PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRIVREDNO PRAVO
UGOVORI U PRIVREDI

WWW.BHPRAVNICI.COM

INFO@BHPRAVNICI.COM

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

UGOVORI U PRIVREDI
PREDAVA: : Hajrudin Hajdarevi 10.06.2007. godine

OSNOVNA OBILJEJA UGOVORA U PRIVREDI

To su ugovori posebne vrste, jer ih najee zakljuuju pravna lica sa obje strane, ali izuzet no mogue je da jedna od tih strana budu fizika lica. Predmet tih ugovora su robe ili vrenje raznih usluga u vezi sa prometom robe kao npr. otpremanje, prevoz, uskladitenje itd. Oni su u pravnom i drutvenom ivotu vrlo esti, a naroito ugovor o prodaji. Ovi ugovori nisu formalni, i po pravilu zakljuuju se usmeno, a smatraju se zakljuenim kada se na bilo koji nain podudare ili izraze ponuda i prihvat ponude. Formalizam bi usporio robnu razmjenu. Bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o osnovnim elementima ugovora, meutim u ovakvim odnosima zakon nekada propisuje formu ugovora, kao npr. zakon o obligacionim odnosima kod ugovora o graenju, licenci, bankarskim kreditima, alotmanu i dr. Nekada i same ugovorne strane odrede formu ugovora. Treba razlikovati pravne posljedice kada zakon odreuje formu ugovora od pravnih posljedica kada su ugovorne strane odredile formu ugovora. U privredno pravnim odnosima pootrena je odgovornost u odnosu na graansko pravne odnose. U graanskom pravu je odgovornost dobrog domaina, a u privrednom pravu dobrog privrednika, to nije isto, pogotovo kada se radi o dobrom strunjaku - o profesionalnim odnosima. U graanskom pravu, odgovornost je postavljena u dva stepena. Onaj ko povrijedi ugovor, dakle zakasni sa ispunjenjem ili uope ne ispuni obavezu, on odgovara ako je do tih okolnosti dolo dolusom (umiljajem) ili ako je do toga dolo iz razloga krajnje nepanje. U privrednom pravu ta odgovornost se odnosi i na to da onaj koji je povrijedio ugovor odgovara i za obinu nepanju, dakle ne odgovara samo za culpa latu nego i za culpa brevis, dakle odgovora kao dobar privrednik, a ne dobar domain. Dakle, u privrednom pravu je odgovornost ira. Karakteristike privredno pravnih odnosa postoji i kod djeljivih obaveza. Dunici odgovaraju solidarno, a to znai da odgovaraju bez prava na prigovor redosljeda. Sutina solidarne odgovornosti jeste da jedan odgovara za sve, a svi za jednog. Solidarnu odgovornost ugovorne strane mogu da iskljue. Shodno tome, kod ugovora u privredi, kada su u pitanju neki rokovi, oni su normalno krai. Trite ne trpi da neizvjesnost due traje, tako da su rokovi zastare krai. Kada se radi o prijemu robe, prenosu vlasnitva na robi, u privrednom pravu taj prenos se vri na simbolian nain, npr. kod distancione prodaje, kupac najee ne vidi robu, ali je dobio papire za nju. Prekomjerno oteenje - da li se moe primjenjivati kod ugovora o privredi - ne dolaze u obzir te odredbe jer se ne moe oekivati da izvoa radova ne zna svoju struku, izuzev ako nije bio svjestan tih podataka. 1. Pregovori za zakljuenje ugovora Pregovori za zakljuenje ugovora prethode zakljuenju ugovora i mogu, ali ne moraju dovesti do zakljuenja ugovora. Uesnici pregovora razgovaraju o nizu pitanja znaajnih za zakljuenje ugovora, dakle o svim bitnim elemntima i iz toga zaista se moe oekivati da doe do zakljuenja ugovora, da se pregovori transformiu u ugovor putem ponude i prihvata ponude. Meutim poziv na pregovore treba razlikovati od punude za zakljuenje ugovora. Poziv za pregovore ne sadri sve bitne sastojke ugovora i njihov je cilj da dovedu do ponude, a ponuda mora imati sve bitne elemente ugovora. Pregovori se mogu voditi sa jednim ili vie lica, to je neto slino i sa ponudom, jer ona je jednostrana izjava volje upuena jednom licu, ali mogua je i ponuda upuena veem i neodreenom broju lica. Pregovori ne obavezuju. Ponuda obavezuje, bar za odreeno vrijeme. Poslije obavljenih pregovora, bilo koji od uesnika moe staviti ponudu. Kod pregovora mora se pridravati odreenih naela: naelo savjesnosti, dakle i za pregovore sa odgovara ali u smislu ako neko u njih ulazi da bi drugom napravio tetu - tada postoji odgovornost. U ovakvim sluajevima odgovara se samo za stvarnu tetu, onu koja je nastala, a ne onu koja e nastati. ta je osnov odgovornosti kod pregovora? Deliktna, a ne ugovorna odgovornost. Kada je u pitanju krivica, ona se zasniva na krivici tetnika. Oteeni nije duan da dokazuje krivicu, on je duan da dokae da mu je teta nastala, a drugi dokazuje da nije kriv. 2. Ponuda za zakljuenje ugovora i prihvat ponude

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ponuda je jednostrana izjava volje upuena jednom licu i mora da sadri sve bitne elemente ugovora. Kod jednostrane izjave, onaj koji je dao odgovara za svoju obavezu, a kod dvostarne moe i za tuu obavezu, npr. jamac odgovara za dunika. Ponudilac je slobodan u izraavanju svoje volje kojem e licu dati ponudu. Meutim, pravo pree kupnje je vid ogranienja. Pored posebne ponude (upuene jednoj odreenoj osobi), postoji i opa ponuda koja se upuuje neodreenom broju lica i koja se ne gasi ako se zakljui ugovor sa jednim licem. Opom ponudom se zakljuuje vie ugovora. Katalog nije ponuda jer njime nije odreena koliina koja je bitan elemenat ugovora. Obaveznost ponude treba shvatiti kao njenu neopozivost poslije prispijea ponuenog. Opoziv se moe odrediti rokom. Kada ponuda doe do ponuenog, ponudliac je ne moe opozvati. Ima ponuda koje obavezuju sa rokom, stavi se opcija npr. 15 dana za prihvaanje ponude, i ona obavezuje ponudioca do isteka tog roka. Ako je ponueni zakasnio prihvatiti ponudu, to nije prihvat ponude i ugovor. Zakasnjeli prihvat ponude smatra se novom ponudom, sada od strane ponuenog. Ako je odreena forma ugovora u toj formi treba da bude sainjena i ponuda. Prihvat ponude po sadrini mora odgovarati ponudi. Ponuda i prihvat ponude moraju biti saglasni u bitnim elementima. O spornim takama ugovora stranke mogu i kasnije razgovarati i saglasiti se. Bitne elemente ugovora treba shvatiti po samoj prirodi ugovora i po volji ugovornih strana. Volja za zakljuenje ugovora moe biti izjavljena izriito ili preutno pa ak i konkludentnim radnjama. Ovo samo kada se radi o neformalnim ugovorima. U pravu ne vai naelo da utanje ponuenog znai prihvat ponude. utnja ponuenog ne znai prihvaanje ponude. Bez pravnog su dejstva odredbe ako ugovorne strane ugovore da e se utanje ponuenog smatrati kao prihvatanje ponude. U pravu nema pravila bez izuzetaka. Ali postoje i izuzeci: sluaj stalne poslovne veze sa ponudiocem kada se radi o dugodinoj trajnoj isporuci robe i kod osiguranja ako osigurava u roku od 30 dana ne odbije ponudu smtara se da je ugovor zakljuio i za slijedei rizini period sa istim uslovima kao u rizinom periodu koji je istekao. 3. Zakljuenje ugovora Kada postoji saglasnost ugovornih strana o bitnim elementima ugovor u privredi je zakljuen. Izjava volje o zakljuenju moe se dati rijeima, uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem. Izjava volje mora biti data slobodno i ozbiljno. Ako za volju treba saglasnost treeg on je moe dati prije zakljuenja ugovora kao dozvolu, a nakon zakljuenje ugovora kao saglasnost. Kada je ugovor zakljuen? Ugovor je zakljuen onog asa kada ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu. Mjesto zakljuenja je tamo gdje ponudilac ima sjedite (opte naelo), a stranke mogu dogovoriti i drugaije. Predmet mora biti mogu, dozvoljen, odnosno odrediv. Ako tako nije onda je ugovor nitav. 4. Forma ugovora o privredi Ugovori u privredi su neformalni. Oni su konsenzualni. Meutim, u praksi, oni se ipak zakljuuju u pismenoj formi (narudbenica za robu, otpremnica uz robu). Forma moe biti zakonska i ugovorena. Ako je forma zakonom propisana, a ugovor nije sainjen u zakonom propisanoj formi, takav ugovor ne proizvodi pravno dejstvo, a to znai kao da nije zakljuen, posljedice su - nitavost takvog ugovora. Ako je forma ugovorena, pa nisu ispotovale taj dogovor, ali su cijelosti ispunile preuzete obveze ugovorom, takav ugovor je konvalidiran, ostaje na pravnoj snazi jer su strane ispunile obvezu. Ako je u pitanju zakonska forma, onda je ugovor nitav bez obzira je li ispunjena obveza i primjenjuje se pravilo restitucije - vraanja ako je mogue, a ako nije mogue vratiti dato onda se naknada vri prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Kod zakonske forme, svaka izmjena mora biti pismena, a kada su stranke odredile formu izmjene ne moraju biti pismene. Ugovor za koji se trai pismena forma smatra se pravovaljanim i bez te forme ako je ugovor ispunjen u cjelosti ili pretenom dijelu, osim ako iz propisane forme ne proizlazi to drugo. Postoje i posebni naini zakljuenja ugovora u ivotu, npr. za struju, vodu i sl. S obzirom na veliki broj ugovornih strana, ne zakljuuje se ugovor nego se odrede opta pravila, a druga strana (korisnik) pristupa istim. 5. Nitavost ugovora Ugovor je nitav ako je protivan naelima drutvenog ureenja, prinudnim propisima i moralu drutva. Posljedice nitavosti su: - ako ugovarai nisu ispunili obaveze, otpada obaveza ispunjenja;

