuno nepismenih mu5karaca i Zena.8l) T,ijekom druge polovice 19. stoljeia stanje pismenosti nesto je popravljeno, ali preteino samo kod mu5karaca! Tako je primjerice kra;iem 1880. godine bilo na podrudju uprarmog kotara Dvor 83,070/o potpuno nepismenih muSkaraca iznad 6. godine Zivota i 96,200/opotpuno nepi-

smenih Zena istih dobnih skupina! Meilutim. u Iazdoblju izmetlu 1900. ,i 1910. godine broj potpuno nepismenih muikaraca u istim dobnim skupinarna smanjen je na 60,840/0,ali kod Zena na svega 91,880/o.n)Pri tome je mogu6e utvrd,iti i odretlene tenitorijalne razlike. Najvi5e nepismenih muikaraca i Zena iznad Seste godine Zivota bilo je krajem 1910. godine na podrudju upravne opiine Rujevac (81,400/0), te na podrudju upravne opiine Zirovac (88,000/o).S druge strane, najvi5e pismerih stanovnika bilo je krajem istog desetljeia na podruCju upravne opcine Zrin (35,380/0). Na podrudju uprarmih op6ina Divusa i Dvor prosjedne kvantitativne vrijednosti u pogledu pismenosti Ziteljstva su jednake (25,900i o).33) IV Za 19. stolj eie nema relevantnitr popisa stanovniStva prema nacionalnoj pri,padnosti.3a) U praksi je redovito popisivana nacionalna pripadnost, a od 1880. godine i materinslni jezik. Dakako, niti jedna od ovih kategodja ne odgovara pojmu narodnosti.ss) Prema relevantnim popisima stanovni5tva iz druge polovice 19. stoljeia bilo je na podrudju upra\rnog kotara Dvor u prosjeku 87,610/opravoslarmih stanovnika, te 12,360/o rimokatolika. Preostalih 0,03o/oprisutnih stanovnika su pripadniai ostalih konfesija. To su evangelici obiju konfesija (augsburbke i helvetske), kojih je sve marLj e na podrudju upravnog kotara Dvor. te Zidovi. Medutim Drisutnost Zidova je zbog njihove poslovnosti sve .izrazitij a.s6)Treba takoder spomenuti da je porast pravoslarmog stanovnistva na podrudju upravnog kotara Dvor neito intenzivnij i nego kod rimokatolika. Izmetlu 1880. i 1910. godine porast pravoslavnog Ziteljstva iznosi u prosjeku 1,290/ogoctriSnje.Istoporast vremeno ri,rnokatolibkog stanovni5tva iznmi u prosjeku 1,220lo godiSnje.37)Osim toga, teritonijalna rasprostranjenost spomenutih konfesionalnih skupina veoma je razlidita. Tako je primjerice krajem 1910. godine najviSe rimoka.) NRPZ 1880, PSU vur/18r2, !) Izvor cit. u btlj. 24. r) rsto. ll

tt) M. Cross, Potecl modeme Hrvetske, Neoapsolutlzam u clvilnoj Hrvatskoj I Slavonljl, Zegreb 1985, 49-51. t5) Isto, lS--51i Usp. takoder, A. Szabo. Demogratskl razvoj sryskog stanovnlstva u dvtlnoj i voinol Hrvatskoj i Slavonijl 1850. 1881. zbom,k radova o povljestt i kutturi srpskog naroda u SR Hrvarskoj, Knjiga r, JAZU Za8reb 1988, r$ Giljeska). ') sG I, l9{f5, 2+-25i 2A-29i 32-33: SG tt, t9tF-r910, 2t; 23. t) rsto.

75

A. Szabo/ Stanouniituo

ltpraunog kotar.t Dtor

u 19. stolieeu

tolika bilo na podruiju upravne opiine Zrin (33,900/oprema octafim prisutflim stanovnicirna), a najrnanj e na podrudju upravne opiine Zircvac (svega 0,770lo).38) Na podrudju upravnog kotara Dvor viSe od 99o/o prizutnih stanovnika govorilo je >hrvatskim ili srpskiEn j ezikom< kao mateninskim j ezikorn. Zbog ve(. viie puta spomenute privredne nerazvijenosti, pripadnici ove jezidne skupin samo zu u polaganom i neznatnom porastu. Zato krajem 1910. godhe pripadnika >hrvatskog ili srpskog jezika< kao mateninskog irna 99,600/0.Zbog posljedrica nerazvijene horizontalne pokretljivosti, pripadnici ostalih slavenskih i neslavenskih jzidnih ckupdna su u stalnom i naglom opadanju. I oni takoder traZe bolje moguinosti zarade u prekomorskim d. evropskim zemljama. Krajem godine 1880. evidntirano je na podrudju upravnog kotara Dvor 175 osoba koj,ima je materinski jezik slovenski, a krajem 1890. godine 174 osobe. Medutim, zbog upravo spomenutih problema bilo je na podruCju upravnog kotara Dvor krajem 1900. godine svega 44 osoba kojima je materinski jezik bio slovenski, a krajem 1910. gotl,ine takvih je pripadnika ev,identirano samo 38.3e) Slidno je i sa pripadnicima njemadkog jezika kao materinskog. Krajem 1880. godi ne pnipadnika ove jeziine skupine ima 42, a krajem 1910. godine svega 24. Izuzetak su jedino pnipadnici matlarskog jezika. Zbog opienitog pritiska madarske politike koja se temeljila na posljedicama hrvatslr+.ugarske nagodbe (1868) i nj ene neuspjele revizije (1873), Matlari postaju sve prisutnij'i na donako nerazvijenim prornetnicama, pa i ostalim aspektima Zivota. Pretpostavljam da su to razlon d.a na podrudju upravnog kotara Dvor irna krajem 1880. godine svega 4 pripadnika matlarskog jezika, a krajem 1910. godine 29 osoba.ao) PreteZni dio stanovnistva na podrudju upravnog kotara Dvor Zivio je u zadrugarna. Prri tome intenzivirani ploces raspadanja zadruga koj'i je uslijedio nakon promulgiranog razvoj alenja civilne i vojrre Hrvatske i Slavonije sredinom 1881. godine traje sve do izbijanja Prvog svjetskog rata. Tako su primjerice tijekom 1898. godine legalizaciju zadruZne diobe zatraZile 234 zadruge na podrudju upravnog kotara Dvor, a krajem 1899. god,ine 190 zadruga.ar) Tijekom 1906. godine legatrizaciju zadruZnih dioba dobile su 204 zadruge. Dakako, pri tome mnoge zadruge ne >nestaju< nego se sarno dijele na mnogo ma,nje zadruge. fijekom 1912. godine pravo legalizacije zadruZnih dioba ostvarilo je 179 zadruga, a tijekom 1914. godine ovo je pravo do. bila 91 zadruga.a2) Navedene dinjenice takotler su razlozi, da u strukturi obradivih zemljiBnih posjeda prevlada-

vaju jo5 krajem 19. stoijeia zadruZna gospodarstva. Prerna relevantnim podacima iz kraja 19. stoljeia identificirala sam na podrudjm upravnog kotara Dvor 3899 >gospodarstava< ili obradivih zemlji5niih posjeda. Pri tome je 2241 gospodarstvo ili 57,430/ou zadruZnom vlasni5tl'u, a preonalaze se u stalih 1858 gospodarstava ili 42,53e/o privatnom izvanzadruZnom vlasni5tvu.43) zadru1na gospodarstva posjedovala su istovremeno 24.755 jutara ili 70,54010 obradivih povrsina. Preostalih 10.357 jutara iLi 29,46'0/onalazila su se u pnivatnom vlasni5tvu.{t) Va ja takotler spomenuti, da u spomenutim zadruZnim posjedima previadavaju srednji zemljiSni posjedi. Rijei je o obradivim zemljiSnim posjedima u povr5inama od 10 do 50 jutara po jednom goapodarstvu, a koja istovremeno zapremaju vGe od 680/o obradivih zadruZnih povr$ina. U privatnom izvanzadruznom vlasnistvu prevladavaju istovremeno sitni zemlji5ni posjedi u povr5inskim velidinama od 10 do 20 jutara, 5to iznosi vi.5e od 710/oprema ostaldm obradivim povrlinama.ls) Valja takotler odmah spomenuti da je na podrudju upravnog kotara Dvor registriran istovremeno neznatan broj nadnidara, 5to znaii da i Privatni izvanzadntlni posjednici obraaluju svoje posjede iskljudivo uz pomoi dlanova svojih obiteljri.{6) Ukupne obradive povriine, to jest oranice i vrtovi, zapremali su na prijelomu stoljeia 300/o svih zemljilnih posjeda. Livade su zapremale Tabela 1. Socijalni sastav stanovnigtva upravnog kotara Dvor prema materinskom jeziku izmetlu 1880.i 1910.e.* u broju 1890.
Hrvatski ili srpski Slovenski
UCSKl

1900. 24.805 44 t4 25 1 2

1910. 26.925 3B 1 29 72

79.228 115
I 4

22.686 774 9

Siova,ki Matlarski i{jemaiki -lalij anski Ciganski Cstali Svega

42

19.518

27.033

u postotku
Godirte Hrvatski Slovenski Ostali Svega
. sG r. 1905, u,

1880. ili

1900. 98,90 0,?6 0,34 99,64 0,18 0,r8 100,00

1910.

98,51 0,89 0,60

100,00

r00,00

99,60 0,14 0,26 100,00

29, 3r, 33: SG rr.

1906-1910, 23.

76

A. Szabo/Stanooni'tr,o

trpraltnog kotara Door u 19. stoliecu

Tabela 2. Socijalni sastav stanovnistva upravnog kotora Dvor prema religioznoj pripadnosti izmedu 1880. i 1910. godine* u broju Godine Rimokatolici Grkokatolici Fravoslavni Evangelici ztclovL 1880. 2.457 17.049 7

Tabela 4. Fregled glavnih zanimanja stanovniStva upravnog kotara Dvor 1900. i 1910. godine* u broju Zaposleni slanovnici 1910. 1900. muSki Zene svega muski Zene svega

1890. 2.827 I 20.092 17 22.94

1900. 2.982 I 21.907 I 4

24.895

1910.

Svesa u postotku
Godine Rimokatolici Pravoslavni

19.518

3.357 2 23.652 I l4 27.033

1880.
12,59 87,35

i890.
12,32 87.60

1900. 11,98 88,00 0,02

1910. 12,42 8?,50 0,08

Ostale konfesije
Svega

0,06

0,08

100,00 1oo,o0 1oo,0o lqq,oo

Poijodjelci ?.643 5.2L2 12.855 6.899 4.?56 11.655 1 6 1 37 37 60 Rudarstvo 23 238 76 8 8 4 2r5 Obrt Trgovina i ,| 40 44 vjeresijstvo 37 3 28 1t 1 16 25 3 Prornet Javne sluZbe i slob. zvanja ?3 78 86 93 15 32 32 Vojska 15 : 1 6 10 7 Nadnidari KuCna sluZindad 40 10 85 95 7 Posednici i 23 27 19 4 umirovljenici 22 5 Ostali 4 3 2 0 6 3 2 8 2 30 Svega

I SG I, 1905, 24-25, 28-29. 32-33; SG II 1906-1910, 21, 23. s) Uraaunati za.iedno pdpadnici helvcciiske i augsburske vjero'

7.972 5.293 13.2657.418 4.888 12.306

u postotku
I'abela 3. kotora Dvor upravnog Pismenost stanovniltva iznad pete godine Zivota izmedu 1880.i 1910'godine* u broiu _ Od toga znalo: samo ditati i pisati ditati riti 6ita iriti pise 6.777 7 .467 7.664 6.367 i900. 1910. mu-ski .Zene svega muSki :ene svega Poljodjelci 95,87 98,46 96,91 93,00 97,30 94,?1 Cstala zvanja i zanimanja 4,13 7,54 3,09 7,00 2,70 5,29 Svega
* SG L

Muskarci Godine preko 5 g. Zivota 1880. 1890. i900. 1910. Zene 1880. 1890. 1900. 1910.
8.158 9.387 10.633 10.4664

100.00100.00100,00100,00100,00100,00
1905,94 9t; SG II. 1906-1910,6H?,

1.3?8 1.912 2.965 4.050

288 435 480 882

8 4 49

?.653 8.769 9.840 11.3254

3 6 11

u postotku MUSKARCI: 1880. 100,00 1890. 100,00 1900. 100,00 100,00 1910. ZENE: 100,00 1880. 1890. 100,00 100,00 1900. 100,00 1910.
.

16,89

20,36 27,88 38,70

3,76 4,96 4,88 7.79

0,04 0,08 0,04 0,46

0,04 0,07 0,11 0,34

3,070/o svih zemlji5nih posjeda, vinogradi svega 0,37q10, a pa5njaoi 17,320/0.Neobradivih povr5rina bilo je istovremeto 3,45010. Ukupne Sumske povriine zapremale su 41.952 jutara ili 45,480/o 7.362 prema svim ostalim zemljiSnim poejedima.aT)U 8.328 odnosu na strukturu posjedovnih odnosa, u pri9.349 10.406 vatnom izvanzadruZnom vlasni5tvu nalazilo se a u vlasnGtvu svega 3300 jutara Suma Llt 7,8'70/0, zemljiSnih zajednica 2823 jutara ili 6,730/o5uma. Gradske i kraji5ke Sume zapremale su istovreureno 40olo svih Sumskih povrsina, a drZarme dume 460/0. Pri tome su u kvalitativnoj struktu83,07 ri svih Sumskih posjed,a prevladava:le mjeSovite 79,56 72,08 60,84 s)
Popis Ziteljstva !t sG r. 1905. .i) r:) r) d) $r0, 3?5-3?8.

96,20 94,97 95,01 91,88

Zivota.

rzvestaj zupanije zagrebalke xnl/1898; XXIX/1914. Isto. XXI/1906; xxVM912; sG r, 1905, 33?, 341 tsto. 337. 343.

Isto.

xlv/r899.

SG I. 1905.50-5?; SG II. 1906-1910,40-41, iznad 6 gotl. a) Podaci se odnose na stanovnistvo

o) Krajem 1900. godlne evidentirano je na ciierom podruaju 1910. god upravnog kotara Dvor 10 nadniaara, a kGjem ?! Usp, SG I, 1905, 94---05; SG Il, 1906-1910, 6H?. ,:) sG r, 1905, 468.

r
i
A. Szabo/StanovniitlJo upraunog kotara Duor u 19. stolie1u

Sume, kojrih je 650/0. Hrastovih Suma bilo je svega 250 jutara ili 0,600/0, a ostalih kvaliteta (grab, bukva i slidno) 340/o.rs) Prema gla:rrnim zanimanjirna stanovnioi upravnog kotara Dvor bili su preteZno poljoprivrednici. Na prijelornu stoljeca vi5e od 950/o zaposlmih muSkaraca i viSe od 98p/o zaoos,l,enih Zena radilo je u polj oprivrednim aktirdrostima. U ostalim gran:una privrede zapGleno je istovremeno 4,13o/omu5karaca i 1,140/oZena.ae)Medu ovom potonjorn skupinom prev adavaju zaposleni Zitelji u sihrirn obrtima, zatim su to zaposleni stanovrxici u javnim opdurskim i kotarskim sl'uZbama, ukljuduju6i i nekolicinu Zena koje su zapoolene kao uditeljice u skromnim osnovnim Sko]ama, i konadno zaposleni stanovnici u rudrtvu i sitnim trgovadkim poslovima. Uz to je neito vedi broj iena za,poslen u svojstvu kudne sluZindadi. Zbog intenziviranog iseljavanja, koje kulminira izmedu 1900. i 1910. godine, broj zaposlenih u poljoprivrednim zardmanjima u drastidnom je opada.nju. T,ijekorn navedenog desetlje6a broj zarposlenih mu.Skaraca u poljoprivrednim zanimanjima smanjen je za 7M osobe ili 9,73V0, a broj zaposlenih Zena u {istim zanimanjima za 456 osoba ili 8,75olo.s) To, daka}o, drugim rijedirna znadi, da na zaradu u Arneriku i druge evropske zemlj e odlaze preteZno poljoprivrednici. Navedme konstatacije potvrfiuju takotler i podaci o istovremenorn znatnom porastu zapoclenih stanovnika u ostaIfun privredaim zanixnarjima. Uz porroi skromnog i jedinog financijskog kapitala, lto zu ga oeiguravafi privremeno odsutni stanovnici na zaradama u evropski,rn i prekomorskim zer japrima, broj zaposlenih stanovnika u ctalim vrednirn zanimanjima poveao se u razdoblju izmeilu 1900. i 1910. goditre za 241 osobu ili

58,78P/o! Od toga je 120 identificiranrih osoba zaposleno samo u obrtniikim za:rinanjima, Pri tome ee broj samostalnih obrb:rika pove6ao za 34 osobe ili 39,53V0, a broj pomoCnih radnika za 86 ooba ili dak 307,140/o!51Broj zaposlerdh radnika u nldnioirna povefao se takotler u istom desetljecu za 24 oxn.be ili 64,860/o, dotr< je broj zapmlenih u trgovini i vjeresijstvu, te u javnim sluibama znahro slabijeg intenziteta. Metlutim, znatno je poveian broj zaposlene ku6ne sluZindadi, osobito kod Zena, Na prijelomu stoljeda za,poslene su na ovim poslovima 33 Zene, a deset godira kasnije 85 Zena. A to wradi za 52 osobe ili 1570/ovi5e prerna 1900. godini. U skladu s polaganim drultvmim promjenama uslijedilo je i osnivanje modernih gratlamskih udruZenja. Tako su plinrjerice 1906. godrine odobrqta Prauila pjevaCkog glazbenog i tamburaBkog dru5tva u Dvoru, te Prauila gimnastidkog dru5tva >Srbski sokol<, takoder u Dvoru. A 1910. godine zapoiele su radom Hruatska titaoftica u Dvoru, zatirn takoder i Srpska Utaonica u Dvoru. te Hruatska titaonica u D,ivuSi.52) Na kraju valja zakljuditi, da je stanouxi.Stvoupravnog kotara Dvor, veoma polagano ulazilo u tokove modernizacij skih druStvenih promjena. Glarrne zapreke procesa modernizacije koje se temelje na kmniCnim i vi5estoljetnim nedostacima akumulaoije kapitala, postepmo su i skrmno bivale sarxirane tijekom pwog desetljeia 20. stoljeda! No i njihov je tlaljnji razvoj nasilno prekinut izbijanjem Prvog svjetskog rata 1914. godine.
Isto, {6O. Isto, 9{:-95, SG rr. 1906-1910. 66--{?. Izralunato na temelju lzvora Clt. u buj. {9. usp. url. 50. svi daunJl poddcl odnoge se na lstl lzvor. rzvjeItaj zupenlje zegrebeake xxr/t908: l6to, xxvur/1910.

78

'j

Crerorap Bnnquh

CranonnuurBo y 20. nujery

i1* r"tnurr.r""rba oBe cryArajeje ga ce yrnpgr c6r,r.lsexja, o6yxaahenru y cBr,{MnorrrdcHr4M pa3To nraje cnyvaj c pauujuvr nonraciua peJreBaH'rHocr opojHocrr.r ,a upocropHr4 pacnopeA Ao6Jbr{Ma.
cTarroErr[rrrTBa, nptBpeArro KpeTalse cTaHoBHr,r_ rrrrBa re carJreAaBarbe yrjerlaj a v oKorHocrx Koje cy yBjeroBaHe yrepfenrzu Kperarb]aMa. Pasaoj crauoenrarrrrBa Ha nogpysjy ouhnne .(nop y^o-TeMg- .Il,ol.ujeJrrrrr y nBr4je erarre: npBa oA 1900-1948, 14Apyra oA f 948-1981., (rj. y noorujeparHoru pas4o6;sy) c npoqjenou crarba yKyrrHor Kperarla sa rrepto4 1991-2001. ruazne. Teue.nullj a 3HagcrBeHa J,rcrplrKtlBarba y noApy.rjy pa3Boja craHoBHrdurrBa y noc.nrajeparHolr Ta6e;ra 1. KperaEe crasoBHtrurBa r{a [oApyqjy ouhune .{aop, rlpeMa rlo[r{cy craHoBHHrrrrBa 1900_1981. roalase ca npoqjeHaMa 1991-2001. ro.uune*

pasAo6Jbyrraoryhacy o6:uporrl ua coeo6yxearnocr nptue npBor r4 Apyror cBjercKor para

o
d g v t

-3
Anco_r)n'Hr{14 peJlaruBHt rroKa3areJbl4 caAp}rHt1 uoxasyjy ttgpa3nry reHAeHrIynaga 6poja 5r ra6e.nrc

s
ct

s s v

rq

tr
108,6 93,0 105,6 82,8 103,6 93,6 86,0 88,8 86,7 88,8

(J

s
100,0 108,7 101,0 106,7 88,4 91,6 85,7 73,7 65,5 56,8 50,4 0,?9 0,78 0,73 0,70 0,58 0,58 0,51 0,41 0,35 0,30 0,26 + 0,87 - o,72 + 0,58
I t6

1900. i910. 1921. 1931. 1948. 1961.

24 9rO
27 065 25 165 26 575 22 014 22 808 27 354 18359 1630? 14 140 72 562

+ 0,59
-n4q - 1,50 - 1,16 - 1,38

r97r.
1981. 1991. 2001.

