Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Odsjek za arheologiju Bronano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistone Europe + Arheologija bronanog

doba I Mentor: Janja Mavrovi, zn. nov.

SEMINARSKI RAD
Monkodonja i gradinska naselja srednjeg bronanog doba u Istri

Darija Dunjko Arheologija, 2.godina ddunjko@ffzg.hr

Zagreb, sijeanj 2013.

Sadraj

Uvod............................................................................................................................................3 Povijest istraivanja..................................................................................................................3 Osnovni podatci.........................................................................................................................4 Izgled gradine............................................................................................................................5 Grobovi i ukopi..........................................................................................................................6 Centralna uloga gradine...........................................................................................................8 Nalazi..........................................................................................................................................8 Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebronanog doba u Istri Gradina na Brijunima i gradina Mordele..............................................................................................9 Zakljuak.................................................................................................................................10 Prilozi.......................................................................................................................................11 Popis priloga............................................................................................................................24 Literatura.................................................................................................................................26

Uvod
Gradinska naselja tipina su naselja za bronano doba Istre. Odlikuje ih njihova fortifikacija i smjetaj na blago uzvienim terenima. Zahvaljujui takvom nainu gradnje mnoga od njih su ostala vrlo dobro ouvana i daju nam mnoge informacije pomou kojih se moe rekonstruirati nain ivota bronanodobne Istre. Najvea koncentracija takvih naselja zabiljeena je na prostoru jugozapadne Istre, odakle potjeu najouvanija i najistraenija naselja takve vrste. U ovom radu konkretno e biti rijei o Monkodonji, najistraenijem gradinskom naselju u Istri, te usporedba s gradinom na Brijunima i gradinom Mordele.

Povijest istraivanja
1903.C. Marchesetti objavio je prvi temeljiti opis gradine koja je osnova svim sljedeim istraivanjima. (Kristina Mihovili [et al.], 2009:9). Iskopavanje gradine Monkodonja zapoinje 1953. godine pod vodstvom arheologa Borisa Baia. Kako nije pronaen radni terenski dnevnik, ne zna se kako je tono samo istraivanje teklo. Ostali su samo sumarni popisi radova koji su se vodili na terenu koji je autor sainio kao godinji izvjetaj podnesen upravi AMI-a1. (Klara Buri-Matijai, 1998:19). Iskopavanje gradine Monkodonja ponovno je pokrenuto 1997.godine i traju do 2008.godine. Ponovno iskopavanje Monkodonje pokrenuto je u suradnji njemakog instituta Institut fr Prhistorische Archologie, Freie Universitt iz Berlina, slovenskog Oddelka za arheologijo Sveuilita u Ljubljani, AMI-a iz Pule i Zaviajnog muzeja Grada Rovinja, i to pod vodstvom dr.sc.Bernharda Hnsela, dr.sc.Bibe Teran, dr.sc.Kristine Mihovili i Damira Matoevia. (Kristina Mihovili [et al.], 2009:3).

AMI Arheoloki muzej Istre

Osnovni podatci
Gradina Monkodonja smjestila se 5 kilometara jugoistono od Rovinja.2 Prema Kristini Mihovili [et al.] (2009:17). gradina Monkodonja smjestila se na kupastom brdu, koje je za potrebe naseljavanja bilo na vrhu zaravnano. Prilikom ravnanja tog vrha, ostalo je mnogo graevinskog materijala koje su tadanji stanovnici iskoristili za izgradnju bedema koji je okruivao samu gradinu te stambene objekte. Time je nastala raslojena povrina naselja koju ine akropola, gornji grad, donji grad i predgrae. Gradina je visinsko naselje i nalazi se na 81 metar nadmorske visine. Iz razliitih izvora doznajemo nekoliko razliitih podataka o dimenzijama samog naselja, to vjerojatno upuuje na razliite naine mjerenja i na razliita mjesta s kojih su uzimane mjere. Prema Kristini Mihovili [et al.] (2009:17) dimenzije gradine su 200x300 metara, dok Klara Buri-Matijai (1998:13) opisuje gradinu da je dimenzija priblino 240x160 metara. Meutim, interesantno je da Klara Buri-Matijai, 9 godina kasnije u knjizi Gradine Istre: povijest prije povijesti (2007, str.502) navodi da su dimenzije gradine 160x200 metara. Prema Klari Buri-Matijai (1998:34) najvie nalaza datirano je u srednje bronano doba, 1600.-1300.g.pr.Kr., odnosno, prema Reineckeu u Br B2 i Br C, dok je prema oviu to datirano u Istra III.3 Kao protourbano naselje, pretpostavlja se da je u doba najvee naseljenosti gradina imala 1000 stanovnika. (Kristina Mihovili [et al.], 2009:30).