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

- ako su obje ili jedna ugovorna strana ispunile obavezu treba izvriti restituciju (vraanje primljenog), pri emu sud moe odbiti restituciju pod uslovom da restitucijau trai nesavjesna strana; - ako restitucija nije mogua, postoji obaveza isplate novane naknade; - kriva ugovorna strana moe biti obavezna na naknadu tete koju je druga strana pretrpjela. Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti, a pravo na isticanje nitavosti ne zastarijeva Nitavost je mogua i drugim sluajevima: zbog predmeta. Ako je predmet obaveze nemogu (npr. prodaja vijenice), ako je nedoputen (javno dobro), ili ako je neodrediv. Kada je u pitanju osnov, ako postoji i ako je nedopustiv onda je ugovor nitav. Nitav moe biti i zbog mane volje (treba da se radi o potpuno poslovno nesposobnoj osobi). Kod naknadnog prestanka prvobitnog nedostataka, nitav ugovor ne konvalidira. Na nitavost se pazi po slubenoj dunosti. Nitavost moe traiti i onaj koji nema pravni interes. 6. Bitni sastojci ugovora o privredi Predmet ugovora i cijena koja moe biti odreena ili odrediva su bitni elementi ugovora. Predmet ugovora je roba, tjelesne stvari. One moraju da zadovoljavaju neke ljudske potrebe i moraju biti namjenjene i podobne za trite. Ta stvar mora da bude u prometu, ali mogue je da roba bude odreena i u ogranienom prometu (lijekovi, oruje). Ta roba, stvar, moe da bude i budua, ne mora da postoji u vrijeme zakljuenja ugovora. U praksi se desi da se proda tua stvar i tada ugovor vrijedi. Treba razlikovati pravne posljedice u osnovi polazei od toga da li je tua stvar predata kupcu ili ne. Ako nije predata, ugovor se raskida sam po sebi, a ako jeste postoje razliite situacije. Stvari treba da su individualno odreene ili odreene po rodu. Bitno je da je roba odreena svojom vrstom, koliinom i kvalitetom. Jedan od ovih elemenata moe da nedostaje, a to je kvalitet. Cijena moe biti fiksna i promjenljiva. Fiksna moe biti odreena neposredno ili posredno. Odreuje se za jedinicu po koliini ili za ukupnu koliinu. Ako nije odreena niti odrediva ugovor nema pravni uinak. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znai da nema cijene kao bitnog elementa, jer kupac tada plaa cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. Razumna cijena je tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ni ona ne moe utvrditi onda cijenu odreuje sud prema oklnostima konkretnog sluaja. Odredbe ugovora kojim se odreivanje cijene povjerava jednom ugovaratelju, tretiraju se isto kao kad cijena nije odreena, odnosno smatra se kao da nije ni ugovorena. Dakle, cijena se ne ostavlja na volju jednom ugovaratelju. 7. Pravna priroda i promjene kod ugovora u privredi Zakljuenje ugovora u privredi je obligaciono pravni odnos, jer kada se zakljui ugovor druga strana ne postaje vlasnik nego ima pravni osnov (iustus titulus), a tek kada primi robu postaje vlasnik. Svi ugovori, ili veina njih, su dvostrano obavezni i predpostavljaju uzajamno ispunjavanje obaveza. Oni i vremenski traju, due ili krae, i u tom veremenu uzajamnog ispunjavanja obaveza, nastupaju promjene, npr. umre jedna strana - to je promjena u subjektu. Moe nastati promjene i kod povjerioca (cesija) i dunika (preuzimanje duga). Kod zakljuenja ugovora nemaju se u vidu samo okolnosti koje postoje u momentu zakljuenja ugovora, nego se ukljuuju i one koje eventualno mogu nastupiti. Moe se desiti da nastupe okolnosti koje onemoguavaju ispunjenje ugovora ili jednoj strani oteavanju a drugoj olakavaju (pogledaj rebus sic standibus). Ako su se promjenjene okolnosti desile prije, tokom i nakon obaveze ispunjena postoje razliite situacije: 1. Ako sklapanjem ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora, te bi po opem miljenju bilo nepravino odrati ga na snazi, strana kojoj je oteano ispunjenje moe traiti raskid ugovora (pogledaj u knjizi ili zakonu nisam stigla zapisati sve). 2. Raskid se ne moe traiti ako je strana koja se poziva na "otaane" okolnosti bila duna u momentu sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti, ili ih je mogla izbjei ili savladati. 3. Strana koja zahtjeva raskid ne moe se pozvati na te okolnosti nakon roka odreenog za ispunjenje ugovorne obaveze. 4. Ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane na odgovarajue izmjene uvjeta ugovora. 5. Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obavezati stranu koja je traila raskid da nadoknadi drugoj strani pravian dio tete koju trpi zbog toga.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. U sluaju promijenjenih okolnosti strana koja trai raskid duna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu
stranu im sazna da su takve oklnosti nastupile, a ako to ne uini odgovara za tetu koju druga strana pretrpi.

UGOVOR O PRODAJI
Ovim ugovorom se prodavac obavezuje predati kupcu stvar koju prodaje, tako da ovaj stekne nad njom pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji nekretnine mora biti sklopljen u pismenoj formi. Predmet i cijena ugovora o prodaji Cijena je novana naknada koju kupac plaa prodavcu za isporuenu robu. Moe biti fiksna i promjenljiva. Fiksna moe biti odreena neposredno ili posredno. Odreuje se za jedinicu po koliini ili za ukupnu koliinu. Cijena je zavisna od kvaliteta robe. Ako u ugovoru o prodaji cijena nije odreena niti odrediva ugovor nema pravni uinak. Kada cijena u ugovor nije unesena to ne znai da nema cijene kao bitnog elementa, jer kupac tada plaa cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a kad nema ni ove onda razumnu cijenu. Razumna cijena je tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora, a ako se ni ona ne moe utvrditi onda cijenu odreuje sud prema oklnostima konkretnog sluaja. Predmet ugovora je stvar koja mora biti u prometu, te je nitav ugovor o prodaji stvari van prometa. Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi. Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Prodaja tue stvari obavezuje ugovaratelja, ali kupac koji nije znao niti morao znati, a usljed te situacije ne moe ostvariti svrhu ugovora, moe isti raskinuti i traiti naknadu tete. Prelazak rizika za robe sa prodavca na kupca Od momenta zakljuenja ugovora pa do njegovog potpunog ispunjenja, prodata roba moe sluajno propasti ili biti oteena. U takvim okolnostima postavlja se pitanje rizika. Osnovno je pravilo da do predaje kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja snosi prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca!!! Oteenje ili propast stvari, dakle obuhvata fiziku propast ili oteenje koje je nastalo sluajno, nezavisno od aktivnosti ugovornih strana. Nestanak, kraa ili zagubljenje stvari moe se izjednaiti sa sluajnom propasti ili oteenjem. Dakle, momentom predaje robe kupcu na njega prelazi i rizik za tu stvar. Od ovog pravila ima i izuzetaka. Recimo, *kada kupac u ugovoreno vrijeme nije preuzeo robu, u takvom sluaju rizik prelazi samim tim rokom, kao da je robu preuzeo kada je trebao, a nije je preuzeo. *Drugi sluaj, ako je kupac preuzeo robu, a zatim raskinuo ugovor ili traio zamjenu robe, iako se roba nalazila u priteanju kupca rizik nije preao na njega. Ovo je postavljeno kao dispozitivna norma, tako da stranke mogu ugovorom da rijee drugi nain prelaska rizika i to se najee rjeava klauzulama (npr. franco). *Kod odgovornosti za prelazak rizka vano je napomenuti da ona postoji i kada dunik nije kriv. Ovo se deava u odreenim sluajevima. Ako se sluajno oteti ili nestane stvar nakon isteka roka, jer se titi savjesna strana. To je sluaj i kod novanih obaveza, kada se plaaju zatezne kamate: bez obzira je li dunik kriv za docnju i da li je povjeriocu nastala teta. U ovakvim sluajevima naknauje se ne samo stvarna teta, nego i izmakla korist. U praksi su mogui sluajevi da jedna strana nije iskljuivo kriva, nego da dio krivice snosi i druga strana. U takvim sluajevima, zavisno od doprinosa jedne i druge strane vri se naknada tete. Poto su ove odredbe dispozitivne prirode o pitanju odgovornosti za tetu i visinu tete, odgovornost ugovorne strane mogu ugovorom proiriti, ograniiti, i iskljuiti ali samo u sluaju kada je do tete dolo obinom nepanjom1. Pregled stvari - Kupac je duan primljenu stvar pregledati na uobiajeni nain ili je dati na pregled, im je to prema redovnom toku stvari mogue, i obavijestiti prodavca bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu pripada. Ako je pegled izvren u prisustvu obiju strana primjedbe treba saopiti odmah. Ako je kupac otpremio stvar dalje, a prodavcu je pri sklapanju ugovora bila ili morala biti poznata ta otprema, pregled stvari moe biti odgoen do njenog prispjea. Garantovanje materijalnih svojstava Prodavac je duan garantovati kupcu da roba ima odreeni kvalitet. To znai da prodavac odgovara kupcu ako roba nema svojstva za redovnu upotrebu ili promet, ako nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu, ako nema svojstva ili odlike koje su ugovorene i ako roba nije saobrazna uzorku ili modelu. (l.479-kad postoje materijalni nedostaci.). Zakon propisuje kada prodavac ne odgovara za materijlane nedostatke. To je sluaj neznatnog materijalnog nedostatka. Da li je nedostatak neznatan ili ne, zakon ne preputa strankama da odreuje nego tu okolnost odreuje sud. Odgovornost prodavca iskljuuje se i u sluaju prodaje stvari na javnoj drabi. Prodavac nee odgovarati za materijalne nedostatke ako je kupcu u asu zakljuenja ugovora taj nedostatak bio poznat ili nije mogao ostati nepoznat (u vrijeme zakljuenja

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

ugovora; da li je nedostatk bio ili mogao biti poznat cijeni se po prosjenoj ocjeni kupca). Rokovi za reklamaciju su prekluzivni. Odgovornost i prigovori za materijalne nedostatke na robi Ukoliko kupac pregleda robu i utvrdi da ona ima materijalne nedostatke, pa i kada nije isporuena ugovorena koliina robe, duan je u odreenom roku staviti prigovor prodavcu. U praksi se to zovu reklamacioni prigovori. Prigoovr mora biti blagovremen, konkretan i upuen na siguran nain. Kada se pregled robe vri u prisustvu obje strane rok za prigovor je odmah. Ako prodavac nije prisutan pregledu rok je bez odlaganja. ta treba napisati kod nedostataka robe? Treba konkretno navesti opis nedostatka, koliine i poslati preporuenom potom. Ako je poslato obinom poiljkom moe biti upitno pravo kupca. Nejee prodavac zna ta alje i ta oekivati i poslije toga. Kod nevidiljivih nedostataka prodavac ne odgovara za nedostatke nakon proteka 6 mjeseci. Sve ove norme nisu prisilne naravi. U praksi, stranke ih najee prilagoavaju svojim potrebama ili ih iskljuuju. Prava kupca i materijalni nedostaci Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostacima moe:

1. Zahtjevati od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. Ovo je
odnos u ispunjenju ugovora.

2. Kupac moe zahtjevati snienje cijene 3. Moe da raskine ugovor

Pregled robe i kada postoji pravo na reklamaciju?(pogledati u knjizi ili zakonu, ponekad pita)

U svakom sluaju, kupac ima pravo na naknadu tete. Ugovor se ne moe raskinuti ako kupac nije ostavio prodavcu primjeren rok za ispunjenje tog ugovora. Dakle, daje se prodavcu primjeren rok i na njemu je da li e ugovor opstati. Tubom/presudom se samo utvruje da je ugovor raskinut. Neto je drugaije kod fiksnih ugovora gdje je rok bitan elemenat. Kada rok nastupi ugovor prestaje, nema drugog primjerenog roka. Prodavac i u ovom sluaju moe da odri ugovor ako odmah obavijesti kupca da mu isporuuje robu. Rokovi za reklamaciju su godinu dana od dana odailjanja robe ako se ne radi o prevarnom odailjanju robe. Ako se radi o prevari (prodavac je znao ta alje), rok je 3 godine. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari Ovdje se radi o odgovornosti za ispravno funkcionisanje robe, a ne za neki njen nedostatak. Ova vrsta odgovornosti nema veze sa materijalnim nedostacima. Stvar je ispravno upotrebljavana, a dolo je do kvara. Ovdje odgovara i prodavac i garant. Ko odgovara za ispravno funkcionisanje? Obino se radi o tehnikoj robi. Proizvoai su duni da daju garanciju za tu robu, po zakonu. Imamo i prodavca koji je tu robu prodao. Kupac moe da trai odgovornost od garanta po osnovu garancije, a od prodavca po osnovu ugovora o prodaji i garanciji. Nabolje je kada postoji servis, jer se najlkae rjeavaju stvari. Garantni rokovi se produuju nakon popravke/zamjene stvari (za dio koji je zamijenjen ili za kompletnu stvar ako je zamijenjena u cjelosti). Zatita od evikcije - odgovornost za pravne nedostatke U praksi se deava da ne nekoj stvari postoji pravo tree osobe koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a da o tome kupac nije obavijeten i da ne pristaje da uzme stvar sa tim optereenjima. U takvim sluajevima, prodavac odgovara za pravne nedostatke stvari. Kupac je duan da obavijesti o tome prodavca i da od njega trai da se u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treeg lica, a ako se radi o stvarima odreenim po rodu, da mu isporui drugu stvar. Najee prodavac ne postupa po upozorenju kupca, ne samo zato to on to nee, nego zato to on to ne moe u tom momentu da uradi. U tom sluaju dolazi do sankcija. U sluaju oduzimanja stvari od kupca (od tree osobe), ugovor se po zakonu smatra raskinutim. U ovim sluajevima kupac moe po svom izboru traiti raskid ugovora ili zahtjevati srazmjerno snienje cijene. Ako je kupac u vrijeme zakljuenja ugovora znao da e mu stvar biti oduzeta ili njegova prava smanjena ili ograniena, i tada kupac moe traiti vraanje stvari, snienje cijene, ali nema pravo na