. Mlrko Korendt6, ,,Hscer,e u cTarloEHr{llrrBo Cp X!,BaTcK 1S?-!9?1., etb. sr,p. 54, 2{9-2St, rsAarie JABy, garpeo 1g?9;3a lS1: CraEoEF4mrBo IIo onhxHaMa Cp XpBarcRe. r:rraBe p3C 3arpe6 1982. crp,298, a 3a 199t. r 2001. r3BpuHa Je [poqjesa oA clpaEe ayrolla.

V noclzjeparxou pasgo6.ry, HaKoH TsB. nepr{oAa xorr,rneusaqr,rj e, (a ruro j e Ber/JbtlBo y nrelyno_ rr4cHoM [opacry crasoBHr.rrrrrBa1948_1953. ro_ grane), go.naar.r naxon 1953. roAxHe Ao uspa:raj a KoHcraHTHocMarrrrBarr,eyKylHor 6poja cranor_ Hr4KaHa noApy.{jy onhrure,{Bop, oAHocHoAoJra3t Ao,BparKaja npoqec gerrony;raqnje. Ilpocje.rHe roArrulle croue pacra craHoBHr4rurBa norasyjy r43pasr{re Baprajaquje, xoje ce xpehy og 0,870/o y pasgo6;ry 1900-1910. roAr.rHe Ao Herarr4BHe crone 1,500/o y uefynonr,rcxou pasAo6Jby 1961-1971. roAvHe c AaJbrr,oM rerrAeHr$4jol,r naga sa rreptoA npoqjerbeHor norrrcHor pa3no6Jba 1991-2001. roAr.rHe roj a he us*ocurer 1,160/0. Ilpocjevua rycroha craEoBHr{turBa Ha nogpyvjy onhune ,(nop ,lsrl;ocyra je 1910. roAr,rHeMaKct-

7g

C. Bu{'ruft/CTa$oevuurrao u 20 euierg

My![ oA 53,6 cranonurra na km?, a flocnt'Iie Ipyr$r cBjercKor para 3HaqajHo je naJla' Or 1953. roAI,rHe rycroha craHoBHt{Irrrna je y ofl4qalby c HarroMeIIoMAa Ce y [ocJbeAcTaJrHoM pas4o6.ry, Kao r'( or{oM rbeu MebylorMcrou rpoqjerbeHoM, IIaA rycrohe y6psaaa (Ta6ena 2).

he y 1991. Ha jeAHoM KBaAparHoM KI4roMerPy >xuejerll 28 crasoEEI4Ka, a y 2001. roan'ln 25

CTAHOBH'IKA.

Ta6ena2. IIpoMjeHe ryctohe crauonnzurraa ouhrne ,{aop ia6eJra 3. f000-1981. roAuHe ca npoqiesaMa 1991--e001. rolrHe", HaceJba 14 craHoBHr.flurBo
foAraHa Epoj cranoanrra na kmz
1991. r 2001. ronraHe

Ogaxona AeMorpa+cKa Kperarba rrpl4cyrrra cy jour og 1910. mAlrHe, KaAa je na nogpyrjy gaHaur*e ouhvue rxr,reje.no 27.065 cranosHraKa. Onarosa je ren4enquja fipr{cyrua y roroBo cBrlM rujecrnua (Ta6e.ra 3).

oIIhtIIe

ABop

1981,

1900. r910. 1921. r931. 1948. 1953. 1961. 19?r. 1981. 199r. 2001.
. Izvor: Ibialem tabela l.

49,3 53,6 49,8 52,6 43,6 45,2 42,3 32,3 28,0

HaceJhe

Avo EaceJba

Bpoj craEoBHHKa upeMa rlollr4cy* ,t upoqjerwrt' 1981. 1991. 2001.

YKynso: Epbaslr lIIaMapr4.rxu Eyj rarba Eyjrutqr Eyjnroa florrru:gvrhtl YaBroBr{qa

16307 14140 12562 288 116 62 240 106 50 150 84 36

tsope

IT CTAHOBIIUIIITO OIITITffE IEOP Y rrocJruJEPArHOM PA3AOEJby l. Yrlrulo

;lraByura

Bo6epe tsoPe Banuhr,r

rperaEe crarroBnlllmBa ,{ona Opaonuqa CTyrIHlarIa Ao6a Koje cy y,npo,{euorpacpcxeKapKrepl4crrrKe, Aooperr'tll AoBra usrocru 6r.ne npl4cyrHe_Ha noAPrrjy onhune, ,{orcz ,{ofuerran BaJba caHreAaBarbe, yuraBHoMKP(xt AeMorpa(pcKo foplL { Ao6perlrE Kpos AeMorpasujy: ,,rao sxauocr rlocMaTpaTn JaBopab Aolbt{ Koja o6yxBaha 6pojnocr ,( [pocroPH]l PacuopeA ,{ortu Janopart nPrlpoAHoKpeTarbe(saTaJrtrTst cTarroBHl,rrrrTBa,
MOpTaJrtTeT), MexaHr,fqKo (Mr{r?aql4oso) KpeTarse, cTaHoBHr'IurKao ]{ cTaPocHo cllonlry crpyKTyPy TBa, C TeX(J,!IUTeM y y)KeM cMt{cJIy lla nPoyqaBatbv rrDI{Do.IIHor Kperarba ctanoanrarurea"'!) Byp'lhu Jasy3oBlahr,r KaraPnna Aorbra >IfuapoBa4 Apara AparuKoBaII

cTaHoBHra, a IIpBr'lM rlomcoM EaroH Apyror je 22.014 cranoe- trBop cBjercKor para 1948. r,rcKasarro I'are ce cray BpeMeny cMarit'IJro ToM HXKa. AaKne, I'JI'I NO TOHOBH}'IIITBO3A 5.707 C1'AHOBHI'IKA,

ua io,qiyijy ontuuie ,{nop (505 kn') >l<lrBjeroje Ha traH ro[ttca 31. 03. f981. mAI{He 16.307

fare MvnwrcBuhrz Bra.rencxo 6Pgo

I'n aBI-t.{allr fony6oBarl

48 50 54 75 100 165 270 213 313 52 60 59 '12 95 110 89 115 144 168 200 184 130 160 185 1,L2 140 165 100 122 265 28 45 69 94 r45 196 400 310 451 133 155 187 63 80 82 24 56 50 115 90 726 140 170 199 75 100 136 103 169 L44 2065 2509 3300 109 160 185 70 7t7 100 27 48 53 12 L2 t5 46 70 90 198 510 107 129 L46
170 400 86 115 704

32 cralroBHxKa, 1971. mAr{He 36. r 1981. ro4l.aI:.e a 'yAyhl4 Aa ce reHAeHqt4ja oEa,4arba craHoBHr,rruTBa r AaJbe HagraBJba, fipoqieFyjeMo, Aa
t)Allca cr:uroEHr{rurBa r werthltner-Baletld, aexofpa+I4Je eRoHoMcKMpa3BxraK, t1E(bopxarop, 3arpe6, 1982. 29.

,quByurrJ,r foprrqKa

Ap6yrune foprsKe qanuhn fpeAaHtr

130 2E6 63 80 ?0

80

C. Bu?r.Lultlcta

oeturur?o

A 20. Buietll

ilaceJhe

Arro Hacer,a

Epoj craEoBHI4Ka rrpeMa nour,rcyo ,{ Hacer'e rlpoqjesr{'" 1981. 1991. 2001.

,{tro Hace,Ea

Epoj craHoBHr4Ka lr lpeua nouucy* npo4ieHtao o

roprracrynnr,rqa
toprba Crynurqa trby ttstuttu Mar'KoBr4hrr roprrr4 ,laBoparb ioprtr4 )KtrpoBart BapBa'ra

rbp*"

op""r"ti;-

166
96 19 51 169 558 80

140

138
80 16 42 140 400 56

100

9l

?0

EeKe

uap,{h-EpAo

fi

56 l0 25 110 288 45

??-*l#:"t Arrrdns

PvjeBa'rK166

1981. 1991. 2001. 38 25 44

r33
50 15 50 24o 32

33
36 12 36 200 20

59 K','auhu 16 Mare lrpepaAoBrha EPAo 62 282 PyjeBaq 37 IIIyre-IIIeue

;6
t8

rryluqr Ioprbz )KJ4poBau Mpa,{ai )K"posaixrl PaAaurHr4IIa cy3ul|u I'pa6oBr4rta tpMyuaHrl fBo3AancKo

30 t; l2o 90 93 220 230

24 ri 90 64 70 190 200

t::3:5"
;:i.#: Illaxaruuje l{pno6prse JoBaq KxptrurHrlra Pr'rje'raHt'1 IIIaKaHrtajcKI4

315

227
372 53 77 76 53

170

rBo3AaHcKo pecauoe,rh,,
IIIe 6pAo

lig ::

Xpruh

Jiauraqa
JaB

-99 27L
212 l3g

iil :p
160 \2o

!o 60 45 45 160 146

509 71 116 101 7l

256 36 50 50 30

^:? :,l14

.i: luu

Irlaxarunje ?p lrrerecrr4H Zy fr;;;;;i;q"

G;;;;'
;:;*{ PaBHnr{e

281
f2B I92

]!9 ii3 JB 163 120 eo

z4o
9b 166

1e6
?0 140

K JaBopHt4

?7? 74

??9 40
207 'd6 717 157 88 6q

Kenqr4je Koor{rbaK

IiocHa

i<oMopa
IiorapaHra
Ko3ra6poA KyrbaHr4

244 139 Keu.{uje i# ',vureBuh 186 fopEr{ Ko6raJbaK 105 Rl Ko6r{naK

cranuh-rlo;re

110 90

19! ifi;;; 20 rl^ri,rra vHqaHx

Ap6ytune BpnoJbcKe Bptrorhe EaHcKo

407

ss2 ;i3
r72 78 94

3oo i93
140 60 80

'ii ::fi?:x" 199 119 tl4 90 ;:;lttl

?99
163 284

160 ;:::: 90 -"!-:^o,3' io EaHcKo 115 54 6l

ZL,
2r7 gB l]9

?9!
140 236
20 ;; 105 1.i

119 ;#" 720 r|

197

'33 lg? tll 30 55

1el
60

1r8

,i0

rlorzHe

JbecKoBall Itl]flnRT,.r KoBa.reBuhr{ JbecKoBar{

lqq 313
30 3; f65 eE

199 200

,!9 15f
18 iB 70 16

*)

- crpacP xpBarcKe ) X:'fr',,";?i:*y-"t'3, e#:e i"d:"" - npoqjeHa avlo"c;a;o;HdrBo roau*y

3a issr. ; 2oor. pa rMatyhrr y B"Ay yrEpbeIre cBe peneBastre qxrbert{qe ilcra*rvie xao Pe3vnldr acrpaxllsa*a v oBorl roapv!'Jv ,,-aehal5a je 4our.no cauo y nacenr'rua Bope .a.

uru-dP/r ByKurr4hr4 3naroBrhra .by6una Mij,qaE Maujeazhu ocrojr{hn IraKoBar{ Ile,qa.r, praje.raHu Byjurrcxu r6iyoe

fopr+,u flega.rr TTaa,rL

i; i; 357 125 '126 2q0 !?L^ 216 80 136 105 186 70

85

Ila6ut"v
POryJbe

- saHr,rhr4 sa 27, [usyu:u ea 14, ,{aopy sa 436 ii ii 3a 145 crauoauuxa. Vxyuuo ll Marr{earh.uua ,i ,6 180 [osehaEe Og 622 Cranonlr],rKaoApa3 je KoHueH242 90 60 'rparylj e rrpnepege ff jaBHI'tx c,'ty>x6r y .{aopy, 8?8 1100 a Mar1ajegr4h;,1 cy y He[ocpeAgoj 6ry3lrHr.{ Eo1q9 (:aHcKor HoBor c tlcrr,rM KapaKrepr4cryKaMa. 2gg 199 .7.9 ;Io HajBeher cM.rrberbacranosHr{urrna Aorrrro le r84 t:l nogpy.{jy EocHe r4 Xepqeronrxe ,ru "pir"""or 70 50 ;, ;:, ,J. .-Ko 3BaHoj Cyx_ojuelu. Hr'rcy ce ocrBapl'IJa 114 S0 uz npegeralarra Aa he ,qohl4Ao Ilopacra cTaIIoB)KtrpoBa.rKoj,ja83 50 fluurrBa y no4pyujNrua AoJrr.rHa: 145 93 ropcxoj n yHcKoj'2) 45 36
'17

Byrie;ruhr.r

31
76 699

2s
57 590

45

t?

, npoBea6eHn

ypoaHrcar{'rKra

Ilnas

}decra

ABopa

r{ MaMje-

Pygezru pijesarl

40 445

;S.":Jiil:"t#*"J?T":i"i,S,1ii"H:"4"".?"b,:?i,its;i. ;.' crpd;rir'u. ao lt. gpvurrrerr'r nnaH pa3Bois orhrlre

AEop xao 'r q''IrbeB', ro! pasEoja 3a sep'oa 1e66. ao 1e?0

81

C. Bui;{lutfcTaHo94urnrBo a 20. Euiera

V pasgo6.rry o4 1953.,qo 1961. ncAr,rr{e AorrrJroje Ta6e.na 4, cMarberba 6poja cranoenr,rurrBa no flpocj e.{Hoj no lognulroj crorr,r oA - 0,50/0, a y pasgo6ny og ilpupogao xperar+e craHoBHrlturBa onhrrue ABop sa nepxoA on 1950. lo 1987. roArane* i961. ,qo 1971. ro4rrre, no flp@je.rHoj roAr.rrlrrboj crorr.r oA L,ia/o, r y paego6;ry o,q 1971. ,qo 1981. roru.rse rro npocje.rHoj ro4uulroj croflr4 oA X o.q L,T/o, PagJror osaxo cHajrutoM oAJbeBy cralIoBHI4rurBac oror nogpyvja re>Krr y He,qoBoJhHoj rol ,la E paoBr,rjeHocrr,r upor,rsBoArie. Pa4r,r ce o rspa3r4ro o E ? E pa3BnjeHoM nprBpenHo HeAoBoJbrro noApy.{jy. F Osa xaparrepracrl4Ka yoqana ce r4 y ApyrrlM E K e E.= npr.rBpeAHo HeAoBoJbHopasnr,rjeurlr onhr.rHaMa. h x.ao ruro cy Kocrajxnqa r lrr4sa. tr4cro raxo, 1950. 244 480 2L,8 t<o y6p3aHtr u 4unavutnuivr uoc.rr,rjeparnN pasaoj 1951. 228 i952. 693 2L6 477 2L,7 Harle 3eMJbe, rj. y6p3aHa H.qycrprjarffsaquja, 682 270 4t2 18,1 u yonhe AlttraMr4qau ApyrrrrBeuo-erogoucKr pag- 1953. 663 227 436 19,1 Boj, yBjeroBan je na snavajxzM MrlrpaquoHr{M i954. 198 594 396 Kperarsr4Ma y npaBr{y ceJro-rpaA. To je jegax 1955. 608 366 16,0 oA ocHoBHx pa3Jrora 3HarHJ,Ijerog.reea cranoe- 1956. l Q t 195?. 538 238 300 HurrrrBa v3 npr4BpeAHo HeAoBoJbHopasuujeurax 1958. 50? 16? 340 14,9 no,qpyvja, Kao ruro je narua onhl.tra, y perzo- 1959. 396 158 238 10,4 ]dalrIlu urryr Apyr% npr4BpeAHo pa3Br.{jeHra rleHrap, i960. 445 205 240 10,5 MaAa lrua yr Apyrerx pa3Jrora sa Koje heMo yKa- 1 9 6 1 . JOr 142 225 105 1962. 296 149 3arr4 y HacraBKy Pa,qa. 147 6,9 1963. 295 168 t27 5,9 1964. 302 160 t42 6,6 2. Ilpnpogxo xperace sraHoBrrrlrrBa r965. 303 196 107 5,0 I966. 320 156 164 7,7 Beh xperasa yKynHor 6poja cranoanrxa npeua r96?. 244 156 88 4,L uoc;rr.rjeparnrau norrr4ctrMa 1948-1981. rognne, r968. 171 ao 3,6 yKa3yjy Ha Herarr4BHe crone pacra, HapoqrlTo 1969. 226 192 34 1,6 y 3aAr6eMMebynontr cHoM pa3Ao6Jby. 19?0. l?9 2,6 56 je y noaroranoj, a,ru 1 9 ? Vxynnu 6poj craHoBHr,rKa 1. 216 52 .t,c He yBrrjer y Koperaqrljr c nprpoAHr.rM r{ Mexa- 1972. 217 L52 65 rrrtrrKtt![ KperaBeM craHoBHr4rlrea, na je oryg n t9?3. 219 184 1,9 otr,.rra reHAeHrIa Kperarba Ha HarrreM nogpyvjy i97 4. 202 t92 10 0,5 t43PiUKeHa pa3nHOM BpnO H,'CKOM rrprlpoAnor np t9?5. 220 196 24 parxraja c jeAHe, r EerroBoJbr rx rpeHAoBa Mti976. 200 145 rpaqrje c Apyre crpaHe. 3,0 y rno6arHoj crpyKrypfi npoMjeHa yxasyje ce 1577. 183 179 o,4 19?8. 199 189 10 0,5 Aa je Ha [oApy.rjy onhune npoqec geruorpa$cxe - 6 - 0,3 TpaH3raqvje saBprueH uxoro panrje Hero Ha rron- 1979. l' ro 782 pyqjy CP XpBarcre y r{ieruxr, c rr,rM rxro je Ha 1980. -28 - 1,5 160 188 geuorpaQcxy yKyrHy curyarvjy snavajrolje r 9 8 1 . 160 3? yrjeqao npoqec nepMaHeHTHor nceJbaBarsa y 1982. -32 -rn 154 186 trnAycrpl,rjcK[ pa3Blrjene rIeHTpe. _ 3 5 t I 1983. r77 2r2 O.rr.Iro, Aa je Ha HaEeM noApy.rjy javn yrjeqaj 6 0 1984. 167 227 Ha rrPrpoAHo KpeTarse ,!Mao HaTaJrr,rTeI,t{aKo cy -- 1,0 1985. 206 223 Ha nprpoAHo Kperarbe cranoanr,nurna jegnaxo 1986. l.tD 221 5,6 AjeroBare o6je xorvrnonenre, HaraJlr,rrer r{ Mop- r98?. -66 -Ln l ro 242 AAJI'{TCT. Teopzja geuorpa$cxe rpansuqrje lrn AeMo- r) Brlanl]a craD{cr'Ka. l3allllraj sa 1950., 1S51., 1902,, 195A., rpa+cKor lp]ajera3a HacraJra je na 6asr,r euurUal.,3arpe6 l9tt-105?; Brrarsa crarrcrrra sa 1955. EeorpaA 1957., AeuorpaocKa c"arrcrrEa 3a t950,, 195?, 1958., prajcKr{x rroAaraKa o paba}by n yurapany y nojeI9t9., 1980., EeorpsA 195$-196; Caonhersa Penyonr{rrKor 3sBoAa ss cra?xctr(y 3a!pe6, 6p ?1, 6p. 46 sa l96it,, 6p. a{i 3a eBponcKrM geMJbtMa. HaraMe, npoMarpaAr,rHr.rM lg64:, op. 15.{ 3a 1985., 6p. 15.4 sa t908., 6p. 13. I 3a 1968; jyhi{ noBr.rjecHr{pasBoj craHoBnrurraa og 1650. Zs{DoplraqnJa 3a Marr4qape 3e 196?; AoEy!.esraqrja 6p 72 sa l]|/.lo., 6p. 2!8 ra lgn, 6p. 162 3e 19?2,, 6p. 198 3a roAttse r{aAaJBe, Warren S. T'hompcon r Frank 1973., 6p. 23i 3a lylt. 6p gdg 3a !9?5., 6p, 309 3a l9?&. W. Notestein cy yoqrlJrr4, Aa ce oro pa-seuja rpos 5p. 346 3a 1g|7., 6p. 38{ 3a 1}78., 6p. {!8 3a 19?9, 6p. a60 3a 1980.,6p,494 3a 1981.,6p. t42 3a 1982.,6p.6?? 3a 1989,,6p. ogpelene KaparTep crr,trtne erane Koje cy ycKo 01| 3a 1984., 6p. 645 3a !985., 6p, 686 3a 1986., 6p. 722 sa 198?.

82

C. BuHruhlcTafuoBt+uuoao A 20. euiercg

fpa$rrKon

1.

61 I

62

6,

64

6t 65 6?

6A 69

2o

7L T2 ?r 74 ?,

?5 ?? ?8 Vt 8o 8I

82 8, 8'| 85 86 8?