2 3

Prilozi 1 i 2. Prilog 3.

Izgled gradine
Sama gradina organizirana je na nain da bude protourbano naselje.4 Monkodonja se, kao i ostale tipine gradine, nalazila na blagom uzvienju i utvrena je sustavom fortifikacija. Gradina je bila utvrena na nain da je bila opasana trima bedemima. Najdulji bedem, onaj vanjski bio je dug gotovo 1 kilometar, otprilike 3 metra irok a isto toliko i visok. Sami bedemi bili su graeni tehnikom suhozida, dakle, bez ikakvih veziva ili spojka na mjestu spajanja kamenih blokova. Vanjski bedem je najdui; meutim onaj najvri i najbolje ouvan opasuje akropolu. U sklopu tih bedema nalazila su se i vrata, o kojima e biti rijei kasnije. Gradina je bila organizirana na nain da je bila podijeljena na 4 djela: akropola, gornji grad, donji grad i predgrae.5 Kako su na akropoli naene velike kue s vie prostorija razliitih dimenzija i kako su iste vrlo bogate nalazima, pretpostavlja se da je akropola Monkodonje bila naseljena elitom. Gornji grad podsjea na terasu oko akropole, ali nasuprot istoj, ovdje su naene manje graevine sa samo jednom ili eventualno dvjema prostorijama, rasporeene kao kue u nizu. (Kristina Mihovili [et al.], 2009:19). Na donjem gradu takoer su naene recentne kamene gomile naredane kao graevine u nizu, dok je predgrae velikim djelom van samih zidina i to su samo ostatci vanjskog naselja. (Kristina Mihovili [et al.], 2009:30). Na vrlo interesantan nain uklopljeni su i graeni i sami ulazi u gradinu. Gradina je imala 2 ulaza; jedan je zapadni, koji je ujedno i glavni ulaz u zidinu, dok je drugi na sjevernoj strani gradine. Pretpostavlja se da je na tako dugom bedemu trebao postojati jo poneki ulaz osim ova dva navedena, meutim u dosadanjim istraivanja nije bilo naznaka slnih konstrukcija. (B. Hnsel [et al.,]2007 2008:83). Htjela bih ovdje jo ukratko opisati zapadna vrata, jer ista su svojevrstan uvod u sljedee poglavlje ovog seminarskog rada ukopi. Zapadna vrata sluila su kao glavni ulaz u gradinu te su bila stalno pregraivana i obnavljana, pa su kroz neko vrijeme dobila izgled labirinta.6 Sline konstrukcije pozna su iz Grke, to sugerira na to da postoji ansa da su graditelji tamo uili zanat. (Kristina Mihovili [et al.],

4 5 6

Prilog 4. Prilog 5. Prilog 6.

2009:22). U sklopu ovih vrata naena su 2 ukopa pa bih sad prela na dio rada u kojem u opisti grobove vezane uz Monkodonju.

Grobovi i ukopi
Uz samu gradinu veemo 3 razliita naina pokapanja pokojnika, to nam govori o tome da su itelji potovali svoje mrtve. Naini na koje su pokapali pokojnike su sljedei: u kamene tumule oni se nalaze na veoj udaljenosti od naselja (npr. Muego) (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:92) jednostavni ukopi unutar naselja (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:92) grobovi na i oko ulaza u naselja. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:94)

Na Muegu je pronaeno nekoliko odlino ouvanih tumula, meutim, ukupan broj pronaenih ostataka pokojnika je poprilino malen te tu nekropolu ne moemo okarakterizirati kao mjesto gdje su pokopani svi stanovnici Monkodonje. Na Muegu je pronaeno pet grupa, od kojih svaka grupa sadrava 2-4 grobna humka. 7 (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:92). U sredini svakog grobnog humka nalazi se kamena krinja graena od kamenih ploa. 8 U tim kamenim krinjama u kratkom intervalu pokapan vei broj ljudi, to objanjava neke sitne nadogradnje i izmjene samih tumula.9 Interesantno je da skeleti naeni u tim krinjama nisu cjeloviti, to ukazuje na selekciju kostiju pri ukopu. Pronaeni ostatci mogu se pribrojiti najvie stotinu ljudi, to ukazuje na to da je vrlo vjerojatno ovdje pokapana elita Monkodonje (Kristina Mihovili [et al.], 2009:50). U korist toj teoriji ide i to to je u tumulima naeno grobnih priloga (nakit, keramika)10, kojih na drugim mjestima pokopa nema ili ih gotovo nema. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:92). Drugi nain ukopa su jednostavni ukopi pokojnika unutar naselja neposredno ispod povrine. Takvih ukopa je malo, najee su bez grobnih priloga i nije ih mogue do kraja razjasniti. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:92). Zadnji nain ukopa, pokapanje pokojnika na i oko ulaza u gradinu, je neto ei nego prethodno navedeni. Ovaj nain ukopa ukazuje na povezanost izmeu preminulih lanova
7 8