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

naknadu tete. Kada se radi o pravu treeg koje je oigledno, kupac koji ne obavijesti prodavca za pravne nedostatke i bez prava prizna osnovano pravo treeg, on i u takvom sluaju moe traiti odgovornost prodavca. Istekom godine dana od dana saznanja za postojanje prava treeg, gasi se i pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka. Docnja prodavca Svaka ugovorna strana kod ugovora u privredi, pa i drugih ugovora, moe pasti u docnju. Sa tog aspekta docnja moe biti: dunika docnja i povjerilaka docnja. Dunika docnja - Kod ugovora u prodaji prodavac zapada u duniku docnju ako na vrijeme nije isporuio kupcu ugovorenu robu. Ako je rok ugovoren, protekom roka koji je odreen. Ako rok nije odreen, onda po proteku osmog dana od dana zakljuenja ugovora. Kada prodavac zapadne u duniku docnju, kupcu pripadaju alternativno dva prava: 1. da trai ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja 2. da trai raskid ugovora i naknadu tete zbog neispunjena Kupac nije duan u ovim sluajevima ostaviti primjeren rok za ispunjenje, ako iz samog dranja prodavca proizilazi da on nee ni u ostavljenom roku ispuniti svoju obavezu. Kada je u pitanju fiksni ugovor, protekom roka on se raskida po samom zakonu. U sluaju raskida ugovora, naknada tete moe biti naknada apstraktne tete i konkretne tete. Apstraktna teta sastoji se u razlici ugovorene cijene i tekue cijene za ugovorenu robu. Konkretna teta obuhvata obinu tetu i izmaklu korist. Konkretna teta se utvruje prema okolnostima svakog konkretnog sluaja. Povjerilaka docnja - Kada prodavac zapadne u povjerilaku docnju, a to je sluaj recimo kada odbije da primi cijenu, u tom sluaju kupac ima dva prava: 1. da deponuje iznos kupovne cijene kod nadlenog suda i time izbjegne plaanje kamata 2. da trai nakanadu pretrpljene tete. SREDSTVA OBEZBJEENJA UGOVORA Dijele se na sredstva radi zakljuenja i radi ispunjenja ugovora. To su: ugovorna kazna, jemstvo, zaloga, bankarska garancija, akreditiv. Regulisane su ZOO, Zakonom o vlasniko-pravnim odnosima i zakonom o zalogu na pokretnim stvarima. Ugovorna kazna Ugovrna kazna je ugovorena suma novca ili neka druga imovinska korist. Njena pravna priroda je akcesorna i kao sporedna obaveza ona dijeli sudbinu glavne obaveze. Novane obaveze se ne mogu obezbjeivati ugovornom kaznom. Osnovni uslov za plaanje ugovorne kazne je da se povreda obaveze moe pripisati u dunikovu krivicu. Dunikova krivica se ne utvruje, ona se pretpostavlja i povjerilac je ne mora dokazivati. Pravno dejstvo sporazuma o ugovornoj kazni je slijedee: za sluaj neispunjenja obaveze povjerilac ima pravo izbora da trai isplatu ugovorne kazne ili ispunjenje obaveze i za sluaj zakanjenja ugovorne obaveze povjerilac moe zahtjevati ispunjenje glavne obavaze i plaanje ugovorne kazne (kumulativno). U ovom sluaju povjerilac prilikom prijema zakanjele obaveze mora dunika odmah obavijestiti da zadrava pravo na ugovornu kaznu. Ako tako ne postupi, on gubi pravo na ugovornu kaznu. To znai da je pravo na ugovornu kaznu vezano za obavjetavanje dunika o zadravanju prava povjerioca na ugovornu kaznu i ta pravna presumpcija je neoboriva. Jemstvo U pravilu do jemstva se dolazi na osnovu posebnog ugovora izmeu povjerioca i jemca. Taj ugovor mora biti zakljuen u pismenoj formi. Jemstvo se daje za svaku pravovaljanu obavezu, dakle bez obzira na njen sadraj, daje se i za uvjetnu obavezu, daje se i za buduu odreenu obavezu. Kod zakljuenja ugovora o jamstvu ne mora se traiti saglasnost dunika. Taj ugovor se zakljuuje izmeu jemca i povjerioca neovisno od volje dunika, pa ak se moe zakljuiti i protivno volji dunika. Obaveza jemca je akcesorne prirode i ona zavisi od obaveze glavnog dunika. Ne moe biti vea od obaveze glavnog dunika. Jamac za obavezu neke poslovno nesposobne osobe odgovara isto kao i jamac poslovno sposobne osobe. Jamac moe biti svako, ali mora biti poslovno sposobna osoba, dakle mora imati potpunu poslovnu sposobnost. Jamstvo je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima (ZOO), odredbe zakona su dispozitivne prirode u pogledu jamstva. Odgovornost jamca u privrednom pravu je pootrena. Jamac tu odgovara kao platac, to znai da postoji solidarna odgovornost glavnog dunika sa jamcem. To znai da jamac nema pravo na prigovor redosljeda. Vjerovnik moe utuiti jamca a da istovremeno ne utui glavnog dunika. Ako su utueni i glavni dunik i jamac, oni odgovaraju solidarno, ali izreka presude po toj tubi ne mora da bude istovjetna, ne mora glasiti na isto (jemac ne plaa kamate i trokove postupka). Razlika izmeu solidarne i

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

supsidijarne odgovornosti je to kod solidarne nema prava prigovora na redoslijed. Pravila jasmtva su dispozitivne prirode. Ako je glavni dunik postao steajni dunik, smanjenje obaveze steajnog dunika u steaju ne dovodi do smanjenja obaveze jemca. U sluaju da jemac izvri svoju obavezu on stie pravo regresa prema glavnom duniku. Jemstvo, sem ugovorom, nastaje i zakonom. Bankarska garancija To je sredstvo obazbjeenja ispunjenja ugovora kao to su i ugovorna kazna i jemstvo. To je izjava banke, davaoca garancije, kojom se ona obavezuje prema korisniku garancije da e ona umjesto svog komitenta ispuniti obavezu ukoliko budu ispunjeni uslovi iz same garancije. Bankarska garancija je akcesorne prirode, njena valjanost zavisna je od glavne obaveze radi koje je data. Bankarska garancija je jednostrana izjava volje i kao takva ima za posljedice samostalne i nezavisne obaveze. Bankarska garancija se uvijek izraava u novcu. Forma bankarske garancije je pismena. Kada postojeu bankarsku garanciju potvrdi druga banka onda je u pitanju super -garancija i korisnik moe traiti ispunjenje od bilo koje od ovih banake. Dokumentarni akreditiv Prihvaanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu sumu ako do odreenog roka bude udovoljeno uslovima koji su navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv mora biti sastavljen u pismenoj formi. Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva saopeno. Suprotno tome, nalogodavac je vezan izdanim nalogom od dana kada je nalog prispio banci. I akreditiv je nezavistan od osnovnog ugovora. Dokumentarni akreditiv sam po sebi znai da uz njegovo ispunjenje mora biti dostavljena dokumentacija koja je navedena u nalogu i samom akreditivu. Akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. Ako nije nita ugovoreno, smatra se da je opoziv, pa i onda kada je otvoren na odreeno vrijeme. Zalog u privrednom pravu Za zalog na pokretnim stvarima u privredno-pravnim odnosima vae ova pravila: *da zalono pravo moe postojati na pokretnim stvarima uz odreena ogranienja (nema ga na dravnom vlasnitvu), *zaloga je mogua i na pravima. Stvari na kojima se zasniva zalono pravo moraju ispunjavati sve uslove koji se trae (da je stvar u prometu, da je odreena koliina, da se radi o tjelesnoj stvari, a samo kada je zakonom predvieno, dravna stvar se moe zaloiti). Pravilo o subjektima zaloga je: mogu biti fizika i pravna lica, domaa i strana lica, nalogodavac moe da bude lice koje nije nosilac prava raspolaganja ili vlasnik zaloene stvari (dunik zaloi tuu stvar ili skladitar ima pravo na zaloenoj stvari bez obzira na pravni poloaj ostavodavca u pogledu same robe). Na jednoj stvari se moe zasnovati vie zalonih prava po razliitim pravnim osnovima. Vjerovnik zalonog prava da bi implementirao zalono pravo na stvari koja je zaloena ne mora traiti putem suda implementaciju tog prava. Dovoljno je da obavijesti zalonog dunika i trai od njega ispunjenje obaveze. Po proteku roka od 8 dana, on ima pravo da se namiri iz zaloene stvari, a to znai da zaloenu stvar podvrgne javnoj prodaji. Nije mu potreban izvrni naslov -sudska presuda, da bi prodao stvar. Ponekad se odstupa od naela priore tempore potio iure (prvi u vremenu jai u pravu), npr. kod ugovora u prevozu robe. Roba koje je predmet prevoza je ujedno zaloena jer prevozioci imaju pravo zaloga na toj robi. Kada ima vie prevoznika, svi oni imaju pravo zaloga. Ovo naelo se ne primjenjuje, radi lakeg ureenja stvari. Oni koji su ve prevezli robu imaju manje prava i prvi se namiruje onaj kod koga se roba jo nalazi ili kod koga je zadnjeg bila u priteanju. Hipoteka je zalog na nepokretnosti. Sem hipoteke na nepokretnostima, postoji i hipoteka na pravu graenja. Hipoteka nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke, a u nekim sluajevima i na osnovu zakona. Dakle, ugovor o hipoteci je samo titulus, osnov za hipoteku i kada je zakljuen ona nije nastala. Tek upisom u zemljinje kjnige hipoteka nastaje. Kada nastaje zakonom ne mora da bude upisana u zemljine knjige. Hipotekarni dunik je svakodobni vlasnik zaloene stvari. On tu stvar moe i pod hiotekpm otuiti. Ko je tada dunik? Zaloni dunik koji je svoju stvar dao pod hipoteku postaje osobni dunik, a novi vlasnik nekretnine postaje hipotekarni dunik. Hipoteka prestaje brisanjem iz zemljine knjige. Zaloga i hipoteka su ograniena stvarna prava. Realizacija hipotekarnog prava se vri putem suda. Sem vjerovnika i dunika, za hipoteku se mora jasno naznaiti dug. Nije bitno koliki dio duga je isplaen i kolika je vrijednost nekretnine, uvijek se vri prodaja nekretnine radi naplate potraivanja. Na jednoj nekretnini moe postojati vie hipoteka, a u sluaju namirenja potraivnja primjenjuje se pravilo prvi u vremenu jai u pravu. Osnova naela hipoteke: 1. Ogranieno stvarno pravo - hipoteka je ogranieno stvarno pravo, a prestanak trabine je samo jedan od osnova za brisanje. Prestanak trabine sam po sebi ne dovodi do brisanja hipoteke. Hipoteka je ovlatenje