Bpoj xl4BopoberiJ-rx

a 6poj yMprr,tx

IIOBe3alre pa3c eTarraMaApyrIrTBeHo-eKoHoMcKoI arrxa.s) Ha uogpyrjy onhrre ,{aop Kperar;e onhe crone trarajrrdrera noKa:)yjy reHAeHrly rraAa, a crorra MOpTanrTeTa cynpoTHo, ,{ To ce cBe BI4lIre vcnoJbaBa y nporeKJtoj AerleHr4j,.r. IIoce6Ho Hac 3aOprarsaaa noeeharle Herarr4BHecrorre nprdpoAHor irpr.rpacrar43pa)KcHe 1979. ro4uuc, Koja je ra3Hocrna - 0,3%0,ga 6u 1986. ro1u*e suocvra 5,6%0, a 1987. 4,0%0.

oApe4vrTu Aa rr HeKo [oApyqJe r{Ma KaPaKTepttcrure nMurpaqrrjcKor noApyqja (flo3r{Tr,tBHr{) ttrui eumpa\njcKor noApyqja (nerarrannu lrrrpa:1r,rj cxr ca;r4o), MNrpaqrjcxr roKoB,,r y pas4o6.ny naron 1965. foArrHe, oAHocHo TpeHAoBrd npr{BpeMeHeeMr4rpaqxJe PaAHe cHare Ha paA y I,rHo3eMcTBo, BpJro r\'iaJro cy yrjer{aff{ Ha aHarr.rgl{paHo crarbe yKynHr4x Mr4rpar44or{}rx roKoBa, tr yonhe AenofryJraqr.rjcKor Kperarsa y noc.nnjeparHoM rrepvoAy Ha [o.qpyqjy onhxue. Ifpeua [o[r,rcy craHoBHr4rrrrBa 1971. ro4rue 449 narur.rx rpa$ara 6nno je npn3. Mrrpaqrja craHoBHr{rrrrBa onhrane ,{aop BpeMeHoHa pany y tHo3eucrBy, a 1981. ro4uue Mr,rpaqnouo xpdrame craHoBnr4rrrrBa, oAHocHo 356, gax.ne Ma*e sa 20,80/0. MexaHr4yKoKperarbe craHoBHrrttrBa je y3 npra- Mo>xeuo ga je ontruua .(eop nspasraro 3aK.,byrrr4rr,(, poAHo Kperarte 3HaqajIlr4 rroKagareJb yKynHor genouyuraqrajcro nogpyvje. flprtpoguo KperaEe I(peTalbacTaHoBHr,ruITBa. (np pacr) je no3r,rfliEHo, a rrorrucwM'a ycraHoBV uelynouracnlrM rcrpaKrdBarbnnra ycnopelxnaJr,eHoKperarr,e je HerarrBHo. Ilpnpogur npr4pacr EIleM IIOAaTaKa yI3 tlofltlga CTaHoBHT,IIIITBa '{ IID/je Marsr( oA rrolu{coM ycTaHoBJbeHorcMarLersa poAHor Kperar$a y o4pe$enou nepr{oAy.qo6 je ce Spoja craHoBHr,rKa, ruro je najranreasnanwjc trzMrrpar$4jcKr carAo Ha reir.reny xojer ce Mo)Ke rraely nonracuraxpasgo6ra 1953. ,qo 1961. roAtae.
'l-aoeJra)Murpaqnjcrr,r ca;rgo onhrure,{rop* l.ntrft,.,e flopacr/ua4 flprapo4nr,r Mr,tpaquonn craHoBHr4trrTBanpupacT caJr,qo

4. Crpyrrypa v lo6m

craHoBxr,rrurBa npe a crroJry

r948.-1953. i953.-1961. 1961.-1971. 1971.-1981.

794 - r.454 - 2.995 -2.052

2.108 2.728 1.171 221

1.314 - 4.782 - 4.166 -2.273

crarroD[rrurBa ra6eny 1. ,a 4.

V go6no c[oJrHoj [fipaMr,rA[ cranoBnr4rrrrBa onhune ,{nop r,rg 1981. roAt4rre,,oKpr6eHe"cy go6ne cKyrrr4Heog 60-64 ro4uue 35-39 rotzua, a
t, Warren S. Thornpson: )Populatlot! Amerlcen Jaurnal for sociology<,3{ May 1929, str.959-s?5. F?ank w. Notestein: "Populstion the Long Vienr, y Kllr4sr Food for the Worldd. Shultz editet Unlvelzlty of Chicago, Pless, 1944. str. 3r-58 rt rrrpaHo Eo A. Werthelmer-Adletld; ,,Aeitorpaorja crasoBEr.rurrBa" H. Al. crp. 8e.

.) rIsBeAeHo Ha relrerby t{ nptpoAEor xpaar5a

noAaraaa o [ors{cy craHoErI,IIIlrBa, BuWr

83

C. BuHtruh/CTaxoeflulureo

a 20. euieKa

oBarro AlrpeKrHt{ ry6I,IIII4 cKyrrttHaMa y pelaTrlsBrrM oAnocnaaa* flpoqjelbeHo. cMace Ha noparHo, I,IHAI,IpeKTHo y olo 3a 9000, 6es o6sr,rpaHa ocraJle rlerte crauoBr{r4Ka to<t i961. 3axoHoMjepHeQaxrope AenonyJlarll4je. y IIoAKo aHaJr3r4paMoKperarbe craHoBHI4rIrrBa nzcxarr paego6;srua 1910. 14 1921. roAr,fie npoog 1500 craHoBHI4Ka r.r3Jra3eAr{peKTHrr ry6uI.]J/..I rao lrocJbeAlrrlanpeor cnjercxor para. To vrarrr 6,6 7,5 13,1 5,2 4,8 10,0 2,9 2,8 5,7 jour nuure peJeBaHTHIlM npoqierbeHe I,rHAxpeKrHe 0-4 5-9 4A 4,1 8,5 5,9 5,6 11,5 3,1 3,3 6,4 y onhr4He uocnecranoB:rr,rurrea ,{uop ry6r{Txe 10--14 5,4 5,1 10,5 6,0 s,7 r7,7 3,4 3,4 6,8 paTnoM lepnoAy. 15-19 6,1 6,9 13,0 3,1 2,8 5,9 3,7 3,5 7,2 AKo ce y3Me y o63r.rpno6Ha }I rroJrHacrpyKrypa 20-24 s,6 5,4 11,0 4,8 4,5 9,3 4,3 3,1 7,4 norr4rryJror cTarroBHr4rrrTBay npBoM r,r ApytoM 25-29 2,7 4,5 7,2 4,5 4,6 9,1 4,2 3,2 7,4 cajercrou pary, rgje je crpa4aro nperoKHo 30-34 2,0 3A 5,4 3,8 4,2 8,0 3,5 3,0 6,5 r;t 2,8 4,5 2,7 3,6 5,7 2,2 r,9 3,9 MyrrrKo craHoBH,runno y najarra;rnzjoj lo6n sa 35-39 2,6 3,5 6,1 r,6 2,5 4,1 3,9 3,8 7,? penpoAyKrlr.rjy,Hraje re Ko 3aKJbyqr.rrr4 Aa je ro 40---M 2,6 3,1 5,7 2,1 3,3 5,4 4,7 4,6 9,3 jeAau oA ocHoBHr.rx yspoxa cnaxnl.rje AenonyJra- 45-49 2,0 2,4 4,4 2,4 3,2 s,6 4,2 4,5 8,7 qtje ,r oKprsenocrr go6no c[oJrHe nrpaMr4Ae tD-ty 1,3 1,9 3,2 2,3 2,6 4,9 2,O 4,O 6,0 crauoBHr4rrrrBa onhune,{nop. 60-64 2,9 r,7 2,6 t,6 2,7 3,7 1,3 2,5 3,8 Orponrne uareprjanne rrrrere noqr4l$eHe Ha noAL,7 2,7 4,4 1,8 3,3 5,1 4,9 8,3 13,2 pyvjy onhNxe,{nop y uepuogy 4pyror cnjercxor para, nonarene xyhe, roc[ogapcKe 3rpa{e, .) FeJIaTrrBnr! oAsocr4 rsaAerrn IIa octroD AoRyMeHaaqnoFe octaoB arrconJrxsrx Eprleanoc?r{ Eonrca cTailoBsr{urTBa 3a oIIJbaqKaHa SanPexcra cToKa 14 ocraJlr cTotrHr4 rreprqA oA_ 1053. Ao t981. Songonlr craroBHrflnrBa, joru cy arure noroprua.nr,r uarepuja.nHy ocHoBr.rrq/ npexrnje.nor cra- 4,1, Cnoaua crp!rcryW crartoatulur aa HoBHnrurBa, ruro je KacHHje yBjeToBaro ra3paParna crpagana, sarr,ru noc.nrajeparHe ruurpaqllje )KajHa Mr.{rpaqnoHaKperarba ra ocranr.r.norpajne craHoBH,rrrrrBa yBjeroBare cy snavajne nopefpa6r4KoH 2. uehaje y cuo;rnoj crpyKrypr{ crauoBHrarurBa onhrane ,{nop xao N CP Xpearcxe y qjernnn, zn6ko 198I. l4ugEo x ro y cMrlcJry cMatLetba y,njeJra rvryurxapaqay 65 j. tri 66 yKy[HoM cTaHoBH]4rXTBy, 60-df yreruhe rvryruxapaqa ce y nonrcy oA Melyrnr, >>'2> rqAl&re 1961. Ha oBaMo norehaaa (Ta6era 7.). 5o-*
4*9

6. sraHoBHrrrurBa,y3 ro norrrHyro je 1441 6opau Ta6e,na rao xprBe +aluvcrl4trKor CTaHoBr tr 2196 craHdBHr,rKa 4urrBo ouhune ,{aop IIo neaoroAr4tur6l4M 'repopa. oAPa3XJrl Cy

ro cy yrpaBo reHepaquje Ha Koje je ytjeqao JrpBr{ 14 Apyrr4 cnjercxll par cMaI6eHI4M HaraJII4TeTOM 14 nOsehaHtr{ MOPTarr{TeroM, y HapoAHoocro6oV Apyrou cBjercKoM pary c floAPfrj a onAr{raqKoj 6op6u u rloKPery lir{sl{e ABop craJrHo je yqecrBoBano 7382 cxa' HoBHr4Ka, a 12618 craHoBHIdKa noBpeMeHo, TaKo ,qa je rrrTo aKTr,rBHo,a rrrro noBpeMeHo, cBeyKy[Ho yqecrBoBaJro 20000 craHoBHr4Ka. OsaxaB MacogHr{ oAa3oB craaoBHnlrrrBa y rrapognooc.no6ogr;raqKr4 Par HeMr,IHoBHoje npoysglrje;la poqr{o orpoMHe )*prBe HajBr.Iranl.rjer

nocJbeAuqe Ha yKynHe AeMorpa(pcKe roKoBe rroA-

fpaQffiKlr [pr{xa3 AoOHonoJIHe crpyKrype craHoBunrrrrBa ouhrzne ,{eop l.ra 1981. mAI4He florrp Ma o6nxK ypHe; y,qro gjeqe je HI43aK, nocraje y)Ka oA TaKo Aa 6aga oee nr,rpaMr,rge i-be3r4Hor cpe,qrflulber Afijera, urro yxasyje ona,qajyh-x upupogar4 npr,rpacr r,rJrr,rflpr{poAHtr naA u yxasyje Ha lpoqec AerroflyJraqrje yBjeroBaHe np poAHrlM KperarbeM y najaeher'r nexort ery. .qr.rj

pyrja onhrue ,{nop.

*ffr'"*g$sgec

Ta6ena 7. ]t'{eurhe MyulKor gtauoBurrrurBa y craaoB}rr4rrrrBy y ouhr,rarzABop 1948-1981. roAuHe

O6n;rex<j e ,'Alro MyurKor cTaHoBHlltrrTBa y yxyuaou (y o/o)

t7t9 to-t4
2o-24

1948. r9$.
4,5 45,4

1961. 1971 1981.

47,2 47,9 48,1

lo-14 o-4
S I o 8

KoeabuqrjeHr MacryJrr4nzrera

0,802 0,832 0,892 0,919 0,928

84

C. BUH'tulLlCra oaHuuneo A 20. aujeKg

IlpoMarpaMo Jra y&tro Myrlxapaqa no go6xrnra cKynrHaMa eBr{Aerrruo je, ga je y rra;rafl,rugo6HnM rpylaMa aehe yveurhe Myrurapaqa, AoK y craprrjr.rM upea.na4anajy x(eHe. Ha ocHoBr,rcarueAalrr{x peJrarrlBnr.rx oAuoca y 1961. rog;trr na uoApyqjy onhzne ygro MyrrrKapaqa floqeo ce cMarsr,rBarrr og 30. rogrne crapocrr{, AoK ce rro nonr4cy 1981. roAr,rHey,qno Myrrrxapaqa ra3jeAHasyje c yAjetoM ,KeHa oA 50. ro4uue crapocrr4. 4.2, Io6ua crWKrgW craroBHularaa

He cHare r{3 rro&onprBpeAe. To je AoIIpI,IHrjero

IIPOqeCy CTaPeIba nOJbOnpr{BpeAHOI CTaHOBHI,IIITBa, t4 Ty ce je Br,rIIIe oApa3r4Jro Hero y Marbe HenoJbonprrBpeAHor crpyKTypel AoMrrHaHrHoj
CTAHOBI{I4IIITBA.

Ta6e.na 9. Koe+r.rqlrjeHTlr Ao6ne oar{cHocrz*

(Ha 100 craHoBHraKa)

flapaMerpr.r 1953. 1961. 1981. Ha Ao6Hy crpyxTypy craHoBHr,[rrrBano4pyvja gjenyje Ouhrrne y npirBr.rry BpJro r/rHreH3rdBno yKynHe Koe+n{xjeHr Kao t4 eM rparl4cKa KpeTarsa Kola ao6ge oBucHocrr4 57,7 62,4 48,1 wePTr.rJrr4TeT, Ayropoqqo Ajeryjy IIa ycnopaBarhecrone HaraJrr,r- Koeor4qujeqr ,qo6He 2?,8 50,8 54,0 reTa 14 Tr{Me ycnopaEalbe t{ cMalrbr4Bar$e OBI,ICHOCTI{ MJIA'IIT{X llpvpaKoe&uqujeHr Ao6He iuraj a y pagny +epurrHy ,qo6 (Ta6era 8.). RA 20,4 7,0 OcrosHe KapaKrepr,rcrnKe uaurer nogpyrja cy oBrlcHocTr{ cTapux urro ce cua*yje y4jel MJtaAor craHoBr{r.rrurBa, *) yrylrlle npAcfaBrEe x!oqKoeorqrjellT Ao6ne oBrcliosrr{ ycnopaBa pacr yAjera craHoBHr4rurBay pa4Ho roAt[ra t craJeET cyMe 6poja craHoBll'Ka crapl4E,,(Fl4'! y yKyrlHox Opojy HoEIrvI.a crapirx,,05 r BrrIIe" roAr{tre cnocobl{y go6, a naj6px$r je nopacr yAjera crar.). crarroBlrrlta y paAHol Ao6x )KnBora (1H4 paqKot cTaHoBnr,fixTBa. go6ne onrcHocrr4 Mra,4r{x je KBoKoe{rqujenr Ta6ena8. r-1l,rjenr6poja u.nagux (0-14 r.) z 6poja craxorIlogjara cra:rornr,urrraa rro go6nr,rru crynr,rtrarvra nura y pa4noj go6r (15-64 r.). KoeQnqr.Ijeur go6ne oar,rcnocu4crapr{x npeAcraBJbaxeoqujenr y nocToqlrMa 6poja cranonnuKa crapl4x 65 ra elrlxe to4una ,1 6poja craHoBnrxa y pagaoj lo6u (15-64. ro1953. 1961. fo6xe cxyurne 1981. prue). 0-14 32,O 1 8 , 7 I4s axa.nr,rsr,rpauor cralba yoqaBa ce, ,qa je lo15--S4 63,0 61,6 67,6 yxynne go6xe oBr,(cEocTtr ca Iruro cMarSe6a 't1 Ao I,O 65r)u. 1,8 57,7 y 1953. roArlHr Ha 48,1 y 1981. ro4etnt ,j 60v):x. 4,4 8,2 xoecpraqrjeara go6ne x ca oBr{cHocrrr MJraAr 50,8 sa 27,8 y 1981. rogrnr. Oeaxga Kperarsa y3ponoBaHa cy cMaeerseM roeSrqujerrra 4o6,IHAeKc crapeBa r roe$r,rqrajenrr crapocrr4 He oBr.rcHocrr,r MJaAr.Da, rxro je tr3paBHa nocJbecrone Hariurrrera, +eprllJuIlapaMerpr, 1953. 1961 1979. 1981. Ar,rira cMarr,r,rBarba rera r nonehama Mnrpar{lja. lfx4exc craperra 13,? 15,6 40,3 73,5 KoeQzqr,rjenr go6ne oar,rcrocrr{ craprx je noKoe$r.rqr,rjerrrtt c'rapocrLt 4,4 9,5 5,2 LU sehaH ca 7,0 y 1953. roArrr{rr Ha 20,4 y 1981. loqunn u ogpas je npoqeca crapeea crasoBHrI4ngerc crape*a npeAcraBJbaognoc usrvrely cra- rrrrBa - urro je noc.rBeAr,rrla pa3ErfHeAoBoJbHo troBrU.{rtBa crapor 65 u F'urrre rograna N go6re jenrx npouseogHr{x cHara onor nogpyvja. rpyne 0-14 rogrxa. Kpurr.rHa aprajegHocr nora3areJba r.lsnocu 4N/t, Cruarpa ce, Aa KaA 'rH5, Crpyrrypa crauoBsnurBa npeMa AeKc crape*a npe$e ry rpaHn4y Aa je Ha oApe- exoxorucxoj arTtlBnocrr{ lenonr nogpyvjy 3arroqeo upoqec crape*a. To je sa Haure [oApyqje yoarJ],].rBo neh o4 1971. ro- Buxan Saxrop y er<onolrcxoj crpyKrypr! craje neroaa nogjora na aKTI,rBHo r{oBHr4rrrrBa 14 Koe$r.qrjeur crapocrr,r noxaeyje yA o craHoB- .t{eaKTt{BHo urro je u uspas QlrszonorrrKltx Mol,trurBa crapor 65 r Byrue roAr4Ha y yKynHoM ryhnocru cygje.nouarra craHoBHl4rrrrBa y flpoqecraHoBnr4urrBy, a rpaHr,rqHa BpttjeAHocr je 724/0, cy Pana, MaAa y ruupeM cMr4cJrynoA eKoHoMolrrocHo cMarpa ce, Aa je craqoBtuurrBo noqero cKoM crpyKr]ryoM peBairopr,t3r4paMonopeA eKocraplrr Ka,q roeQrry,rjenr npebe rpaslrrly oA HoMcKe arTr,rBHocrra l; gje.lrarnocr,r 3aHrMarie, 120/0, ruro je y naureu cry.rajy eBr.rAeETHooA no.no>raj y 3aHr,rMarby, cexTop BJracHl,rurBa, no1981. rograne, u usuocrrr 13,T/0. lr ,qjery craHoBEturrBa Ha rpaAcKo, Irajeuroar,rro Cuarserse HaraJrr,rrera r euzrpaqraja cranon- ceocKo, BeJ[4r{t4Hynpr.txoAa r,r,r3Bope, Te KyJrlinruraa ynjeronaua je r 3HarHrM oAnr.rBoM pan- rypHoo6pasoBuo o6rdJbex<je. ExonoMcxa sazroa

C. Bu'truh./CTaAoauuurrao a 20. aujei!

Hocr re loAjere Aonasrr 4o uspaxcaja v flpeKo qt4rsellrqe rrrTo BeJTFI Ha KoHTt4reHTa eKoHoMtaa, ogpelyje, ys ocraJre trruuoqe, yKynaH o6yjaM Apyr.nrBene npou3BoArbe r{ }$eHy pacnoAjery. Kperarba aKTlrBEor craHoBCcnosxe oApeAHr.rqe 'ir,rrurBa cy KpeTalsa yKyrrHor cTaHoBHrlrrrrBa r4 Kperarbe paAuor Rorrrr,rreHTa. y crpyKTypr.r aKTr,rBHorcraHoBHnrurBa joru yBtjeK npeBJIaceKroPy, rj. AaBa paAHo aKTIBHO y nPr,rMapHoM y ranAr.lsr4AyaJHoj rrcJrronplrBpeAr,rn [ryMapcr3y. Ha r6rx no rvrerogo:rorrjr qrar crrKe J,rg 1961. 1971. roAr4se, y 1981. roAffn'I ornana ?3,50/o oA yKynHor 6poja aKTr,rBHor craHoBHr4rurBa{) lTa6era l0). Taoena 10. AKTL{BHo crar{ogHtfirrrBo rlo ceKaoDI4Ma
CruI AKTT,IBHOT, OAHOCIIO HEAKT]4BI{OI CTAHOBH''IX-

CBera r. IlprorapEa 2. CexyHAapH[ 3. TepqvjapHrr

11.435 8.864 7.779 1.392

100,0 77,5 roJ r2,2

7.529 5.533 919 7.077

100,0 73,5 12,2 14,3

yAr4o aKTxBHor craHoBrfl4rrrrBa y yxynnou 1953. r43rrorroje 51,?0/0, 1961. roAr,rne 53,5, a nperua 3aArleM [orr.rcy 1981. roArure caera 46,10/oCuarrene aKTnBHor crartoBHt{rurBa pe3yJrrnpa;ro je nopacrom onrepehenocru aKTr.rBrror ysAp)KaBaHnM crarroBlt [rrrBoM. To cMarberbe y peJraruBrrom o,4nocy 1981. roA[rre y oAHocy Ha 1953. rogrny nsrrocero je sa 4,6 nocr'orrra rroena. Haury repgrsy cMalser$a aKTrrBrror craHoBtrtrrTBa Kao pe3yJrrar noeehaHe onrepeherocrr axy3Ap)r(aBaHr{M, nmxprj errzr heuo Tr{BHor rsanrzQrxaryrjaua rpar*ennMa Kpo3 Koe+rq jesre eKoHoMcKe oBr{cxocrr: 1953, rogr.cra 89,150/o; 1961. roluna 86,740lo; 1971. roArna 76,0N/o u 1981. roArna 107,830/0. Eronoucxa oBncH(rcTnoeehaHa y 1981. rognwt ga 18,68 trocrorHrrx noeHa y oAHocy Ha 1953. r oAl{Hy. Ha ocnosaMa aHaJrr,rrr{lrKr4carureAaHor craEa y r4crya)Kl4Barba MO)Ke Ce IrPeAMery AOCaAarrIILI,I)( 3aKJbJFrr4T'r, ,r ,,rgy3erHo r{arJracr{Tr{, ga je nehr{ yAr4o y3ApxraBaHor cTanoBHr4ruTBa y yKynHoM y uo3[Tr.GHoj Kopenaqr,rjr4 c yclopaBaraeM eroHoMcKor pacra. 3navr.r, ga je na nogpy.rjy naure onhrne upucyrna HenoBoJbHa rex4enqa noaeharsa eKoHoMcKeoBl4cuocrn, urro je o4pas crarHarg,rje exonoucxor pasaoja oror nogpy.rj a r AocaAarrrrbr.fl( AeMorpalpcKI{x Kperarta.