Prilog 7. Prilog 8. 9 Prilog 9. 10 Prilog 10.

zajednice i izlaza, odnosno ulaza u zajednicu unutar zatvorenog naselja to se moe smatrati svojevrsnim kultom. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:94). to se tie ukopa oko i na ulasku u gradinu, istiu se 2 groba. Jedan od njih je takozvani Grob B (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:95), u kojeg su bile poloene kosti ene i kosti novoroeneta.11 Iako sa nesigurnou, promatranjem proirivanja zapadnih vrata zamijeeno je da je ovaj grob usmjerio tijek radova, to govori o tome da je sam grob mnogo stariji nego li je taj dio fortifikacije. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:97). Iako se ne zna koje je znaenje toga groba za itelje gradine, moe se sa sigurnou rei da im je taj grob bio znaajan iz nekog razloga jer bi ga inae u protivnom uklonili. Drugi vaniji grob je Grob A (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:104) koji se nalazi nedaleko Groba B, meutim, on je na poetku bio izoliran. Ovaj grob je, za razliku od prije opisanog, bio ispunjen kostima od vrha do dna koji se pripisuju 10-15 individua a veina kostiju pripada djeci i adolescentima. U ovom grobu je naeno nekoliko keramikih ulomaka, ali za njih se pretpostavlja da su se ovdje nali sluajno prilikom zatrpavanja kamene krinje. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:108). Zanimljivost ovog groba je u tome to je nakon zadnjeg ukopa u njemu, on postao dio samih vrata, ali ne na nain kao Grob B ve na nain da je Grob A ostao ispod zidina tih vrata. Ali u svakom sluaju im je i ovaj grob bio vaan, jer da je bilo suprotno, isti bi bio uklonjen. Ova dva groba mogue je povezati s obiajem damnatio memoriae, koji govori o tome da je mogue da su ova dva groba sadravala ostatke pripadnika elite koji su za ivota bili u meusobnim sukobima. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:113). Mogue je da su ti grobovi imali ulogu u formiranju novih dinastija te je mogue da ta dva groba odraavaju odnos i (ne)potivanje izmeu rivala i nakon smrti i to na nain da je Grob A zaklonjen i da se na njih treba zaboraviti, dok se pokojnike u Grobu B i dalje potuje. (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:113).

11

Prilog 11.

Centralna uloga gradine

Po analizi ivotinjskih ostataka (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:86), znanstvenici su doli do zakljuaka da su itelji Monkodonje vie hrane ivotinjskog porijetla nabavljali nego li su je sami uzgajali. Sama socijalna struktura utjecala je i na status gradine Monkodonja naprama okolnim gradinama i naseljima. Osim po nabavci prehrambenih namirnica, u korist tezi da je Monkodonja bila centralna gradina u radijusu od nekoliko kilometara ide i to to je sama gradina bila mnogo vea i bolje organizirana i utvrena od ostalih. Oko Monkodonje se nalazio itav skup manjih i jednostavnih naselja koja djeluju kao da su joj podreena. 12 (B. Hnsel [et.al.] 2007 2008:86).