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

zalonog vjerovnika da namiri svoje osigurano potraivanje ako mu ne bude namireno do dospijea i to putem suda, a ne samostalnim raspolaganjem predmetnog zalonog prava. 2. Publicitet -On se stie upisom hipoteke u ZK, a ako nekretnina nije upisana u ZK onda tabularnom ispravom kod nadlenog suda. 3. Odreenost potraivanja - Odreenost osiguranog potraivanja odnosi se na glavno potraivanje, a to znai da mora biti poznata osnova tog potraivanja i visina novanog potraivanja koje se upisuje u ZK. 4. Odreenost objekta zalonog prava - Nekretnina kao stvar mora biti oznaena prostorno i oznaava se kao katastarska ili graevinska estica. 5. Nedjeljivost - Hipoteka postoji neovisno od toga koliko se osigurano potraivanje smanjilo. Sve dok ono postoji ne moe se hipoteka izbrisati iz ZK. 6. Neodvojivost -Hipoteka je vezana za nekretninu i ne moe se odvojiti od nje. 7. Mogunost postojanja vie zalonih prava na istom objektu ili podzalono pravo ili podhipoteka Ista nekretnina se moe opteretiti sa vie hipoteka koje imaju svaka svoj rang, mjesto po vremenu nastanka. Njihov redoslijed odreuje se prema nastanku ali zakonom moe biti i drugaije ureeno. 8. Prometnost ili nadhipoteka - Hipoteka se moe otuiti, naslijediti pa i opteretiti ali samo zajedno sa nekretninom koja se njome osigurava. Nadhipoteka je hipoteka na hipoteku. Nadhipoteka u korist tree osobe osniva se bez pristanka hipotekarnog dunika. 9. Zajednika hipoteka - je hipoteka na vie nekretnina za jedno potraivanje. Nitave su odredbe ugovora o hipoteci ako hipotekarni vjerovnik ugovora ubiranje plodova koje zaloena nekretnina daje ili iskoritavanje nekretnine ne bilo koji nain ili da u sluaju neisplate duga vjerovnik moe namiriti svoje potraivanje sticanjem prava vlasnitva. 10. Forma ugovora o hipoteci - nije odreena zakonom, ali se analogijom primjenjuje pravilo pismene forme (kao kod prometa nepokretnosti). Hipoteku treba razlikovati od tabularne izjave. Zatezna kamata Zatezna kamata je osnovno pravo povjerioca u sluaju kada je dunik zakasnio sa ispunjenjem novane obaveze. Zatezna kamata se ne ugovora i za njenu isplatu nije uslov da je vjerovniku nastala teta. Meutim, kada je rije o kamatama, one se mogu i ugovoriti. Takve kamate zovemo ugovorne kamate ili konvencionalne kamate. Za plaanje zateznih kamata, sem to nije nuno da je povjerilac pretrpio tetu zbog povrede ugovora, za njihovu realizaciju nije ni znaajno da postoji odgovornost dunika. Zatezna kamata je minimum naknade tete u sluaju povrede ugovora kada je u pitanju novana obaveza. Rok za ispunjenje obaveze moe biti odreen ugovorom, propisom ili obiajem. Plaanje kupovne cijene vri se u asu kada se vri predaja robe, odnosno, 8 dana od dana prijema fakture ili 8 dana po prijemu robe. Ako rok nije odreen, dunik dolazi u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni svoju obavezu. Preuzimanje duga Preuzimanje duga je ugovor izmeu dunika i tree osobe (preuzimaoca duga) uz pristanak vjerovnika. Preuzimanjem duga preuzimalac duga dolazi na mjesto glavnog dunika i on postaje jedini platac. To znai da dotadanji dunik izlazi iz postojeeg obavezno-pravnog odnosa i na njegovo mjesto dolazi novi dunik. Pristupanje dugu To je ugovor izmeu vjerovnika i tree osobe kojim se ovaj obavezuje vjerovniku da e postojeu dunikovu obavezu ispuniti u vidu ispunjenja vjerovnikova potraivanja koje on ima prema svom duniku. Tu ne sudjeluje i dunik. Trea osoba koja je pristupila dugu moe ispuniti obavezu i bez dunikove volje, pa i u sluaju njegova protivljenja. U ovom odnosu postoje dva dunika na samo jedno potraivanje. Ti dunici samostalno i neovisno jedan od drugog odgovaraju i to razdijeljeno i za itavo potraivanje. Preuzimanje ispunjenja To je ugovor izmeu dunika i tree osobe kojim se ona obavezuje da e preuzeti njegovu obavezu prema njegovom vjerovniku i na taj nain izvriti dugovanu inidbu. Trea osoba time ne preuzima na sebe dug i ne stupa u neposredan obavezni pravni odnos prema vjerovniku. Dunik se u ovom sluaju zakljuenim ugovorom o preuzimanju ispunjenja nije oslobodio svog postojeeg dugovanja, a ni vjerovnik prema takvoj treoj osobi ne moe postaviti zahtjev za ispunjenje njegova potraivanja. Ovaj ugovorni odnos djeluje utoliko na vjerovnika samo to je on duan primiti po toj treoj osobi ispunjenje dunikove obaveze. Ako ne prihvati ispunjenje obaveze on zapada u povjerilaku docnju. Konosman

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Poslije zavrenog prijema tereta na zahtjev krcatelja broda, brodar je duan da izda konosman ili teretnicu. Njom se potvruje da je primljen na brod radi prijevoza teret koji je u njoj oznaen. Ako krcatelj nije traio izdavanje teretnice, onda brodar ili krcatelj imaju pravo da zahtijevaju tovarni list za predmetnu robu i takav tovarni list nema karakteristiku hartije od vrijednosti. Tovarni list Poiljalac je duan da za svaku poiljku preda prevoziocu posebno popunjen tovarni list na propisanom obrascu. Poiljalac je odgovoran za tanost podataka i izjava koje je unio u tovarni list, ali i za tanost podataka koje je unio njegov prevozilac. Tovarni list po pravilu nije hartija od vrijednosti. On je dokaz o zakljuenom ugovoru i dokaz da je prevozilac primio na prevoz stvari oznaene u tovarnom listu. Tovarni list moe glasiti po naredbi i na donosioca. Ako tako glasi, u oba sluaja je prenosivi tovarni list. Skladinica To je hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar za robu koju je primio na uskladitenje. Skladinica je dokaz da je roba primljena na uvanje i odravanje. Ona obavezuje skladitara da po proteku roka za uvanje i odravanje robe izda robu legitimnom imaocu skladinice. Predaja skladinice u potpunosti zamjenjuje fiziku predaju robe prilikom prenosa vlasnitva na robi. Skladinica se sastoji iz dva dijela: priznanice (recepisa) koji slue za prenos prava vlasnitva na uskladitenoj robi i varanta (zalonice) koja se koristi radi zalaganja uskladitene robe a u svrhu dobijanja kredita, zajmova itd. Skladinica se moe prenositi jedinstveno (oba djela zajedno), a mogue i odvojeno. Kada se prenosi odvojeno, najprije se mora prenijeti varant (zalonica). U oba sluaja radi se o izdavanju robe. Skladinicu je mogue indosirati pa i u djelu priznanice, i u tom sluaju se radi o prenosu vlasnitva uskladitene robe. Odgovornost skladitara je objektivna. On mora dokazati da je teta na robi uzrokovana viom silom ili krivicom ostavodavca ili manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambalaom. Skladitar je duan naknaditi nastalu tetu u visini stvarne, a ne trine vrijednosti robe predate na uskladitenje.

OSTALI UGOVORI
Ugovor o komisionu To je ugovor kojim komisionar u svoje ime a za raun komitenta istupa prema treem licu kao samostalna ugovorna strana. Svi ekonomski efekti iz zakljuenog ugovora pripadaju komitentu. Kod tog pravnog posla postoji interni, eksterni i zavrni odnos. Bitan elemenat ovog ugovora je sama priroda pravnog posla kojeg treba komisionar da zakljui. Ugovor o komisionu je jedna vrsta ugovora o nalogu, ali on je samostalni imenovani ugovor, dvostran je i teretan i neformalan. Komisionar prilikom zakljuenja ugovora sa treom osobom mora prilikom izbora te osobe cijeniti poslovni ugled i kreditnu sposobnost te tree osobe. Komisionar kao samostalna ugovorna strana sa treom osobom zakljuuje ugovor, bilo o prodaji ili kupovini robe, ve zavisno od naloga komitenta i on tada obavlja pravne radnje. Komisionar odgovara za izbor tree osobe i kod klasinog komisiona on ne odgovara za ispunjenje tog ugovora. Komisionar je duan da se pridrava naloga komitenta i da uva njegove interese, da poloi raun komitentu i da komitenta obavijesti sa kim je zakljuio ugovor (ko je trea strana). Komisionar nije duan da obavijesti treu stranu ko mu je komitent. Komisionar ima pravo na naknadu (proviziju), naknadu potrebnih, nunih i korisnih trokova. Ova naknada mu pipada i kada nije ugovorena. Naknada se odreuje ugovorom, tarifom ili prema ugovorenom poslu i postignutom rezultatu. Pored klasinog komisiona mogu je i tzv. pojaani komision (delkvedere komision) gdje komisionar, pored odgovornosti za izbor treeg lica, odgovara i za ispunjenje obaveza iz zakljuenog posla. Pojaana odgovornost vodi ka poveanoj naknadi odnosno, proviziji. Ugovor o licenci Tim se ugovorom obavezuje davalac licence da sticaocu licence ustupi, u cjelini ili djeli mino, pravo iskoritavanja pronalazaka, tehnikog znanja ili iskustva, iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi na vrijeme ne due od zakonske zatite prava koja su predmet licence. Iskljuiva licenca je takva gdje se stie iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licence i ona postoji samo ako je izriito ugovorena. Pravo iskoritavanja licence moe biti ogranieno prostorno a i vremenski i samo u onim sluajevima kada to nije suprotno ustavu i zakonu. Kada sticalac iskljuive licence prava iskoritavanja predmeta licence ustupi drugom, onda kaemo da je u pitanju podlicenca. Kada je ugovor o licenci zakljuen na odreeno, on prestaje istekom vremena i u tom sluaju nije potrebno da bude otkazan. Ako se ugovor na takav nain, pod