Crynal5 pa3Br4jeHocrrloBor noApyqja, Kpo3 llapoAH'l,qoxoAaK, APyrrrrBer{rl [Por{3BoA, cpeAcrBa norpe6a r.r sa rpunanql,rparre onheApy[rrBenzx crynarb 3anocneHrx yKa3yjy Ha BpJIo HLrcKe BptjeAHocrl ctrHTgrI4rlrg(x rroKa3areJba yKynHe pa3Bnjeuocrr4 onhrne ,{nop y ognocy na CP Xprarcxy, Kojrr r4snoce y [(rcTorl!.rMa1970. rcAtrne 42,1, 1975. roAr,cre 41,0, 1981. roAlrrre 43,3 r 1984. rogune 50,2.5) Ils nperxo4nl,rx rroKa3areJba y peAoc.ruje,qy crynrra pasnnjenocrra onhr,nra Asop cnaAa y pel jeAHe o,q rprrBpeAHo HajHepa3BnjeHr..rjer floApyqja y CP Xpaarcr<oj. Vxor.rro ce He firrTeHsrBr.rpa nprBpeA-rrr pasBoj sa oqer{r4narr je, la he ce AeMotparpcKo tr eKoHoMcKo crarLe oBor rroApyvja jour Br,rrxe noroprxarrr. Vgro no;ronpznpeArror craHoBHr.rrrrrBa y yKynlioM rl3Hocro je: 1953. ro4rne 83,70lo; 1961. ro4rne 65,6P/o;1971. roAr,tre 65,8o/oz 1981. roAnne i''2,5o/0.8 V CP Xpaarcroj raj oujep je gnocrpyxo nra*N llga 1961. mAr.rHe,TaKo 4a je 1953. roAI4Hers:rocuo 56,10/0,1961. ro4uxe 42,7o/s, 7971. ro4uI:.e 32,3olo u 1981. ro4rne 14,50/0. yAr{o HeEI4cMeHrx oco6a y craHoBHtrrrrBy craje: 1961. ropoM 10 rr Br.rrue roArrHa r,rsHocr.to 4rne 30,00/0, 1971. ro4vxe 23,50/0, 1981. roArase 19,60/0,gox je raj yAno y CP Xprarcroj 6uo: 1961. rogr.rne 12,{/0, 19'17. roAr.rne9,00/0 r{ 1981. rogune 5,60/0. lfaxo ce crona yAjena rrocrynHo cMalryje rnax je jour yerjex Br.rcoKay oAHocy na crarbe y CP XpBarcKoj. 6. Crasonxflurso ro rtaqrrorangoM cacraBy

Kpos cBe roAr,Ilre o6yxaaheHe rro[rlcoM crpyKrypa yrenrha Cp6a r Xpaara y yrynrot[ cranoBje KoHcraHTHr.rrxrBy noMeHyre HarllroHaJrHocrtr na 14 HelpoMjerseHa. OBa xoxcraraqrja jeAnaxo Bpr.rjeAr.rld sa uHAeKc na,qa sa nepr.rog og 1948. .qo 1981. roAr{He (66,9 Ao 67,8), rj. npocjevna rc,qr{lrEa crorra naAa je rcra. V ocranrau xaremp!4jaua y crpyKrypr{ craHoBHfirrrrBa y cMr.rcny Harlr,roHa:rEocrr,r,xoje cy ce rsjacmr;re xao JyrocJroBeur{ y 1981. rogltrr, turte 8,fl/o oA yrynHor 6poja craHoBHr,ma, gor je ono y pauuiuu nollllc,rMa 6,uro He3sarHo (Ta6e.ta 11).
r) Bl[IlIrh. paA y pa3Bojy VApyxes, exoHorrcBl cna6xJe pa3ErJeHor noalyqre orhrHe,4Bop. paA, aoR. MarrcrapcKr 6p, a+.?9/80, mop 198:1., - crp, 12. !) BxB*lI[,rb! yApyxexx pa{ n. Ar., ep. 1+tn, $82. n Ipytra eyropa: pasocEoae se yrBptrDar5 cryuras ,,3sallsrael|e BrrelIocrr noaltyqra ollhrfia cP xpBaTcEe., E(olloMcxr,r r4rrcfr4TyT 3Erpe5, cEr,r6rEa 1985. .) MeaoAotroltra [onr4ca cTaHoBHr, rrBa 1981. roArse Heuro te He neorsru.rjy c o63rpox rorEorrprclleArror rJtyraqrda, crasoBHllllrlaa, na 360r ror r rre Bpr[rrlao atlanr3y ror Ea3e, Jep 8r4e J.ropAr4B ca 6asHoM 1953. ro.qrsoM, aJrrt ycnop86 ca pnarr,rErrr!. rroKa3arerBn a caniE !oAr{r{a ca y cP xpBarcKol ocrBelEfir4ri oaroEaDa JeAxsc?Beso, aeq}ttljtngllrr Lt ycnopear{E te,

86

C. Bu ,.LLhtcraBoa'ruu.LTeo ! 20. euie'/."!

l4s oBrrx [oKasareJba ce BrAv, Aa je y nporeKJrOM rrepr4oAy, cBe Ao SaArf,er norMca, BeRI4 CTpyKTypa craHoBHnrrrrBa no Haqr4orraJrHoru Auo AorwahuncraBa 6poj o ono 4 tr Bt{Iue qJraHocacraBy* Ba rrrTo o63[PoM Ha cTpyKryPy 3eMJbr.Iuuror Aucoryrxo uocje4a u Henocrojaria AoBoJhHor6poja panHnx jour yBI4jeK .IttHx ujecra nan noJbopnr.rBpeAe IlaquoHanHocr 1948. 1953. 1961. 19?1. 1981. geuorpa$cxy crryaqrjy xpr,rrrl.rao ;ra6ra;rnou 19.?18 20.301 19.185 16.226 13.198 na nogpyvjy onhr4He,r4 Cp6u jaxux euuAoBoAX Ao XpBarra 2.248 2.290 2.060 1.876 7.525 gaPoqrrro IlpEoropqr 4 5 4 1 9 rpaql4oHr,tx rt Mr,rrPaqnoHtlx Kperalia, pa4no xaj arara;rnl.rj er cnoco6xor KoHTIrHreHTa MycnuMaHI{ 20 t4 33 22 CnoBeHrIr4 5 l ? 5 5 6 CTAHOBHI,IIUTBA. gouatrr.*rcrara Mo)KeMo 3aKJ6yrlr.rJyrocnoBeHr,r M 202 7.344 V crpyxrypr Ocrano 43 163 47 13 193 'lu ga je,qorrrJro Ao snarnrjer cMalbelba qttcro 22.014 22.808 21.354 18.359 16.307 xoJborrprlBpeAHrlxgouahuncraea y Kopr.rcr MjerrroBnrr.rx. Caue4anajyhr onaj noxasarer uorPenarI4BIro :wr 6r1cMo vsBecrt! 3aKJbyqaK Aa ce paAI4 o KoM$t4r'upannu gouatrr.rxcrruua vrjr j egax oA qnaHanronauxocr 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. HoBa paArr y BaHnoJbonpr,rBpeguoj 4je.narnocru. l'Ixrensr,rsrparreu npvBpeAHor pa3Boja ona floCp6n 89,6 89,0 89,8 88,4 80,9 BPeAHor AoJt{f$B}la TeHAerrqacMarbersa rroJbonPv XpBarr,t 70,2 10,0 9,6 r0,2 9,3 IlpHoropqu 0,1 0,1 r'lahr,mcrga he ce y 6ygyhHocrr.r AaJbe HacraIvlycnvMaHr4 o,2 0,1 0,2 0,1 B'lTtt. Cnoseur[a JymcJoBeHr,r o,2 1,1 8,2 III Ocrano 0,2 3,7 0,2 0,1 1,2 TICTPAXT}IBAISA PE3YJITAT'I CBera: 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 V roxy ooar;resor cBeooyxBarHor ucrpaDKvBar) KoIIa5s{ [otDrce crasoarlrurrBa oA 15. uapra l9,l. Irs3ynrarr r$a 14 Ha reue.ry 4o6r,reexux pe3yrrara Koj cy !\oatle. cTelloBLt4ltlBo no uapoaxocrr,r, r43asr.be caEe3qor Beorpsn rgt+, xBrra 3Eaqag 3a cratlrcTrKy, IK - crp. 355; yrnplerra y rou no4pyrjy Mo)Ke ce 3aKJblFrr,rrrl Iloflrc cralroEllrfirrBa 1953. roArrre - CTepocr, lr,rctaellosr '{ HapoArroc!, r3A. CaBe3noa 3sBoAa 3a crerl,lqrnKy Eeotpan, Aa ie y qjerorysHoM nocrl4jeparHoM neprroAy 19d1. KrE rra XI cllr. agl; Ilout{c creEoBsrurraa 1961. na reprroprjy Onhr,ue gouuo Ao [epMarreuTrsF{tre tl3a. caaesBor 3aEoaa 3e glarr{crrKy Eeorpaa, 6poj IIC-1-01-390, 1g@; Iroltlrc eraxoaErorraa I' cfe|toBa Hor cMarbr,rBarsa HaraJrnrera y3 eMtrpaqrjy Hajlml. roAr4He, r{3A. CaBe3sor 3aBoAa 3a crarrerrKy EeoI,i qralIoEa crar.oBsr, rrae, AoMahr8craBa BvrarHr4jer ,4r4jena craHoBHnurrBa. To je r4Maro !pan, lglz; Ilorl'rc 31, rral}la 1981. n, rsA. Pelly6nl{r|xor 3aBoAa 3a crarr{crr4Ry 3a nocJbeAr,tqy c![ar6].roar6e yxyruror 6poja cra3arye6, 1903. r. HoBHrrKa onbr,rHe .4Bop n ro y noc;rrajeparnr,rrr.r norncsr{u pasgo6ruua og 1948. Ao 1981. roru,r7' ,[oruahrrcrra rre flo fipocje'{Hoj ro,qru soj cronlr oA - 0,90/0, flpocje.ran 6poj v.ranona no je4nou AoMahr,{H- y pasAo6rby ot 1953. to 1961. ro,qr.rHeoA crey ce cuasyje. V 1948. rogunr jegno goua- 0,80/0,og 1961. 1971. rolune og l,5alo u ,qo je 6pojalo S.urauoBa, AoK y 1981, rnJirancrso - l,2n/o. 1971. ol 1981. roAr{He rro cro[n oA ,4o gxur raj ce 6poj graruo crranro na 3 go 4 C rzlr y Be3r AornJro je lr 4o nporajene y BeroqraHa. Boj Ao6uoi crpyrTypr4 y rrpaBrly uoseha*a jrAjena crapa.rKor cragoBltturrBa. Ta6ena 12. Ha ocnosr A(rcaAarlrf,rlx Kperarla u yreplenor Kperarbe 6poja gouatrr,urcraaa na uogpyujy cTarsa MoxGMo cacB M [oy3AaHo TBPnr,rTr,r Aa Ao onhr,He ABopr xpaja cro;reha y crapatrKy go6 y.nase 6pojvaao noeehaHe reneparyrje, polene y rsB. KoMrreHsar4njcxom noc;rrjeparnou pasgo6;ry. To he 4o6 S a EecTI4 AO AaJbrser HapyuaBarsa paBHoTgKe y 8 A oAHOCr.rMaMJraAOr tt cTapor grasoBHl4rrrTBay 6 '9 ita yKyrrHoM, a ro he vMarr,r AaJIeKocerKHe HeltoEil" fl BoJbHe, tre canto geuorpa$cKe, Hero ,r eKorroM1948. 2.892 602 732 4.226 cKe, coq janHe ,r Apyre llocJbeA,ole. 1953. 2.673 t.l?2 610 Henoao;rse reugenqrje y Kperarby crauoBHlrrf1961. 2.319 7.752 507 4.578 TBa y flocJr,rjeparxolr pas4o6.ry jegnaxo ce no1971. 2.2t4 7.324 1.024 4.562 2.121 1.657 4.607 rnanajy c He[oBoJbntM Kperarb]4May ocrBape829 HoM crynrsy Apyurtseuo-exoHoMcKor pa3Boja .) I'l3Bop Eao 3a ra6ny 11. [pon3BoAHrlx cHara paAa onor uogpyrja, uua..) 360r npoMjeria y AeoErr{rurrn 1981. roArsa AoxahrarcfEe Jr,rMxrnrle ycnolrearBa ca 4)srxoAn {ua. ;yhlr na yMy Aa je ro jeAan oA ocHoBHr,rx
Ta6eua 11.

e
F

Fe
f[

87

C. Bu{\uhfCra\oeHuurao A 20. euiexv

rrpajyhux $arropa, xoju yrjevy Aa ce crar6e paBHorrPaBHocT naPoAa Kol r,r xfl,rBe lra upocToy .qevrorpa$cxoj cfrepn oeor nogpy.rja na r.r pzua onhune ,{eop y o4aocy Ha Apyre HapoAe rpyrux cycjeguzx onhzna (Kocrajurqa r,r l.rry npr{BpeAHo pasavjeHzlr floApy.{jrrMa. OBAje ce ria) 6urHo nollpaBrr. Mr4cJrr4caMo Ha Marepr4laJrHo eKoHoMcny cQepy, Pe3yrrarr,r AocaAarlH,rrx rcrparxraaama yxa:yjy Koja Mo>Ke BpJro JraKo ,qa ce Herarr4Buo o,qpa3r4 4a he y roM rrpaBrly 6p:xer exouorrcxor pa3Bo- It Ha floJrr.{Tr,lrr Ky, 3axououjepnocr Hy)KHocrrl ja 6lartr norpe6uu Harnpocje.{Hr{ Hanoprr r4 yJra- 4KraAHrajer u paBHoMjcpHnjer pa:noja npnjc4r rarsa Aa ce cTarse [onpaBl{ J4 HeraTr{BHr{TpeH- 3a nplrBpenHo He,qosoft,Ho pa3BrajeHa no4py.rja .{oBr1 3aycraBe. Oaa xoncraraqzja ce 3acHr,rBa HeoBlrcxo o KaKBoM je uaqzona;raou cactaay Iia ai{aJrr{gaMaonher cryr*a npr{BpeAHe pa3- craHoBHr4rxrBa pr4je'{. Brije:d.ocrttonor uogpysja y oAHocy Ha CP Xplla 6r ce 3aycraBzJre HeraruBHe reAeHr{tje y earcxy, xojz je y 1970. rogr,tutt r,rzuocuo42,lalo, Kperalby craHoBHr,[rrBa Heo xolHo jc arpecuB1975. rogzrre 41,00/0, 1981. ronuue 43,4x10, vi L981. Hr le vuTell3ttBt4parrz [pxBpeAHt pa3Boj KaKo 6u rogxae 50,20l0. Mefyrulr, cralre onrler crynrra ce crBopI4JIe uoryhaocrra sa eehe 3auoruJbaBapa3Br{jeHocrtr onhzqe u y oeolr rexyheM cpeA- Fbe, noce6Ho MJraAor x crpyr{Eo cnoco6sor cral+opotlroM pa:9o6,'ry 6nrno ce ue pa:nuxyje og HOBHI.lIIITBA. rpeTXoAHor. Tvve 6v ce noeehao 6poj u"ra4ux u je4uocraeOnaxne rengenqzje crarnauraor npr4BpeAHor pa3- Ha pefipoAyKur{ja craHoeHrurrna Kao npeayBjcr roja, yr<olzro ce vc.w y AorJreAHo BpnjeMe .qaJbrser yKylHor ApyrxTBeHo-eKoHoMcKor pa33HarHrrJe He zFrreH3t{Br,rpa, BJ4TKA. AoBecr he y nurane

ABop y 1913. roArjHr{.

88

flpnnpegua, troJrlrrlrqKa
I| paTHa rloBqecT
A.nercau4ap ,(ypuau

lpuror

sa peKoflcrpyKqltiy uajpaunje

IIoBuecTI{

apxeoJlolxKl4 Hana3 c noA- craHoBHtrurBa '{g rrpocropa C.lranonrajecxperaiipeu.na ie 3a rrpBt{ -onhune jyr y rqenrpalxy Eocry r.'r BI4coKo I{a ,[sop na Vru j aanoct .no je na uv"iu l"""tu*" je y cjeaeposanit, ,qog pyjyhr Cany ua repzropujy rPocrop, .i6gria.,raseh 1864. ro4r'Inel), oeaj cy y Mocnaanm ycraHoBJbellaro C.ronenuje. cBe cMncny, AaHa apxeoJlolxKoM Ao Aal{aurr6l4x ]{3 oBora nePI4OAa, qI4HI'I Ce Aa I'Inar<, saxsa.rsyjyhu IJvr rroKalrwrelru r-eorua cna6o lcrpoKel{. rrJraBr{a urr4poKa ,4onr,rHa CaBe y3 llPriaq-r apxeoeHTy3t{jacra r{ caKyrrJbaqa .ie IreKoJrr4rII4HI4 6aprjepa a 4a 6n 6rna upene,rrrr<a none i e.rac ra Irrro peKorHocqr{parby Te JrorrrKlrx nanasaz), cxy erpaay. na 6arrrj t4 nPeJII,IO je noAy3eo ayrop oBor reKcra, AaJreKa ce ce HeoJrr,rrr4K r:.ocuo\er eHeoJlt'lrvKa y Kacuor npujeue TeK cy [PeKpaJa MO)Ke np JII'rtIHo irPorxJrocr ,4BOPCKOI rrpoApJrll go;rr'nrou Vue y KyJIType ByqegoJrcKe peKo}rcTpyr{paTr. ur{3Ho FasyMJbLrBo, c Bnrtfe 6y4yhlrx ncrpa:rr{Barba ABopcKrl Kpaj. To je, sa ca4a, Hajcrapt{ja flonyHa uosaur< cnosnaj a o nporlrJrocrl4 oBor npocroPa Jraqxja Koja ce noy3Aano Moxre AoKa3arll 143 cBora Kyrlrypa Oaa ce Eaurje. noApy'rjy ocHoBy, losraBJbeny on4je norryrtaBar he ony a npr,rje cnera 6nt he notpebno vcrfi4Ta'rt4 Htn3 llrarraqHora nogpy'rja, y r'rcrovnoj Ctaeonuiu n cnr4JbcKrrxrBopeBr{Ha,fioreHlll4jarHl4x HaJla3r{ul- Cpzjerrly, y cBojoj xacxoj cpasn MyrbeBlrro rpola najcrapnjux nyav. V golnnr,r Jaur*tqe noc- ,nr Duj|ra Ha BeJII,IKI{AI,IO 3arIaAHOt Ea.nxana v roju iexoar..rxo nehrzna, oA rojr'rx nexe ge$r'r- cpelnurrre Erpone. Ha.nasr,roBe KyJlrype_Mory :arrruBno orflaAajy rao uoryhra crau6enr'r npoc- ce rrparl4rtt y IIeHrParHoj 14 3ananHoj EocHr4 roprI, AoK gpyre rpe6a nogpo6unje tlcrpuKr4rr'l (roprrr.r ror Caue), XepqeroBr'IHl'r,UpHoj lopr, jep crojzlr.r no.no>rajeu tt o6Jrv}j,aw nPeAcraB- ororlr{Ma Kopvynz fl XBapy, o6a;ront go nzcr'tre llln6enzxa, a Kao BarKaH rryl{KT Mo>Ke ce Ha.rajy njepojarna HaJIa3nlrrra. 'reopujrl jeAan Becrt r,r rpagtHa TonoJbe KoA KHr{Ea. y oBoM oa 6urKao ce V apxeo;rourxoj lr,{x Pa3JIora er3lcTeHql4Je rraJreorl4Tl4qKlx JIO- pagy ocnpheuo ce caMo Ha jyro3aflaAul npoAop HaBoAe 14 HaJla3r'tlrrrarBpAIax cr jeHa ByqeAoncKe KyJrrype, jep onaj npanarl sao'rjeqa KaJrr4Tera og rojr.rx ce raspa$yje opy:r<je r'r opyfie, a y ,r ABopcKy onhr.IHy. V rrll4perby Kyrr)rye nPeMa jyrosanagy oco6rry cy y.nory r'rIvra;repr'Ijexe uo,qpy.{y Tproncre rope He HeAocraje.s) Ilpernoarjecra r,I floBtjecHa s6[earba sa oBoM Eocra u Vxa, rojuua je ry.nrypa l,t [poAPJIa npocropy yBerI{Ke cy yBjeroBaHa cneqra$r'r'r- Ha JanpaH. ,{ocaga fisa I4crp KXBar6a noKa3yrrnu pe.re$ou. 3ana4na, cjenepua ,'t tlcroqHa jy ga je rra roApy.{jy qnj ore Eaunje ByqeAoJIlpaHrqa ABoPcKe oflht{Ee 3arBoPeHe cy noBe3a- cKa KyJrrypa nplcyTl{a caMo y IIIr'Ipol 3oHI4 Hr,rMJraHrIeMnJlaHttne 3puxcr<e rope I4 rbeSl'IHor ! ne. 3arraAHor r4gAaHKa TproBcKe rope. MoryhHocr :{naK ABopcKr xpaj nr,rje caMo cryqajHt'I, TpaH:ioMyHrKarlnje Kpo3 oBaj raHaII 6pAa, Bl,rlre Ho 3tTr{r{ [pocTop oBe KyJIType Ha rbe3I'IHy nyTy npaBr,rx nJlaHI4Ha, orpaHl,I'{eHa je, yrraBHoM :,6or seh',rx xonqexrpaqraj a ruyua. Yrarag rrl4s y)tg,rx AoJII4Ha orBapa ,4BoPcKy oIIhnuy npervra jyroracroxy, Ha p jeKy Vny, ys xojy je crpyj ao ,r nP''IMapHI4BaJI HaceJl'aBarba. y caAaurSeM crarSy r'Icrpax(eHocrt'I ABoPcKor xpaj a uopauo ucKlby.ruru r'I HeoJIr4TIlqKo, 3eM.'topagnnvro craHoBr,[rrrBo, iep nrje naleuo Hr,flrrra r{g rora BpeMeHa. AaKaKo, nor?e6Ho je rnacr{: IIa r.prBellr{Ry \tlts HarJacj4Tr,r Aa HI{TI,I cjeBepHo og 3pzxcxe ncpe MERCI'RIALIS yEe, HeMa Hara3a SECIIUNDI-AVG-N 4o Kyne, a nunr jyxcrzj e oA MOES VIL.R-S r43 oBor BpeMeHa. flpelrga cnlr oeu xpajenr"I tr reKcra yHr{urreH F3o x Ar'(o (Ocraran le t(prBeHnra qI4Ht'I imsora _ninre oeaa Koll-t le o3Hassr Kocr{M nnEujaMa). r'Icrpa:rtxBar$a, HyxrHo rp Ke oflce>KHl,rja gyiog'rh 'r ripo+. Pa4ocnaa Ct{ca}r zs ABopar nsr. nr'rje npogupao golzce ,4a Bar HeoJI4TIl3aIII4je r EBopa. nPooneMarttta tr ..furfiepimre ,{ xtlApceotourKa cupoB[He rrou Yue, Kao Irrro rzje ycranon.rseH Hr{ y ,qo- ' non)yqja 3a reo.trolrrRa l'tl{crl4]Yr .iomv'iia 6rBurer rorapa trorapa c'tcaK", otlurer 1968. 3arpe6, HeoJII4TI4tIKor xcrparxr.rearba, ;rlrur,r Kvne. UocreneHo rlllpeIbe