Nalazi
Kao to je bilo spomenuto kod opisa gradine, najvie nalaza naeno je na akropoli gradine. Ulomci keramike13 (njih otprilike 20500) ini glavninu materijala naenih na gradini Monkodonja. Svi ti silni nalazi keramike predstavljaju gotovo i jedini mogui izvor za prouavanje gradine. Problem u vezi keramike predstavlja da je prolo mnogo vremena od arheolokog otkria same gradine i prvih nalaza pa su se restauratori suoili s mnogim problemima prilikom analize arheolokog materijala. (K.Buri Matijai 1998:53). Najvei problem bio je taj to se 1953. godine, za vrijeme prvog iskopavanja, sav prikupljeni keramiki materijal stavljao u papirnate vree koje su nakon dopremanja u Zaviajni muzej u Rovinju bile izloene vlazi pa je velik dio materijala, naalost, propao. Od keramike je naen vrlo mali broj cjelovitih posuda, veina su bili samo fragmenti. (K.Buri Matijai 1998:54). Keramika naena na Monkodonji siromana je ukrasima, najee su jedini ukrasi na istoj ruke i slini plastini ukrasi. Ne postoji nikakva kultura kojoj bi takva keramika pripadala, pa je za potrebe analiza i usporedbi keramikih arheolokih nalaza s gradinskih naselja osmiljen termin gradinska/kateljerska kultura. (K.Buri Matijai 1998:55). Osim keramike, naeni su i ivotinjski ostatci koji su bili analizirani od strane zooarheologa da bi se dobila slika gospodarstva i ekonomije srednjobronane Monkodonje. Od metalnih nalaza, koji su nama, za
12 13

Prilog 12. Prilozi 13-16.

vrijeme trajanja bronanog doba vani, naena je bronana sjekira i i vrh koplja 14. Od ostalih bronanih nalaza tu je pokoji no koji je istroen do kraja i naravno, nakit.

Usporedba Monkodonje s drugim gradinama srednjebronanog doba u Istri Gradina na Brijunima i gradina Mordele
Kako ostale gradine srednjebronanog doba nisu istraene kao to je Monkodonja, govoriti moemo samo o povrnim usporedbama. Gradina Brijun je, kao i Monkodonja, smjetena na povienom prostoru iznad uvale Verige, gdje predstavlja centralnu ulogu tog prostora. (K. Buri-Matijai 2007:125). Ta gradina je okruglog oblika, okruena s tri koncentrina bedema, koji su vrlo dobro ouvani. Zahvaljujui ouvanosti bedema, pretpostavlja se da je gradina obuhvaala povrinu od 70000 metara kvadratnih povrine. Do tih izrauna doveli su rezultati mjerenja gornje terase, ija je povrina iznosila 80x90 metara, te mjerenje krajnjeg promjera gradine, koji iznosi 300 metara. (K. Buri-Matijai 2007:125). Za razliku od bedema, nekropola je slabo ouvana. Ouvani su samo djelovi koji su smjeteni uz gradski bedem. (K. Buri-Matijai 2007:125). Na gradini Brijun nalaze se tragovi ivota jo iz eneolitika (K. Buri-Matijai 2007:594), te se ivot kontinuirano nastavio sve do srednjeg i kasnog bronanog doba. (K. Buri-Matijai 2007:125). Gradina Mordele takoer je gradina s 3 koncentrina bedema, kao to je i Monkodonja i gradina Brijun. (K. Buri-Matijai 2007:594). Kako je ova gradina veim djelom unitena radom kamenoloma (K. Buri-Matijai 2007:594), podaci kao to su visina i irina bedema, te promjer i opseg gradine ne postoje. (K. Buri-Matijai 2007:289).

14

Prilog 17.

10

Zakljuak
Zahvaljujui prikupljenom arheolokom materijalu i analizi istog, dobili smo uvid u ivot i organizaciju sloenog naselja kao to je gradina Monkodonja. Sama organizacija drutva, koja je ujedno oblikovala i podjelu gradine, ograenost iste bedemima i kompleksnim ulazima govori o tome da su imali odreeni status u kompletnom drutvu onog vremena. Velike su anse da su tako utvrdili naselje iz razloga to su imali neprijatelje i da su to naini na koje su drali neprijatelje podalje od sebe da bi zadrali svoj status u okolici, emu u prilog ide ono malo pronaenog bronanog oruja. Osim u organizaciji naselja i koliini naenog arheolokog materijala u odreenim slojevima, socijalnu podjelu drutva moemo vidjeti i po nainima na koje su pokapali svoje pokojnike i po njihovim grobnim prilozima. Drali su do svojih predaka i bilo im je vano da njihovi pretci budu pokopani na nain da se ih moe i nakon smrti tovati. Sam prijelaz iz ranog u srednje bronano doba pokazuje kako su ljudi napredovali u svemu i kako im je jaala samosvijest, te su s obzirom na to i poeli koristiti mogunosti koje su im se pruale, to se vidi u njihovoj socijalnoj raslojenosti, u organizaciji naselja pa do samog utjecaja na okolne gradine i naselja koje su smjestili u podreeni poloaj. Gradina Monkodonja od velikog je znaaja za samu hrvatsku arheologiju i jo nas je jednom takvo znaajno otkrie dovelo do toga da se i strani veliki strunjaci i sami investitori zainteresiraju za nau povijesnu batinu i omogue da se ovako neto veliko obznani u nekom irem okruenju. Kako ostale gradine srednjeg bronanog doba nisu istraene kao to je Monkodonja, ne moe se govoriti o nekim veim usporedbama.