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

istim uslovima produi i tome se ne protivi davalac licence, onda se radi o novom ugovoru neodreenog trajanja. Svaka od ugovornih strana moe otkazati ugovor ako se radi o ugovoru na neodreeno vrijeme. Otkazni rok je 6 mjeseci i on se ne moe dati u toku prve godine trajanja ugovora. U sluaju smrti davaoca licence ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima, izuzev ako nije drugaije ugovorena. U sluaju smrti sticaoca licence i ona se nastavlja sa njegovim nasljednicima, ali samo sa onim koji produuju njegovu djelatnost. Ako je u pitanju pravno lice kao korisnik licence i nad njim se otvori steajni postupak, davalac licence moe raskinuti ugovor. Ugovor o posredovanju Ovim se ugovorom posrednik obavezuje da nastoji nai i dovesti u vezu sa naredbodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora. Bitan sastojak ovog ugovora je sam predmet ugovora. Razlika izmeu posredovanja i zastupanja je slijedea: - Posrednik radi u svoje ime i za svoj raun - Zastupnik radi u tue ime i za tui raun - Posredovanjem ne nastaje trajni odnos Ugovor je neformalan i konsenzualan. Po svojoj pravnoj prirodi je ugovor o nalogu, a ako je ugovoreno da ima pravo i na naknadu iako njegova nastojanja ostanu bez rezultata, onda poprima obiljeja ugovora o djelu. Naknada za posrednika ne mora biti ugovorom odreena. Posrednik ne zakljuuje ugovore i u pravilu on poduzima samo faktike radnje. On postupa sa panjom dobrog privrednika. Stvara samo komercijalnu vezu, ne i pravnu. Duan je da se pridrava naloga i upustava nalogodavca, a odgovoran je nalogodavcu za izbor treeg lica. Nalogodavac moe da opozove nalog sve dok on nije izvren. Ako naknada za posredovanje nije odreena ugovorom, ona se odreuje tarifom ili lokalnim obiajima. Ako se ne moe tako odrediti, ona se odreuje prema radu posrednika i uinjenoj usluzi. Ukoliko posrednik ugovorom bude izriito ovlaten i da zakljui ugovor sa treom osobom, pa takav ugovor ima elemente i posredovanja i zastupanja, onda se u sluaju spora uzima da se radi o ugovoru o zastupanju. Ugovor o uskladitenju To je ugovor kojim skladitar preuzima obavezu da odreeno vrijeme uva i odrava stvari koje pripadaju drugom subjektu, ostaviocu i da po proteku ugovorom odreenog vremena vrati stvari ostaviocu, a ostavilac da za struno uvanje i odravanje stvari isplati skladitaru ugovorenu naknadu. To je konsezulan, a ne realan ugovor, on je neformalan, a ne formalan ugovor. Meutim, u praksi se najee zakljuuje u pismenoj formi na formularima koje pripremi skladitar. Ako nepanjom skladitara propadne odreena koliina zamjenljivih stvari, a skladitar ipak preda ostaviocu istu koliinu, vrstu i kvalitet stvari, to nije naknada naturalne tete, nego ispunjenje ugovorene obaveze. Drugaije je ako je u pitanju individualno odreena stvar koja je propala gdje ostavodavac nije duan primiti drugu slinu stvar. Samo kazna treba da je srazmjerna krivici a ne i teta. Skladitar odgovoara po naelu objektivne odgovornosti. Povjerilac je ostavodavac, nije duan da dokazuje krivicu skladitara, a skladitar se moe exkulpirati odgovornosti ako dokae da je teta nastala usljed vie sile, radnjom treeg lica, karakteristikama robe primljene na uskladitenje i ambalae. Skladitar nadoknauje tetu ostavodavcu po principu stvarne, a ne trine vrijednosti robe. Naknauje se obina teta i izmakla korist. Od izmakle koristi treba razlikovati eventualnu tetu. Izmakla korist postoji ako je ona izvjesna, a ne vjerovatna, ako postoje elementi na osnovu kojih se ona moe odrediti i ako ta izmakla korist nije suprotna vaeim propisima i dobrim poslovnim obiajima. I eventualna teta je budua ali je neizvjesna. ZOO ne priznaje eventualnu tetu kao vid tete ali smatra kad ona nastane da se radi o konkretnoj teti. Bitni sastojci ugovora o graenju Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje prema odreenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvriti kakve druge graevinske radove, a naruailac se obavezuje da mu za to plati odreenu cijenu. Stranke su dakle: investitor (naruilac) i graevinar (izvoa). Kao izvoa moe se pojaviti samo privredni subjekat koji je registrovan za graenje odgovarajuih graevina. Da bi ovaj ugovor bio posao poslovnog prava, potrebno je i da investitor bude privredni subjekat. Prethodne radnje - Izvoenju graevinskih radova moe se pristupiti na osnovu investicionog programa elaborata, iz kojeg se vidi o kakvom se objektu radi. Elaborat moe izraditi sam investitor, a moe ugovoriti njegovu izradu sa nekim preduzeem registrovanim za tu djelatnost. Osim elaborata investitor mora pribaviti

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

i graevinsku dozvolu, koju izdaje nadleni opinski organ. Osim navedenog investitoru su neophodna i finansijska sredstva, bilo iz vlastitih izvora, bilo da ih pribavi putem kredita. Bitni elementi - Osnovno kod ugovora o graenju je da je izvoa duan da ugovorene radove izvede u ugovorenom roku, to znai da je rok bitan elemenat ugovora (pored cijene i predmeta) i on se moe ugovoriti za radove u cjelini ili po pojedinim fazama. Obavezna je pismena forma. Kod ovog ugovora cijena mora da bude precizno odreena (ne odrediva). Odreuje se kao jedinina cijena ili za cijeli objekt kao ukupno ugovorena cijena. Jedinine cijene obuhvataju i vikove radova, ali samo ako se oni pojavljuju u uobiajenom obimu. Ako to nije sluaj, izvoa radova ima pravo traiti za vikove radova novu cijenu. Kada je u pitanju ukupno ugovorena cijena ona se ne mijenja u sluaju vikova radova, ali isto tako ona se ne mijenja ni za sluaj manjkova radova. Ukupno ugovorena cijena ne obuhvata vrijednost nepredvienih i naknadnih radova. Ti radovi po zakonu uvijek se naknadno plaaju. I jedinina cijena i ukupna cijena mogu biti promjenjive i nepromjenjive. Promjenjive se najee ugovoraju u obliku klizne skale. I kod nepromjenjive cijene zakon (ZOO) predvia mogunost njene izmjene pod odreenim uslovima (npr. usljed promjene u cijeni rada, materijala, ako gradnja due traje pod uslovom ako su se ovi elemnti promijenili za vie od 10% u odnosu na ugovorenu cijenu; u sluaju docnje sa izvoenjem radova izvoa nema pravo na izmjenu cijene). Obaveza izvoaa radova da preda objekt finansijeru. Rokovi garancije za gradnju objekta teku od trenutka primopredaje radova. Od tada prelazi i rizik sa izvoaa na naruioca (finansijera, investitora). Primopredaja radova se ne smatra tehniki pregled od strane nadlenih organa koji izdaju upotrebnu dozvolu. Ovo iz razloga to se tehnikim pregledom utvruje tehnika ispravnost objekta u optem interesu, a ne i da li je izvoa ispunio sve svoje ugovorene obaveze. Dakle, treba razlikovati kolaudaciju (tehniki pregled) od superkolaudacije (prijem objekta od strane investitora). Investitor moe zadrati odreenu svotu novca da bi sam kasnije, bez pomoi izvoaa radova mogao otkloniti nedostatke na objektu. Pridravanje projektne dokumenatcije Za svako odstupanje od projekta izvoa mora imati odobrenje investitora. Osim to treba da se pridrava projekta, mora da potuje i javno pravne propise koji se na njih odnose. Sve to mora da uini poteno i savjesno, djelujui panjom dobrog strunjaka. Ako uoi nedostatke u projektu mora o tome da bez odlaganja obavijesti investitora. Ako ovaj ne reaguje mora obavijestiti nadleni inspekcijski organ. U sluaju akutne opasnosti moe i obustaviti radove. Odgovornost izvoaa radova za nedostatke graevine Izvoa radova odgovara za nedostatke: 1. ako su nedostaci graevine rezultat greke u projektu pa i onda kada je projekat primio od naruioca ili treeg lica iz razloga to je izvoa radova kao profesionalac duan skrenuti panju naruiocu na nedostatke u projektu; 2. ako odstupi od projekta, osim u sluaju ako ima pismenu saglasnost naruioca ili ako su u pitanju hitni i nepredvieni radovi; 1. ako su nastali nedostaci zbog kvaliteta marerijala bez obzira iji je matreijal upotrebljen; 3. ako su nedostaci graevine nastupili to radovi nisu izvedeni u skladu sa ugovorom, odgovarajuim propisima ili pravilima struke; 2. izvoa odgovara i za rad podizvoaa. Odgovornost graevinara je pootrena, jer s obzirom na svoja svojstva i profesiju ne moe ne znati sve gore navedeno. Izvoa nee odgovarati za nedostatke ako uspije dokazati da nije kriv za utvrene nedostatke i u sluaju greke u projektu koja se i protiv njegove potrebne panje nije mogla otkloniti. Ugovor o alotmanu Kojim se obavezuje ugostitelj da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu, prui ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a agencija nastoji da ih popuni i plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pismenoj formi. Turistika agencija moe odustati od korienja smjetajnih kapaciteta a da time i ne raskine ugovor o alotmanu ako na vrijeme poalje obavjetenje o odustanku od koritenja odreenih kapaciteta. Ukoliko je ugovorom predviena posebna obaveza turistike agencije da popuni angaovane kapacitete, onda agencija nema pravo na odustanak od ugovora. Ugovor o prijevozu u cestovnom saobraaju

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Tim ugovom se prevozilac obavezuje da cestovnim prijevoznim sredstvom preveze odreenu stvar od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da u tom mjestu stvar preda primaocu ili drugom ovlatenom licu kojeg primalac odredi a poiljalac se obavezuje da prevoziocu plati ugovorenu prevozninu. Ugovor o prijevozu nije formalan, dvostrano je obavezan i teretan. Bitni elementi su cijena i predmet. U praksi se zakljuuje pismeno izdavanjem tovarnog lista. Tovarni list predstavlja samo potvrdu zakljuenog ugovora i dokaz da je prijevoznik primio robu na prijevoz. Poatojanje ugovora o prijevozu moe se dokazivati i drugim sredstvima. Nepostojanje tovarnog lista ili gubitak ili njegova neispravnost nemjau uticaja na postojanje i sadraj ugovora o prijevozu. Tovarni list po pravilu nije prenosiv, ali se stranke mogu dogovoriti da se izda takav tovarni list koji ima karakteristike hartija od vrijednosti. Tovarni list moe da glasi po naredbi ili na donosioca. Ugovor o prijevozu morem ili unutranjim vodama Kod ovog ugovora se brodar obavezuje da preveze stvari od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja, a naruilac prijevoza da plati vozarinu. Stranke su brodar i naruilac prijevoza. Bitni elementi su predmet i vozarina. On nije formalan, ali se u praksi esto zakljuuje u pismenom obliku. Brodar odgovara za tetu samo ako je kriv. Krivica brodara za tetu se pretpostavlja - princip subjektivne pretpostavljene krivice. Oslobaa se od odgovornosti ako dokae da je teta nastupila zbog skrivene mane broda za koju brodar nije morao znati, vie sile, pomorskih nezgoda, ratnih dogaanja, meunarodnog zloina na moru, nemira, pobuna, trajka................. Visina naknade tete se utvruje prema trinoj vrijednosti stvari, a po cijenama mjesta odredita na dan kada je brod stigao u luku, odnosno na dan kada je morao stii. Doputeno je ugovorom pootriti brodarevu odgovosrnost i utvrditi vii iznos, ali ne moe se u veoj mjeri ograniiti brodareva odgovornost. Posebna havarija nastaje viom silom. Zajednika havarija je svjesno prouzrokovana teta od strane zapovjednika broda u toku plovidbe, a u cilju spaavanja broda i robe. Radi se o svjesnom rtvovanju manjeg da bi se spasilo vee. tetu i trokove generalne havarije snose zajedniki svi uesnici u pomorskom poduhvatu srazmjerno vrijednosti imovine koja ulazi u duniku masu. Osnov za to je zajednica rizika koju ine: sopstvenik broda, brodar i korisnici prevoza.

ZAKON O OBAVEZNOM OSIGURANJU

Prema ovom zakonu obvezno se osiguravaju: 1) putnici u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja, 2) vlasnici odnosno korisnici motornih vozila od odgovornosti za tete poinjene treim osobama, 3) vlasnici, odnosno korisnici zrakoplova od odgovornosti za tete poinjene treim osobama, 4) vlasnici, odnosno korisnici brodica na motorni pogon od odgovornosti za tete poinjene treim osobama. Vlasnici prijevoznih sredstava na koje se primjenjuju odredbe ovog zakona o obveznim osiguranjima duni su sklopiti ugovor o obveznom osiguranju s ovlatenim drutvom za osiguranje.

KONCESIJA
Koncesija je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koritenjem prirodnih bogastava. Izuzetno moe biti i za obavljanje komunalnih i drugih javnih djelatnosti.Ugovor o koncesiji se zakljuuje na odreeno vrijeme koje ne moe biti due od 30 godina, iznimno 50 godina . Ugovori se mogu obnoviti, ali ne due od polovine prvobitno ugovorenog roka. Ugvoor prestaje istekom ugovorenog roka, otvaranjem steaja, prestankom postojanja predmeta koncesije i raskidom ugovora. Ugovor o koncesiji se raskida ako je koncesionar nesolventan ili je bankrotirao, ako koncesionar ili koncesor ne ispunjavaju svoje obaveze. Ugovor zakljuen suprotno odredbama Zakona o koncesiji je nitavan, a za rjeavanje takvih sporova je nadlean Vrhovni sud FBiH (tuba u upravnom sporu).