89

A. AApAa /npL

oz sa pe(o{crpAt{-quiy

Haipa uie noB iecru

npeua jyrosanagy, aeh jegan oA Haj3Ea'rajHr- nrrsoM yHe. IzI npeuga je rpe6aro orreKrlBarr4 jrx pas.nora eKc[ass],rje Byve4o;raqa. Vnpano HeKo ByqeAorcxo HaceJbe Ha yHtr, Mo)nAa y (:e oBAje Mor{<e, Kao jeAaH oA 'ttlrn4't:drrx llpv\nyzvtttr'r ,{ropa, jep je nyr og pyAnzKa flpeMa ujepa, yo.rlrru ruraHr,q)arbe rr opraHr.r3r,rpaHocr Van uaj;rorrvnzjr{ AoJrrdHoMpj evuqe )Kzpoaaq, rraceJBaBarsa ByqeAoJrcKe KyJrrype, Kyrrypa JmaK Ao Aal{ac HeMa raKBr,rx HaJraga.I4 KaAa ce xoja nanyrura 6orarra npocrop r,rcro'+re Cnaeo- IoroBo o,qycraJro oA r4,qeje o ByqeAoJrcKoMHauuje u Cplrjeua z ur,rjera ra sa 6pgcro nraqr4H- cerby Ha Ynz, y s6upqr npotp. Ilan.na Byrocxe xpajeee Hy)ruo Mopa Mr.{j e}sarra n cnojy sr{ha ,.Ig ,{nopa otrprneura cy $paruenrr4 KepaeKoHoMIajy. BJAeAorcKa KyJrrypa uuje nporje- Mr{Ke cnoMerryre KyJrrype [pr,rKynJbeHtry: Vuy. pa}la uJwt t4cTucEyTa I{3 cBora MaTyr{Hor IlpocC,utjeAehr4 rseroBe yrryre, y cery yHqaHr,r, He'opa Beh je saujenyjyhr croqapcrBo r.r 3eMJbo- riocpeAHo y3 craPy uubyHqapy, Har,rrxJrr,t cMo Ha FaAIiy MHom npocpttra6unuNjoM eKcnJroararlJ4- Marbe BfiIxecrojHo HaJragrrrre e;runcacra o6,nrajou pyAarre r Meraryprr{joM 6axpa yBerra xa. flo.ro>xeno rrx y: Vny, qaceJbe ce 6raro EBpo[y y HeKy Bpcry rrpororaHAycrprajcKor r{sArDKe x3rraA oKoJrHe paBHI4qe, a HajBr,rua i{pyrrrrBa, Brfiue ocraBa MeraJrHrdx [peAMera u3 Kma je Ha cpeAr.rHr4 JroKaJrr4Tera, ,{uueuazje cy BPeMeHaBytreAoIcKe KyJIType Ha 15e3r{Ily rroA- tvry 70 ca 40 Merapa re cnaAa y peA Malbr4x. pyqjy, roBop[ ga je ceprjcxa npor4sBoArsaopyOa.qje je yjeAHo 14 Bpno noBoJbaH npl,rje.nas xrja r opyla [pernocraBJbuura xonaee cynQrgnpeKo prajeKe. TaKo ce caAa sarBapa KoMyHr4He oaKpeHe pygave. Vnpaeo ABopcKr4 Kpaj, xaqraja: pygnr.rx Iopr,rvxa Yna (YNvaan), rovnr,rje uogpyvje Tproncre rope 6oraro pas- re AaJbe nr,rs Yny y flanoxzjy (nyvego.rcra je HoBpcrroM pyAatroM, a rsue$y ocra.nrx u 6a- KepaMr4Ka nalena ra y Eoc. Kocrajnuqr,r). r<pou, nocraje r43y3eruo gaHI,rMJbr,rBo 3a Hace- y s6[r,lprlr4 npocp. Byxonrha trMa r4 HeKoJtnKo JbaBarbeBy.reAonaqa, RaMeH,.rx cjemapa lr $parueHara cjeKr,rpaKoje je rrpoHaruao y ce;ry Jbecxoeaq (na nero;l,rxo noBrure q.rasaxa y oeoj uonorpacpnjlt npesenrrpa pyAno 6orarcrno TpmBcKe rope, a KaKo Jox<aja). Oae cy xaueHe cj erc,rpe c pynoM 3a ra:xe Jf. Maplrh (y onox 36opnuxy) ,,... flpeMa HacaA .qprrrKe najejepojarnraje npttnaAaJre Hocr4MyruJberry 6e.rKor reorora Jlr,rnorAa, Tproncxa orlr4Ma ByrreAoJcKe KyJrrype. Mopa Aa cy ce ropa je 1855. ro4zue Kao pyAr{[rre npy)KaJra lspalzna;re nergje y 6rttsttHu jep cy na$enr,r n noBoJbHr,rjycJrr4Ky Hero rvra xoju Apyrr,r pyAHnK KaMesr{ trerroBrr Kojr4,ce oABoje nocnzje npo6Njarra pyne. Pyne cy ce rra cjeafipaMa 6yurnre 6axpa y Aycrprju". Haragr{ By.{eAorcKe KyJrrype tla JroKaJrr4Tery 6p3oM poralltrjoM rpcKe l.r.nu 6agre na y lbr.rxoOcj everuzqa ,{3HaA ceJra fopr,rvxa noxa:yjy ga Boj uyuBtlHt naron 6yurema npeocraHe KaMeje oBo rpagr{HcKo HaceJbe yMaJro ycKy Be3y c H',r qerr. Ha ryvego.ncxraM JloKaJrtrerr{Ma raKBe pyAr4rxrr{Ma Tproncxe rope. Ipagraa c 488 rvre- ce cjeKr,rpe jolr y.recra;ro jan,'rajy a.rr y6pso Hecrajy r Kao Aa c rrrnvra ge$r,tr,rrr{BHo rrpecTapa HaAMopcKeBr,rcr4He r43ygeraH je crpareurK Taje KaMeHo Ao6a. rlonox{aj y oAHocy Ha qnraBo nogpyvje ,qeopI43 parro! r4 cpeArier 6pouvanor go6a xe mory cxora xpaja, rrrro ce norr)rr Kp6e nr4paMr,rAe ce 3acaAa PertrcTPr{paTI,f ua;raara, a;rz rpe6a I4AeanHo cMjecrr{o y cpeAr4rxry AoflraHe Kojy nper[ocraBtrrr4 .qa je ]<r,rBor By'{eAoraqa y oBoM rlpeMa 3arraAy sarBapa TproBcKa ropa, a npeMa npocTopy Tpajao 14 I(yJBe Hero Ha npyrttM IIpocjeBepy rr ncroxy o6pouqr,r 3praucre rope. cropr4Ma. fipeua nonr,rlr Aarr4parsrzMa, KacHa flpeuga cc jou: ne uoxe AoKa3arr,rga je nexo $asa nyvego;rcxe xyJrrype vLcrry*rtra je pacnoH pyAr,rure 6r4Jo eKcflroarr4paHo y BprajeMe By- oA 2500-2200. roArdHenp. H. e., ra 6r,r ce y ro qeAorcKe KyJrrype, a no3Hara je vurrearqa ga upujeue MorJre Aartparr4 r{ rpaAr,rHey lopnvxoj pyAapr.r r.r3 xacrzjr.rx BpeMeHa npexonanajy z lr Vrrqanurra. npoAy6J6yjy crape Hono je, zxrensl,ruar,rje, HaceJE AaKJre yHr,{xrraBajy aBarie y3eJro paAoBe, oBo HaJrasr,rrrrr6axpa urxar<o rr,rcy Maxa reK c KacHrM 6ponvanlru go6ola xaga y uornr uuuorhr,t By.{eAorrlu, jep ce goxeganna ouaj xpaj flpoALrpe jeAaH KpaK BeJrr,rKrdx noMr4ry MorJro nahr.r r.r eJreMeHTapuora 6arpa. tr{s 4arba Hapo4a Be3aH y3 KyJrrypy >xapuux nona.a Tproncxe ce rope 6axap najnepojarmje gonpe- flpelr4a ce oaaj rpaj reorpaQcrcr, a rr4Me r4 Mao nyreM Kojr4 je turao upeKo AaHarrrrbr,(x KyJrrypoJrorxKr4, rtprfrrtrcuBao 6arKaHcKoM Try, vjecra Pyjenqa ra fleg.rra. Hara3a KepaMt\Kera tflraK ce nehrana gocagaurlu4x HaJIa3a KacHor KaMesr{x cjeKupa By.{eAoJrcKe KyJrrype rdMar4 GpoH.raHor go6a uox<e Ilpr4llvcarv paA[oHrrtrKr,rM $a o6rlaKrsoj rpa4 Hr HerrocpeAHo y3 cero foIIeHrpr4Ma rvrelypje.rja ,{pane, ,{ynana u Case. pNvxy r<ojy HapoA r{a3r4Ba,,Ipa4". fpagzre cy liarje ap;ro snavajne ocraBe rd3 BpeMeHa KacjenHa oA Apyre yAaJbeHe jegea nap crorr.tra nor 6ponvanor go6a xoje ce crroMrlrby y JrrrrepaMerapa r,( yBr,rjeK cy'{r4Hr4Je jeAr,rHcrBeHA cr4crelvr, Ogo je 3Ha.rajaH r{eHrap Byrre,qoJrcKe KyJrrype ogaxie ce 6dxap gane a"crpr.r6y"pao iolf *B#i;5j,*LX:; "8#." "' nvnrypa nor'a ca '<apaMa

90

A, ,I,Ap a4lnwor,

3a percoAcrlryrcUujANajpa\uie noeuiecru

Typr4 rrBIrcTo ce BerKy y3 KyJrrypy xpHvx no;ra: Ja.aopnr.rr ra Marujesrhra.s) Ocrana o6nvno ogHa.{yje HaJra3 c Br4rrreMeraJrHr{x [peAMera (je4nor ra.nraBr{rue pa3rurrr{Tux rranoea opyla zru oppxj a) ruro zx je nerxo, Hajueruhe y neBOJbr,r, caKpxo l,rrr4 [prBPeMerro 3aKonao Aa ce y Heroj 6oJ6oj rrpuJrn\A Bparr4 rro rrNx. Hajvenrhe npegcranrajy n 3arBopese BpeMer{cKe I]jer',rHe Koje ce Mory npeqr43Ho Aaryrpartr. Ocrana Jaeopru4K orKpr4BeHa je 1906. rogr,nre, Ho Apyre oKoJrHocrr{HaJIaga Hrtcy no3Hare. Ca,qpxrr,r ABaAecer ceAaM 6poH.raHrx rrpeAMera: KonJbe, ceAaM rrry[Jr,r4x cjeKr4pa, ceAaMHaecrcpnoBa r! ABa xouaga cupoee 6porllqe. Ocrana Marzjenr,rha nafexa je 1958. roAr{He, a caAprs4 Tpr,rHaecr 6pouuanr,rx [peAMera: Maq, KorrJbe, Tpr,r ruyn.rse cjexr,rpe re Br,rute npl,rmjepaKa !aKr4Ta. OOje ce ocraBe EaJra3e y Apxeo;roruxou uysejy y 3arpe6y. Kao nrro K. Bzucxz-Iacnaprnr.r rrpernocraEJba, obje ce Mory flp rrvcar pa4Eur{Kr,rM rleHTpr.rMa rraelypj evj a rxro ,{M oApr{qe JIOKaJTHy J4spalqy,OAr{OCHO MO le Cy Ce npor{3Becrr4Ha;ruqy ujecra, aJrr4 JbeBaqje npeAnouKe [Jrr4 Karyne Aorvro yrg I]aHoHyje. Beoua je 3aEr4MJbr4Bo Aa ce ocraBa rz3 JaBopHr,rKa HaJra:lr,r romBo y qenrpy jegne og sona 6aI{penor opyArse*a Tproncxe rope - Ha rroApy.Ijy noroKa Cpe6persax. Ye r,rsaopuulrr gr,ro noroxa Cpe6pemax (ezure rrorKona ra: paurajrx BpeMeHa),6aKpeHe pyAe HaJrasr4Jro ce y Torrraruuqu, Mapujaxu (.nrjena o6a.na racror nmora) ,4 Crprapy. One cy nojane - KaKo reoJro3r.r Ha3l,fBajy Hara3r,r[rTa pyAe caAp)KaBane Br4rrre ----.n.otititki put O E t { E O L l fl K TrnoBa pyAe cy,rQrzgaora 6axpa. - -'- 'imskr put flogpyvje Cpe6perrar nporoKe ce cBe,qo He[oI llLll]""o*t^*o D'BA cpeAHe 6rra3@e .qBopa, Ao Illaxr.rha 6pAa, o.q- A X E L T I Hocuo .qo 6 rlr3;nle Hap.te. Vnpaao j e rra npxy . AIM oeor 6pga npoip. Byronuh racnpe4 crpojeaa ApxeoroBKa xapla noApy.rja. ABoIrcKor Kojrl cy cKn4atrvt roprllr pyAouocrra croj (Kojrr unje 6orar ra cJry)Kr43a Hacr4rraBabe)cuacr,ro Tpzr{aecr ypHra. Cnar,eHe cy Kocrr4 noJrorKeHe 6ponvanor Ao6a).0) [oxyuraMo Jrr4 To Aarr4parrl y KepaMnKy nocyAy ca ur,rpoKo {3BpHyTr.rM alcoJryrHr4M AaryMZMa, orga 6r Sasa III npr,ro6oAoM 14 rroKpr,rBeHe gpyrou. ByAytrz ga cuo flaAafia 11. cro.rbehy, a Qasa V saBprrraBa HeDraAjerracaMo jeAny oA rpr,rHaecr ypav, 6ygyhn rgje oxo 750. rogrne npe H. e. EelocpeAHo [prrje [ojaBe craprjer x<e;sesnor go6a. Aa cy ocTaJre Ha KoH3epBarlr{jr,ry CrrcKy, TeurKo je npeqrasuraje o.qpeArdrr{ Kojoj +a3ra KacHor IldKarocr, jour nzje yrspfen no;roxaj race.rsa opoHqaHor go6a npr,rnaga oBa HeKporora. Bpx Koje 6 ce, crujeAehr4 yo6rnajena npaBr,rnarora BpeMeHa,MopaJroHaJIa3r4Tu ner4je Ha ygBgrcwlntr. 6p,qa je ca,qa oroJben, aJrl Ha r.a4vatf oxpenyroj npeMa jyry joru ce uory otreKttBarr,r AaJbrir4 Mox<ga je JmpaBo nJraro y rleHrpy ABopa, a crapr4 roloHr{M fIoAoBr{ ro n cyreprrpa, 6u;ro rpo6oBr{. Mjecro Ha KojeM ce HaJrasr4Jra 6pox.ranogo6xa Irpervrarorr.re,yr{yTap pynoHogror nogpyvja cpexPaAr4}ra. bpersax xoje ce r4)ore)Ke ye urjenu 6ox Vae loroBo Ao .{eopa sacaga cy nalene gatrj e ocra- Ha no4pyrjy ABopcKor xpaja gocaga je sa6tr"rbe)KeHo FeKoIrtKo rpaAr4Ha ,r3 TOra BpeMeHa. Be I,r HeKpofiq]Ia. Ocraey JanopurK K. BtrucKr,r-facnaprrra crrrjerr- Csaxaxo je Haj3Ha.rajHrajaOcjeveunqa y fopr.rroj xoja y Kacno 6porsano go6a uacraura ra y cBojy $asy III KyJrrype roJba ca xapaMa, a ocraBa Maurj eeztrr.r j oj j e ruun rarr npe45' cqp. 180 n 182, Ta6, 98---99 t4 129. craBHrlK rrocJbeA*,e *a3e ((baga V xacnor .) U6vA., I46nA., crp. 140 n 169, 91

A. Agptrat/

pJroz

scL pexo$c'rplKltuia

daipa{uie

noBujecru

SpoHsasoAo6no

opyrrje

14 op'6e

u3

JaBoptrtKa.