11

Prilozi

Prilog 1. Poloaj Monkodonje naspram Rovinja na geografskoj karti Istre. (Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013)

12

Prilog 2. Poloaj Monkodonje na slijepoj karti Istre. (K.Buri Matijai; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, 1998:12)

13

Prilog 3. Tablica s kronologijama (crveno oznaena datacija prema Reineckeu i oviu). (K. Buri-Matijai, Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zaviajna naklada "akan Juri" : Arheoloki muzej Istre, 2007:605)

14

Prilog 4. Organizacija gradine da bude protourbano naselje. (http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013)

Prilog 5. Podjela gradine na 4 djela. (Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009:19)
15

Prilog 6. Zapadna vrata kroz 4 faze nadogradnje i izmjene, prikaz labirintskog sustava. (B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39:105)

16

Prilog 7. Pogled iz zraka na skupine grobnih humaka na Muegu. (Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009:50)

17

Prilog 8. Konstrukcija pogrebne kamene krinje. (B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39:99)

Prilog 9. Prikaz faza tumula prilikom nadograivanja kod pokapanja novih individua. (Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009:53)
18

Prilog 10. Grobni prilozi (jantarni i bronani nakit) iz grobnih humaka s Muega. (Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009:55)

Prilog 11. Grob B s kostima novoroeneta i mlade ene. ( B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39.:102)
19

Prilog 12. Monkodonja u ulozi centralnog naselja prikazana na geografskoj karti jugozapadne Istre. (B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39.:88)

20

Prilog 13. Keramiki ulomci s plastinim ukrasima. (K.Buri Matijai, Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, 1998:91)
21

Prilog 14. Ulomci ruki keramikog posua kao jedan od rijetkih ukrasa istog. (K.Buri Matijai, Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, 1998:58)

22

Prilog 15. Rekonstrukcija zdjele pomou ostataka keramikih ulomaka. (K.Buri Matijai, Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, 1998:58)

Prilog 16. Jedna od malobrojnih ouvanih keramikih zdjela na kojoj vidimo izostajanje ukrasa. (K.Buri Matijai, Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, 1998:84)

23

Prilog 17. Bronana sjekira i vrh koplja naeni na Monkodonji. (Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009:28)

24

Popis priloga
Prilog 1. Google Earth, http://maps.google.com/_11_1_2013 Prilog 2. K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, str.12 Prilog 3. K. Buri-Matijai 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zaviajna naklada "akan Juri" : Arheoloki muzej Istre, str.605 Prilog 4. http://istra.lzmk.hr/userfiles/image/slike_istra/IE_1257.jpg/_11_1_2013 Prilog 5. Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009, str.19 Prilog 6. B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39., str.105. Prilog 7. Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009, str.50 Prilog 8. B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39., str.99. Prilog 9. Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009, str.53 Prilog 10. Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009, str.55 Prilog 11. B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39., str.102 Prilog 12. B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39, str.88 Prilog 13. K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, str.91
25

Prilog 14. K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, str.58 Prilog 15. K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, str.58 Prilog 16. K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula, str.84 Prilog 17. Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009, str.28

26

Literatura
K.Buri Matijai 1998; Gradina Monkodonja, Arheoloki muzej Istre, Pula. K. Buri Matijai 2008; Gradinska naselja - Gradine Istre u vremenu i prostoru, Zagreb. B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B. Teran 2007 - 2008; O socijalnoj arheologiji bronanodobnog utvrenog naselja i grobova na Monkodonji. Histria archaeologica 38/39, str. 81-122 K. Buri-Matijai 2007; Gradine Istre : povijest prije povijesti. Pula : Zaviajna naklada "akan Juri" : Arheoloki muzej Istre. . K. Buri-Matijai 2001; Monkodonja: iznova otkrivena gradina = znova odkrito gradie, Pula : Arheoloki muzej Istre. K. Mihovili 2006; Monkodonja, Nezakcij - prapovijest, Istarska upanija // Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea Monkodonja i Muego: izloba: Zaviajni muzej Grada Rovinja, 18.06.-30.09.2009. / [autori tekstova Kristina Mihovili ... [et al.] ; fotografi Otto Braasch ... [et al.] ; prijevodi Marina Barbari-Poropat ... [et al.] - Pula : Arheoloki muzej Istre, 2009.

27