OBLICI STRANIH ULAGANJA Zakon o stranim ulaganjima Sl.n.FBiH 61/01 i 50/03 Prava stranih ulagaa: (ne pita politiku stranih ulaganja) 1. Pravo da vre transfer u inostranstvo slobodno i bez odlaganja dobiti koja nastane kao rezultat ulaganja. 2. Pravo na vrenje konverzije domae valute u bilo koju drugu valutu. 3. Imaju ista vlasnika prava na nekretninama kao to imaju dravljani BiH.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. Pravo da slobodno upoljavaju zaposlenike iz inostranstva. 5. Strana ulaganja ne mogu biti nacionalizovana, exproprisana izuzev u javnom interesu u
skladu sa zakonom i uz plaanje primjerene naknade.

6. Osloboena su plaanja carina i carinskih obaveza, ali ne i carinskog evidentiranja. 7. Prava i povlastice koja se zateknu ne mogu biti ukinute ili ponitene stupanjem na snagu
drugih propisa. Oblici stranih ulaganja: 1. Osnivanje pravnog lica u potpunom vlasnitvu stranog ulagaa 2. Osnivanje pravnog lica u zajednikom vlasnitvu domaeg i stranog ulagaa 3. Ulaganje u postojee pravno lice i 4. Posebni oblici ulaganja. U Federaciji BiH strana ulaganja u Sektoru koji podlijeu restrikciji odobrava nadleno ministarstvo. Za ulaganja u Sektore koji podlijeu restrikciji, strani ulagai su duni nadlenom ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje ulaganja.Nadleno ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donijeti odgovarajue rjeenje. Konano rjeenje o stranom ulaganju bit e doneseno u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. U sluaju nedonoenja rjeenja u pomenutom roku strano ulaganje se smatra odobrenim. Odobrenje stranog ulaganja vai bez vremenskog ogranienja.

NARUAVANJE KONKURENCIJE
Konkurencija se naruava monopolistikim djelovanjem, nelojalnom konkurencijom, pekulacijom i ograniavanjem trita. Monopolistiko djelovanje obuhvata monopolistiko sporazumijevanje i ponaanje. Sporazumijevanje je odnos izmeu dva ili vie trgovaca kojim se ciljno naruava ili spreava slobodna konkurencija i gdje se pojedini trgovci dovode u povlateni poloaj. Monopolistiko ponaanje je zloupotreba dominantnog poloaja na tritu i radnje koje dovode do takvog poloaja. Nelojalna konkurencija je radnja protivna dobrim poslovnim obiajima kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugim trgovcima ili potroaima. pekulacija je koritenje stanja na tritu nastalog poremeajima u snadbijevanju ili nezakonitog poveanja cijene radi sticanja protivpravne imovinske koristi. SOLIDARNA I SUBSIDIJARNA ODGOVORNOST (ovo nauiti, moda iz civila) I jedna i druga odgovornost su akcesorne prirode.U sluaju solidarne odogovornosti vrijede opa pravila o jemstvu i ta su pravila dispozitivne prirode. Subsidijarna - povjerilac prvo mora da se obrati glavnom duniku za ispunjenje obaveze, a tek onda jemcu, inae jemac moe uloiti prigovor redoslijeda, a kod solidarne odgovornosti moe odmah traiti bilo od duika, bilo od jemca.

STEAJNI POSTUPAK
Steajni postupak je zakonom ureen postupak i provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Prijedlog za otvaranje steajnog postupka - Steajni postupak pokree se pisanim prijedlogom. Za podnoenje prijedloga ovlateni su steajni dunik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provoenje steajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti. Steajni dunik - Steajni postupak moe se provesti nad imovinom pravnog lica, kao i nad imovinom dunika pojedinca. Dunik pojedinac, u smislu ovog zakona, jeste: komplementar u komanditnom drutvu i osniva drutva s neogranienom solidranom odgovornou. Steaj se moe otvoriti i nad imovinom javnih pravnih lica, izuzev nad imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), opine, grada, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimino finansiraju iz budeta. Steajni razlozi - Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika. U pravilu smatra se da je steajni dunik plateno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPE PROCESNE ODREDBE U steajnom postupku na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Naela postupka (1) Steajni postupak je hitan. (2) Odluke steajnog suda donose se u formi rjeenja. (3) Steajni sudija mora, po slubenoj dunosti, istraiti sve okolnosti koje su od znaaja za steajni postupak. Protiv odluka steajnog suda, u sluajevima predvienim ovim zakonom, doputena je alba. Rok za podnoenje albe je osam dana i tee od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena. Za odluivanje o albi nadleno je vijee sainjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijee je duno odluiti o albi u roku od 15 dana od dana njenog prijema. alba odlae izvrenje rjeenja ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano.U steajnom postupku ne moe se traiti povraaj u preanje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija. ORGANI STEAJNOG POSTUPKA su: steajni sudija, steani upravnik, skuptina povjerilaca i odbor povjerilaca koji ima poloaj fakultativnog organa. Steajni sudija - vodi i upravlja steajnim postupkom ali samo do donoenja rjeenja za otvaranje steajnog postupka. Njegova osnovna fukcija je da imenuje steajnog upravnika i da vri pravni nadzor nad njegovim radom. Steajni upravnik - Za steajnog upravnika moe se imenovati samo fiziko lice koje mora imati zavreno struno obrazovanje i poloen struni ispit. Za steajnog upravnika po ranijem zakonu moglo je biti imenovano svako punoljetno fiziko lice. Zakon taksativno navodi koja lica ne mogu biti steajni upravnici. Steajni upravnici prolaze porgrma edukacije koji organizuju kantonalne privredne komore. Steajni upravnik je operativan organ. Ovlaten je i obavezan je da bez odlaganja ue u posjed imovine steajnog dunika i da njome upravlja. Steajni upravnik obavezan je izvriti detaljan popis mase ali i svih povjerilaca dunika, voditi poslovne knjige, a naroito sainiti poetni bilans. Skuptina povjerilaca - Steajni sudija saziva skuptinu povjerilaca. Sazivanje prve skuptine povjerilaca vri se u okviru odluke o otvaranju steajnog postupka. Druge skuptine povjerilaca moraju se sazvati ako to zatrai steajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje 1/5 prijavljenih iznosa potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, a koje nije osporio steajni upravnik. Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlunih povjerilaca je, ogranieno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao steajni povjerioci. Odbor povjerilaca - je fakultativni organ, a ujedno i kontrolni. Njegov zadatak je da titi interese steajnog dunika. On u vrenju svoje kontrole nadzire steajnog upravnika . Skuptina povjerilaca iz kruga povjerilaca bira odbor povjerilaca.U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedee grupe povjerilaca: steajni povjerioci sa najviim potraivanjima, steajni povjerioci s malim potraivanjima, predstavnici zaposlenika steajnog dunika i razluni povjerioci. Odbor povjerilaca sastoji se od neparnog broja lanova koji nije vei od sedam. STEAJNA MASA I RASPOREIVANJE POVJERILACA Iz steajne mase, prije steajnih povjerilaca, namiruju se trokovi steajnog postupka i dugovi steajne mase. Trokovi steajnog postupka su: 1) sudski trokovi steajnog postupka, 2) nagrade i izdaci vjetaka, steajnog upravnika i odbora povjerilaca. Dugovi steajne mase su obaveze: 1) koje budu zasnovane radnjama steajnog upravnika, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka, 2) iz dvostranoobavezujuih ugovora ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za steajnu masu, 3) iz neosnovanog bogaenja steajne mase. Pojam steajne mase - Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka. Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka i staajnih povjerilaca.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Isplatni redovi steajnih povjerilaca - Steajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraivanja svrstavaju u isplatne redove. Razlikuju se: 1) steajni povjerioci viih isplatnih; 2) steajni povjerioci opeg isplatnog reda; 3) steajni povjerioci niih isplatnih redova . Steajni povjerioci opeg isplatnog reda su povjerioci koji u trenutku otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema steajnom duniku Steajni povjerioci viih isplatnih redova - prije ostalih steajnih povjerilaca namiruju se ona potraivanja koja nije mogao namiriti privremeni upravnik, ni steajni upravnik. Prije ostalih steajnih povjeritelja, ali poslije upravo navedenih namiruju se zaposlenici steajnog dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka. Steajni povjerioci niih isplatnih redova - namiruju se: 1) kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja steajnih povjerilaca, 2) trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u postupku, 3) novane kazne i prekrajne novane kazne, kao i imovinsko-pravna teta nastala kao posljedica izvrenog krivinog djela ili prekraja, 4) potraivanja koja se odnose na neku besplatnu uslugu steajnog dunika Izluni i razluni povjerioci Izluni povjerioci - su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim dijelovima imovine steajnog dunika, koja mu ne pripada a nalazila se privremeno po nekom pravnom osnovu kod dunika na korienju. To mogu biti pokretne i nepokretne stvrai, koje ne pripadaju steajnom duniku ve su vlasnitvo tih izlunih povjerilaca. Izluni povjerilac nije steajni povjerilac. Izluni povjerilac svoje pravo ostvaruje izlunom tubom, koja se podnosi steajnom sudu. Tueni je uvijek steajni dunik. Nakon otvaranja steajnog postupka pravo na izluenje moe se ostvariti najranije nakon izvjetajnog roita. Ako je predmet izluivanja neophodan za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtjev za izluenje odgoditi za period do 90 dana poev od izvjetajnog roita. Za vrijeme do izvjetajnog roita, izluni povjerilac ima samo pravo potraivanja zbog prekomjerne istroenosti stvari, a nakon izvjetajnog roita, naknadu zbog koritenja predmeta izluivanja. U sluaju da izluni povjerilac ne moe povratiti svoju stvar krivicom steajnog dunika jer je otuena ili unitena, ima pravo na trinu protuvrijednost odnosno na naknadu tete. Razluni povjerioci - su privilegovani povjerioci koji imaju razluno pravo na nekom predmetu steajne mase, ovlateni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlunog prava za glavno potraivanje, kamate i trokove, prije drugih povjerilaca steajne mase. Rzluno pravo ostaje prioritetno za povjerioce koji su ga do otvaranja steaja stekli. Razluni povjerioci su: 1) hipotekarni povjerioci: 2) povjerioci koji su stekli neko zalono pravo; 3) povjerioci kojima je steajni dunik radi osiguranja prenio neko pravo; 4) povjerioci kojima pripada pravo zadranja. Razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik lino odgovoran. U steajnom postupku postoje dva stadija: prethodni postupak i glavni steajni postupak. U prethodnom postupku ureuje se postojanje procesnih i materijalnih pretpostavki za otvaranje steajnog postupka. U tu svrhu steajni sudija moe imenovati privremenog steajnog upravmika, odrediti odgovarajueg vjeataka, rjeenjem odrediti mjere radi obezbjeenja steajne mase, a kasnije ih i ukinuti. Kako se radi o vanparninom postupku nema se pravo na povrat u preanje stanje, na ponavljanje postupka, niti na reviziju. Otvaranje steajnog postupka Steajni sudija otvara steajni postupak nad imovinom steajnog dunika ako je prijedlog doputen, podneen od ovlatenog lica i ako postoji steajni razlog, s tim da je imovina steajnog dunika u tom trenutku dovoljna za pokrie steajnog postupka. Rjeenje o otvaranju steajnog postupka - ako steajni sudija prihvata prijedlog za otvaranje steajnog postupka donosi rjeenje koje sadri: firmu i sjedite steajnog dunika; lino ime steajnog upravnika i datum i sat otvaranja steajnog postupka. Ako tano vrijeme steajnog postupka nije navedeno u rjeenju , pravno se smatra da je steajni postupak otvoren u podne (12 sati) onog dana kada je rjeenje