EporsasoAo6Ho opyx.je 14 HaLI4T (Aeno y Marr4i eBrbxMa).

rreAoJrcKe Ky,'rryPe. oA osor BpeMeHana cBe ,qo xpaja pzucror Ao6a Httje ce npecrajaJlo )KIIBjerr{ Ha OcjeqelJvlqJl ttlrtr rpa4y, ulao fipeAcraBJr'a KoHr'4Hyr,ITer AyJbI4OA 1500 rO,qJ4Ha. Izlsurega ga je rpaca ycfiocraBJbeHajour y eprjeMe By.reAorcKe KyJrrype - oA PyAHt'IKanpeHacraBlJra 14 AaJbe Ko fopr,r'rKe Ao yHe clyHrqrour.rparu cBe Ao rpaAI{He y yE ran {Ma, jou jenHo caMo rrrro ce Ha roM flyry noj aBI4Jro rpaAr.IHay ce,ry,{paurr<onaq.7) lraceJbe 3ar{cra jc rIyAHo Aa urargje 6lra>xe 6eu.nr'Ina'rKI4X pyAH Ka HeMa nperxl4cropljcKl4x HaJIa3a Te Aa HeMa rparoBa KoMyHl'Iraqzje xoja ce 4ar.ac 'vvrnrl ocHoBHoM, Eeurnuuarl - ,{eop, go.ltl'Inou )ftzpoaqa. Kao 4a ce oKo cBaKor pyAHor ao sace6aH:K]{BOT. noAprrj a oABr4j n nymr. Ocje.renuqa flpeAcraBJba naj sua'rajar.rj Ipa4r,tra r4Ma o6JItrK 6pojre ocau, a [pore>Ke ce MaBe apxeotourKe pay cnrjepy cjeBep-jyr. AoBe BoAI4o je Ogcjex sa apxeo;rorrjy @n:roBo+cKor Sar<y,rrera y 3arpe6y 1985. r 1989. ioqr{He Ha jy)KHoM, a u tr Ha cjeBcpHoM Kpajy rpaAr.rHe. KaKo coHAe noKa3yjy, jy)Ksr'r Kpyr, oHaj oKpeHyr npeMa fopr,I.rKoj, 6r.ro je neluxa JroKBarronyr Bpraqe c HajHI,IxoM Tot{KoMy cpe,qraHl{. AaHac je ro pasan flJIam jep jc y putwcKo Ao6a r,!HTeH3I,IBHIIM )KI4BOTOM 3acyr r{ no-

nHTeH3r,rBHI4M >rtt{BOTOM KaO vI y

paSAOOJby By-

pannar. oea je yly6zna, Koja je cBaKaKo npttHeKoNr poAHora rrop jeKra, .6rno. orpalena
BpcTOM CyxO3I,I,qaI4 l{al Bepol aTHI,Ie le cJIy)KI4JIa MaJIa KoJIr{r{r4Ha Kao rop Ha rrrro yKa3yje apxeoJrornKor nrarepzja.na na r{ }5e3l'tHa iy)KHa HaceJba opAcKo-nraopllj enraqr,rj a. Ipagzncxa oBaKBe E 'lHCKt4X KpajeBa yo6r,I.rajeHo cy lMara ropoBe Henocpe4uo y3 HaceJbe jep je croxa cI4THof 3y6a 6l4ra ocrioBa rbl'lxoBe er3I4creHII le. Ona r,ru je cranno Mopara 6urt Ha oKy 360r zsmjepn u Moryhffx xpala. Ona J4AearHa JroKaquja sa rop 6I,uIa je cauo ycKt{M Kopr'InopoM rpaAlaHe. o4nojena oA cjeBepHor Avjera je BvcoKo I43nI,'IrHyra 3HaA t{r,rraBe Ipagzua oKoJrtHe, Ho AoAaraH Je npooJleM ol4o BeoMa yccTpMn, roToBo oKoMI4TI4 TpUAeCeTMeTapCKI,r noH. y oBoM jyrxnom guje.ry AHo je 6laro rcryIneHO UTOBaqOM rra ce y HeKoM yrJly Morra caKynJbarr,r eo,ua. Ha jyro3anaAHoM 4 je"ry rpa,4LrHe,Ha caMy rse3llHy py6y, orxonana je jeAHa HabeHoM ryha roja je, cygehra no uarepzjaay Kpo3 KacHa [o.qy, r4MaJraBeoMa Ayrla Br{jeK no 6ponvano r,r crapnje )KeJbesHo go6a. Hapaeuo BjepoBarHo je 6uta Bvrne fiyra o6naenaua jep joj je no,qHraqa 6r.fia sehul{ gr.rjenou Ha npl4recaHoM KaMeHy r<t4Brly Kolr4 ce oA Ayre yrroTpe,) OBaJ roKarxrer Joru HrcMo peKorHoc[hpann. I4H.bopMaur{ly o rLeMy AyryjeMo npo6. n. BvKo8,4hv, Ha {eMv Mv

92

A. Lupna

npuJtoz 3a peroAcrpgKrtujA

H.tjpaHuje nosujecru

6e samagro. flo xonQl.rrypaqxjr repeHa l$oj je xao naHAaH na jyroracrovuolr rpajy Morao crajarr jour je,uau o6jexr KojLr je raKo, nonyr Apyre Kyre, Qranrnpao jytKHIa A,,Io rpaAl'lHe. Cjenepuzgvo rpaAuFlc BpBII nperxr,Icropr'ljCKI4M mareplrja;rou na oegje BaJba ctrKepaMr{rrKrrM ryr{parrr no"ro>xaj rpaBHor HaceJ6a.OBaj je [raro. r,r.nn cjeeepnn Kpyr, Helxro Brrxrl4 oA jy)Knrrjer, atu u npocrpauzjlr. Behr,t gzo n.naroa JtaraHorra,qanpeMa ,rcroqHoj crpaHv. y jc.uHoj oc.jeqeHr{qa,prMcKr cpe6pHr soB.{t{h '43 1. croJEeha ( oHqrru3 1985. ro4rane ua Hajeuureu je 4niery np\4je raue epe, aBepc r4 peBepc. (CHrrMrro AreKcaHAap AypMaH) rpaAhHe orKonaH .qr,ro, ToqHr,rje ,qBa yr,'ra. jeAHc rreBe!'rr4Ke nperxzcropNjcxe xyhe rpalene cyxo3I{AIroM TexHr4Koiuog nehr,rx KaMeHI4x6Jloxoea. r4rff HerAje y 6Jrt7st7lltt, Te Aa cy )KeJbe3Hr4 r,rHpy6y oBor ArajeJa rpaArlHc roTv vLJIt4IOTOBI4 npOr,l3BO4r,IgOUOUTCUn Ha cjcBcpol.rcro.rHoM US UajIlMa I4HTeH3nBHr4x rparoBa ropema, ruro 6u y: 5nusxwx pyAHr4Ka )KeJ[,e3a. Taxna uaj6;rra:xa Hara3e HabeHe Ha roM jlyAt{rnra )KeJbe3a HaJra3e ce y Tprorcxoj ropra. cnequQrauHe KepaMr4lrKe ujccry roeopr.r,no y flpr.rJror uera;rypurxoj ar- 360r rora cMarpaMo Aa cy Kerrt caMo upey3eJrr4 rr4Buocrr4. Ipa4nua je y uenocpe4uoj oKo,rr4H fi Aorpa4vrrvr nocrojehz cucreu. Ha Ocj evenr.rqra r.ruraJra sehz 6poj t3Bopa. n lpagy Ma KefiTcKr4x HaJra3a. na uax r,r 4euje HaceJr,e v3 trcror nepr{oAa y cery yH.{aHI,r, KeJrrcKe cpe6pge rerpaApaxMe r3B. calro6opMaro cMjeureHo r K y3 yHy (xr,ByH.rapa), florflyHo cKor rr,fira, rxro roBoptl 4a lrn jc oagjc 6rao oAyAapa oA yo6r4.{ajeHe cJrr4KerpaAr,lHcKr,lx Ha- BDKaH rryHKT. Taxo je ocoBr4Ha Cerecrr,tna BpeMeHa, ceJr,a ToIa Hrz.ruM sauIrl4heHo, ocr{M Ocjesenraqa gpx<a"ra eehr.r gno npogyxqr,rje >xenoBpeMeHo BoAoM, HaJta3I{ ce Ha raKBy noJlo- :lesa y rlanonr,rj ra. >Kajy Aa je .recro rvror;ro 6zr;r flIaBJEeHo. Jecy Oey aeh yxogauy flpor,t3BoArLy npcy:ranajy .;rr g6ot rora o6jeKTr{ 6rurt rto4ur:aylu Ha KoJby PzMJ6aHJ4 xaga je 35. roAl4He rrp. n. e. Ayrycr nolyT HaceJLa u3 uc'tor BpeMesa y oKoJrr,rqr{ pa3opr4o Cerec'ruxy HaKoH qera je yc,rr,rjegrz.ro Enxaha (Prnav, Ptr6r,tu r,r Jesepr,tre) ocraje ga (]CHlBaILe He3HaTHO yAaJbeHOI HOBOr HaCeJba ce npoejeprz rrcKorraBarleM. Crcu a. 3a apujeme qie"roxynna rpajarla pzruEaHrja je y KacHo 6poa.raxo Ao6a rHTeH3r4B- cKe fipeBJracrr{ y flanoxujr y Ctrc\ttjtr na o6a;rn Hrlje HaceJbeHa,nororoBo npocrop cjcsepno o4 Kyne page BeJrr,rKe paAr,roHr4r{e3a npor43BoArsy Spzacxe rope go Kyne, tta ce MopaMo 3arrr{Tarr{ opy)Kja 3a cjeBepHr4 Ar4o Jrr4Meca. 36or tora ne Hraje fir AorrdHa yHe je4zno l,roryhe KOHTaKT rpe6a uygrrz Hn qr4TaBa rro[JraBa HaJra3a p]4MitoApy.rjc y ro apr.rjeue.Epojnc cy rpa,uxHeHa cxffx uos.{},rha ua Ocjevexuqr, o4 1. go gpyre cjeBepHrM rrpr{crpaHqr4Ma3pzncxe rope: rpaAr,r- rroJroBr4rle 4. cro.n eha, ]mpaBo ,{3 cr4catrKe KoBnraqe. flpexo Ocje.renzqe r,rge najxpahz xonueHa EyAr{M y Ma.noru lpaqy, Bemrr fpagaq, HI4 nyr oA Yne :a Cucax, na jc ou ocrao oA y Maprlcronuhr,rva ua cBe AaJbe Ao I,pa,qr4Ha crparerrrKora gHa.{aja qaK 14 oHAa KaA cy pr4MrpaAr4Hey cc.ny K.nrnau rsa xoje ce Inr{poKo cKr4 MeraJryp3r4 nocerHyJrr4 ga fi,y6],rjcK,,rM pyAorBapa fiyr npeua Canr.r r,r flanoncxoj nzsujr. Hl4ur4Ma z(eJbe3a r4 KaA ce orBapa fiyr p je'rBjepoearno je y oro BprjeMe orBopen flyr npe- HIzM ToKoBr4MaJanpe - Cane - Vse - Cane tt xo 3pzucxe rope xoju je ca cjenepnc crpaue Kyne. Onere ca ,KtlroM cJ4caqKe pagtloHrrqe KorrrpoJrr4paJra rpaArzrray MaroM fpaqy, a c rbe- BeoMa ce trecro cycpehy y pr4McKoM MerarypsraHe jyxcre Ocjevenzqa. Tr4Me ce orBopro rrrKoM rrorouy y Aorrtrurt Janpe.s) Onarez reurxr,r jegan og Hajsua.rajuujl.rx noar.rjecnrx flpaBar,a y oBoM rroroHy Tepertt orreKa aa rpalenuue xojr cy noBe3arr4 Jagpaa c llauouujom. 36or jeguuo cy vor,nv gobra BoAeHr4M rryreM, a Hanltera je r:vKao v oncrao Czcar Kao KJr,yqHo rpar je ornpeMaHo >xe.rrego seh npepafeuo y ujecro y oBoM cyAapy Kyrrrypa. znrme. 3a rerxKe repc{e njepoearuo ura ur,rje HajBjepojarrt{je ynpaBo oBr4Mnyreu y rrr;ralervr 6uJo B xHo xo;rr,rxo he nyro [yroBarr4 Ao C]/tcgo6y y gnopcxz r<paj upognpy Ke;r- Ka, aJrr cBe Apyro MopaJro je snarno xpahuu )KeJbe3HoM 'l'I4. Kao l43y3erHr{ MeraJryp3r4xojz cy ycanpure- nyreM, re go AoJrr,rHoM y3 rroroK )Krponaq, nol,r o6pagou )KeJhe3a ocBoju v. roJreMr4rrpocrop Ocjeuenraqe na AaJr,e npeva Czcry. Pr.rMsxr4 ce Eapone, ocnyrxou Cerecrrzxe, ruulra najsnavajHaJra3r{ Ha Ocj euenuqr rr,rory nahz ]4cKJL)n{rdBo arajer crpareruxor nono:r<aj a y flanourzjr,r, opu- Ha jy)KHoM,qrqjery rpaAr{He rnje je y panr,rjravl jeuTraparra cy ce Ha npor3BoAlr,y x<e,'resa. Oeo BpeMerrrtMa 6r,ro rop. Horaq, ocraaz MeraJrHrl ;raBoAr4 Ha 3aKJbyqaKAa ce y crapr,rjeu >xe;res.) 5. E a c n e p, !,PMcRr,r uerarypurK Hace6e y uou go6y neh pasnraja.nao6paga >KeJbesa r,r TpAolr{F.r Jaupe" ,Inacsr4x seMaJLcKo. My3eja Er{x y CaroBr4xe rsrlMe ylpaBo Ha uolo>r<ajy Cerecrtrxe paieBy, H. c. cB. xxx/xxxl capajeBo 19??, crp. 121-l?1.

93

A. ,4Ap.aav/npuao.

3a pe4ofucrp?ltl+ujA HajpaHuje noeujecru

A. Murlu4oouh./Muove\cKo

lAdoauu,LTe

fialrasu tf BeoMa r(Bart4rerHa KepaMrKa jacHo nraje rcx jc4na o4 rr,r;oxaeyjy Aa Ocj e.reHr4rla nr4qHr4x rpaAlrHa Ha Kojoj ce y pzvcxo 4o6a jour :agp>r<ao xrzeor, aeh cyreprapajy lle:ran qeHHaPOqr{Tl cTaTyc jeAHof oA caTeJrr{TcKr,rx Tapa qBpcro Be3aHr.rxys Cucqlrjy. Haju;ralu nonaq Haleu na Ocjeveur.rqr.rnpvrnaAa rlapy Xonopzjy r.r3 rroqerKa 5. croneha u. e.. a ro je 3acaAa yj eAHo ra HajKacHrajr{HaJra3 BcJrl4r(e Her{cflybene npa3HuHe r,rslrefy Aurraxe lr o6vrr]Hgtx HaJra3atI3 pa3BrajeHorcpegr*,er eujexa. A cpe4rlra BzjeK, c rroqerKoM y xacnou 12. cro.rbehy, 3acryx<yj e noce6Hy [pr4rry. tr4nax, yujecro pe3r4Meana;sa pehx ga je rpagr,tra OcjeveuNrla y ceJry fop{.{Ka roroBo caMa trcrrrlcaJra najsnauajauje crpaHr4rle page rroBr,rianrr Eouzia

Tpe6a, ua Kpajy, HanoMeH'ryrr 14 'ro Aa je oBo rpBr apxeoJrouKr4 TeKcr o 6firo Koj eM Hara3r4rxry y ABopg(oM Kpajy na jc nzcane cznre3e 6e3 r4jeAHe nperxoAHe aHaJrr43e 6z;ro ore)KaHo, TxM BI4[Ie rrro cvo oegje )KeJbeJIrl npeAorll4Tff KOMIIJIeKCIIOCT HaCeJbaBaIla KpO3 pagAo6Jr,a crapNja o4 cJraseucxrrx ceo6a.

Mr4orlescKo iryAoBnure t fopt.rKe. PeKoHcrpyKllttja rraBe npaajKyJre no MepKaropy

.A.nre M .nfinoeNh

Mr{oqEHcKo rryAoBIdIuTE
I[3 CEJIA IOPIIqKE V nponehe 1982. rogzue y arapy ce;ra lopravxa I,r3opaHr4 cy 3y6rt &ocrarra3 paHe xvrBorrlrse ,{3 AaBHXx BpeMeHa L{ AoHrajere y 3aB}r.rajHr4My3ej y EocaEcKotr Honon. 3y6tr cy ,rMaJrr4rpor<yrnu o6;rux qr.rje cy crpaHe Bapr4paJre o4 9 go 14 cm, a HeKr{ cy 6wltt ytmrxlerliw vntt jaxo ounehenr nptJrr4KoM opana, raro Aa cy Ao Kycroca My3eja crr,rrJracaMo rpz 6o;re orryBaHa xovaga, lrelyco6uo ep.no clravna. Evno je ourarJreAHo,,qa ce paAr4 o 3y6uMa nexe eehe rpa6JLtTBu\e rr3 repqnjapne reoJrorrrKe neprroAe, a KaA CMOnPoyrrr{Jr{ cTpyqHy JrnTepaTypy 11 KoH3yJrrr4paJrr4 ce c KoJreraMa zs Xpearcr<or npzpoAocJroBHofvy:eja y 3arpe6y, yrBpArrJrr4cMo, 4a je pujev o rjepoearno jegHunr .,:eunlrtl" upeocTar{r4MaolpoMHor MtorleHcKor r{y,qoBr4[rTa Koje je gocrzsafio 14 30 uerapa gyx<zlle l.r 6zno ,HaopylKaHo" ca oKo upu crmrane raxnrx cjerrma-sy6a y rpr4 peAa, antr cy sy6r,r jenvnw oAoJbeJrr npona.qarr,y, o6supou Aa cy ocrarrr.quje.{oBI4 rlyAoBr.Irxra 6unyt ttexu ulru xpcKaBvt'*aarlr. CafiqHv Harasr{ ,,suajeeux sy6a" (xaKo Hapon rajveurhe Ha3r'tBaoBe @ocu.nue sy6e) no3Harr,r cy y c'rpyvuoj Jrt4reparypr4urnpolr Eepone, a sa riarrr HaJra3 uajeuxxrju cy oHu ,r3 Malapcre, Aycrpzj e n qexoc,noeaqre, a cBr/rcy ge$zur,rpanv xao npaajxy,'ra xoja [pr4naAa rpcru CAR-

3y6r,r npaajKy,'re ra3 lopr{.rKe.

r ro noABpcrr4 CARCHARODON CIIARODON MEGALODON MEGALODON. 3arlr,rIlrlsr,rgo je, ga je no cBoj M rr{tagrcKllrt rrep+opMaHcaMa oBo MopcKo vygoezllrre 6uro 4ocrojax fiaprHep .ryBeHoj Hecr fi3 rrrKorcKor je:epa JIox Hec. IJuuoecxe ajxy.le re epc:c )Kl,rBjerc cy y Haurcu xpajy npnje neAecer MrJI4oHa ro,qr,rHa,KaAa cy oBra flpeAjerr{ 6vrJrtt TrololJbeHr{ flaparerzcom 3aJrr,{BorrrraAail]ber cpelo3cMHor vopa Terrrca, xoje je gonzpalo lo rpMerrKr4x 6pcrona. Y ron reo.nourxou cra4r.,rjy oB,qje je BJraIaJra MeAr,rrepaHcKa KJr,,rMa, IIa ce Fa3BnJra r,r raKBa Q.'ropa z @ayna, a reoJro3r4 cy la r,r Ha3BaJru MeAr4TepaH. OH je norpaj ao ner AO IIIeCT MI4IZOHa IOAI'l'}ja V 3aBpln O IIOHTCKTIM cra,qffjeM, KaAa je Mope oreKJro rrpeMa t4croKy, y UpHomopcKr4 6a3eH, a HaMa cy tla pagJrrrrlr4Tr,rM noKpera, ocraJrrt ;1y6rmaua, g6or rexrolrcxlrx 6es6pojuu ocraqr,r, $ocr,r,rHrl ocrarlr4 MopcKr4x jclKeBa, ny)KcBa. 3Bvje3Ar r,r Ipyrr{x rr.rKoJrrKr4.
>ItI'lBOTl4l+ia.

94

Milan Kruhek

Stari gradovi i feudalni posjedi

nlce. Povijesni Zivot ovog prostora dokumentiran nam

FEUDALNI POSJEDI I UTVRDE DO TURSKIII OSVAJANJA {ajstariji f_eudalnigospodari iz dijih saiuvanih darovnica, kupoprodajnih ugovora i drugih dokumenata mozemoocrtati zemljopisnu i povijesnu siiku dvorskog kraja bili su knezovl VoOjdti

', "a*l#' ) CD, III,

"

35$-361. rsprava s, 16?-1?0.

je

okvirno

aratirana

oko

t200.

M. KruheryStari gradoui i leudalni posiedi

potvrdio kraljevskom isPravom kralj Bela, mjeseca listopada 1265. godine.$) Buduii da nema vrijedne zemlje bez naroda koji na njoj Zivi i koji ju obratluje ovaj spomen posieda Zirovca i Stupnice o6ito ujedno je i prvi spomen istoimenih naselja u dvorskom kraju. fo de nam potvralivati svi daljnji povijesni dokumenti.

su od 120 maraka srebrenog novca.a) Isprava iz l2?8. godine, koja nam govori o prodaji nekog posjeda zvanog Pounj e i otoka zvanog >Vlkon<, posve sigurno nam opisuje metle posjeda na dana5njem dvorskom podrudju.s) U opisu metla ovih posjeda dolazimo do rijeiicc Zirovca u njenom donjem toku gdje je spomenuta i njena pritoka Javornica. To su oiito zemlje izmedu Dvora, Javornja i Divu3e. Dapade, neki 6e povijesni autori prema kasnijim izvorima poistovjetiti upravo topografsko ime Pounje sa Divu5om, gdje je prema popisu crkava godine 1334. bila Zupa i Zupna crkva sv. Stjepana.6) Spomenuti pak otok "Vlkon<, s joF nekim manjim unskim otoiiCima koji su tom posj edu pripadali mogao bi biti unski otok kod dana5nje Struge. Godine 1287. prvi nam se puta spominju i zemlje

'i" \

J*i=

Tlocrt i rekonstrukcija izgleda tvralave Zrin (Weisel,U00). okupili prosttane posjede na lijevoj strani Une, izmetlu Zirovca i Kostajnice, sve do Zrinske gore. Pod tvrdim zrinskim gradom Zivjeli su gradski sluge i kmetovi, a medu njima je bilo i plemenitih, ij. slobodnih ljudi. Dakle, pod feudalnim kastrumom stoji i razvija se i naselje, koje ie veC podetkom 14. stoljeia imati i svoju samostalnu Zupu sa Zupnom crkvom BlaZene Djevice
r) CD, V, s. 34?-348 (, . . .prelali Farcasius el crdgorius in concamblum seu commutationem dicte terre scilicet ln terris heredttarias omn:es Dortiones eorum simonichl et stopnlcha existentes... dicto Rolando bano et dederunt successoribus et suis heredibus herdumque assignarunt . . .() !) CD, V, s. 393-391. B) - CD. vI. s. u0-280 (b . . . terras seu possessiones lpsorum quarum inlerius et terminl mete vocatas, Pouona vocatam, cum alLrs nei non lnsula, wlkom dtsdnguntur, parvls lnsulls ad praedlctes possessrones speclantibus, in tlumine Wen existentibus ..o)

posve razumljivo, Sto naglasava i tel<st ove isprave, da ova dva posjeda medusobno granide i da ih zapravo >jedna meda zatvara l zaokruZuje<.7) Baboniii su u drugoj polovici 13. stoljeCa do5li i u posjed grada Zrina. Ne znamo todno vdj eme kada se to dogodilo, niti naEin kojim su to uspieli ostvariti; kakvom zamjenom, kupnjom ili kraljevskom darovnicom?! Vidimo tek da godine 1295. bar Stjepan II Babonii, sin Stjepana Bana,

cistercita.o) Iz ovih isprava je odito da je grad Zrin vei krajem 13. sioljeia glavni a Cini se i jedini feudalni kastrum ovog podrudja okolo kojeg su Babonidi 96

2Or, 220. n'vocatas cD. vI.

s. 60?, (i... terras eorum Peed et stupnlcha cn alistrtclu de Gora existentes' acl se invicem conterminatas, quas una meta sicut dlxisset amDlret et ocluderet...() 3) CD, VII, s. 198-199. ) cD, vrrr, s. 26-2?.

M. Krul@k/Stari

gradooi i Ieud.alni posiedi

Marije.lo) Potvrtluj e nam to i isprava iz 1319. im nije niti to uspjelo. Drugi dio zemalja koje su im ostale u vlasni5tvu okupili su okolo novog upravnog srediSta, grada Pedlja. No, niti taj dio feudalnog gospodstva Baboniia u dvorskom kraju nije dugo ostao u njihovom posjedu. Godine 1346. knezovi Baboniii prodaju posjede pravom podijelio i potvrdio sam kralj Karlo Ro- Pedalj i Stupnicu Oliveru, Zupanu zolijskom, berto.l1) Jednako je sigurno da je i crkva u Zrimagistru Leustahiju, Dominiku sinu Rolanda i nu, naselju pod gradom djelovala i Zivjela mnogo Ivanu sinu Oliviera od plemena Ratolclova za 200 ranije od spomenutog prvog satuvanog popisa maraka.l3) U ovom kupoprodajnom ugovoru nema iupa Zagrebadke crkve iz 1334. godine. viSe spomena ranijih naselja i posjeda Zftovca, Dakle, prema saduvanim povijesnim dokumen- Jamnice i drugih. Kako su sada prodali i podrudje zmeclu Pedlja, Gore i Stupni.ce, izgleda da su Babonidi iza 1346. godine konadno prestali biti gospodari starih zemalja, posjeda i naselja na podrudju danaSnje dvorske opiine. Uskoro 6e cijelo to podrudje doOi u posjed druge velike feudalne obitelji, obitelji knezova Bribirskih storu. bududih Zrinskih. Godine 1328. u ispravi kojom Ivan BaboniC za- Nemamo dovoljno izvornih podataka koji bi nam laZe viSe svojih posjeda, koji su spadali pod up- do kraja osvijetlili nadin kojim je u posj ed grada ravu grada Zrina, spomenut je, dini se, po prvi Zrina i njegovih zemalja doSao kralj Ljudevit. put i stari grad Pedalj.l2) U toj ispravi pisanoj Kralj je zamijenio neke svoje zemlje sa Zupanom 22. rujna, navedeno je viSe posjeda na prostoru Olivierom za njegove zemlje Pedlja i Stupnice, izmeclu Zrina, Zirovca i Une. Spominjuii u pr- no on ie buduiim gospodarima ovog dijela Povom redu posjed Grabovnicu, isprava kaZe da unja svojom darovnicom predati u posjed grad se taj posjed nalazi izmedu Gore i grada Pedlja. Zrin i Pedalj i sve zemlje koje su od starine Dalje isprava spominje Gornju i Donju Jamnicu, spadale pod ova dva grada. Desilo se to godine jgdnu i drugu Ljubinu, dva posjeda Zirovnice 1347. (Zirovac, Gornji i Donji), zatim posjed Chw, vrlo Buntovni knezovi Bribirski, knez Grgur Subi6 vjeroj atno neke zemlje okolo dana5njeg Culumka, i njegov nedak Juraj IV prihvatili su kraljevsko pa posjed >Zolochonycza<, 5to su odito bile zem- pismo opraBtanja, ali ujedno su morali prihvatiti lje a na njima i neko naselje okolo danaSnje i prijedlog zamjene, kojim kralj Ljudevit od Sodanice. Tu negdje bliZe Uni bile su i zemlje njih traZi grad Ostrovicu kod Skradina a u zam>Pundunlan<< (vjerojatno Podovi), >Grandya<< (Pounje) i >Jarowel<, odito zemlje negdje bliZe i uz Unu. Spomenute su i zemlje >Deusa<, (moZda Divu5e, kao Sto je Jarovel vjerojatno posjed okolo dana5njih Javornja). Dalje isprava nabraja oiito neke posjede i naselja koji su prelazli na desnu stranu Une ili su se pak protezali bliZe prema Kostajnici i Veleini. Na ovoj strani ali izvan dvorskog teritorija je Komogovina sa pet svojih zaselaka, pa posjed >Kenese<, odnosno

M. Kruheklstari

gtddoui i teudalni posiedi

Zringrad (M. A. Weiss, 1729).

Zrina. Ova isprava spominje uz grad Zrin posebno samo posjed Stupnicu. a ne i Pedalj. MoZda i zato da bi kralj ponovo naglasio, kako je taj posjed takoder stekao zamjenom za neke zemlje s magistrom Olivierom. Ova isprava je nedoredena u j ednoj od bitnih odredbi. Ne donosi todan opis meila darovanih posjeda zbog tega ie Zrinski imati mnogo neprilika sa susjedima. u HrvatDospjevii tako knezovi BribirskiJubi6i sku, odnosno Slavoniju i u posjed grada Zrina, od tog se vlemena podnu nazivati prema imenu svoga novog posjeda, knezovima Zrinskim. Ipak, ved na samom podetku, nakon uvodenj a u njihov novi posjed, dolazi do osporavanja njihova vlasnistva na pojedine dijelove Zrinskog vlastelinstva. Tako je na pr. iste godine 1347. ispravom od 21. prosinca, uskraieno pravo Zrinokima na posjed Lisnicu. Iako 6e i taj posjed nalazio u granicama vlastelinstva grada Zrina, bio je davno

prije kraljevske donacije u legalnom posjedu nekog Borka, sina Aleksandrova, pa ga kralj nije niti mogao dati Zrinskima.ls) Zrinski nisu mogli mirno i odmah do6i u posjed svih zemalja grada Zrina. Raniji vlasnici su i dalje svojatali svoje posjede, nisu predavali kralju, pa niti njima, posjedovne spise, kao Sto je bio slucaj sa posjedima Pedlja i Stupnice.r0) Na drugoj strani, neki susjedi presiZu i svojataju pojedine zemlje. To osobito vrijedi za gospodare
r') cD, xI, s. 436-44?. Ban Nikola, dakako u ime kraua. odluElo le, da posied Lesnica pripada Berku, Aleksandrovu sinu, jer Je oduvijek blla u posredu te obitelji, pa posjedom darovnicom za rl1ie mogra postati zrinskim grad zrin. a) Zanirntiva da ledna lsprava tz 1398. godine, Je tinlenica porcza zemljlsnog koja riesava neki spor oko ubilranja spomlnle lzmedu stjepana Baboni6a I Pavla zrinskog, posjed I selo Banya i to i posjed po imenu Dvorch, o6ito negdje na prostoru tzme(lu glada zrina i Novog (bosanskog). CD, xVIu 1S90, str, 3?4. !!) CD, XVI, s. 88; I. Kukuljev\t, Zrlr1 grad, s. 3{-36.

98

gradoui i feud( ni posiedi M. Kr-uhebk,tst.tri

Grad

Gvozdansko 1938. godine.

grada Kostajnice i biv5e gospodare na ovom Prostoru, knezove Blagajske. Godine 1381. Zrinski su u sporu i s topuskom opatijom, zbog posjeda Dych, Chaclta i Passtussa, Oitle zbog zemalja na sieveroistodnom dijelu vlastelinstva grada Zrina.l?) Iste godine, Zdnski vode i dobijaju parnicu protiv Pavla, sina bana Stjepana od Krupe zbog posjeda Zeldnice.l8) Plemiii od Brokunove gore takoder su svojatali neke zemlje na posjedima Pedlja i StuPnice, pa su i s njima knezovi Zrinski vodili sporov. U uspostavljanju todnijih meda na terenu izmedu Zrinskih posjeda i plemiia Brokunove gore navedeni su nam opet neki novi toponimi toga kraja: Grabovnica, selo Slinja, brdo Jezica, potoci Sumec, Hudatin i Suhi Hudatin.le) Sa svojim kostajnidkim feudalnim susjedima Zrinski su 1395. i iduiih godina vodili spor oko nekih Posjeda i zaselaka na istodnoj granici posjeda Srada Zrina, odnosno podrudja koje je i danas na medi izmedu dvorske i kostajnidke opiine. Bili su to posjedi i na njima kmetski zaselci Jarovel, Komogovina, Gergina, Tunja, Veleina, Tavinja i Bezdik.z0) Imali su Zlinski neprilika i zbog Sirih politidkih

koji rjebavaju te probleme, dodatno nam osvjetljavaju povijesnu sliku prostora ovoga kraja. Kada su se napokon dogovorili, Pavao I Zrinski i sin Petar kako ie rijeiiti pitanje upravljanja zrinskim posjedima pa i pitanje buduieg nasljedstva, nadinili su o tom dogovoru 1410. godine pisanu ispravu, koju je izdao Zagrebadki kaptol. Sin Petar dobio je odmah od oca istotne predjele zrinskog posjeda. Neka od tih naselja su danas na podrudju dvorskog kraja: Oraovica (Rehovna), Divuia (Devsa), Zrinseio, pa joi severnije Lovda i druge, dija su se imena do danas izgubila.22) Petar I zrinski dobro je gospodario svojim posjedima u Pounju. Godine 1448. u dokumentu kojim je ugovorio zajednicu medusobnog nasljedstva sa svojim rodakom Jakovom Subiiem, Petar spominje svoja dva grada, Zrin i Pedalj, te sve posjede koji su spadali pod njihovu uPravu.2e) Iz toga se vidi da je Petar drZao u svojoj feudalnoj vlasti ditavo Podrudje danainjeg dvorskog kraja. On je stare mede zrinskog vlastelinstva proSiro i kupnjom nekih zemalja koie su drZali u vlasti plemidi od Brokunove gore. U dokumentu iz 1451. koji utvrdujc tu kupcvinu, spomcnutesu ove zemlje: Hudotin, Slivje, Skrljevo, Zbidnjak, Vrhpolje d Ljeinicu.?a) Odito je to onaj prostor izmealu Gvozdanskog, Pedlja, Stupnice i Goriike, gdje su i dans sela Vrpolje i Udetin.
r) CD, xVI, s, 191-192. t) CD, xrfl, s. 229-n3. 0) cD, xvl, s. 396-398. 4UHU. s) I. Kukuljevi6, Grad zrin, s.3?. !) I. I<ukurjevt6, lsto dielo, s. 40. !)I. Kuku1Jev16, i6to djelo, s. 4G-41. a) Isto dlelo, s. 4H4. u) Isto djelo, s. 44.

Zrina, dapade - kralj Vladislav Napuljski, Sigismundov protivnik, posebnom darovnicom od 15. rujna 1406. daruje grad Zrin s posjedom svojem vojvodi Hrvoju.2l) Dakako, da je takava darormica ostala samo slovo na papiru. Zrinski su se znali obraniti i od ovakvih napada. Bilo je i nutarnjih nesuglasica u samoi obitelji Zrinskih oko nasljednih pitanja. Takvi dokumenti

99

M. Kruheklstati

gradoui i teudalni posjedi

Gvozdansko, tlocrt

grada, 1806.

ZaokruZivSi tako sjeverne metle svojeg posjeda, Zrinski ie upravo na tom podrudju izgraditi dva nova feudalna grada, ka5tel u Gvozdanskom i ka5tel u Gori. Ka5tel Gvozdansko nastao ie odito u vezi s otkrivanjem i iskoriStavanjem rudnog bogatstva toga kraja. MoZda je to bilo i razlog zbog kojeg Zrinski kupuju dijelove posjeda u tom podrudju

od plemiia iz Brokunove gore. Vjeroj atno je da su Zrinski, upravo vjerujuCi u moguinost pronalaska rudnog bogatstva zatraZili od kralja Matije Korvina dozvolu da to rudno blago mogu slobodno iskoriStavati. Takvu dozvolu dobiva Petar II Zrinski kraljevskom poveljom izdanom u Budimu, 3. oZujka 1463. goil,ine. Ta povelj a donosi im uobidajene povlastice, pravo istraZivanja,

100

M. Kt-uhek/Stari

gradoui i. letd.alni

posjcdi

iskori5tavanja i uZivanja prihoda koje de im donijeti prerada pronadenih ruda na njihovim posjedima; uz posebnu povlasticu, da niti kralju neie biti duZni od tih prihoda plaiati kraljevski rudarski porez.25) Gradnj a kaitela u Gvozdanskom odito je pala u vrijeme pripremnih poslova neophodnih za buduie istkori5tavanje rudnog btraga okoiice Gvozdanskog. Pada dakle u vrijeme izmedu 1463, godine i 1488. godine.?6) Te nam je godine kaStel u Gvozdanskom spomenut kao veC postojeie srediste manj eg zemlji6nog posjeda nekih sela uokolo kaitela i gvozdanskih rudnika. Kaitel je bio nuZan preduvjet ne samo zbog zaitite sigurnijeg rudarenja, vei je bio i neophodno sjedi5te i sredi5te te nove grane privredivanja u Zrinskom Pounju. Taj kaStel ie postati novo feudalno sjediSte Zrinske vlasti u ovorn kraju, mj esto prerade srebrene rudaie, i mj esto uprave i komisijskog nadzora cijelog procesa rudarerrj a i eksploatacije srebrenih rudnika gvozdanskog kraja mjesto kovanj a srebrenog novca Nikole Zrinskog. Postanak novog kaStela u Gori imao je sasvim druge povijesne razloge i nastaje u sasvim drugim okolnostima. Povod odluci da bi u Gori trebalo sagraditi novi kaBtel, bila je dioba posjeda izmedu Petra II i njegova sina Pavla 7II Zinskog. Petar II Zrinski poslije smrti svoje prve Zene Sofij e oZenio se Dod starost kderkom Juria Blagajskoga, Jelenom, s dime se ba3 nije slagao njegov sin Pavao III Zrinski. Vjerojatno je to bio i povod sklapanju ugovora o nasljedstvu i odretlivanju Sto 6e prema tom ugovoru mo6i naslijediti Petrova Zena. Da bi se izbjegla mogu6nost njenog zahtjeva za nasljednim vlasni5tvom na grad Zrin ili druge gradove i posjede, Petar II se u Zenidbenom ugovoru obavezao da Ce za svoju Zenu, Jelenu Blagajsku, sagraditi u Brokunovoj gori novi kaStel gdje Ce ona moCi mirno Zivjeti po njegovoj smrti, ako on umre prije nje.s?) Taj je ka5tel dakle nastao negdje oko 1486/88. godine, kada su se rjeBavali ovi sporovi i pitanja nasljedstva, odnosno kada je izmealu Petra II i njegova sina Pavla III bio sklopljen ugovor o diobi Zrinskih posjeda u Pounju, i utvralen nadin kako ie te posjede naslijetlivati njihovo potomstvo, odnosno njihove supruge, ako koji od

milanski grad. Nisu sve ovo bili feudalni kastrumi ili ka3teli, niti pak znaiajnija arh,itektonska zdanja, vei prije svega feudalna upravna sredi5ta zemalja i sela koja su spadala pod njihovu feudalnu upravu. Uz stare kastrume u Zrinu i PedIju u to su doba vj eroj atno bili vei podignuti novi ka5teli u Gvozdanskom. Leinici.. Jamnici i Dobroj Njivi. U ostalim srediStima su bili takotler sagraiteni neki gospodarski objekti. Posebno su nabrojena sela i zemlje koje su spadale pod upravu svakog od ovih upravnih sredi5ta. Pod grad Zrin su spadala ova sela i zemlje: oba sela Zrin, Lovda selo, Jamomet, Tisovac, Dolinovac, Devia (Divu5a), Grabrovnica Gornja i Donj a, Pred, Glogovac, Zapolj e Malo, Jaroval Dolac, Skriljevo, Brokunova gora i Novoselo (ili Sombatovac Subotica). Pod Pedalj grad spadala su sela i zemlje: Novo Brdo, Novi Trg, Sliven, Jurmanova sela, Hudetin, Brizje, Vrhpolje, Komarnica Donja, Stupnica i Uberkovic. Kaitelu u Gvozdanskom su pripadala samo tri sela: Gvozdna, Pokrajac i Knese. Pod Stupnicu su spadala dva sela: Stupnica Gornja i Pivogrid. Pod Zavr5ki grad (izvan dvorskog kraja, sjeveroistodno od Kostajnice) spadalo je takotler vise posjeda i sela. Pod ka5tel Dobru Njivu spadala su ova sela: Semidrag, Zavr5je, Volinja, Dobranjiva Gornja i Donja, obje Olehovice, Dravska, Silin, Bistinovec, Bakdii, Grgurovo selo Gornje i Donje, Impridica i Pounje. Pod Le5nicu su spadala ova sela i posjedi: Lesnica, Zairetje, Vukova sela, Javornik, Strganj, Trtenica i Jakob. Pod Jamniiki kaStel spadala su ova sela i posjedi: BarbiC, Zeltenica i Trnovac. Pod upravu Podmilanskog grada spadala su ova tri sela: Podmilansko, Heiiselo i GnjiBtice.zs) Dakle, na kraju 15. stoljeda cijeli je prostor danaSnje dvorske opiine bio u posjedu knezova Zrinskih. Bio je to dobro naseljen i organiziran kraj. PodruEje je bilo podijeljeno prema upravnim feudalnim sjedi5tima na manje gospodarsko-upravne opiine. Obzirom na crkvenu jurisdikciju na tom su prostoru postojale vei neke niih nriia rrmra stare Zupe poznate iz prvog popisa godine 1334. Za stvaranje joi potpunije povijesne slike ovog Tijekom vremena osnovane su i neke nove, kako prostora vazna nam je jos jedna isprava iz 1488. nam to wjedoEi popis Zupa iz 1501. godine. godine. Ona nam govori o zalogu velikog dijela Jedan od znadajnijih dogadaja za povijest crkveposjeda kojim je gospodario Pavao III Zrinski. ne organizacije na ovom podrudju desio se Pavao je te posjede zaloZio Bartulu Berialaviiu, godine 1504. kada je Nikola III na Zrinskom prioru Vranskomu i knezu dubidkomu za veliku polju osnovao i podigao novi franjevatki samosvotu novaca u iznosu od 25.000 forinti. U tom dokumentu, koji je izdao pozeski kaptol, 6) E. Laszowski, Rudarstvo u grvatskoj, l, Zagreb, nabrojeni su ovi gradovi Pavla Zrinskoga: Zrin, 1942, s. 60. ) E. Laszovskl, Ervatske povtesne graaledlre, ], s, r25. Pedalj, Gvozdansko, Stupnica, Rastusa, Zavrski, { ' ? )r . K u k u l J e v i e , clt. djelo, 3. 4H0. Semigrad, Dobra Njiva, Jamnica, LeSnica i Pod- r) Isto djelo, s. 50-tl. 101

M, Kruheklstori

grodoti i teudalni posiedi

Pedaljgrad,

tlocrt,

1806.

stan. prema jednom izvorniku bio je to samostan posveien sv. Katarini, a po drugom je to bio samostan sv. Franje u Zrinu.20) Na drugoj strani, to je vrijeme u koj em srednjovjekovni uspon kneZevske vlasti Zrinskih u Pounju te razvoj gosPodarskog i duhovnog naPretka na dvorskom Podrudiu podinje opadati. To je

osvojili, Zrinski su deffuftivno i zauvijek napustili svoju oCevinu u Polrnju'

s. 203-20,{). I. I< u k u 1i e v i 6,

Zrln

grad,

s. 53.

Krbavskom polju, 1493' godine.so) Knezovi Zrinski ostat Ce u obrani svojih posjeda u Pounju jo3 vise od PoIa stoljeia, da bi potom obrambLne zadatke preuzimala na sebe krajiSka granidna obrana. Ipak, tek poslije propasti Zrina i Gvozdanskog, kada su i te dvije utvrde Turci

s. 28). slI. KukulJevi6,

zrin

gred, s. 52.

102

M. Kruhek/Stai

gradoti

i Ieud.alni posjedi

dozvole, a kada je kralj traZio da Novi vrati i preda Ivanu Banfyju, Nikola je oruZjem ustao na obranu svojih interesa. Dapade, da bi lak5e branio Novi, sagradio je u blizini i joi neku manju utvrdu za svoju vojsku.80) Nikola je ostao Nesigurnost u ovom dij el'u Pounja zbog turskih upada preko Une podela se osjeiati odmah poslije gospodarem Novoga usprkos kraljevim prijetnjapada bosanskog kraljevstva 1463. godine. Nasto- ma i naredbama, pa i kaznama. No kako je janje kralja Matije Korvina da zaustavi T\:rke i Novi .bio sve vise na udaru Turaka, a Nikola na hrvatskim granicama nije imalo trajnij eg se moZda i nije osjedao ba5 sigurnim posjedniuspjeha. VeC u to doba, kada je kralj Matij a kom ovog utvrdenog grada, godine 1524. sklopio je s nadvojvodom Ferdinandom ugovor o predaji viSe zabavlje,n ratotrn u njemadkim zernljama, Zrinski su morali sami misliti na obranu svojih Novoga i druge svoje utvrde na Uni, Dobre Njiporsjeda u Pormju. Godfure 7472. Petar lI Zfinve, iskljudivo zbog obrane, pod odretlenim uvjeski, svjestan opasnmti i nemoii da se sam su- tima i na odrealeno vrijeme.eT) Nadvojvoda Ferpmtstavlj a turskirn navalama, traii pomoi od dinand je zapravo jedini koji je koliko-toliko pape i Venecije.sl Zbog turske qrasnosti Zrirxki pomagao Nikoli Zrinskome Lr obrani njegovih su s izmirili 'sa svojim susjedima knezovima utvrda i posjeda u Pounju. Davao mu je novElagaj skima. Godine 11475. sklapaju s nji.ma danu pomod, a prije svega pomoi u oruzju i muugovor o meclusobnom prij a,te1j stviu kako bi se niciji. Npr. mjeseca lipnja, iste te 1524, po rnogli lak5e odupirati turskiru napadima.sz) Urliechu Leisseru Salje Nikoli pu5ke i barut, ali i posebno poslanstvo koje ie ispitati ne sarno je Upravo te iste godine provalio Ahmet-paia preko Une i oplj adkao cijeli taj kraj od Une probleme obrane na Uni, vei i odnos Nikole Zrinskoga prcma bosanskim Turcima.ss) sve do grada Zrina. Pri povratku opet Turci poku5avaju osvojiti i Zrin, ali ih tu dodeka Nikola III Zrinski vodio je zaista politiku obrane Petar II Zrinski i teiko porazi.88) svoj ih interesa u svojem dijelu Pounja na vi5e nadina. S jedne je strane odludno odbijao turske je Cini se da i Petra II i njegova sina Pavla III stigla ista sudbina na Krbavskom polju, 1493. nasrtaje na bojnom polju. S druge je strane Metlu poginulima u vojsci bana Derendina bila s Turcima preko Une, nastojao odrZavati dobrosu se i ova dva hrvatska velika3a, koja se kasnije susjedske odnose, a s treie je strane poku6avao, nigdje viSe ne spominju. Zrinskim posjedima osjeiajuii moguinost, da de jednog dana ipak upravlj a ubudude Pavlov brat Nikola III. On, Turci prijeci Unu i osvojiti njegove pounske opet, 1509. godine, najviSe zbog turske opasnosti, posjede, osigurati svoje interese stjecanjem i zasklapa ugovor prijateljstva i nasljedstva s Iva- mjenom tih posjeda za posjede u sigurnijim, nom Torkvatom Karlovidem. U tom usovoru sj evernijim krajevima Hrvatske ili Ugarske. Upravo je zbog toga vodio pregovore i s kraljem ponovo su nabrojeni Zrinski gradovi i fosjcdi u Pounju: Zrin, Pedalj, Brodski (Novi Novi), Jamnica, Gvozdansko, Kastel, Prekovriac, LeiniI) Isto djelo. s. 46. {) Isto dielo, s. 4?. ca i PastuSa.&) rr) Isto djelo, s. 4?. Nikola III Zrinski od mladosti ratuje s Turcima e) Isto diero, s. 54. U tom ugovoru su prvl puta spomcnuti gradovl u Pounju. Tu se spominje gmd neki Zrinskl za svoju odevinu u Pounju. Sudjeluje u bici kod )Brodski(, Sto je oaito Erod na Unl, utvrda koju su zdnski sagradiu na llJevo, oball Une, kod vet ranij Dubice, gdje je ban Petar Berisavljevii potukao postojeeeg p.ilelaza. poznatije To lokaclta utvde Je Turke i privremeno zadrZao njihovo napredovaubuduee pod imenom Novl Novi. Spomenut je i neki ,Kastel(, Sto se mozda odnosl na novi kastel podignut nje u osvajanju Pounja. Godine 1517. upravo na Unl, kastel Dobru Tu su jos dvije Nilvu. nove prevr3ac i utvrde, danas izvan podrucja dvorskog kraja: u gradu Zrinu Nikola s banom Petrom Berislaviiem i njegovim rodakom Franjom Beri- ! 5 )I . I t u k u l l e v r 6 , zlln grad, s. 55. Isto djelo. s. 55. TaJ Novi, zbog kojeg Je Nlkola Zrlnskl slavidem dogovara i utvrduj e nadin kako posta- n) doSao u sukob s kraljem Ljudevitom II, bio je vrlo grad, nova utvrda, koju viti Sto dvr5iu i stalnu obranu pograniinih kravjerojatno ve6 onaj novt tvdi je Nikola podigao na lljevoj obali Une, a koju A. MlIijeva prema turskoj Bosni.85) nov16 locira u svoJoj topograflii toga prostora kao Novi na Crangi, Novl Brodski, Novi Novi. A. Milinovic, cit. Hrvatski su velikaii na pogranidnom prostoru, djelo, s. 2{, I karta lokaltteta, s.26 C,. Mozda krali tu je utvrdu oduztma zrinskome, bila sagr.adena bez pogotovo u Pounju Zrinski, bili prisiljeni traZiti ier kraljeve dozvole, Sto Je bilo protlvno onovremenom teupomod na sve strane; od papa, Venecije, njemaddalnom pravu, Nue jsno koia ie to nova ulvrds; mozda kastel Lisnica na unskom otoku. L Banly nlkada i nije kog cara Maksimilijana, pa uskoro i od naddosao u posjed Zrlnskog Novoga, ve6 le i to bila samo jedna od mnogih vojvode Habzbur5koga Ferdinanda. Od svoga, slianih darovnica na paplru. I, s. 2---4. Nikola Zrinskl ?,ove svoju utvrdu na I SIIKR, ugarsko-hrvatskoga kralj a Ljudevita II, dobivali ,Dobraniwa( Unl )Newhaus slue Newgrad(. Druga utvda je znalalna, jer zrlnski manje nadvojvodom u utanas su premalo pomoii. Dapade, godine 1522/23. Nigovorl 6enom ugovoru uglsvnom o razlozima i uvjetima utvrde Novi. kola Zrinski je doSaos kraljem u otvoreni sukob s) predaje lalJe Ntkori ZdnMEII, D. kni. 31, s. 348-350. Feldlrrsnd (weyxlbelga, Xatzlanera i Leyskome posebno poslanstvo zbog utvrde Novi na Uni. Izgleda da je on taj sela) koje treba lspltati te njegove pogranlane odnose s grad i naselje sam podigao moZda i bez kralj eve Turcima, Isti izvor. s. 352-353. Stari zrinski gradovi i utvrde dvorskog kraja u doba turskih ratova i kraji5ke obrane u 16. i 17. stoljedu

103

M. Kruheklstati

gradoui i leudahli posjedi

Ljudevitom o zamjeni svoga posjeda, grada i rudnika u gvozdanskom kraju za neke sigurnije posj ede u Ugarskoj. Kako su se ti pregovori s kralj em Ljudevitom odvi5e otezali a bez pravog rezultata, ponudio je zamjenu i nadvojvodi Ferdinandu, traieei za Gvozdansko i njegove rudnike posjed pazinski i gradove Pazin i Kastav u Istri.se) Do ostvarenja takve zamjene ipak nije doIlo, pa ie Gvozdansko ostati u posj edu Zrinskih sve dok ga Turci 1578. godine nisu konaino osvojili. Poraz na Mohadkom polju 1526. godine platio je Zivotom jo5 jedan Zrinski, Mihajlo. Nikola ie sada biti prisiljen, zbog dogadaja nakon ovog poraza, jo5 vise voditi svoju samostalnu obrambenu politiku na Uni. Hrvatska 6e dobiti dva kralja, nadvojvodu Ferdinanda i Ivana Zapolju, ali ni od jednoga neie biti prave obrambene politike niti pomoii u obrani hrvatskih krajeva protiv Turaka. Zato je Nikola Zrinski 1530. godine sklopio s Turcima u svoje ime svojevrstan ugovor o primirju prema kojem. je uz placanje danka osigurao s 'lhrcima mirno susjedstvo. Nikola tim nije izdao interese obrane zemlje, kako su ga optuZivali. Dapade, traZio je i pomoi i iznosio nove prijedloge kako bi tu obranu trebalo organizirati, da bi se Turci mogli zaustaviti na granidnoj fronti toka rijeke Une.ao) Godine 1534. umro je Nikola III Zrinski, veliki ratnik, ali i sposoban strateg i politidar. Iste godine njegova udovica Jelena sa sinovima Nikolom IV i Ivanom, zaioZila je grad Pedalj i Gvozdansko s rudnicima Akaciiu Schrottu i Leonardu Gruberu za iznos od'?.600 forinti, ali samo dotle, dok A. Schrott i L. Gruber iz gvozdanskih rudnika ne namire sebi utvrdeni iznos ovoga najma.tl) Po smrti Nikole III Zrinskog promijenila se i taktika obrane Pounja. Njegovi sinovi otkazuju Turcima danak dobrosusjedskih odnosa. Napadaju dapade Turke preko Une u Bosni. Godine 1535. Hrvatski se sabor odrZan u Topuskom zauzeo takoder za intercse Zrinskih, braneii nj ihovo pravo na nasljedstvo pokojnog bana Ivana Karloviia, u prvom redu zato, sto su prihodi od tih posjeda mogli Zrinskima biti jedina sigurna pomoi za obranu njihovih utvrda na unskoj granici.a2) Pravi rat za Zrinsko Pounje podinje tek godine 1538. nakon Sto je Nikola Zrinski dao u Kostajnici umodti Ivana Katzianera, koji je s Turcima vodio tajne pregovore protiv aktivne obrambene politike koju je vodio Nikola IV Zrinski. Te godine Turci su osvojili Dubicu koja de postati uporisnom todkom za napade na Zrinsko Pounje. Turski upadi preko Une, do grada Zrina i dalje prema Pokuplju i sj evernim krajevima Hrvatske, postali su sve udestaliji. Godine 1540- Nikola Zrinski pide kralju Ferdinandu i kralj ici Ani

kako su Turci opustoSili njihove zemlj e u Pounju i nastoje na svaki nadin osvojiti i nj ihove tvrde gradove, osobito Zrin, Pedalj i Gvozdansko. Nikola nagla5ava kralju: >Ovi moji gradovi... oni su kao ispruZeni Stit hrvatskog kralj evstva na ovoj granici, u njima su granidne straZe a tu su i moji rudnici (u Gvozdanskom) srebra i olova, koje bi Turci posebno rado prigrabili... Zaklinjem stoga va5u milost da se obazre na opasnost za cijelo kraljevstvo i na posljedice koje bi mogle nastati, ako propadnu moji gradovi na ovoj granici . . . Mi 6mo sve svoje blago potro5ili i zaista vi5e ne moZemo braniti samo ni jedan od naiih gradova. . . Molimo da bi te gradove, koji su izlozeni direktnom napadu neprijatelja opskrbitri barutom, puikama i drugim potrebnim ratnim materijalom... <43) Iste godine Nikola Zrinski piSe i zemaljskom kapetanu Nikoli JuriSiiu, koj emu je kralj Ferdinand povjerio posebnu brigu za obranu utvralenih gradova na Uni, kako su Turci porobili njegova sela i rudnike u Gvozdanskom. Napadali su i na utvrdene gradove Zrin, Pedalj i Gvozdansko, koje nisu mogli osvojiti. >Svi su na5i posjedi porobljeni, sva su postrojenja u rudnicima uniStena. . . <, pi5e Nikola Zrinski.aa) Izmetlu mnogih drugih vijesti o ratu za Zrinsko Pounje, spominjemo jos samo pismo koje je 14. ozujka 1540. god. o tim zbivanjima uputio kapetan kralj evine lvan Ungnad Stajerskim staleZima. On takotler potvrduje da Turci neprestano pljadkaju i pale sela i zemlje, odvode ljude u ropstvo, dine sve da uniste Zrinske u Pounju. Spremaju se odludno da osvoje i njihove tvrde gradove. Zbog toga je on odredio straZe koje ie straZariti na pogodnim mjestima i naj avlj ivati dolazak turskih deta, kako bi se bijedan narod mogao bar bijegom spasavati, a branitelji na
s) E. Laszowski, Ervatske povresne gradevide, I, s. 125 r.) I. W, Valvasor, Dle Ehre des gerzogthums Kraln, nudoltswerth, 18?7-18?9, Band Iv, s. 431---436.Jdno od pitania na koje Je Nikola morao odgovoriti ovom poslanstvu iz Ljubuane odnostlo se i na Novi na l'nl. Tu prijelaz preko gdje se blo najboui, narpoeodnrji Une, ie preko voale moglo prevesti sav pot?eban ratni materiial za eventualnu ekspediciju na bosanske Turke, na nilhovu utvrdu Kamengrad, No, trcbalo ie taj ,brod" preko Une planovt su Stititi i artiljerijskom obranom. Ovi Nikolint ostali samo teoretsko razmatranje ratne situacije u Pounju. :re6ko Je bilo organizirati obranu na t'ni, a pogotovo veeu ofanzivnu latnu ekspediciju preko Une. {r)I. Kukuljevi6, zrin gmd, s. 60. c) Sabor se zaltzima za to da kralj potvdi nasljedstvo posjeda koje su Zrinski stekli po ugovoru o nasuedstvu s pokojnim knezom i banom Ivanom Karlovleem Krbavskim, da bl ti posjedi mogll biti lzvorom prihoda za obranu njihovth utvrda u Pounlu. Ako to krall ne kant uainiti, neka onda preuzme na sebe obranu Zrinskih utvrda u Pounju, kao Sto je uzeo u obranu Biha6 i Ripat. (HSS, I. s. 33H38) eini se da je zbog obrane Pounja bio oddan i nekakav sastanak hrvatskog plemstva 1538, godine u Gvozdanskom gradu. Na tom le Saboru iznesena nedavna lzlava,grofa Zrinskog u Krupi, da 6e jednostavno napustiti obranu svojih utvrda na IJni, ako ne bude pomo6i od k"arja. (HSS. rr. s. 181-r8D. rs) HS, 1I, s. 465-466. !) Hs, II, s. 483--484.

104

M. Kr-uheklstari

gradoui i teud,alni posjedi

i
I
i

I I

obranu pripremiti.as) Na sve ovo kraljevsko Dvorcko vijeie je mjeseca listopada 1540. j avilo Zrinskima, da ie im u ime obrane kralj Ferdinand dati 1000 dukata za uzdrZavanje vojnih posada u njihovim utvrdama na Uni i jo! 2000 dukata za uzdrZavanje konjinika, koji de braniti njihove posjede i narod na tom pogranidnom podrudju.ao) Uz neSto izdasniju pomoi kralja Ferdinanda i jos uvijek nekakve prihode gvozdanskih rudnika, Zrinski su uspijevali braniti svoje gradove i posjede u Pounju nekako do sredine 16. stoljeda. Stradalo je u toj borbi mnogo naroda. Brojna kmetska sela na prostoru izmedu Une, Zrina, Gvozdanskog, Pedlja i Zirovca su bila uni5tena. Narod je odveden u ropstvo ili je izbjegao u sj evernije kraj eve Hrvatske. Zrinski su od tih posjeda imali sve manje koristi. S druge strane su stekli posjede u sjevernim krajevima Hrvatske, prije svega Meclumurje, a potom i posjede Stjepana Frankopana Ozaljskog (Gorski kotar, Primorje, Ozalj . . .) pa su imali sve manje interesa da se bore za obranu svoj ih gradova na Uni. Zbog toga ih prepu5taju kraji5koj granidnoj obrani. Zrinsko je Pounj e bilo konadno osuileno na prcpast poslije pada Kostajnice i Novoga u turske ruke 1556. godine. Badava se sada zabrinuo za obranu granice na Uni i sam kralj Ferdinand.aT) Obrana drugih Zrinskih utvrda na Uni i u Pounju, za Li5nice, Dobre Njive, a osobito za Zrinj, Pedalj i Gvozdansko sada je mnogo teZa. O obrani ovih utvrda vi5e se sada brine i Hrvatski sabor. Ban Petar Erdddv pi5e iz ratnog tabora kod Zirovca Ivanu Leni<oviiu o obrani Li5nice i o tome kako su Turci kod te utvrde podigli nekakvu svoju, kako bi je lak5e osvojili. Narod je u tom kraju, ono ito ga je preostalo, tako bijedan da se od njega nema sto dobiti ni uzeti, >a mi da prodamo sve svoie. ne bismo mogli sami obriniti ocl bosanstiiti Turaka Zrin, Li3nicu i Prevriac<<.aE) No uskoro, godine 1558. Turci su osvojili i Li5nicuae), pa su im sada biii otvoreni svi putevi i dolinom Zirovca prerna sjevernijim predjelima Zrinske gore. Iz izvjestaja L LenkoviCa god. 1563. vi.di se da je obrana na Uni bila izgublj ena. Utvrde na Uni su Turci redom osvojili. Grad Pedalj su napali i dijelom poruiili Turci vei 1558. godine. Narod uokolo Pedlj a se razbjeZao. Nema vise koristi ni od zemlje koja je zapu5tena. Godine 1563. sama kraji5ka posada je definitivno poru5ila zidine grada Pedlja, popalila grad, da ne bi bio od koristi Turcima. Napu3tena je svaka obrana i na Gori. Cudno je da je I. Lenkovii Eak i za Gvozdansko predlagao napu3tanje obrane i ru5enje ovog dobro gradenog ka5tela. Kaitel u Jamnici takocler je te 1563. godine, mjeseca rujna, kraji5ki zapovjednik poru5io. Lenkovii je predlagao napu5tanje obrane dak i grada Zrina. Istog

mjeseca rujna 1563. porusena je i nekakva utvrda kraji5ke obrane u Zirovcu.so) Lenkovi6 je zapravo predlagao potpuno napuitanje obrane s ove strane Zrinske gore i prebacivanje obrambene granice na drugu stranu, na utvrde u Pokuplju. S tim se nikako nije slozio Hrvatski sabor, pa ie samo zahvaljujuci olporu Hrvatskog sabora borba za Pounje i podrudje Zrinske gore biti nastavljena sve do velike turske ofanzive 157?78. godine. Grad Pedalj bio je takotler poruien i napu5ten 1563. godine. Postojali su tek neki teoretski planovi njegove obnove. No, to nisu nadinili nasi kraji5nici vei Turci, popraviv5i donekle dio grada u koji su postavili svoje straZe.5l) Pedalj 6e tako sve do oslobodenja 1637. godine ostati u turskoj vraslr. Grad Zrin su Turci napadali mnogo puta. Vei 1540. odbio je opsadu grada Nikola IV Zrinski.s2) Za Zrin se osobito zauzimao Hrvatski sabor. Na saboru u Stenidnjaku, odrZanom 17. srpnja, gdje je hrvatsko plemstvo odbilo prijedloge I. Lenkoviia i stav kralja Ferdinanda da bi iz strate5kih razloga trebalo neke utvrde poru5iti i napusti njihovu obramu, za Znn i druge zrinske utvrde u Pounju Sabor nagla5ava da ih ne treba poruSiti i napusti.ti, vei preporuduje kralju da se o nadinu nj ihove obrane dogovori s njihovim vlasnikom, Nikolom Zrinskim.ss) Zbog toga vj eroj atno taj Sabor ne donosi nikakvih posebnih odluka o popravljanju utvrda u Pounju i na Zrinskoj gori. Zbog takvog pak stava Sabora pitanje daljnje sudbine Zrinskih utvrda u Pounju preuzima na sebe Ivan Lenkovii, Sto je znadilo da je sve te utvrde trebalo porusiti i definitivno napustiti nj ihovu obranu.sa) U izvjeltaju posebne Ferdinandove komisije koja je obilazila granidne utvrde 1563. godine, opiirnije se govori samo o Gvozdanskom gradu. Ta komisija utvrduje da je Gvozdansko u dobrom obrambenom slanJu. ot)ra[loenom stanju. Trebalo gradu poprapopralleDalo bi D1 u gradu je na viti samo neke dijelove kroviSta. Cak je na putu koji je vodio od Novoga prerna GvozdanpoloZaiu. bila podignuta podisnuta neka skom, na zgodnom poloZaju, manja utvrda, vjerojatno dardak, u kojem se

n) sItKR, Ir. s. l8?. :) l. Kukuljevl6, Grad zrin, s. 65. i) HSS, III, s. 22. Sabor opet naglalava zrina krali trebao preuzefl na sebe. 5i) IISS, I, s. t7-28.

da

bi

obranu

.T UJ