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

doneseno.Vremenski trenutak otvaranja steajnog postupka je veoma vano zbog trenutka nastupanja pravnih posljedica steaja. Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana raunajui od prijema ili oglaavanja rjeenja, prijave steajnom sudu svoja potraivanja. Objavljivanje rjeenja - steajni sud je obavezan javno objaviti rjeenje o otvaranju steajnog postupka na dan donoenja rjeenja, na oglasnoj tabli suda i u slubenom entitetskom glasilu. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA Pravne posljedice otvaranje steajnog postupka - nastaju ex lege, zakon odreuje tri grupe pitanja:

1. ope dejstvo otvaranja steajnog postupka, 2. ispunjenje pravnih poslova i 3. prebij anj e i pobij anj e
Isticanjem rjeenja o otvaranju steajnog postupka na oglasnu plou suda predstavlja konstitutivan karakter jer bez ovoga ne bi mogle nastupiti pravne posljedice. UPRAVLJANJE I UNOVAVANJE STEAJNE MASE Upravljanje i unovavanje steajne mase: steajni upravnik je duan da sastavi popis predmeta steajne mase. Steajni upravnik duan je sastaviti popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije steajnog dunika. Povjerioci prijavljuju svoja potraivanja steajnom sudu. Steajni upravnik nakon upoznavanja sa potraivanjima povjerilaca mora da se izjasni koja potraivanja priznaje ili osporava. Ako se nekog povjerioca potraivanje ospori onda se takav povjerilac upuuje na parnicu. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana roita na kome se vri ispitivanja potraivanja. Taj rok je prekluzivan. Steajni upravnik moe unoviti imovinu steajne mase samo u skladu sa odlukom skuptine povjerilaca ili odbora povjerilaca o nainu i uslovima prodaje. Nepokretna imovina se moe unoviti po pravilima izvrnog postupka javnom prodajom, a ako to ne uspije, steajni upravnik moe unoviti nekretnine neposrednom pogodbom. U sluaju da prodaja nije uspjela steajni upravnik moe izdvojiti nekretninu iz steajne mase i ponuditi je povjeriocima srazmjerno njihovim potraivanjima. Ako se imovina nije mogla rasporediti povjeriocaim a steajni upravnik je moe predati licima koja imaju udjele u kapitalu steajnog dunika. Ako je nepokretna imovina optereena razlunim pravom za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je prethodna saglasnost razlunog povjerioca. Prodaja pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo steajni upravnik vri licitacijom ili slobodnom pogodbom ukoliko ima u posjedu pokretnu stvar. Prije prodaje pokretne stvari treem licu, steajni upravnik obavjetava razlunog povjerioca na koji nain e prodati pokretnu stvar ili daje mogunost razlunom povjeriocu da u roku od 8 dana predloi povoljniju prodaju konkretnom kupcu. Ako prodaja ne uspije po uputama razlunog povjerioca, steajni upravnik moe ustupiti pokretnu stvar razlunom povjeriocu i tako ga namiriti. Ako razluni povjerilac u odreenom roku ne proda stvar pravo na prodaju ponovo prelazi na steajnog upravnika. Nakon prodaje, ostvareni iznos se dijeli na trokove steajne mase koji se prvo namire, a ostatak razlunom povjeriocu. ZAKLJUENJE STEAJNOG POSTUPKA Nakon glavne diobe i izvjetaja steajnog upravnika o izvrenju diobe, steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. Rjeenje, kao i razlozi za zakljuenje steajnog postupka objavljuju se u "Slubenim novinama Federacije BiH". Po pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka, steajni sudija nareuje, po slubeno dunosti , brisanje steajnog dunika iz registra, a u sluaju obustavljanja steajnog postupka, steajni sudija nareuje brisanje zabiljebe firma u steaju, jer obustavljanjem steajnog postupka steajni dunik ponovo stie pravo da raspolae imovinom koja sainjava steajnu masu. U sluaju obustave postupka povjerioci mogu podmiriti svoja potraivanja po pravilima graanskog prava, a oni koji su uestvovali u steajnom postupku mogu provoditi prinudna potraivanja protiv steajnog dunika na osnovu izvrne isprave (izvoda) iz tabele, koju izdaje steajni sud. Danom upisa brisanja steajnog dunika na osnovu pravosnanog rjeenja o zakljuivanju steajnog postupka, steajni dunik prestaje pravno postojati kao privrednopravni subjekt.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

REORGANIZACIJA STEAJNOG DUNIKA Reorganizacija: To je poseban pravni institut kojim se steajnom duniku omoguava da ozdravi. Reorganizacija poiva na naelu privatne autonomije. Pokreu je steajni dunik i steajni upravnik, a o njoj odluuju povjerioci. Tu je uloga suda samo potvrujua i nadzorna, sud nema nikave inicijative. Reorganizacija se provodi na osnovu steajnog plana, a on je izraz volje uesnika u postupku. Steajni plan se sastoji od pripremne osnove i osnove za sprovoenje. Steajni dunik moe podnijeti steajni plan zajedno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka. Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni plan ima pravo podnijeti steajni upravnik, ali i steajni dunik. Na skuptini povjerilaca steajnom upravniku moe biti naloena izrada steajnog plana u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Kada se donese steajni plan, steajni sudija ga potvruje ili odbacuje. Ako steajni sudija utvrdi da je steajni plan podoban, on ne donosi nikakvo rjeenje o tome i postupak po steajnom planu se nastavlja konkludentno. Meutim, steajni sudija moe i da odbaci steajni plan ako on ne sadri elemente zakonom propisane i ako nema izgleda da ga povjerioci prihvate i ako je oigledno da se ne mogu ostvariti prava iz steajnog plana. Plan se odbacuje formalnim rjeenjem, na koje je dozvoljena alba u roku od 8 dana.

POSTUPAK LIKVIDACIJE
Likvidacija privrednih subjekata je jedan od naina prestanka pravnog subjektiviteta pravnih lica. Provodi se nad imovinom pravnih lica, u cilju potpunog namirenja svih povjerilaca pravnog lica pretvaranjem njegove imovine u novani oblik. Do likvidacije moe doi dobrovoljno na osnovu odluke nadlenog organa pravnog lica, i likvidacije koju provodi nadleni likvidacioni sud. Ako preostane imovine likvidacione mase nakon namirenja povjerilaca, ona se dijeli lanovima pravnog lica, srazmjerno njihovom ueu u imovini pravnog lica. Likvidaciju provodi likvidacioni sud na ijem podruju subjekat likvidacije ima sjedite. Likvidacioni postupak se provodi u sljiedeim sluajevima: 1. kada je pravnom licu rjeenjem nadlenog dravnog organa trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti; 2. kada je pravosnanim rjeenjem suda utvrena nitavost upisa u sudskom registru ili nitavost osnivanja pravnog lica; 3. u sluajevi kada se to mora po zakonu provesti: - ako je protekao rok na koji je privredno drutvo osnovano; - zbog provedenih statusnih promjena; kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje privrednog drutva u obliku u kojem je ono osnovano i upisano u registar.

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI PREMA SADRINI PRAVA

Prema sadrini prava inkorporiranog u hartiju od vrijednosti one se dijele na korporacione ili papire sa ueem, stvarnopravne i obligacionopravne. 1. Korporacione hartije - dionice - daju pravo uea u imovinskim interesima (pravo na dividendu) i uee u upravljanju (pravo glasa). 2. Stvarnopravne hartije - zalonica, skladinica - sadre neko stvarno pravo koje se moe koristiti samo na osnovu te hartije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Obligacionopravne hartije - mjenica, ek - sadre neku trabinu, najee novac.

MJENICA
Mjenica je hartija od vrijednosti kojom jedno lice daje bezuslovno obeanje da e isplatiti odreenu svotu novca samo, ili kojom izdaje bezuslovan nalog drugom licu da ono, u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu, isplati odreenu (upisanu) svotu novca licu naznaenom u toj hartiji ili isplati treem licu za koje ono to naredi. Ona je pisana isprava, pismeno oitovanje obaveze. Mjenina obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku kojeg zakon odredi.(dakle strogo formalna isprava). Samo onaj ko ima tu ispravu moe traiti ispunjenje mjenine obaveze. Mjenina obaveza je samostalna i stroga. Njena samostalnost lei u apstraktnosti - ne zna se zbog ega je mjenini dunik se obavezao. Samostalnost se ogleda i u solidarnoj odgovornosti mjeninih dunika. Potpisi nesposbnih osoba ili lani potpisi ne utiu na

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

obavezu drugih mjeninih potpisnika. Mjenica moe glasiti samo na novanu svotu i nikada na inidbu. Ona je vrijednosni papir i bez tog papira nema nastanka, a ni prava prenosa. Pravo na mjenicu je stvarnopravne prirode. Prava koja proizilaze iz mjenice su obligacionopravne prirode. Po zakonu to je papir po naredbi, a izriitom klauzulom moe biti drugaije odreeno. To je i prezentacijski papir - to znai da vjerovnik dolazi duniku na naplatu. To je i papir javne vjere -to znai formalne istine. Bitni elementi mjenice - trasirana mjenica 1. Oznaenje u slogu isparev da je to mjenica; 2. Bezuslovan nalog da se isplati odreena svota novca; 3. Ime onog ko treba da plati (trasat); 4. Oznaenje kad treba platiti (dospjelost); 5. Mjesto gdje treba platiti; 6. Ime onog kome treba platiti (remitent); 7. Dan i mjesto izdavanja mjenice i 8. Potpis onog ko je izdao mjenicu (trasant). Mjenine radnje: Indosiranje je najei nain prenoenja hartija od vrijednosti po naredbi indosamentom. Indosament - je izjava na mjenici (hartiji od vrijednosti) kojom imalac mjenice prenosi svoja prava iz mjenice na drugo lice. Izjava se daje na poleini, pa odatle naziv in doso-na leima. Svaka mjenica moze se prenijeti indosamentom. Mjenica u koju je trasant stavio rijeci: "ne po naredbi", moze se prenijeti samo u obliku obicnog ustupanja (cesije). Mjenica se moze indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili bilo na kojeg drugog obveznika. Ova lica mogu je dalje indosirati. Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan. Djelomican indosament je nistav. Indosament se mora napisati na mjenici i mora ga indosant (prenositelj) potpisati. Indosamentom se prenose sva prava koja proisticu iz mjenice. Indosant odgovara da ce mjenica biti akceptirana i isplacena, osim ako je u indosamentu drukcije odredjeno. Onaj tko drzi mjenicu smatra se njenim zakonitim imaocem, ako svoje pravo dokaze neprekinutim nizom indosamenata. To vrijedi i kad je posljednji indosament bjanko. U pogledu ovog dokazivanja precrtani indosamenti smatraju se da ne postoje. Kad iza bjanko indosamenta dolazi drugi indosament, smatra se da je potpisnik tog drugog indosamenta stekao mjenicu bjanko indosamentom. Akceptiranje mjenice. Akcept je izjava (mjeninopravna radnja kojom trasat, stavljanjem odgovarajue klauzule i potpisom, potvruje da prihvata mjeninu obavezu. Akcept se vri tako da trasat na samoj mjenici napie: priznajem ili prihvaam ili napie drugu rije koja ima to znaenje a zatim se potpie. To znai da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu popunjava, a trasat (akceptant) je potpie na opisani nain i on postaje glavni dunik. Ako prihvata trasat mjenicu (akceptira), onda taj akcept mora biti bezuvjetan, ali ga moe ograniiti na dio iznosa. Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tuba protiv akcepatnta nije uslovjena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dunik. Amortizacija mjenice. Pod amortizacijom mjenice se podrazumijeva sudski vanparini postupak u kojem se donosi odluka o proglaenju izgubljene ili oteene mjenice nevaeom. Postupak amortizacije se pokree prijedlogom. Kada se mjenica amortzuje rjeenjem, raniji imalac moe da ima prava samo prema glavnom mjeninom duniku - to znai da rjeenje o amortizaciji mjenice ima karatkter graansko pravnog, a ne mjeninopravnog dejstva, ovo iz razkloga to je amortizacijom prestao mjeninopravni odnos. Aval je mjenino jemstvo. Moe ga dati svako lice. Aval se izrazava rijecima: "per aval", "kao jamac", ili ma kojim drugim izrazom koji to isto znaci. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamci. Njegova obaveza vrijedi i onda ako je obaveza za koju jamci nistava iz bilo kojeg drugog razloga, osim zbog formalnog nedostatka.Kad isplati mjenicu avalista stice pravo iz mjenice protiv onoga za koga je inace jamcio, kao i protiv onih koji su po ovoj mjenici odgovorni (pravo na regres). Moe biti djelimian ili potpun, a moe biti i vremenski ogranien. Avalista solidarno odgovara, a ako plati mjenicu stupa na mjesto honorata. Protest se podize kod mjesnog nadleznog suda za lice protiv koga se podize protest. Kada se podize protest, sud podnosi mjenicu onome protiv koga se potest trazi i poziva ga da izvrsi zahtijevanu radnju. Protest mora sadrzavati: 1) prepis protestirane mjenice; 2) ime ili firmu lica po cijem se zahtjevu i protiv koga se protest

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

podize; 3) mjesto, dan, mjesec, godinu i sat kad je, i gdje je, poduzet ili bezuspjesno pokusan protestni postupak; 4) datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, sluzbeni potpis protestnog tijela, kao i pecat. U slucaju isplate mjenicnog duga protestno tijelopotvrdjuje tu isplatu na mjenici i predaje licu koje je izvrsilo isplatu. Ako mjenicni duznik isplati jedan dio mjenicne svote, to ce se zabiljeziti na izvornoj mjenici i u protestu i o tome platiocu izdati priznanicu na prepisu protestirane mjenice. Isprava o protestu mora se bez odlaganja predati imaocu mjenice ili licu koje je u njegovo ime podnijelo mjenicu na protest. Svaka protestna isprava zavodi se redom, po njihovom datumu i broju, u protestnom registru. Oblik i nacin vodjenja protestnog registra propisat ce federalni ministar pravde. Dospjelost - Mjenica se moze izdati: - po vidjenju, - na odredjeno vrijeme po vidjenju, - na odredjeno vrijeme od dana izdavanja, - na odredjeni dan. Nistave su mjenice u kojima je dospjelost drukcije naznacena, kao i mjenice sa vise dospjelosti. Mjenica po vidjenju plativa je cim se podnese. Ona se mora podnijeti na isplatu u roku od jedne godine od dana izdavanja. Trasant moze ovaj rok skratiti ili odrediti duzi. Ove rokove indosanti mogu skratiti. Dospjelost mjenice na odredjeno vrijeme po vidjenju izracunava se bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta. Mjenica koja glasi na jedan ili vise mjeseci od dana izdavanja ili od vidjenja, dospijeva odgovarajuceg dana u onom mjesecu kada se ima obaviti isplata. Ako u tom mjesecu nema odgovarajuceg dana, onda mjenica dospijeva posljednjeg dana istog mjeseca. Vlastita mjenica (solo) Kod sopstvene mjenice za razliku od trasirane (vuene), nema naredbe treem licu (trasatu), nego postoji obeanje samog izdavaoca da e on izvriti mjeninu obavezu. Dakle, ovu mjenicu izdaje odreeno lice i bezuslovno obeava da e o dospjelosti isplatiti mjeninu svotu. Sve je isto kao kod trasirane mjenice, samo to nema trasata. Glavni dunik je njen izdavalac. Bjanko mjenica Mjenica koja se izdaje a da nema sve bitne sastojke (bijela-bjanko mjenica). Prazna mjesta ispunie se kasnije, a najkasnije podnoenjem na isplatu. Uglavnom se isputa svota i dospjelost. Razlog ovakvoj mjenici je to se ona daje za neko budue potraivanje, pa se jo ne zna koliko e biti to potraivanje i kada e trabina biti aktuelna. Razlika izmeu mjenice i eka su: ek je sredsvo plaanja, mjenica je sredstvo kreditiranja; kod eka se ne mora odrediti rok dospjelosti, glasi na donosioca, vue se na banku kao trasata jer se smatra da ona ima tu pasivnu sposobnost, ne akceptira se, nema regresa zbog neakceptiranja, ni protesta; dospjeva po vienju, ne moe se umnoavati Kao mjenica, ne moe se ni domicilirati (odrediti mjesto naplate). Trasant mora da raspolae pokriem kod trasata u momentu izdavanja odnosno isplate eka. Opoziv eka moe vriti samo trasant, imalac eka moe da odbije djeliminu isplatu, ek moe da glasi na donosioca.

EK

Cek predstavlja sredstvo placanja. To je hartija od vrijednosti kojom izdavlac (trasant) daje bezuslovan nalog banci (trasatu) da korisniku eka (remitentu) isplati po vienju novanu svotu upisanu u eku iz pokria koje trasant ima kod trasata (banke). ek je formalna isparava sa rokom dospojelosti iskljuivo po vienju. Trasat (izvrilac) moe biti jedino bankaa, koja plaanje vri iz trasatovog pokria. Izdavanje i oblik ceka Cek sadrzi: 1) oznaku u samom slogu isprave da je cek, 2) bezuvjetni uput da se plati odredjena svota novca iz trasantovog pokrica, 3) ime onoga koji treba platiti (trasat), 4) mjesto gdje treba platiti, 5) oznaku dana i mjesta izdavanja ceka, 6) potpis onoga koji je cek izdao (trasant).

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Cek se smije trasirati samo na ono lice kod koga trasant ima pokrice kojim moze raspolagati putem ceka, na osnovu izricitog ili precutnog sporazuma s tim licem. Trasant, koji izda nepokriven cek duzan je dati imaocu ceka potpunu odstetu. Cek moze glasiti na ime, po naredbi ili na donosioca. Ne vrijedi cek na donosioca u kome su trasant i trasat jedno isto lice. Trasant odgovara za isplatu. Svaka odredba kojom bi se on oslobaao odgovornosti za isplatu smatra se da nije napisana. Indosament Cek na donosioca prenosi se jednostavnom predajom. Svaki drugi cek, iako i nije izricito trasiran po naredbi, prenosi se indosamentom. Cek u kojem je trasant stavio rijeci: "ne po naredbi" ili drugi izraz koji znaci isto, prenosi se cesijom. Indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije napisan. Djelimican indosament je nevaljan. Odgovornost i placanje Isplata ceka moze se za cijelu cekovnu svotu ili za izvjestan njen dio osigurati jamstvom (avalom). Izuzimajuci trasata, ovo osiguranje moze dati svako trece lice, pa i ono koje je cek potpisalo. Cek se placa po vidjenju. Ne vrijedi kao cek isprava u kojoj bi dospjelost bila drukcije naznacena. Nemaju nikakvog utjecaja na efekat ceka trasantova (izdavalac) smrt ni njegova cekovna nesposobnost za obavezivanje, kad nastupe nakon izdavanja ceka. Trasat (banka) mora odbiti isplatu ceka ako zna da je nad imovinom trasanta otvoren stecaj. Opozivanje ceka Opozivom trasant zabranjuje trasatu (banci) da isplati ekovnu svotu iz njegovog pokria korisniku eka. Kod opoziva imamo dvije sizuacije: 1. opoziv eka prije roka odreenog za isplatu - u ovom sluaju moe se opozvati ek koji glasi na ime" i ek po naredbi", dok se ek na donosioca" ne moe opozvati. 2. opoziv eka nakon proteka njegovog roka za isplatu - nakon to protekne rok moe se svaki ek opozvati. Prilikom isplate ceka trasat moze zahtijevati da mu imalac preda cek s potvrdom na njemu da je isplacen. Imalac ceka moze odbiti djelomicnu isplatu. U slucaju djelomicne isplate trasat moze zahtijevati da se ona zabiljezi na ceku i da mu se uz to izda priznanica na isplacenu svotu. Cek koji je s prednje strane precrtan dvjema uporednim crtama moze imalac ceka naplatiti samo preko banke. Ovo precrtavanje moze izvrsiti bilo trasant bilo imalac ceka. Precrtavanje moze biti opce ili posebno. Precrtavanje je opce ako izmedju dviju njegovih crta nije nista naznaceno ili ako je napisano "banka", odnosno kakav drugi izraz koji znaci isto. Precrtavanje je posebno, ako je izmedju njegovih crta napisano ime neke odredjene banke. Opce precrtavanje moze se pretvoriti u posebno, a posebno ne moze u opce.Cek sa posebnim precrtavanjem moze imalac ceka naplatiti samo preko banke oznacene u precrtavanju time da on moze odrediti neku drugu banku da obavi tu naplatu. Regres zbog neisplate Imalac ceka moze ostvariti regres protiv indosanta, trasanta i avalista ako bude odbijena isplata ceka koji je podnesen na vrijeme. Uslov za to je blagovremeno podizanje protesta ili konstatacija o neisplati eka na drugi nain (izjava trasata (banke) na eku. Tuzba iz osnovnog odnosa Umjesto da podigne regresnu tuzbu, imalac ceka, ako nije dukcije ugovoreno, moze uz povrat ceka ostvariti u redovnoj parnici protiv trasanta ili svoga neposrednog indosanta potrazivanje proisteklo iz pravnog odnosa koji je bio osnov izdavanja ili prijenosa ceka. Vrste eka 1. Prema oznaci korisnika eka: ek na ime, ek po naredbi, ek na donosioca i altenativni ek. 2. Loro ekovi su bankarski ekovi koje inostrana banka vue na domau banku, mjesto izdavanja eka je u stranoj a mjesto plaanja u domaoj zemlji. 3. Nostro ekovi su bankarski ekovi koje domaa banka vue na stranu banku, mjesto izdavanja je u domaoj, a mjesto plaanja u stranoj zemlji. 4. Prema namjeni: isplatni, obraunski, barirani, cirkulacioni, putniki i dokumentarni ek. a) Isplatni (gotovinski, blagajniki) ek- ekovne svote se isplauju korisniku eka u gotovom novcu na blagajni banke trasata. b) Obraunski (virmanski) ek - ne moe se isplatiti u gotovom novcu, nego se isplata vri putem obrauna prenosom ekovne svote sa rauna trasanta na raun remitenta. c) Precrtani (barirani) ek - korisnik ek moe naplatiti samo preko banke. d) Cirkulacioni ek - izdaje banka trasant korisniku eka koji ima kod nje pokrie i tim ekom poziva sve svoje filijale da isplate ek. Umjesto da lice koje ima pokrie kod banke vue na nju ek, ovdje banka izdaje ek u korist koje kod nje ima pokrie upuujui to lice da se za naplatu eka

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

obrati svim njenim filijalama ili njoj samoj. Korisnik cirkulacionog eka je onaj ko ima ekovni raun kod banke izdavaoca tog eka. e) Putniki ek - kojim se plaaju usluge u putnikom i turistikom prometu. Te ekove izdaju banke, turistike agencije ili putniki biroi u korist remitenta, koji tim ekom vri plaanje usluga, odnosno ekovna svota se isplauje korisniku eka na koga je prenesen ek indosamentom. f) ek za potroaki kredit - izdaje banka koja je odobrila kredit odreenom licu, pri emu je ista banka i trasat. Korisnik eka moe izvriti plaanje za kupovinu odreene robe, to je obino navedeno na poleini eka. g) Dokumentovani ek - pri prezentaciji na isplatu remitent mora podnijeti na uvid odreena dokumenta koja su naznaena na eku. Radi se o robnim dokumentima iz kojih se moe vidjeti da je korisnik eka izvrio odreenu obavezu (tovarni list, faktura, konosman).

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM